Kontakt:

Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu
Rugvička ulica br.1 10000 Zagreb
Tel: 01/6190 001; 6190 003
Fax: 01/6190 005

HNB tečajna lista

Dana
23.10.2017
Srednji
GBP
1
8,370060
USD
1
6,357304
EUR
1
7,505433
Pliva banner
Home
Časopis broj 2/2007

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-fareast-language:EN-US;} Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-fareast-language:EN-US;}

S A D R Ž A J:

INTERVJU:

Slavko Kozina, viši zubar, privatna zubna ordinacija,uključena u Osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti, kao ugovorni partner HZZO-a,  Trilj, Vedrine 111

POSLOVNE OBAVIJESTI

•             Podaci o plaćama u RH , o iznosima neto i bruto plaća za razdoblje I-XII/06. - plaće na godišnjoj razini, usporedba rasta plaća u djelatnosti zdravstva RH i rasta „glavarine“, u razdoblju 1997 – 2007.g.;

•             Statistički podaci o korisnicima mirovine, za veljaču 2007.g., statistički podaci o prosječnoj plaći/radnik/godina u RH od 1970 – 2006.g., te podaci za neke zemlje kao npr. godine života, kao uvjet za ostvarenje prava na mirovinu, podaci o prosječnoj životnoj dobi i…Za informaciju, dajemo prikaz najave  „novosti“ u mirovinskom sustavu

•             Izmjene u općim aktima  HZZO-a – iznosi pomoći jedinicama lokalne i područne samouprave za 2007.g. iz Državnog proračuna, pa time i za zdravstvo. Važno je zapamtiti stav/mišljenje Ministarstva financija RH da DZ nema pravo tražiti zakupninu za opremu kupljenu iz decentraliziranih sredstava. Uz navedeno, interpretiramo odredbe Općih uvjeta ugovora o provođenju zz iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Interpretiramo također Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o ugovaranju zz, Pravilnika o načinu ostvarivanju prava na slobodan izbor dr. med. i dr. stom. i …

Za ljekarne interpretiramo Odluku Hrvatske ljekarničke komore o donošenju Odluke o načinu oblikovanja maloprodajnih cijena i drugih sredstava koji nisu predmet ugovaranja sa HZZO-om (u slijedećem broju Časopisa objavljujemo Odluku Predsjedništva Skupštine Udruge o utvrđivanju cijena usluga u ljekarničkoj djelatnosti)

Interpretiramo i odredbe Pravilnika o načinu prijavljivanja/odjavljivanja, te stjecanju statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju, sa primjerom iz prakse, kada je Poliklinika prijavljena sucima za prekršaje jer je prekoračila rok prijave (novčana kazna od 70.000,00 – 100.000,00 kn za pravnu osobu odnosno od 8.000,00 – 15.000,00 kn za fizičku osobu)               

•             PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA

-              Primjena Kolektivnog ugovora glede ostvarenja ostalih materijalnih prava radnika iz rada, u smislu članka 10. stavak  9. Zakona o porezu na dohodak;

-              Sve o godišnjem odmoru – sada aktualna tema, pa time i o regresu za GO/07. Objavljujemo modele Rasporeda korištenja GO – važno, kontrolira Vas državni inspektor rada pod prijetnjom kazne za prekršaj.

-              Ponovno objavljujemo maksimalne iznose primjerene plaće za zdravstvena zanimanja u privatnoj praksi Hrvatske. Objavljujemo i modele Rješenja o plaći radnika – m.s. SSS,  na radu u specijalističkoj ordinaciji privatne prakse, odnosno fizioterapeuta SSS u fizikalnoj terapiji, koja je u sastavu ordinacije fizijatra,

-              Iznosi naknada, potpora i nagrada, prema odredbama Pravilnika o porezu na dohodak, NN, 5/05.;

-              PRIMJENA STIMULATIVNIH MJERA ZA ZAPOŠLJAVANJE – interpretacija 6 mjera – pripremio A. Gabrilo, dipl. oecc.

ZAŠTITA INTERESA PRIVATNE PRAKSE

•             Zaključenje ugovora o djelu,

•             Naplata usluga u gotovini u ordinaciji opće/obiteljske medicine

•             Kako osigurati zamjenu za rad u ordinaciji, odnosno kako osigurati zamjenu za izvršenje dežurstva po rasporedu ravnatelja DZ,

•             Osnivanje poliklinike – dilema da li se za svaku djelatnost moraju osigurati propisani uvjeti već u vrijeme osnivanja, tj. vrijeme uviđaja Povjerenstva Ministarstva,

•             Stomatološki asistent, prema članku 13. Zakona o stomatološkoj djelatnosti, odgovori na dileme, te prijedlog opisa poslova stomatološkog asistenta,

PITANJA I ODGOVORI

IZ RADA UDRUGE

•             Zapisnik sa  3. sjednice Povjerenstva za ljekarničku djelatnost od 08.03.2007.g.

•             Zapisnik sa   sjednice Povjerenstva za MBL od 16.03.2007.g.

•             Zapisnik sa 4. sjednice Povjerenstva za ljekarničku djelatnost od 10.05.2007.g.

INTERVJU

ZUBOTEHNIČKI LABORATORIJ I ZUBNA ORDINACIJA U JEDNOJ OBITELJI

Uspješno poslovanje zubne ordinacije u Cetinskoj krajini

Višim zubarima jednaka glavarina kao i dipl. stom?

Razgovor: Slavko Kozina, privatna zubna ordinacija, Vedrine 111, 21240 Trilj

Predstavljali smo naše članove iz svih dijelova Hrvatske, uglavnom posjećujući članove Udruge u većim mjestima, i u unutrašnjosti i u priobalju, a u ovom broju Časopisa odlučili smo posjetiti Cetinsku krajinu i živopisni gradić Trilj, arheološki biser.

                Brojni arheološki nalazi u novije vrijeme pronađeni su u koritu rijeke Cetine, a spomenuli bismo i brojna arheološka nalazišta u najbližoj okolici-prapovijesna gradinska naselja na Gardunu. 

Trilj, smješten u Sinjskom polju i u podnožju planine Kamešnice, dočekao nas je okupan u suncu i uz žubor Cetine. Uputili smo se u selo Vedrine, koje je zapravo postalo integralni dio Trilja i porazgovarali s g.   Slavkom Kozinom, višim zubarom.  

Gospodine Kozina, molimo da se ukratko predstavite, da predstavite Vašu obitelj i kažete nam nešto o Vama osobno, kako provodite slobodno vrijeme, imate li neke hobije? 

Rodio sam se 1945, od oca Jure i majke Ane. Oženjen sam suprugom Maricom, a imamo i dva sina – Marija i Slavena. Mario, rođen 1973. radi u HAC-u, a Slaven, rođen 1979. je zubotehničar i radi u privatnom zubnom laboratoriju. I Mario i Slaven imaju vlastite obitelji – Marijo ima sinove  Antu i Juru, a Slaven ima kći  Nikol i sina Slavka. Zajedno nas je u obitelji desetero, složni smo i povezani ! 

Kao poseban hobi istaknuo bih interes za istraživanje povijesti Troje, a volim pročitati i dobru knjigu. 

Slobodnog vremena imam vrlo malo, uglavnom nedjeljom. Tada se posvećujem obitelji, najviše unucima, a pronađe se vremena i za balote.

Opišite nam ukratko Vaše školovanje? 

Osnovnu školu završio sam u Trilju, gimnaziju u Splitu, a višu stomatološku školu također u Splitu 1967. godine, te stekao zvanje: viši zubar.

Opišite tijek Vaše profesionalne karijere ?

Stručni ispit položio sam 1971. i iste godine otvorio privatnu zubnu ordinaciju. Punih jedanaest godina radio sam kao privatnik, a nakon toga i sljedećih jedanaest godina u zdravstvenoj stanici Trilj.

                Kako ste se odlučili za otvaranje privatne zubne ordinacije ?

Nažalost, nisam se mogao zaposliti u državnoj službi pune tri godine, te sam stoga bio prisiljen razmišljati o takvoj mogućnosti, te sam ubrzo, uz očevu pomoć. i otvorio privatnu zubnu ordinaciju.  Točnije, 1993. sam ponovno otvorio privatnu zubnu ordinaciju u obiteljskoj kući, a 2004. godine sam zaključio ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranjeKoliko suradnika zapošljavate?

U ordinaciji nas je dvoje, radim sa zubarskom asistenticom Jelenom Klarić.   

Koliko imate osiguranika na stomatološkoj skrbi  i kakva je njihova dobna struktura ?

 

Ordinacija skrbi o 2.700 osiguranika za polivalentnu stomatološku zdravstvenu zaštitu  i to svih dobnih skupina, od kojih je njih 90 % u dobi od 18 godina i više.

Kakvom opremom raspolažete u ordinaciji?

Ordinacija ima standardnu potrebnu stomatološku opremu – stomatološku stolicu i rendgen Castellini.

Kakve stomatološke zahvate obavljate o ordinaciji?

Prilikom prvog dolaska pacijenata vršim trijažu (pacijenti koji ranije dođu u ordinaciju imaju prednost). 

Pacijenti kojima je potrebno izvaditi zub ili obaviti hitnu intervenciju i pregled, dolaze odmah na red i u svako doba dana (24 sata). Ostali stomatološki zahvati obavljaju se po narudžbi (plombiranje, protetski radovi).

Koje je radno vrijeme ordinacije?

Rad ordinacije je organiziran na sljedeći način: ponedjeljkom i petkom radimo od 7 do 15 sati, a utorkom, srijedom i četvrtkom od 12 do 20 sati. Radimo i posljednju subotu u mjesecu od 7 do 11 sati. Spomenuo bih i da smo za hitne slučajeve po potrebi na raspolaganju 24 sata.

Kakva su Vaša iskustva s Udrugom privatnih poslodavaca u zdravstvu?

Moja iskustva s Udrugom privatnih poslodavaca u zdravstvu su i više nego pozitivna! Posebno bih spomenuo njihovu pomoć 2000.g. u očuvanju statusa viših zubara u privatnoj praksi Hrvatske i njihove samostalnosti u radu u struci  i pomoć koju sam dobio pri zaključivanju ugovora s HZZO-om, 2004. godine.

Naposljetku, kako ste zadovoljni radom ordinacije, imate li problema koje biste željeli spomenuti?

Trenutno u obavljanju prakse ne mogu navesti niti jedan ozbiljniji problem s kojim sam se susreo, zaista sam prezadovoljan radom ordinacije. Nemam nikakvih primjedbi…

 

Drago nam je da niste istaknuli nikakve probleme, što je, moramo zamijetiti, velika rijetkost! Kakvi su Vam daljnji planovi?

Osobno se nadam da ću i nakon 65-te godine, ako me zdravlje posluži, imati ovu ordinaciju…

Bilo bi jako dobro da HZZO višim zubarima dade istu glavarinu kao i stomatolozima, jer  rade iste poslove i imaju iste troškove!

U slučaju takvog pozitivnog ishoda, namjeravam zaposliti jednog stomatologa sa Zavoda za zapošljavanje, što bi bilo potrebno i zbog zubnog laboratorija koji vodi moj sin Slaven, koji sada radi za mene.

Poželjeli smo g. Kozini nastavak uspješnog rada u ordinaciji, a mi smo se, omamljeni svježim zrakom i okrijepljeni delicijama Cetinske krajine u Hotelu „Sv. Mihovil“, sa žaljenjem uputili natrag u Zagreb.

S.G.

POSLOVNE OBAVIJESTI
* pripremio Ivan Gabrilo, dipl. iur *

 

PODACI O PLAĆAMA U RH

 

P  R  O  S  J  E  K

NETO PLAĆE PO  R A D N I K U  U NEKIM POSLOVNIM SUBJEKTIMA RH ZA

  RAZDOBLJE 1997. do 2006. g. I  INDEX Ø 2006/ Ø 2005.

 

Naziv

djelatnosti          Prosječna neto plaća/radnik/godina u kn

                1997.     1998.     1999.     2000.     2001.    2002.     2003.     2004.     2005.     2006.     Index

2006/ 2005.

Financije i druge djel.    3.320     3.900     4.428     4.892     5.311     5.697     5.843     5.993     6.417     6.725     104,79

Obrazovanje     2.193     2.646     3.122    3.491     3.688     3.771     4.005     4.224     4.342     4.510     103,86

Znanost               2.783     3.165     3.719     4.154     4.454     4.887     5.394     6.219     6.442     7.003     108,70

Zdravstvena zaštita        2.785     3.328     3.989     4.466     4.596     4.618     4.833     5.113     5.464     5.679     104,04

Državna uprava                2.653     3.188     3.958     4.214     4.108     4.182     4.472     4.611     4.749     4.964     105,52

Gospodarska udruženja              3.091     3.359     3.845     4.041     4.469     4.564     4.854     5.132     5.244     5.558     105,98

UKUPNO   SVI:  2.377     2.681     3.055     3.326     3.541     3.720     3.940     4.173     4.376     4.603     105,18

Izvor:  Mjesečno statističko izvješće –Državni zavod za statistiku br. 2/98, 2/99., 2/00., 2/01., 2/02. , 2/03, 2/04 ., 2/05, 2/06,2/07.

 

 

 

Rast Ø plaća 2006./Ø2005.g. = prosječno 5,18%

Iz prethodne tablice je vidljivo da su plaće svih zaposlenih u RH, u 2006.g.  porasle za prosječno 5,18 %, u odnosu na prosjek plaća zaposlenih RH za 2005.g. Prosječni rast plaća od nabrojenih djelatnosti bio je veći u znanosti i to za cca 3,50 %-tnih poena, u državnoj upravi za 0,34 %-tna poena i u gospodarskim udruženjima za o,80 %-tnog poena. U ostalim djelatnostima, prosječni rast plaća bio je manji od prosjeka RH (financije, obrazovanje i zdravstvena zaštita).

Iz navedenih razloga mogli bi zaključiti  da je prosječni rast plaća kod subjekata gospodarskih djelatnosti bio veći, tako npr. u poljoprivredi i šumarstvu prosječni rast plaća bio je 10,6 %, ribarstvu 8,7 %, rudarstvu 6,8 %, prerađivačkoj industriji 6,5 %, opskrbi električnom energijom 5,3 % i građevinarstvu 6,2 %, dok su u trgovini na veliko/malo plaće rasle po stopi od 4,7 %, hotelima i restoranima 4,8 % i prijevozništvu 4,1 %.

U RH, prosječna neto plaća /radnik/mjesec za 2006. iznosila je 627,20 €  (prodajni tečaj 1 € za Ø 2006. = 7,3227 kn)

                Ako usporedimo prosječnu  neto plaću/mjesec zaposlenih u RH za 2006. sa prosječnom  prodajnom vrijednošću €/kn za istu godinu  (7,3227 kn/€ prema objavi HNB – Mjesečno statističko izvješće br. 2/07. u izdanju Državnog zavoda za statistiku), dobijemo podatak da je radnik u RH u 2006.g.  imao prosječnu plaću od 628,59 €, ili 6,31 % više  od prosjeka za 2005.g., prema podatku kojeg smo objavili u Časopisu “PP” broj 2/06. (591,28 €/05.)

 Prosjek rasta plaće iskazan u € veći je  od rasta prosječne plaće zaposlenih u RH mjereno u HRK za cca  1,20  %-tnih poena,  zbog pada vrijednosti tečaja € prema kn (prosjek za 2005.g. = 7,4034 kn/€, a za 2006. =7,3227 kn/€).

Sve nabrojene djelatnosti, osim djelatnosti zdravstvene zaštite, obrazovanja i državne uprave  registrirale su prosječni rast plaća u većem %-tku od rasta plaća svih zaposlenih u RH od 5,18 %. 

Podatak o visini minimalne plaće u RH u 2006.g. i nekim zemljama EU

Dok je prosječna neto plaća u RH u 2006.g. iznosila 627,20 € ili 4.603,00 kn, istovremeno je u RH najniža/minimalna plaća/mjesec iznosila 2.169,65 kn  ili 296,29 €, ili 47,20 % prosječne neto plaće svih/mjesec.

Iznosi minimalne plaće u zemljama EU

                Bugarska                             82,00 €

                Rumunjska                        90,00 €

                Latvija                                  116,00 €

                Slovačka                              169,00 €

                Mađarska                           229,00 €

                Češka                                   261,00 €

                HRVATSKA                         296,00 €

                Portugal                              437,00 €

                Slovenija                             512,00 €

                Španjolska                         631,00 €

                Francuska                           1218,00 €

                Irska                                     1293,00 €

                Luxemburg                        1503,00 €

Izvor: „Eurostat“ 2006.- objava „Vjesnik“, 03.04.07.

                Na nivou prosječne najniže/minimalne plaće u RH u 2006.g. plaće su isplaćivali subjekti slijedećih djelatnosti:

-              štavljenje i obrada kože 2.377,00 kn ( 100 zaposlenih)

-              proizvodnja odjeće 2.405,00 kn  (23.700 zaposlenih)

-              prerada drva 2.812,00 kn (11.700 zaposlenih) 

-              proizvodnja tekstila 2.825,00 kn (7.700 zaposlenih)

-              proizvodnja namještaja 2.884,00 kn (11.300 zaposlenih)

Napomena: prosječnu plaću u 2006.g., u iznosu  na nivou najniže – minimalne plaće  ili približno tom iznosu ostvarilo je 61.500 radnika ili cca 4,10 % ukupnog broja zaposlenih (izvor: Mjesečno statističko izvješće br. 2/07., u izdanju Državnog zavoda za statistiku )

 

 

P  R  O  S  J  E  K

BRUTTO PLAĆE PO  R A D N I K U    U   RH ZA

  RAZDOBLJE 1997. do 2006. g. I  INDEX Ø 2006/ Ø 2005.

 

Prosječna brutto  plaća/radnik/godina u kn u RH

1997.     1998.     1999.     2000.     2001.     2002.     2003.     2004.     2005.     2006.     Index

Ø 2006/ Ø 05      Mjesečna osn. za obrač. dopr. za obvezna osiguranja (MO i ZO), za ZRPP1), liječnike i dr. VSS, za tzv.  slobodna zanimanja – profesionalne djelatnosti , kao i poduzetnička plaća obveznika plaćanja poreza iz dobiti,

3.668     4.131     4.551     4.869     5.061     5.366     5.623     5.985     6.248     6.634     106,17   iznosi 7.221,50 kn2),

a za privatnike, a za m.s.3) ,  iznosi  4.267,00 kn, odnosno + 5,90 %

(primjena 01.01.2007.g.)

 

Izvor:  Mjesečno statističko izvješće – Državni zavod za statistiku br. 2/97, 2/98, 2/99, 2/00, 2/01, 2/02 ,  2/03, 2/04, 2/05, 2/06. i 2/07.

1) ZRPP = zdravstveni radnik privatne prakse

 

2) Obrazloženje glede primjene bruto iznosa od 7.221,50 kn: člankom 7. Naredbe o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2007.g., NN, br. 126/06., s primjenom od 01.01.2007.g., utvrđen je iznos osnovice za slobodna zanimanja (profesionalne djelatnosti) od 7.221,50 kn bruto/mjesec,  što u odnosu na važeći iznos za 2006.g. od 6.818,90  kn predstavlja povećanje  od 5,90 %,, a odnosi se na samostalne djelatnosti slobodnih zanimanja  = profesionalne djelatnosti  - odvjetnici, javni bilježnici, zdravstveni radnici privatne prakse,, VSS, obveznike plaćanja poreza na dohodak, kao i za poduzetnike  = poduzetnička plaća, u istom iznosu, u smislu članka 9. stavak 1. iste Naredbe  kojom je u istom iznosu utvrđena mjesečna osnovica – poduzetnička plaća za zdravstvene radnike privatne prakse, koji plaćaju porez na dobit

3) Osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za medicinske sestre, zubne tehničare, fizioterapeute , koji obavljaju djelatnost privatne prakse, utvrđena je u iznosu od 4.267,00  kn, sukladno članku 6. stavak 1. podstavak 2. iste Naredbe 

 

 

Rast bruto plaća, npr. Ø 2006./1997.g. je 80,86 %

Ako usporedimo prosječnu bruto plaću/radnik u RH 2006/1997.g., dobijemo podatak o rastu plaća za 80,86 %.

Taj podatak je interesantan za privatnu praksu Hrvatske, naročito subjekte primarne razine zdravstvene zaštite, jer su kalkulacije za usluge  - "glavarina”  i bod – rađene za 1997.g., a nakon toga su povećavane određenim %.

Usporedba rasta plaća u RH, u djelatnosti zdravstva i rasta “glavarine”

Ako usporedimo iznos “glavarine” s primjenom od 01.01.2007.g. sa iznosom u primjeni od 01.01.1997.g., za djelatnost zdravstvene zaštite predškolske djece (338,68/ 182,29 kn/osiguranik), djelatnost zdravstvene zaštite žena (56,45/31,50 kn/osiguranik) i djelatnost za laboratorijsku dijagnostiku (31,15/23,10 kn/osiguranik), dobijemo podatak o rastu “glavarine” za 85,79 %, 79,20 % i 34,84 %, po navedenim djelatnostima.

Zaključak: Najveći podbačaj u praćenju rasta plaća u djelatnosti zdravstva u cijeni rada = “glavarina”, bilježi laboratorijska djelatnost

Plaće i domaći brutoproizvod po stanovniku (BDP)

                Vrijednost BDP/stanovnik/2006.g. iznosila je:

o             Albanija 4.584 US $

o             Austrija 30.094 US $

o             Bjelorusija 6.052 US $

o             Belgija 28.335 US $

o             Bugarska 7.731 US $

o             Hrvatska 11.080 US $

o             Češka 16.357 US $

o             Francuska 27.677 US $

o             Njemačka 27.756 US $

o             Mađarska 14.584 US $

o             Irska 37.738 US $

o             Italija 27.119 US $

o             Latvija 10.270 US $

o             Litva 11.702 US $

o             Luxemburg 62.298 US $

o             Moldova 1.510 US $

o             Norveška 37.670 US $

o             Poljska 11.379 US $

o             Rumunjska 7.277 US $

o             Rusija 9.230 US $

o             Srbija 5.000 US $

o             Slovačka 13.494 US $

o             Slovenija 19.150 US $

o             Ukrajina 5.491 US $

o             V. Britanija 27.147 US $

Izvor: UN ,Institut za ekonomiku i socijalna pitanja (iz Rješenja Ustavnog suda RH, NN, 43/07.)

 

 

* * * * *

Podaci o korisnicima mirovina, sa   zaštitnim dodatkom, isplaćene u  veljači 2007.g., prema podacima iz Časopisa: Mjesečno statističko izvješće br. 2/07  koji izdaje Državni zavod za statistiku

 

 

SKUPINA MIROVINA     BROJ KORISNIKA I % PREMA UKUPNOM BROJU KORISNIKA      PROSJEČNA

MIROVINA

1             2             3

do 500,00 kn      64.367  ili  6,15 % UB*    266,00 kn ili 6,09 % UB

   500,01 – 1.000,00 kn    118.113  ili 11,29 % UB      736,02 kn ili 11,29 % UB

1.000,01 – 1.500,00 kn   159.438 ili 15,24 % UB    1.257,79 kn ili 15,17 % UB

1.500,01  – 2.000,00 kn  295.672 ili 28,26 % UB    1.708,23  kn ili 28,30 % UB

2.000,01 – 3.000,00 kn   271.741 ili 25,97  % UB   2.427,13 kn ili 26,02 % UB

3.000,01 – 4.000,00 kn   97.318 ili 9,30 % UB         3.387,32 kn ili 9,32 % UB

4.000,01  – 5.000,00 kn 27.175 ili 2,59 % UB         4.395,68 kn ili 2,60 % UB

5.000,01 – 6.000,00 kn   9.121  ili 0,87 UB               5.455,29 kn ili 0,87 % UB

6.000,01 – 7.000,00 kn   2.377  ili 0,22  % UB         6.255,44 kn ili 0,22 % UB

7.000,01 – 8.000,00 kn   322  ili 0,03 % UB              7.410,70 kn ili 0,03 % UB

više od  8.000,00 kn        454 ili 0,04 % UB               9.619,34 kn ili 0,04 % UB

UKUPNO UMIROVLJENIKA

na dan 31.01.2007.          1.046.098 = 100 %

Ako usporedimo prosječan broj umirovljenika prema isplati mirovina za veljaču/07. sa prosječnim brojem umirovljenika 2005.g. – 1.071.869 – dobijemo podatak o padu broja za cca 2,5 %-tna poena (index 97,59). Prosječan broj korisnika mirovina u 2004.g. bio je 1.059.542, u 2003.g. 1.045.957, u 2002. 1.037.850 i 2001. 1,026.055.

Za mirovine utrošeno je:

2001.g. 22,967 milijardi kn, 2002.g. 23,722 milijardi kn, 2003.g. 24,690 milijardi kn, 2004.g. 26.010 milijardi kn, 2005.g. 27,298 milijardi kn, a 2006.g. 28,119 milijardi kn (procjena)        1.902,01 kn = prosječna mirovina isplaćena u veljači 2007.g. i veća je od prosječne mirovine isplaćene u siječnju 2006.g. (1.846,41 kn) za 3,01 %   

Prosječna mirovina isplaćena u veljači/2007. = 259,74 € (prosječni tečaj za 2006.= 7,3227 kn/€), ili rast od ili za cca 4,10 %,  u odnosu na iznos prosječne mirovine isplaćene u siječnju  2006.g. (prosječna vrijednost €/05. = 7,4007 kn, a prosječna mirovina obračunata u 01/06. 1.846,41 kn, ili 249,49 €/siječanj 06.).

Udio prosječne mirovine 02/07. u prosječnoj plaći 2006. iznosi 41,32 %.  

 

*UB= ukupan broj umirovljenika

 

 

 

 

PODACI KOJI VAM OMOGUĆAVAJU DA SI SAMI IZRAČUNATE SVOJU MIROVINU

 

Prikaz prosječne godišnje plaće/radnik u RH, prema podacima HZMO, koju koriste za izračun mirovinske osnovice/osiguranik

 

                Da biste mogli izračunati svoju buduću mirovinu, npr. u ovoj 2007. g., morate raspolagati sa podacima o  iznosu Vaših neto/bruto plaća iz vremena radnog odnosa, te iznosima osnovice – zakonske ili izabrane više osnovice -  koja Vam je služila za obračun doprinosa i to u kontinuitetu 34 godine.

Podatak o iznosu svojih  plaća/osnovica za 34  godine, znači do 2006.g., možete dobiti u Područnom uredu mirovinskog osiguranja. Godišnje iznose svojih plaća/osnovica uspoređujete sa iznosima plaća svih, prema podacima koje Vam objavljujemo u kontinuitetu od 1970.g. do 2006.g. 

 

GODINA              PROSJEČNA GODIŠNJA PLAĆA/RADNIK U RH, U KN

1970.     1,51

1971.     1,88

1972.     2,21

1973.     2,50

1974.     3,15

1975.     3,89

1976.     4,52

1977.     5,37

1978.     6,52

1979.     7,89

1980.     9,57

1981.     13,00

1982.     16,57

1983.     20,78

1984.     29,64

1985.     52,07

1986.     109,19

1987.     224,12

1988.     617,08

1989.     9.870,98

1990.     57.432,00

1991.     96.540,00

1992.     400.080,00

1993.     6.316,260

1994.     19.260

1995.     26.376

1996.     38.916

1997.     44.016

1998.     49.572

1999.     54.612

2000.     58.428

2001.     60.732

2002.     64.392

2003.     67.476

2004.     71.820

2005.     74.976

2006.

                79.608

Prikaz prosječnog broja godina mirovinskog staža prema spolu umirovljenika/06.

                Sa 2006.g., umirovljenici muškarci imali su prosječno 30 godina, 9 mjeseci i 19 dana mirovinskog staža, a žene 27 godina, 3 mjeseca i 21 dan prosječnog staža. Broj muških umirovljenika bio je 466.595  i koristilo je prosječnu mirovinu od 2.093,43 kn/mjesec, a žene – korisnice mirovina bilo je 576.521, a ostvarile su prosječnu mirovinu od 1.750,66 kn/mjesec. U navedenim podacima sadržan je i podatak o starosnim mirovinama, pa tako ispada da su muškarci, da bi ostvarili starosnu mirovinu u prosjeku radili 4, a žene samo 2 godine duže od prosjeka (34 godine muškarci a žene 29 godina staža).

Godine života, kao uvjet za ostvarenje prava na mirovinu, prema spolu

                Pored Hrvatske i neke druge zemlje uvjetuju za ostvarenje starosne mirovine manji broj godina života od muškaraca, pa tako:

o             Albanija 60 g. ž, a 65 g. m,

o             Austrija 60 g. ž, a 65 g. m,

o             Bjelorusija 55 g.ž, a 60 m.

o             Belgija 64 g. ž, a 65 g. m,

o             Bugarska 58,5 g. ž, 63 g. m,

o             Hrvatska 59g.  ž, 64  g. m,

o             Češka 55,66 g. ž, 61,5 g.  m,

o             Francuska 60 g.  ž, 60 g.m,

o             Njemačka 65 g. ž, 65 g.  m,

o             Grčka 60 g. ž, 60g.  m,

o             Mađarska 60 g. ž, 62 g. m,

o             Italija 60 g.  ž, 65 g. m,

o             Litva 60 g.  ž, 62,5 g. m, 

o             Poljska 60 g. ž, 65 g.  m,

o             Rumunjska 57,75 g.  ž, 63 g. m,

o             Slovačka 62 g. ž, 62 g.  m,

o             Slovenija 55,33 g.  ž, 61,5 g.  m,

o             Švicarska 64 g. ž, 65 g. m.

U većini zemalja OECD izražena je mogućnost fleksibilne dobi umirovljenja, odnosno mogućnost da osiguranik sam izabere hoće li raditi dulje od zakonom predviđene dobi.

Životni vijek 7, odnosno 5 godina dulji

                Udio starijih osoba od 65 godina života u ukupnoj populaciji porasti će sa 16,8 % u 2005.g. na 27,3 % u 2050. godini.

                Ovaj podatak ima svoje značenje ako ga promatramo u kontekstu da prije 100 godina nije bilo starijih osoba od 80 godina života. Projekcije upućuju i na povećanja udjela jako starih osoba – starijih od 80 godina. Prema procjeni Ekonomskog instituta prosječan životni vijek između 2006. i 2011.g. trajati će 75,7 godina, dok bi u razdoblju 2046 – 2051. mogao trajati 80,6 godina. 

                Npr. prosječna životna dob iznosi:

o             Albanija 71,7 m, 77,4 ž,

o             Austrija 76,9 m, 82,4 ž,

o             Bjelorusija 63,1 m, 74,5 ž,

o             Belgija 76,5 m, 82,7 ž,

o             Hrvatska 72,3 m, 79,2 ž,

o             Češka 73,1 m, 79,4 ž,

o             Francuska 76,6 m, 83,5 ž,

o             Njemačka 76,4 m, 82,1 ž,

o             Mađarska 69,8 m, 77,7 ž,

o             Irska 75,9 m, 81,1 ž,

o             Italija 77,5 m, 83,6 ž,

o             Norveška 77,8 m, 82,5 ž,

o             Poljska 71,2 m, 79,0 ž,

o             Rumunjska 68,7 m, 75,7 ž,

o             Rusija 58,7 m, 71,8 ž,

o             Srbija 71,7 m, 76,4 ž,

o             Slovenija 73,5 m, 80,7 ž,

o             Španjolska 76,5 m, 83,8 ž,

o             Švedska 78,6 m, 83,0 ž,

o             Švicarska 78,2 m, 83,8 ž,

o             V. Britanija 76,7 m, 81,2 ž,

o             Ukrajina 60,7 m, 72,5 ž.

Izvor: UN ,Institut za ekonomiku i socijalna pitanja (iz Rješenja Ustavnog suda RH, NN, 43/07.)

 

Ako je član Udruge naručio rad kolege iz bolnice ili umirovljenika i koji je realiziran temeljem ugovora o djelu, za ostvareni primitak od drugog dohotka, i zaposleni kolega, kao i kolega umirovljenik imaju određena prava iz mirovinskog osiguranja, temeljem uplaćenih doprinosa “iz” takvog primitka.

                Ako je za zdravstvenog radnika privatne prakse/ustanove, poslove iz djelatnosti obavljao npr. umirovljenik, taj umirovljenik ima pravo na povećanje svoje mirovine za odgovarajući broj osobnih bodova x aktualna vrijednost boda.

                Ako je za zdravstvenog radnika privatne prakse/zdravstvenu ustanovu obavljao poslove po ugovoru o djelu zdravstveni radnik zaposlen u bolnici/klinici, on ima pravo da mu se iznos godišnje bruto plaće, evidentirane u mirovinskom osiguranju poveća za iznos bruto honorara, počev od 2003.g.

Za ostvarenje mirovine u 2007.g. računati će se 34 godišnji prosjek plaća, u kontinuitetu godina mirovinskog staža i to za punu godinu, pa to znači plaće ostvarene od 1973 – 2006.g.

* * * *

Prijelazno razdoblje za izračun prava na starosnu i prijevremenu mirovinu traje do 2009. godine

             još 3 godine traje prijelazno razdoblje

 

                Prema odredbama članka 184. Zakona o MO, završetak prijelaznog razdoblja za izračun prosječnog koeficijenta plaće osiguranika/prosječna plaća svih u RH/godina je 2009. g. Te godine i nakon te godine,  vrijednosni bodovi/osiguranik izračunavaju se za 40 uzastopnih godina staža osiguranja.

             u 2007. g. 34 godine,

             u 2008. g. 37 godina  i

             2009. g. 40  godina staža osiguranja.

 

Uvjet za ostvarenje starosne mirovine je životna dob osiguranika i to 65 godina za muškarca, odnosno 60 za ženu i 15 g. mirovinskog staža.

 

Starosna mirovina u prijelaznom razdoblju do 2009. godine,  prema odredbama članka 178. Zakona

 

             još samo za ovu – 2007.g.

 

Iznimno od odredbi članka 30. Zakona, pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši:

             (9) u 2007.godini 64 godine i 6 mjeseci života muškarac, odnosno 59 godina i 6 mjeseci života žena i 15 godina i 6 mjeseci mirovinskog staža.

 

Starosna mirovina u  prijelaznom razdoblju do 2009. godine, prema odredbama članka 179. Zakona

 

                Iznimno od odredbi članka 30. Zakona, pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik koji je navršio 40 godina mirovinskog staža muškarac, odnosno 35 godina mirovinskog staža žena i kada navrši:

 

             ovo pravo važi još samo u 2007.g.

 

             (9) u 2007. godini 59 godina i 6 mjeseci života muškarac, odnosno 54 godine i 6 mjeseci života žena

 

Prijevremena starosna mirovina  u prijelaznom razdoblju do 2009. godine, prema odredbama članka 182. Zakona

                Iznimno od odredbi članka 31. Zakona, pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 35 godina mirovinskog staža muškarac, odnosno 30 godina mirovinskog staža žena i kada navrši:

             ovo pravo važi  još samo u 2007.g.

             (9) u 2007.godini – 59 godina i 6 mjeseci života muškarac, odnosno 54 godine i 6 mjeseci žena.

Nova aktualna vrijednost boda za izračun mirovine u primjeni od 01.01.2007. g.

 

 

Odlukom Upravnog vijeća HZMO-a, a na temelju podatka Državnog zavoda za statistiku, utvrđena je nova aktualna  vrijednost boda za izračun mirovine – objava NN, 24/07., u smislu članka 81. Zakona o mirovinskom osiguranju.  Nova vrijednost boda iznosi 51,42 kn/bod. U odnosu na prethodnu, važeću vrijednost do 31. 12. 2006. g. nova vrijednost je veća 1,30 % ili za 0,66 kn/aktualna vrijednost boda.

Aktualna  vrijednost boda utvrđuje se za svako polugodište tako, da se aktualna vrijednost uskladi po stopi koja se dobije kao ½ zbroja stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu i stope promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u RH u prethodnom polugodištu, u odnosu na polugodište koje mu prethodi. 

Novosti u mirovinskom sustavu

o             Ustavni sud RH ukinuo je dobnu razliku i razliku staža osiguranja između muškarca i žene, glede ostvarenja prava na starosnu/prijevremenu mirovinu

                Ustavni sud RH ukinuo je odredbe članka 30.,31., 66. i 78. stavak 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (u daljnjem tekstu: ZMO). Osporene odredbe Zakona odnose se na razlikovanje uvjeta za odlazak u starosnu i prijevremenu mirovinu između muškarca i žene.

                Citirane odredbe ZMO upućuju da muškarac može ostvariti starosnu  mirovinu sa 65 godina života, a žene sa 60 i minimum 15 godina mirovinskog staža, odnosno da može ostvariti pravo na prijevremenu mirovinu sa 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, a žena sa 55 godina života i 30 godina mirovinskog staža.  

o             Osporene odredbe ZMO-a Sabor RH mora usuglasiti s Ustavom RH u smislu odluke Ustavnog suda u roku od 11 godina, tj. do 2018. g.

Nešto slično Hrvatskoj prolazi i R Češka, s tim,  da se dobna granica mora izjednačiti do 2015.g.

o             Najjače svjetske tvrtke zapošljavaju umirovljenike

„Prije 100 godina Europa je kao i Hrvatska imala manje od 5 % stanovništva starijeg od 65 godina života. Žene su prosječno rađale 4 djece. Mlađih od 14 godina bilo je 35 %, a starijih od 80 godina života uopće nije bilo. Napretkom medicine i tehnologije, modernizacijom i olakšavanjem života, slika se iz osnova promijenila. Danas, stariji od 65 godina života čine 17 % ukupnog stanovništva. Žene rađaju prosječno 1,3 djeteta. 2/3 umrlih stariji su od 70 godina života. 30 % njih ima više od 80 godina. Za 50 godina situacija će biti još poraznija – broj starijih od 65 g u EU narasti će na 135 milijuna i činiti će gotovo 30 % ukupnog stanovništva, a mladih jedva 11 %. Stanovništvo stari. Ljudi od 50 ili  60 godina života su potpuno vitalni. To su osobe koje i dalje mogu i žele raditi, osobe koje su skupile bogato iskustvo. Mirovina je nekada i nekima bila životni cilj, dok danas mnogima predstavlja negativnu životnu promjenu“. – izvadak iz članka „Povratak otpisanih“ – Magazin, 21.10.2006.g.

Zbog naprijed opisanih okolnosti, „Europska poduzeća okreću se svojim starcima“ , piše Manager.hr od 25.04.2007.g.

o             Sveučilišni profesori moći će raditi i u mirovini – piše „Vjesnik“ od 19.04.2007.g.

U tijeku je donošenje Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, radi usklađenja sa EU-om.

Pored toga, Zakon predviđa mogućnost da sveučilišni profesori i znanstveni savjetnici mogu nakon navršenih 65 g života nastaviti raditi i u drugim, ne samo matičnim institucijama, iako ima oponenata takvom prijedlogu, naročito od mlađih znanstvenika.

o             Vlada RH i USH pregovaraju glede rješavanja obračuna novih mirovina, u odnosu na mirovine ostvarene prije 01.01.1999.g.

Prema najavi predsjednika Vlade RH, Vlada će i prije ljetnog raspusta predložiti model po kojem će se „nove mirovine“, uz iste uvjete izjednačiti sa „starim mirovinama“. Pod pojmom „nove/stare mirovine“ podrazumijevaju se mirovine ostvarene prema pravnim pravilima važećim do 31.12.1998.g. i nakon tog vremena. Suština problema svodi se na primjenu članka 184. ZMO, prema kojem se od 2000.g. osnovica za izračun mirovine utvrđuje na bazi plaća 13 uzastopnih godina, a svake slijedeće godine za 3 godine više, da bi se 2009.g. utvrđivala za 40 g mirovinskog staža. Ovakav sustav obračuna umanjuje iz godine u godinu mirovinu, tako da su mirovine „novih“ umirovljenika puno manje od tzv. „starih“ umirovljenika, ostvarene za iste uvjete.

Umirovljeničke udruge predlažu također 10-godišnji prosjek. Neizvjesno je, da li će se ponovno vratiti izračun na 10-godišnji prosjek. Tome se protive i Međunarodni monetarni fond,Svjetska banka i…  Europske zemlje moraju reformirati svoj mirovinski sustav po prilici slično RH, jer im u protivnom prijeti bankrot financijskog sustava. Drugim riječima, Hrvatska je to već učinila.

Što učiniti s novim mirovinama? Licitira se s %-tkom povećanja od 10%, 20%, 30%, 40%.

Rentna štednja = alternativa uz malu mirovinu

                Mirovine su u pravilu male i takve će u pravilu ostati. Princip generacijske solidarnosti uplata, glede ostvarenja prava na mirovinu, neće se moći povećati, da bi mirovina s tog naslova bila veća.

                Zbog toga, još za vrijeme aktivnog rada, potrebno je koristiti sve mogućnosti osiguranja većih primitaka uz mirovinu. Za to se osiguranicima  nudi III. mirovinski stup osiguranja ili različiti oblici životnog/rentnog osiguranja – štednje.

                Rentna štednja npr. nudi mogućnost raspolaganja oročenim sredstvima u svakom trenutku uz obračun kamate za dotadašnje razdoblje oročenja. U RH rentna štednja može se ugovoriti u kn ili u devizama uz valutnu klauzulu. Kod ovog oblika štednje glavnica u pravilu ostaje netaknuta a raspolaže se s kamatom kao pripomoć uz mirovinu.

 

* * * * *

 

 

IZMJENE U OPĆIM AKTIMA HZZO-a KOJI REGULIRAJU UGOVORNE ODNOSE SA ZDRAVSTVENIM RADNICIMA PRIVATNE PRAKSE U 2007. G.

 

 

Iznosi pomoći jedinicama lokalne i područne samouprave za 2007.g. iz Državnog proračuna RH, pa time i za zdravstvo

Vlada RH donijela je Uredbu o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne – regionalne samouprave za 2007.g.,

                Uredba je objavljena u NN, 143/06., s tim, da je stupila na snagu 01.01.2007.g.

                Pod decentraliziranim funkcijama, prema članku 2. Uredbe podrazumijevaju se rashodi utvrđeni posebnim zakonima za osnovno i srednje školstvo, socijalnu skrb, ZDRAVSTVO i vatrogastvo.

                Korisnici pomoći, ostvaruju prihode iz dodatnog udjela iz poreza na dohodak za decentralizirane funkcije i to:

-              ….zdravstvo                       3,2 %.

Korisnici pomoći ostvaruju pravo na sredstva iz Državnog proračuna RH za 2007.g.

Korisnici pomoći izravnavanja ostvaruju pravo na sredstva pomoći za zdravstvene ustanove na području županije/grada Zgb koja se utvrđuje temeljem propisane osnovice.

Korisnici pomoći izravnanja dužni su donijeti vlastite odluke o kriterijima i mjerilima i načinima financiranja zdravstvenih ustanova u okviru planiranih sredstava, prema odredbama Uredbe.

Zdravstvene ustanove dužne su županiji/gradu Zgb. dostaviti svoje planove potreba za opremom

                Prema rečenom u podnaslovu, i zdravstveni  radnici privatne prakse u zakupu morali bi dostaviti  DZ-u, svom zakupodavcu, svoje potrebe za zamjenom opreme u zakupu, da bi DZ mogao izvršiti svoju obvezu prema županiji.

Planirana sredstva za 2007.g.

Prema zbirnom pregledu sredstava za decentralizirane funkcije,  županije/grad Zgb., za 2007.g., za zdravstvene ustanove ostvariti će sredstva:

1.            Zagrebačka                                        17,623.793 kn

2.            Krapinsko-zagorska                       16.086.124 kn

3.            Sisačko-moslavačka                       20.853.883 kn

4.            Karlovačka                                         16.101.640 kn

5.            Varaždinska                                      19.888.000 kn

6.            Koprivničko-križevačka                                13.378.425 kn

7.            Bjelovarsko-bilogorska                 15.073.843 kn

8.            Primorsko-goranska                      34.692.185 kn

9.            Ličko-senjska                                      7.946.855 kn

10.          Virovitičko-podravska                   10.684.531 kn

11.          Požeško slavonska                         9.324.665 kn

12.          Brodsko-posavska                          17.204.862 kn

13.          Zadarska                                             16.725.173 kn

14.          Osječko-baranjska                         32.686.852 kn

15.          Šibensko-kninska                           15.906.197 kn

16.          Vukovarsko-srijemska                  20.398.855 kn

17.          Splitsko-dalmatinska                     41.916.904 kn

18.          Istarska                                               20.704.444 kn

19.          Dubrovačko-neretvanska           15.636.777 kn

20.          Međimurska                                     12.465.292 kn

21.          Grad Zgb                                            77.538.257 kn

UKUPNO:                                           452.638.277 kn.

 

I zdravstveni radnici privatne prakse u zakupu imaju pravo na opremu kupljenu iz decentraliziranih sredstava, ne direktno, već posredstvom DZ, koji je u takvoj obvezi prema zakupcu, kako je propisano Pravilnikom

                Zdravstveni radnici privatne prakse – zakupci imaju pravo posredstvom DZ  tražiti/dobiti zamjensku opremu, za opremu koju koriste u zakupu, temeljem ugovora o zakupu jedinice zakupa ili posebnog ugovora o zakupu skuplje opreme. Svi ti ugovori sadrže obvezu DZ  zanavljati opremu u zakupu nakon njene istrošenosti/ otpisa knjigovodstvene vrijednosti/rashoda.

Traženje plaćanja zakupnine za opremu kupljenu iz decentraliziranih sredstava i danu na korištenje zakupcu od strane DZ, je protuzakonito

                Uočena praksa, da DZ za zamjensku opremu naplaćuju zakupninu  je protuzakonita  - izričit stav Ministarstva financija RH. Naime, Ministarstvo financija tvrdi, u takvom slučaju ne radi se o zakupnini, već o otplati kredita. Ministarstvo smatra da su decentralizirana sredstva nepovratna sredstva. Prema tome, DZ koji je dobio takva sredstva nije ih dužan vraćati državnoj riznici. Iz toga, Ministarstvo financija izvlači zaključak da DZ nema pravo tražiti da zakupac putem zakupnine otplati ukupnu vrijednost opreme, koju mu je DZ dao u zakup, a koja je kupljena na teret decentraliziranih sredstava.

- - - - -

Opći uvjeti ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja

                Opći uvjeti objavljeni su u NN, 11/07., a stupaju  na snagu s danom kada su ustanova, privatnik, odnosno drugi provoditelj zz iz obveznog zdravstvenog osiguranja potpisali ugovor te se primjenjuju tijekom ugovornog razdoblja (članak 2. stavak 2. Općih uvjeta).

                Potpisom Ugovora, ugovorni subjekti obvezni su na vidnom mjestu istaknuti naziv s logotipom: „Ugovorna zdravstvena ustanova, ugovorni zdravstveni radnik privatne prakse“.

Zabrana korištenja Ugovora kao instrumenta osiguranja za otplatu duga poslovnoj banci

                Odredbom članka 2. stavak 5. Općih uvjeta propisana je zabrana navedena u podnaslovu.  Naime, HZZO zabranjuje ugovornom subjektu koristiti sklopljen Ugovor sa HZZO-om, kao instrument osiguranja za otplatu duga po osnovi dobivenog kredita od banaka i drugih novčarskih institucija kao i da ugovori, da novčana sredstva realizirana temeljem ugovornog odnosa budu predmet zapljene u svrhu podmirenja dugovanja prema dobavljačima, u skladu s člankom 183. i 183 a. Ovršnog zakona.

Pravna snaga Općih uvjeta u odnosu HZZO i ugovorni subjekt 

                Opći uvjeti za ugovorni subjekt imaju pravnu snagu ugovorne obveze, koju ugovorni subjekt mora u potpunosti izvršavati, a navedeni su kao i drugi opći akti u prilogu uz Ugovor, sukladno članku 3. Općih uvjeta.

Radno vrijeme

                Odredbom članka 4. Općih uvjeta propisano je, da je radno vrijeme ugovornog subjekta identično radnom vremenu kako je propisano Pravilnikom o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama koje imaju sklopljen Ugovor o provođenju zz s HZZO-om.

                To znači npr. i da ljekarne moraju poslovati prema radnom vremenu, kako je propisano tim Pravilnikom, ne drugačijem, kako im se pokušava nametnuti od strane HZZO-a (kolizija s odredbom članka 4. Općih uvjeta).

                Sudjelovanje u troškovima zz

                Ugovorni subjekt HZZO-a ima ovlasti/obvezan je osiguranoj osobi, koja nije oslobođena participacije, odnosno koja nije osigurana u dopunskom zdravstvenom osiguranju, u skladu s Zakonom o dobrovoljnom zo, naplatiti propisanu doplatu u skladu s odredbama članka 15. stavak 2. točka 2 – 5. Zakona o obveznom zo.

                Ugovorni subjekt obvezan je za osiguranu osobu koja je osigurana u dopunskom zo kod osiguravatelja, u skladu sa Zakonom o dobrovoljnom zo, propisanu visinu doplate naplatiti neposredno od osigurane osobe ili od osiguravatelja s kojim je osigurana osoba sklopila ugovor o dopunskom zo.

                Administrativna pristojba

                Ugovorni subjekt obvezan je osiguranoj osobi naplatiti administrativnu pristojbu prilikom korištenja zz, kako je utvrđeno člankom 28. Zakona i Odlukom o administrativnoj pristojbi, te novčana sredstva uplatiti do 5.-og u mjesecu za prethodni mjesec u korist Proračuna RH, na žiro-račun broj: 1001005-1863000160, pozivom na broj – pretpolje „64“, a u polje broj 565726362 – te matični broj zdravstvene ustanove, odnosno ordinacije privatne prakse.

Redovne izmjene Ugovora tijekom ugovornog razdoblja

                Tijekom ugovornog razdoblja ugovorne odredbe mijenjati će se/dopunjavati dodacima Ugovoru – aneksima, osim, u slučaju promjena cijena zz. Promjene cijena zz primjenjivati će se neposredno,j računajući od dana primjene izmijenjenih odredbi Odluke o ugovaranju.

                Rješavanje prijepornih pitanja

                Člankom 13. Općih uvjeta propisani su načini rješavanja prijepornih pitanja.

                Načini su:

1.            dogovorno,

2.            arbitražom, ako nije moguće postići dogovor o prijepornom pitanju i osim u slučaju nastupa okolnosti koje uvjetuju trenutačni raskid Ugovora.

Arbitražu pod 2. sačinjavaju 2 predstavnika HZZO-a, 1 predstavnik nadležne komore i 1 predstavnik ugovornog subjekta, s tim, da predsjednika imenuje ministar zdravstva i socijalne skrbi.

Pokretanje postupka arbitraže ne prekida rok utvrđen za raskid Ugovora.

Odluka arbitraže obvezuje ugovorne stranke, s tim, da nezadovoljna stranka odlukom arbitraže može u roku od 30 dana, od dana donošenja odluke pokrenuti sudski spor za pobijanje zakonitosti arbitražne odluke.

Posebne obveze subjekata primarne razine zz

1.            osiguranje zamjene zbog privremene odsutnosti

U slučaju spriječenosti u obavljanju ugovorenih zdravstvenih djelatnosti, ugovorni subjekt primarne razine zz mora osigurati zamjenu, o čemu mora izvijestiti Područni ured HZZO-a, na propisanoj tiskanici.

Sukladno članku 148. Zakona o zz, ugovorni zdravstveni radnik privatne prakse obvezan je osigurati zamjenu ugovorom sa kolegom iste struke i statusa, odnosno sa zdravstvenom ustanovom (Udruga je objavila modele takvih ugovora između 2 zdravstvena radnika iste struke i statusa).

2.            dežurstvo i pripravnost

Privatnik je obvezan na području DZ u kojem se hitna mp provodi dežurstvom i pripravnošću sudjelovati podjednako s doktorima opće/obiteljske medicine odnosno dr. stom.

DZ je obvezan na osnovi sklopljenog Ugovora isplatiti novčanu naknadu privatniku koji sudjeluje u dežurstvu/pripravnosti, u okviru sredstava ugovorenih za tu djelatnost sa HZZO-om.

3.            osiguranje potrebnih lijekova

Zdravstveni radnik privatne prakse – ugovorni subjekt obvezan je osigurati osiguranim osobama lijekove koji su utvrđeni Osnovnom listom lijekova, a koji se mogu primijeniti na razini primarne zz i označeni sa oznakom (++), a ne mogu se propisati na Rp.

HZZO refundira troškove lijekova zdravstvenom radniku privatne prakse, na osnovi ispostavljenog računa, uz suglasnost ovlaštenog radnika Područnog ureda HZZO-a o medicinskoj opravdanosti primijene lijeka.

4.            propisivanje lijekova

Ustanova/zdravstveni radnik pp obvezan je osiguranoj osobi, u pravilu, propisivati na Rp lijek utvrđen u Osnovnoj listi lijekova/indikacija.

Ustanova/zdravstveni radnik pp ne smije osiguranoj osobi propisati lijek utvrđen Dopunskom listom lijekova bez njenog pristanka.

5.            Rp i uputnice

Svakom ugovornom subjektu, prema djelatnosti i prema ugovorenom broju osiguranih osoba, HZZO će izdavati za tromjesečno razdoblje potreban broj brojčano označenih tiskanih Rp i uputnica.

Uputnice, ugovorni subjekt izdavati će osiguranoj osobi za najbližu ugovornu zdravstvenu ustanovu/zdravstvenog radnika privatne prakse, prema mjestu prebivališta/boravka osigurane osobe.

Za izdavanje većeg broja uputnica/Rp, ugovorni subjekt mora podnijeti zahtjev HZZO-u i isti obrazložiti.

6.            uputnice za laboratorijsku dijagnostiku

Ugovorni subjekt, obvezan je, osigurane osobe upućivati na pretrage primarne laboratorijske dijagnostike posebnom uputnicom, objavljenom uz Opće uvjete.

7.            preventivni pregledi

Ugovorni subjekt obvezan je obavljati preventivne preglede osiguranih osoba starijih od 50 g., kako je propisano člankom 43. Odluke o ugovaranju.

U provođenju preventivnih pregleda, ugovorni subjekt, provoditi će postupke utvrđene na tiskanici „Izvješće o provedenom preventivnom pregledu osigurane osobe starije od 50 g“.

8.            organiziranje prikupljanja laboratorijskih uzoraka

Ugovorni subjekt može dogovorno s MBL-om, koji provodi laboratorijske usluge na razini primarne zz, u ordinaciji dr. med. o r g a n i z i r a t i   vađenje krvi.

Za aktivnosti iz prethodnog stavka, MBL je obvezan osigurati odgovarajući broj vacutainera, odnosno drugog odgovarajućeg potrošnog materijala, kao i dnevni prijevoz prikupljenih uzoraka iz ordinacije u MBL.

9.            izvješća

Ugovorni subjekt obvezan je uredno voditi svu potrebnu dokumentaciju, kao npr. dnevna izvješća prema šiframa iz „Plave knjige“, te na osnovi njih sastavljati mjesečna izvješća, te ta izvješća dostavljati Područnom uredu HZZO-a do 5-og u mjesecu, za prethodni mjesec.

U mjesečna izvješća, ugovorni subjekt obvezan je unijeti i podatke o utrošku novčanih sredstava za lijekove.

Ugovorni subjekt obvezan je nakon priključenja na centralni zdravstveni informatički sustav Hrvatske (CEZIH), izvješća dostavljati u elektroničkom obliku.

Promjena broja osiguranih osoba/tim

                HZZO je obvezan mjesečno izvješćivati ugovorni subjekt o promjeni u broju osiguranih osoba/tim, i to po dobnim skupinama, radi utvrđivanja mogućeg iznosa ugovorenih sredstava i utroška sredstava za lijekove koji se propisuju na Rp i sredstava za specijalističko-konzilijarnu zz i…

10.          Praćenje stope bolovanja

Ugovorni subjekt obvezan je pri određivanju dužine trajanja bolovanja postupati prema pravilima liječničke struke i pridržavati se odredbi Pravilnika o rokovima najduljeg trajanja bolovanja ovisno o vrsti bolesti.

Ugovorni subjekt obvezan je pratiti ukupnu stopu bolovanja i stopu bolovanja za koju se naknada plaće isplaćuje na teret sredstava HZZO-a, na posebnoj tiskanici „Izvješće o stopi bolovanja“.

11.          Zbrinjavanje osigurane osobe – teškog bolesnika

Ugovorni subjekt obvezan je utvrditi uvjete i načine daljnjeg pružanja zz kod kuće, odmah, a najkasnije u roku 24 sata od dana otpusta iz bolnice, kao bi uputio patronažnu m.s. osiguranoj osobi.

Na osnovi utvrđenog plana zdravstvene njege od strane patronažne m.s., koji je dostavila ugovornom subjektu, ugovorni subjekt daje prijedlog za provođenje zdravstvene njege u kući. Prijedlog, ugovorni subjekt dostavlja nadležnom liječničkom povjerenstvu HZZO-a na odobrenje.

Stomatološka zdravstvena zaštita

                Za provođenje polivalentne stomatološke zz, ugovorni subjekt obvezan je:

1.            pozvati svaku osiguranu osobu do navršenih 25 g života koja se tijekom kalendarske godine nije javila niti jedanput na pregled na preventivni pregled i sanirati uočenu patologiju,

2.            za svaku osiguranu osobu obvezno voditi zdravstveni karton sa statusom zubi osigurane osobe,

3.            potanko upisati stomatološke postupke u zdravstveni karton osiguranika, odnosno zahvate koji su tom prilikom učinjeni, te koji su materijali upotrijebljeni, uz posebnu naznaku koji se postupci/materijali osiguravaju iz sredstava obvezno zo,

4.            upisati u zdravstveni karton izdane Rp i uputnice s razlogom izdavanja,

5.            zahtijevati da osigurana osoba svojim potpisom u zdravstvenom kartonu dade suglasnost za osobno pokriće troškova koji su izvan standarda prava na zz iz obveznog zo ,

6.            izdati račun osiguranoj osobi za zdravstvenu uslugu koju je osobno snosila,

7.            račun izraditi u 2 primjerka, od kojih 1 uručiti osiguranoj osobi,

8.            tražiti nadoknadu troškova zubotehničara/izrađeno stomatološko pomagalo na osnovi ispostavljenih računa, a prema ovjerenim potvrdama o potrebi izrade/popravka stomatološkog pomagala/osiguranik,

9.            platiti zubotehničaru troškove izrade odmah, a najkasnije u roku 5 dana, računajući od dana naplate sredstava od HZZO-a za priznate osobne račune za izrađeno stomatološko protetsko pomagalo.

Laboratorijska djelatnost

                Ugovorni subjekt laboratorijske djelatnosti obavlja za osigurane osobe laboratorijske pretrage na razini primarne zz utvrđene člankom 17. Pravilnika o standardima, na osnovi uputnice nadležnog izabranog doktora.

                Preventivne preglede osoba starijih od 50 godina MBL će obavljati na osnovi uputnice i to: kolesterol, hemoglobin, glukozu i kompletnu pretragu urina.

                Ljekarništvo

                Ugovorni subjekt obvezan je osiguranim osobama osigurati lijekove s Osnove i Dopunske liste lijekova, zavojni materijal za potrebe kućnog liječenja/zdravstvene njege, koji se osigurava na osnovi Rp, te ortopedska i druga pomagala, kako je utvrđeno Odlukom o ugovaranju.

                Ugovorni subjekt prilikom izdavanja lijeka obvezan je označiti na Rp:

o             šifru lijeka,

o             cijenu lijeka utvrđenu Osnovnom/Dopunskom listom lijekova, koja tereti sredstva obveznog zo,

o             količinu lijeka,

o             cijenu usluge utvrđene u skladu s Odlukom o ugovaranju,

o             iznos na teret sredstava obvezno zo,

o             šifru ustanove/privatnika,

o             datum izdavanja lijeka,

o             šifru ljekarnika,

o             te ovjeriti Rp pečatom  i potpisom ljekarnika.

Ugovorni subjekt obvezan je na magnetskom mediju dostaviti podatke unesene prilikom obrade Rp.

Za usluge dostave podataka unesene prilikom obrade Rp-a i prilikom obrade potvrde o ortopedskim i drugim pomagalima, HZZO će platiti uslugu ugovornom subjektu, prema količini bodova iz „Plave knjige“ i vrijednosti boda, pozivom na odredbe Odluke o ugovaranju.

Ugovorni subjekt obvezan je u slučaju spriječenosti u pružanju ugovornih ljekarničkih usluga pisano izvijestiti nadležni područni ured u roku od 48 sati od dana spriječenosti/prestanka rada.

Specijalističko-konzilijarna zz

                Ugovorni subjekt obvezan je provoditi specijalističko-konzilijarnu zz maksimalno 40 radnih sati/tjedan.

                Ugovorni subjekti specijalističko-konzilijarne zz na istom području rada, npr. u području DZ ili njegove ingerencije, obvezni su uskladiti radno vrijeme ordinacije s odredbama Pravilnika o radnom vremenu, posebno vodeći računa da 20 % ukupnog kapaciteta rada radi radnim danom do 19 sati.

- - - - -

Odluka  o izmjeni i dopuni Odluke o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

Odluka je objavljena u NN, 41/07., s primjenom od 21.04.2007.g.

Za razumijevanje, potrebno je ponovno objaviti  tablicu iz članka 22. Odluke, da bi shvatili suštinu promjene.  Naime, člankom 22. stavak 3. Odluke o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zz iz obveznog zdravstvenog osiguranja, NN, 142/06., u primjeni od 01.01.2007.g. utvrđeni su prosječni iznosi sredstava za lijekove koji se mogu propisivati na Rp/osigurana osoba, posebno iskazano za muškarce, a posebno za žene u djelatnosti opće/obiteljske medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece i zdravstvene zaštite žena.

U suštini, svi prosječni iznosi sredstava za lijekove propisane na Rp/osiguranik/godina ostali su isti, kako je utvrđeno baznom Odlukom. Zbog čega je promijenjena tablica? Odgovor je zbog toga što je u tablici bazne Odluke, dobna skupina osiguranika  > 65 g. života zabunom uključena u djelatnost zdravstvene zaštite predškolske djece!

Korigirana tablica za osnov kako je rečeno u prethodnom stavku je:

 

Djelatnost

                Dobne skupine Iznos po osiguranoj osobi u kn

                               M           Ž

1             2             3             4

Opća/obiteljska medicina            0 – 7     132,40   116,44

                >7 – 35 127,96   150,24

                > 35 – 45              218,73   245,18

                >45 – 50               314,42   387,16

                > 50 – 55              443,67   576,41

                > 55 – 60              619,13   780,10

                > 60 – 65              834,41   1004,41

                > 65       1066,13                1145,21

Zdravstvena zaštita predškolske djece 0 – 7      132,40   116,44

                > 7 – 18                127,96   150,24

Zdravstvena zaštita žena                             20,16

 

Pravilnik o načinu ostvarivanja prava na slobodan izbor doktora medicine i doktora stomatologije primarne zdravstvene zaštite

Pravilnik je objavljen u NN, 41/07., a stupa na snagu 29.04. 2007.g.

Slobodan izbor dr. med./dr. stom.

                Odredbom članka 2. Pravilnika regulirano je to zakonsko načelo, tj. načelo slobodnog izbora dr. med./dr. stom.

                Minimalno razdoblje izbora

Odredbom članka 3. Pravilnika propisano je da osigurana osoba dr.med./dr. stom. bira za razdoblje od najmanje godinu dana.

Izbor, u odnosu na sjedište rada dr. med./dr. stom.

Odredbom članka 3. Pravilnika propisano je također, da osigurana osoba bira dr.med./dr.stom. u pravilu prema svom mjestu prebivališta, odnosno boravka, u najbližoj ugovornoj zdravstvenoj ustanovi ili ordinaciji ugovornog zdravstvenog radnika privatne prakse.

Promjena prethodno izabranog dr.med./dr. stom.

Nakon proteka razdoblja od godine dana od posljednjeg provedenog postupka izbora, osigurana osoba ima pravo promijeniti prethodno izabranog doktora, u smislu članka 3. stavak 2. Pravilnika.

Ograničenje u izboru

Osigurana osoba, prema odredbama članka 4. Pravilnika može se opredijeliti samo za 1 doktora opće/obiteljske medicine, odnosno za 1 doktora za zdravstvenu zaštitu svog djeteta predškolske dobi, odnosno žene za samo 1 doktora za zdravstvenu zaštitu žena.

Način izbora/promjena izabranog doktora

Osigurana osoba koja nema izabranog doktora ili koja želi izvršiti promjenu izabranog doktora nakon isteka godine dana, za izbor novog doktora popunjava unificiranu  tiskanicu HZZO-a oznaka „HZZO – Direkcija Zgb, izbor/dr.Ver 3.0.05/0407“, koja glasi „Izjava o izboru/promjeni izabranog doktora“.

Ovjera podataka iz Izjave

                Ovjeru podataka iz Izjave osigurane osobe glede izbora/promjene izabranog doktora ovjerava služba Područnog ureda HZZO-a, nadležna prema sjedištu ordinacije novog izabranog doktora. Nakon ovjere, služba Područnog ureda HZZO-a dostavlja 1 primjerak Izjave izabranom doktoru a 1 dosadašnjem izabranom doktoru, odnosno zdravstvenoj ustanovi za izabranog doktora njezinog radnika.

Datum, kada Izjava o izboru/promjeni postaje izvršna

                Temeljem članka 7. Pravilnika propisano je da osigurana osoba ostvaruje zz kod novog doktora tek od datuma ovjere podataka iz Izjave, a najkasnije u roku od 10 dana, od dana potpisivanja Izjave.

Predaja zdravstvene dokumentacije o osiguranoj osobi novom izabranom doktoru

                Člankom 7. stavak 2. Pravilnika propisano je, da dosadašnji izabrani doktor, nakon primitka Izjave mora odmah, a najkasnije u roku od 3 dana predati novoizabranom doktoru svu zdravstvenu dokumentaciju o osiguranoj osobi.

Pravo osiguranika promijeniti  izabranog doktora i unutar roka od godine dana

                Odredbom članka 8. Pravilnika propisani su osnovi, kada osigurana osoba, kao iznimku od pravila, može i unutar roka od godine dana promijeniti izabranog doktora.

                Osnovi su:

1.            ako osigurana osoba promijeni mjesto prebivališta, odnosno boravka,

2.            ako osigurana osoba namjerava izbivati iz mjesta prebivališta, odnosno boravka duže od 3 mjeseca,

3.            ako izabrani doktor prestane raditi, promijeni sjedište ordinacije ili prestane biti ugovorni doktor HZZO-a,

4.            ako izabrani doktor ima u skrbi veći broj osiguranih osoba od maksimalno mogućeg broja propisanog općim aktom HZZO-a po pojedinom timu primarne zz,

5.            ako između osigurane osobe i izabranog doktora postoji poremećaj međusobnih odnosa koji onemogućuju daljnje liječenje.

Promjenu izabranog doktora za slučajeve od 1 – 4 provodi se na način propisan člankom 5. i 6. Pravilnika.

Zahtjev za promjenu izabranog doktora u smislu točke 5. razmatra i odlučuje posebno Povjerenstvo koje imenuje rukovoditelj Područnog ureda HZZO-a nadležnog prema mjestu prebivališta/boravka osigurane osobe.

Pravo izabranog doktora odbiti izbor osigurane osobe

                Izabrani doktor, temeljem članka 9. Pravilnika ima pravo odbiti izbor osigurane osobe samo u slučaju:

1.            ako broj opredijeljenih osiguranih osoba koje ima u skrbi prelazi maksimalni mogući broj utvrđen općim aktom HZZO-a

i

2.            ako između izabranog doktora i osigurane osobe postoji poremećaj međusobnih odnosa.

Razlog odbijanja izbora, izabrani doktor obvezno upisuje u Izjavu, u rubriku pod 3. „Razlog odbijanja izbora od strane doktora“.

Izabrani doktor ne smije odbiti izbor osigurane osobe samo zato što je osigurana osoba starije životne dobi, bolesna, nepokretna, ovisnik, psihički ili duševni bolesnik, odnosno iz drugih razloga koje se ne može podvesti pod okolnosti 1 i 2.

O osnovanosti razloga za odbijanje osigurane osobe odlučuje posebno Povjerenstvo koje imenuje rukovoditelj Područnog ured.

Poziv na izbor/promjenu doktora tijekom kalendarske godine

                Odredbom članka 10. Pravilnika propisano je da se izbor doktora kao i promjena izabranog doktora može iznimno obavljati tijekom kalendarske godine, putem tzv.  „Poziva na izbor“ i to samo za područje na kojem je Osnovna mreža zdravstvene djelatnosti nepopunjena.

Doktor u statusu „kandidata“ za ugovornog doktora

                Članak 11. Pravilnika propisuje mogućnost da osigurana osoba ostvaruje zdravstvenu zaštitu pri ranije izabranom doktoru i to sve dok njen – novoizabrani doktor, koji je u statusu kandidata za status izabranog doktora ne stekne propisane uvjete i postane ugovorni doktor HZZO-a.

                Ako takva osoba ne stekne propisane uvjete, osigurana osoba ima pravo ponoviti postupak izbora svog izabranog doktora.

Ne smatra se da je osigurana osoba promijenila izabranog doktora ako joj zz pruži doktor koji privremeno zamjenjuje izabranog doktora

                Odredbom članka 12. Pravilnika propisano je da se ne smatra promjenom izabranog doktora, ako je osiguranoj osobi zdravstvenu zaštitu pružio doktor koji privremeno zamjenjuje izabranog doktora za vrijeme dok se on nalazi na GO, bolovanju, službenom putu, te u ostalim slučajevima njegove privremene nenazočnosti.

                Stupanjem na snagu Pravilnika prestao je važiti isti/slični Pravilnik objavljen u NN, 106/04.

Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o utvrđivanju osnovne liste lijekova HZZO-a, NN, 32/07.

                Odluka je stupila na snagu danom objave, tj. 26.03.2007.g., osim za lijekove koji se propisuju na Rp, čija će primjena započeti 15.04.2007.g.

                U skupini lijekova pod „A“ dodano je 17 lijekova, za indikacije Mukozitis stupnja III i IV; za suzbijanje povraćanja uzrokovanog visokoenetogenom kemoterapijom lijekovima; za bolesnike s cističnom fibrozom.

                U skupini lijekova „B“, dodano je 2 nova lijeka – infuzije aminokiselina.

                U skupini lijekova „C“, dodano je 46 novih lijekova, od čega 2 za lijek indapamid, 2 za bisoprolol, 8 za lijek karvedilol, 6 za lijek amlodipin, 13 za lijek lizinopril, 9 za lijek lizinopril + hidroklorotiazid, 1 za lijek losartan, 6 za lijek sinvastatin.

                U skupini lijekova „G“ dodan je 1 lijek fenoterol i 1 tamsulozin.

                U skupini lijekova „H“ dodan je lijek prednizon.

                U skupini lijekova „J“ dodana su 3 lijeka klaritromicin, 1 lijek +  tobramicin,  3 lijeka + gentamicin.

                U skupini lijekova „L“ dodana su 2 lijeka (*)bevacizumab,  1 lijek + imatinib mesilat 66, 1 lijek ciklosporin 74, 1 lijek (*) baziliksimab**, 1 lijek sirolimus i 3 lijeka everolimus.

                U skupini lijekova „M“ 1 lijek (+) meloksikam,

                U skupini lijekova “N“ 4 lijeka oskarbazepim, 3 lijeka lamotrigin, 1 lijek biperiden, 4 lijeka ropinirol, 8 lijekova risperidon, 1 lijek fluoksetin i 3 lijeka sertralin.

                U skupini lijekova „R“ 1 lijek loratadin.

                U skupini lijekova „V“ 3 lijeka + kalcij – folinat, 4 namirnice za enteralnu primjenu, 1 + gel za ultrazvuk, 2 * gadoterična kiselina i 1 gadodiamid.

                U skupini lijekova „S“, za magistralne pripravke dodani su 2 lijeka Pilocarpini, 2 lijeka Atropini sulfatis, 1 Tetracaini hidrochlor i 1 Natrij jodid.

Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o utvrđivanju dopunske liste lijekova HZZO-a

                Odluka je objavljena u NN, 32/07., a stupila je na snagu danom objave u NN, a primjenjuje se od 15.04.2007.g.

                U skupini lijekova „A“, dodana su 2 lijeka sibutramin i 1 lijek mesalazin.

                U skupini lijekova „C“ dodan je 1 lijek nebivolol,  2 lijeka perindopril + indapamid, 1 lijek eprosartan + hidroklorotiazid, 1 lijek etilni esteri omega-3 kiselina, 2 lijeka telmisatran, 2 lijeka telmisatran + hidroklorotiazid.

                U skupini lijekova „D“ dodan je 1 lijek benzoiperoksid.

                U skupni lijekova „G“ dodan je 1 lijek dutasterid, 2 lijeka meloksikam i 1 lijek ibandronatna kiselina.

                U skupini lijekova „N“ dodan je 1 lijek rozagilin – mesilat.

                U skupni lijekova „R“ dodan je 1 lijek levocetirizin i 4 lijeka desloratadin.

                U skupni lijekova „S“ dodan je 1 lijek olopatadin.

                U skupini lijekova „V“ dodan je 1 lijek dijetetski preparat i 3 namirnice za enteralnu primjenu.

                U skupni lijekova „V“ dodane su 2 namirnice za enteralnu primjenu.

                Smjernice upisane pod oznakom „RSf“ i „Rsak“ mijenjaju se i glase:

                „RSf indikacija: za liječenje oboljelih od dijabetesa tipa II s inzulinskom rezistencijom, kao dodatna terapija standardnim antidijabeticima (metformin ili sulfonilureja)“.

                Rsak  indikacija: „Kao dodatna terapija inhalacijskim kortikosteroidima ili beta – II agonistima u blagoj ili umjereno teškoj astmi, aspirinskoj astmi i naporom uzrokovanoj astmi“.

--------

Hrvatska ljekarnička komora

Odluka o načinu oblikovanja maloprodajnih cijena lijekova i drugih sredstava koji nisu predmet ugovaranja s HZZO-om

                Odluku je donijelo Vijeće HLJK, pozivom na odredbe članka 35. točka 12. Zakona o ljekarništvu.

                Odluka je objavljena u NN, 38/07.

                Odluka je stupila na snagu 21.04.2007.g.

Maloprodajna cijena lijeka i drugih sredstava koji nisu predmet ugovaranja s HZZO-om

                Maloprodajna cijena gotovog lijeka, galenskog pripravka, magistralnog pripravka i medicinskog proizvoda, prema točki II. Odluke jest prodajna cijena na malo s porezom na dodanu vrijednost.

                Maloprodajna cijena utvrđuje se u zavisnosti s nabavnom cijenom lijeka/medicinskog proizvoda, sa svim troškovima nabave do skladišta ljekarne te za vrijednost ljekarničkog rada i troškova poslovanja ljekarnika.

                Ti troškovi utvrđuju se sustavom diferencirane marže u rasponu od 10 – 35 % u odnosu na nabavnu cijenu lijeka, računajući na cijenu za velika pakiranja.

Model maloprodajne diferencirane marže za gotove lijekove/medicinske proizvode u slobodnoj prodaji od 10 – 35 % 

                Prema točki III. Odluke, model maloprodajne diferencirane marže je:

 

Cijena lijeka na veliko po pakiranju, u kn             MARŽA, u % na nabavnu cijenu lijeka

0,00 – 100,00     35 %

100,01 – 200,00 30 %

200,01 – 300,00 25 %

300,01 – 500,00 20 %

500,01 – 1.000,00             15 %

Iznad 1.00,01     10 %

Izračun cijene rada ljekarne pri izradi galenskog/magistralnog pripravka

Vrijednost boda koji se primjenjuje u izračunu cijene za galenske i magistralne pripravke prema ljekarničkim postupcima iz „Plave knjige“ utvrđuje Vijeće HLJK.

Marža za lijekove koji se izdaju u dugotrajnoj terapiji

                Iznimno, za citostatike, lijekove protiv AIDS-a i lijekove koji se izdaju u dugotrajnoj terapiji npr. hepatitis C, liječenje steriliteta i dr. primjenjuje se iznos maloprodajne marže najmanje 2 %, a najviše prema prihvaćenom modelu diferencirane marže.

Marža na lijekove koji se izdaju u izvanrednim situacijama, kao što su epidemije, pandemije i sl., kada ljekarna ima veće troškove rada za zaposlene, u odnosu na prosjek godine (preraspodjela RV i do 60 sati/tjedan)

                U posebnim – izvanrednim situacijama kao što su npr. epidemije, pandemije i sl. HLJK može odrediti poseban iznos maloprodajne marže za gotove lijekove koji odstupa od utvrđenog načina izračuna.

Marža na lijekove/medicinske proizvode, kada ljekarna trguje sa zdravstvenim ustanovama, a poslovni odnos realizira narudžbenicom

                Kod izdavanja lijekova i medicinskih proizvoda zdravstvenim ustanovama i pravnim osobama na narudžbenicu, ili su predmet ugovaranja putem javnog natječaja dopušteno je odstupanje od 10 % od maloprodajne marže prema ovoj Odluci.

Popust kupcu na utvrđenu cijenu lijeka/medicinskog proizvoda

                Na uvjete plaćanja ljekarna može odobriti iznos popusta najviše 10 %.

Oblikovanje cijena galenskih i magistralnih pripravaka

                U izračunu cijena galenskih i magistralnih pripravaka HLJK sugerira izračun korištenjem bod-sustava, prema „Plavoj knjizi“ (NN, 15/92., 29/93., 31/95., 3/00., 18/00, 118/01., 44/02., 76/02., 85/02., 92/02. i 11/03.)

-------

Pravilnik o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije

                Pravilnik je temeljem članka 28. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, NN, 60/92. donio ministar zdravstva i socijalne skrbi.

                Pravilnik je objavljen u NN, 35/07. 02.04.2007.g.

                Pravilnikom se utvrđuje način provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (u daljnjem tekstu: DDD mjere), radi sprečavanja širenja zaraznih bolesti.

                Djelatnosti u kojima se provode DDD mjere

                Obvezatne DDD mjere provode se u prostorijama, na uređajima i opremi osoba koje obavljaju gospodarske djelatnosti i u djelatnostima na području zdravstva, odgoja, obrazovanja, socijalne skrbi, ugostiteljstva, turizma, obrta i usluga…

                Subjekti koje obvezuje provedba DDD mjera

                Provođenje obveznih DDD mjera obvezni su osigurati trgovačka društva, ustanove i druge pravne te fizičke osobe koje obavljaju djelatnost osobnim radom (npr. privatna praksa), posjednici ili nositelji upravljanja objektima iz stavka 1.

                Subjekti koji provode DDD mjere

                Obvezatne mjere u objektima provode zdravstvene ustanove i druge pravne osobe te osobe koje samostalno osobnim radom obavljaju djelatnost, ako za obavljanje te djelatnosti imaju odobrenje ministra nadležnog za zdravstvo (izvoditelj obvezatnih DDD mjera).

                Zbog čega se prezentira ova informacija?

                Odgovor je zbog toga, da znadete, da ste obvezni provesti tu mjeru i omogućiti osobi koja  Vas posjeti, kao predstavnik zdravstvene ustanove ili obrta  obaviti  DDD mjeru, na Vaš teret (još jedan trošak više).

Pravilnik o načinu prijavljivanja i odjavljivanja, te stjecanju statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju

                Pravilnik je objavljen u NN, 31/07., a stupio je na snagu  01.04.2007.g.

                Stjecanje i promjena statusa osigurane osobe

                Postupak stjecanja statusa/promjene statusa osigurane osobe u obveznom osiguranju, te prestanak statusa, provodi se na osnovi podnesene prijave HZZO-u.

U pravilu, prijava se podnosi Područnom uredu HZZO-a, prema mjestu prebivališta osiguranika

                Status osigurane osobe utvrđuje se u Područnom uredu HZZO-a, gdje osigurana osoba ima utvrđeno prebivalište.

No, nezavisno od rečenog, svaki Područni ured u RH dužan je primiti prijavu, bez obzira na mjesto prebivališta osiguranika ili mjesto sjedišta rada podnositelja prijave (članak 5. Pravilnika)

                Svaki Područni ured dužan je prihvatiti prijavu, bez obzira o mjestu prebivališta/stalnog boravka osobe za koju je prijava podnijeta, odnosno neovisno o sjedištu pravne ili fizičke osobe obveznika podnošenja prijave za obvezno zdravstveno osiguranje. 

                Rok podnošenja prijave

                Pravne i fizičke osobe obveznici plaćanja doprinosa i podnošenja prijave (i zdravstveni radnici privatne prakse) prijavu obvezno dostavljaju nadležnom Područnom uredu HZZO-a u roku od 15 dana od dana nastanka ili promjene okolnosti na osnovi kojih se stječe, mijenja ili prestaje status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju – dana zasnivanja radnog odnosa, prestanka radnog odnosa i… (članak 6. Pravilnika).

IZVADAK IZ ZAKONA O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

Sankcija za prekršaj ako poslodavac ne postupi kako je navedeno u prethodnom stavku

                Odredbom članka 133. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, NN, 85/06. propisana je novčana kazna za prekršaj od 70.000,00 – 100.000,00 kn za pravnu osobu koja HZZO-u u roku od 15 dana ne dostavi prijavu za obvezno zdravstveno osiguranje.

                Odgovorna osoba u pravnoj osobi, a to je ravnatelj u poliklinici, ljekarničkoj ustanovi ili …, kao i fizička osoba – npr. zdravstveni radnik privatne prakse kaznit će se za prekršaj, za isti osnov novčanom kaznom od 8.000,00 – 15.000,00 kn.

                Pored novčane kazne, pravnoj ili fizičkoj osobi može se uz novčanu kaznu izreći i zaštitna mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti.

 

                Primjer iz prakse

 

RH

Državni inspektorat

Područna jedinica Zagreb

Odsjek za nadzor u području

radnih odnosa

Zagreb, Prilaz Ivana Visina 1 – 3

Klasa:xxxxxxxxx

Urbroj:xxxxxxxx

Zagreb, 17.10.206.g.

                                               PREKRŠAJNI SUD

                                               U ZAGREBU

                                               Trg J.F.Kennedya 11

                Inspektor rada Državnog inspektorata, Područna jedinica Zagreb, Odsjeka za nadzor u području radnih odnosa, temeljem odredaba članka 170. stavak 1. Zakona o prekršajima („Narodne novine“ 88/02), te članka 51. stavak 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 76/99., 96/03.,151/03., 160/04., 174/04., 174/04., 33/05., 48/05. i 129/05), podnosi

Z A H T J E V

za pokretanje prekršajnog postupka

PROTIV OKRIVLJENOG:

I.okr. Poliklinika xx

II. okr. YY

zbog toga:

što je temeljem izjave radnice S.R. iz .., na zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 05.10.2006.g., te temeljem uvida u prijave na mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje za radnicu D.T., na nastavak zapisnika od 10.01.2006.g. utvrđeno:

1.            da kod I. okrivljenog, počev od 9.01.2006.g., na poslovima doktora stomatologije, radi radnica D.T., a da su okrivljeni za imenovanu radnicu podnijeli prijavu osiguranja HZZO nakon isteka zakonskog roka od 15 dana, od dana početka rada navedene radnice. Naime, okrivljeni su za radnicu D.T. podnijeli prijavu osiguranja nadležnom tijelu zdravstvenog osiguranja dana 26.01.2006.g., status osigurane osobe ista je stekla dana 09.01.2006.g. Prekršaj je počinjen u Zagrebu, dana 25.01.2006.g.

Dokaz: Prijava na HZZO za radnicu D.T.

2.            da kod I. okrivljenog, počev od 09.01.2006.g., na poslovima doktora stomatologije, radi radnica d.T., a da su okrivljeni za imenovanju radnicu podnijeli prijavu osiguranja HZZO-u nakon iste zakonskog  roka od 15 dana, od dana početka rada navedene radnice, Naime, okrivljeni su za radnicu D.T. podnijeli prijavu osiguranja nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja dana 26.01.2006.g., status osigurane osobe ista je stekla dana 09.01.2006.g. Prekršaj je počinjen u Zagrebu, dana 25.01.2006.g.

Dokaz: Prijava za HZMO za radnicu D.T.

3.            da okrivljeni nisu, a što su bili dužni učiniti, radnici S.R. prilikom isplate plaće, za mjesec kolovoz 2006.g., koja je isplaćena dana 15.09.2006.g., uručili obračun plaće iz kojeg je vidljivo kako je utvrđen iznos plaće. Prekršaj je počinjen u Zagrebu, dana 15.09.2006.g.

Dokaz: Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru, od 05.10.2006.g.

čime je:

pod točkom 1. počinjen prekršaj iz čl. 110. st. 2. Zakona o zdravstvenom osiguranju (nn, 85/06.) kažnjiv po čl. 133. stavak 1. i 2. istog Zakona,

pod toč. 2. počinjen je prekršaj iz članka 101. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN, 102/98) kažnjiv po članku 168. stavak 1. i 2. istog Zakona,

pod toč. 3. počinjen prekršaj iz članka 91. stavak 1. Zakona o radu (NN, 137/04. – pročišćeni tekst), kažnjiv po članku 248. stavak 1. točka 41. i stavak 2. istog Zakona.

Slijedom iznijetog predlažem:  

1.            da se protiv okrivljenih provede prekršajni postupak;

2.            da se u tom postupku provede dokaz uvidom u zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru, od 05.10.2006.g., nastavak zapisnika, od 10.10.2006.g. i prijave na HZZO i HZMO za radnicu D.T.;

3.            da se okrivljeni proglase krivima i kazne po zakonu;

4.            da se okrivljeni obvežu na naknadu troškova postupka;

5.            da se otpravkom rješenja o prekršaju, pozivom na gornju klasu, ovo tijelo obavijesti o ishodu prekršajnog postupka.

 

Viši inspektor rada: M.K.

Privitak: Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru, od 05.10.2006.g., nastavak zapisnika, od 10.01.2006.g. i prijave na HZZO i HZMO za radnicu D.T. 

Kako izbjeći isti/sličan slučaj opisan u prijavi sucima za prekršaje?

                Kada podnosite prijavu za zdravstveno osiguranje, a podnosite ju na obrascu – Tiskanica 2. „Prijava – Odjava – Promjena za osiguranu osobu u obveznom zdravstvenom osiguranju  HZZO-u“, bez obzira da li ste priložili sve dokumente, inzistirajte na prijemu Prijave. Datum prijema Prijave ili datum preporučene pošiljke, ako je poslana u roku od 15 dana, potvrđuje prijavu u zakonskom roku. Ako Područni ured HZZO-a konstatira da niste dostavili propisane dokumente uz Prijavu, zaključkom će Vam narediti dopunu prijave u novom roku.

                Odredbom članka 9. stavak 2. Pravilnika propisano je da se uz prijavu prilaže i dokumentacija navedena u Popisu osnova osiguranja u obveznom zdravstvenom osiguranju koji čini sastavni dio Pravilnika.

Za osobe u radnom odnosu kod domaćeg i stranog poslodavca – u pravnoj ili fizičkoj osobi pa time i privatnoj praksi – prilažu su se slijedeći  dokumenti:

1.            Prijava na obrascu T-2,

2.            Prijavu HZMO-u – kopija „M- 1P“

3.            Ugovor o radu, odnosno pisana potvrda o sklopljenom Ugovoru,

4.            Radna knjižica,

5.            Radna dozvola za radnika stranca,

6.            Za invalide rada i pravomoćno rješenje o invalidnosti.

                Odredbom članka 14. Pravilnika propisane su tiskanice 1, 2, i 3.

Zašto je moguće odvojiti vrijeme podnošenja  prijave od vremena podnošenja dokumenata uz prijavu ?

                Odgovor je zato, što zakonodavac razdvaja, odnosno predviđa mogućnost razdvajanja jedne od druge činidbe. Naime, odredbom članka 110. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisana je obveza podnošenja prijave i rok od 15 dana za podnošenje prijave.

Istovremeno, je člankom 133. Zakona propisana kazna za prekršaj ako obveznik, a to je poslodavac nije podnio prijavu u propisanom roku, kako je to i navedeno u prijavi inspektora (novčana kazna od 70.000,00 – 100.000,00 kn za prekršaj).

No, člankom 111. istog Zakona propisana je obveza poslodavca dostaviti HZZO-u sve podatke u svezi s prijavom/odjavom osiguranih osoba radi ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

Istovremeno je člankom 135. istog Zakona propisana novčana kazna za prekršaj za poslodavca pravnu/fizičku osobu koja u pripisanom roku ne dostavi HZZO-u sve podatke u svezi s prijavom/odjavom osigurane osobe (novčana kazna od 10.000,00 – 15.000,00 kn za prekršaj, odnosno 3.000,00 – 5.000,00 kn za odgovornu osobu u pravnoj osobi).

I radnik može tražiti od HZZO-a evidentiranje sebe kao osiguranika, ako njegov poslodavac nije podnio prijavu

                Odredbom članka 7. Pravilnika propisano je da i radnik može podnijeti zahtjev HZZO-u da ga se registrira kao osiguranika, ako njegov poslodavac nije podnio prijavu u pripisanom roku od 15 dana.

                HZZO u tom smislu donosi rješenje, koje dostavlja poslodavcu, ali i nadležnoj službi HZMO-a.

Uz prijavu, poslodavac prilaže/dostavlja na uvid  HZZO-u odgovarajuću dokumentaciju, kojom se dokazuje zakonska osnova osiguranja

                Odredbom članka 9. propisano je da Popis osnova osiguranja u obveznom osiguranju sadrži dokumentaciju koju je poslodavac obvezan priložiti/dati na uvid HZZO-u za uspostavljanje statusa osiguranika svog radnika.

Za zasnivanje radnog odnosa sa radnikom:

o             Prijava na obrascu T-2,

o             Prijavu HZMO-u – kopija „M- 1P“

o             Ugovor o radu, odnosno pisana potvrda o sklopljenom Ugovoru,

o             Radna knjižica.

Za osposobljavanje pripravnika – volontera:

o             Prijava na obrascu T-2,

o             Prijavu HZMO-u – kopija „M-1P“

o             Ugovor o volontiranju,

Prijava bračnog/izvanbračnog supružnika:

o             Prijava na obrascu  T-3,

o             Dokaz o prebivalištu – osobna iskaznica,

o             Vjenčani list ne stariji od 6 mjeseci,

o             Radna knjižica ili ispis staža HZMO-a, a za izvanbračne supružnike izjava ovjerena od javnog bilježnika da žive i izvanbračnoj zajednici, da niti jedan od njih nije u braku s trećom osobom i da prebivaju na istoj adresi najmanje godinu dana,

Prijava djece rođene u braku, izvan braka ili posvojene djece….:

o             Prijava na obrascu T-3,

o             Dokaz o prebivalištu ili odobrenom stalnom boravku – osobna iskaznica ili ….,

o             Dokaz o srodstvu s nositeljem zdravstvenog osiguranja,

o             Potvrda o redovnom školovanju djeteta.

- - - - -

Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja na zdravstvenu njegu u kući osigurane osobe

                Pravilnik je objavljen u NN, 40/07., a stupio je na snagu 26.04.2007.g.

                Pravilnikom se propisuje ostvarenje prava osiguranih prava HZZO-a na zdravstvenu njegu i rehabilitaciju u kući osigurane osobe, te uvjeti i način njihovog ostvarivanja.

                Pod pojmom rehabilitacije podrazumijeva se pasivno i aktivno razgibavanje osiguranje osobe, u okviru kućne njege.

Indikacije, koje daju pravo osiguranoj osobi na njegu u kući

                Člankom 4. Pravilnika propisane su slijedeće indikacije:

o             Nepokretnost i slabija pokretljivost,

o             Kronične bolesti u fazi pogoršanja ili komplikacije, uz uvjet da izabrani doktor primarne zz istodobno provodi liječenje u kući te da indicira i potrebu provođenja zdravstvene njege,

o             Prolaznih ili trajnih stanja u kojima nije moguće samozbrinjavanje,

o             Nakon složenih operativnih zahvata koji zahtijevaju previjanje i njegu rane, te skrb za anus preater i ostale stome,

o             Kod bolesnika u terminalnoj fazi bolesti.

Prijedlog za zdravstvenu njegu

                Člankom 5. Pravilnika propisano je da prijedlog za zdravstvenu njegu osigurane osobe daje izabrani doktor/osiguranik, na propisanoj tiskanici.

                Prijedlog iz prethodnog stavka izabrani doktor daje nakon uvida u medicinsku dokumentaciju i nakon što je obavio pregled i utvrdio zdravstveno stanje osigurane osobe.

                U obrazloženju prijedloga izabrani doktor predlaže postupke u skladu s „Plavom knjigom“ i određuje vremensko razdoblje provođenja zdravstvene njege.

                Izabrani doktor obvezan je svaku propisanu i odobrenu zdravstvenu njegu prijaviti mjerodavnoj patronažnoj službi, te voditi brigu da zdravstvenu njegu provodi zdravstvena ustanova/ugovorni zdravstveni radnik privatne prakse.

                Odobrenje po prijedlogu 

                Odobrenje za provođenje zdravstvene njege prema prijedlogu izabranog doktora daje liječničko povjerenstvo Područnog ureda HZZO-a, prema sjedištu ordinacije izabranog doktora.

                Na osnovi nalaza, mišljenja i ocjene liječničkog Povjerenstva, kojom je osiguranoj osobi uskraćeno odobrenje za provođenje zdravstvene njege, Područni ured HZZO-a, nadležan prema mjestu prebivališta/boravka osiguranje osobe, dužan je na njen zahtjev izdati joj prvostupanjsko rješenje u upravnom postupku.

                Trajanje kućne njege/tjedan

                Provođenje zdravstvene njege u kući može se odobriti maksimalno 7 puta/tjedan.

                Dnevno, postupak zdravstvene njege u kući može trajati maksimalno 135 minuta, bez uračunatog vremena puta.

Subjekti koji provode zdravstvenu njegu

Zdravstvenu njegu provode medicinska sestra/tehničar općeg smjera, radnici u zdravstvenoj ustanovi za kućnu njegu ili m.s./tehničar u privatnoj praksi, subjekti koji imaju sklopljen ugovor o provođenju te zdravstvene zaštite sa HZZO-om.

Zdravstvenu njegu zdravstveni radnici provode samostalno u skladu s uputama izabranog doktora.

Odluka o stavljanju izvan snage Odluke o maksimalnom trajanju postupaka zdravstvene njege i rehabilitacije u kući

                Odluka je objavljena u NN, 40/07.

                Odluka je stupila na snagu danom objave u NN, a to znači 18.04.2007.g.

                Stupanjem na snagu Odluke, stavljena je van snage Odluka…, objavljene u NN, 73/99.

                Odluka, koja je stavljena van snage limitirala je trajanje pojedinih postupaka zdravstvene njege i rehabilitacije u kući, kao npr.:

o             60 minuta kompletne njege nepokretnog ili teško pokretnog bolesnika,

o             30 minuta prevencije komplikacija dugotrajnog ležanja – dekubitus i…

o             60 minuta aktivno i pasivno razgibavanje,

o             60 minuta pripremu i promjenu peroralne i lokalne terapije,

o             30 minuta uzimanje dijagnostičkog materijala kod nepokretnog bolesnika,

o             30 minuta toaleta i previjanje rana,

o             120 minuta primjena terapije kod terminalnog bolesnika,

o             30 minuta toalete stome,

o             30 minuta hranjenje bolesnika na usta ili putem postavljene sonde,

o             30 minuta katetarizacija mokraćnog mjehura,

o             30 minuta mjerenje i registracija vitalnih funkcija i

o             30 minuta poduka pacijenta i obitelji za samozbrinjavanje.

------

 

Pravilnik o dopuni Pravilnika o načinu propisivanja i izdavanja  lijekova na Rp

Pravilnik je objavljen u NN, 40/07., a stupio je na snagu 26.04.2007.g.

U članku 12. iza stavka 1. Pravilnika NN, 120/06., dodan je novi stavak 2. koji glasi:

„Izabrani doktor primarne zz ima pravo osiguranoj osobi na jedan Rp. propisati lijek najviše u količini dostatnoj za liječenje do 60 dana za slijedeća kronična stanja:

1.            slabokrvnost -lijekovi s ATK šifrom B03,

2.            srčane bolesti:

-              srčana dekompenzacija – lijekovi s ATK šifrom C01A,

-              hipertenzija – lijekovi s ATK šifrom C03,

3.            hormonsko nadomjesno liječenje – lijekovi s ATK šifrom G03 F,

4.            tuberkuloza - lijekovi s ATK šifrom J04,

5.            zloćudne bolesti – lijekovi s ATK šifrom L02B,

6.            epilepsija – lijekovi sa ATK šifrom N03A,

7.            Parkinsova bolest - lijekovi s ATK šifrom N04“.

------

Hrvatska farmakopeja

                Agencija za lijekove i medicinske proizvode je predložila, a ministar zdravstva i socijalne skrbi je donio Hrvatsku farmakopeju, temeljem članka 64. stavak 2. Zakona o lijekovima i medicinskim proizvodima, NN, 121/03 i 177/04.

                Hrvatska farmakopeja (HF) objavljena je u NN, 33/04., a stupila je na snagu 05.04.2007.g., temeljem članka 3. iste HF.

                HF  utvrđuju se zahtjevi za izradu i kakvoću, kao i postupci za provjeru kakvoće lijekova, homeopatskih proizvoda i medicinskih proizvoda za promet u RH. 

- - - - -

 

 

 

 

 

 

* * * * *

PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA U PRIVATNOJ PRAKSI HRVATSKE (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor)

 

 

Aktualno!

Izvršenje pripremnih radnji radi donošenja rasporeda korištenja godišnjih odmora radnika za 2007.g.

                Uvod

                Odredbom članka 56. Zakona o radu i člankom 60. Kolektivnog ugovora propisano je da raspored korištenja GO utvrđuje poslodavac u skladu s Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i ZOR-om.

                Pri donošenju rasporeda, poslodavac mora uzeti u obzir potrebu organizacije rada ordinacije (i svakog drugog oblika privatne prakse) te mogućnosti za odmor radnika, prema njegovom pravu/godina, u odnosu na potrebe rada. Ova konstatacija odudara od uvriježene prakse/mišljenja – navika radnika da GO može koristiti kada on želi!

                Donošenje rasporeda GO prema gore opisanim uvjetima obveza je poslodavca – rok, najmanje  15 dana prije korištenja GO  od strane radnika, prema rasporedu.

                Donošenje rasporeda GO pravo je radnika, da bi on mogao planirati svoje korištenje GO, ali i članova svoje obitelji.

                Zbog opisanih obveza/prava glede donošenja rasporeda GO i njegovog značenja, na odnose poslodavac/radnik, člankom 247. ZOR-a propisana je novčana kazna za prekršaj za poslodavca – fizičku osobu od 4.000,00 – 6.000,00, kn, ako raspored GO ne utvrdi u skladu s odredbama ZOR-a.

 

Postupak popune Ankete za poslodavca koji zapošljava više radnika, radi izrade Rasporeda korištenja GO/07.

 

Presumpcija je, da raspored korištenja GO za poslodavca koji zapošljava veći broj radnika, npr. MBL, ljekarna, kućna njega, zubotehnički laboratorij i…izrađuje njegov knjigovođa ili servis – pravna/fizička osoba.

U anketi, poslodavac utvrđuje svojevoljno, broj radnih dana GO za svakog radnika, ne ispod minimuma koji mu pripada temeljem Kolektivnog ugovora.

Na temelju takvog opredjeljenja i broja r.d. GO, poslodavac se izjašnjava o vremenu korištenja GO za svakog radnika, tj. njegovom početku i završetku korištenja, korištenju u 1 dijelu ili u 2 dijela i…

Na temelju izjašnjenja poslodavca njegov servis izrađuje dokument koji se zove: „Raspored korištenja GO/07“.

 

Model podneska u kojem se poslodavac izjašnjava o parametrima za izradu rasporeda korištenja GO/07

 

 

                ______________

                (Poslodavac)

 

U ________ ,______. 2007. g.

Broj:_____/2007.

 

Servisu, koji obavlja poslove za poslodavca – knjigovođi

_________________________

 

 

Izjašnjenje Poslodavca, u svezi provođenja pripremnih radnji za izradu Rasporeda  godišnjih odmora radnika za 2007.g., sukladno  članku 59. Kolektivnog ugovora. 

 

 

P A R A M E T R I  ZA IZRADU RASPOREDA

 

                Parametri za izradu Rasporeda korištenja GO radnika __________ (u daljnjem tekstu: Poslodavac) u 2007. g., mjereno brojem radnih dana za osnove, propisane člankom 59. Kolektivnog ugovora, su:        

 

 

 

 

Red. broj            

Ime i prezime   

Pravo na min. br. r. d., teme-ljem čl. 59. st. 1. KU            Pravo na 2 r. d., za rad više od 5, a manje od 10 g. za Poslodavca – čl. 59 st. 1. pod a) KU          

Više od broja iz kol. 3 i 4, po odluci Poslo-davca               

Ukupno za osnov iz kol. 3., 4. i 5.              Za odnos prema radu i postignute rezultate od 1 do 5 r. d. po ocjeni Poslodavca – čl. 59 st.1 pod b) KU            

Sve-ukupno 6 + 7 – a najviše do 30 r. d.

1             2             3             4             5             6             7             8

1.            Laboratorijski tehničar VŠS, xy 1.             18           2             1             21           5             26

2.            Laboratorijski tehničar VŠS, xy 2.             18           2             1             21           3             24

3.            Laboratorijski tehničar VŠS, xy 3.             18           2                             20           2             22

4.            Laboratorijski tehničar SSS, xy 1.              18                           1             19           5             24

5.            Laboratorijski tehničar SSS, xy 2.              18                           1             19           2             21

6.            Laboratorijski tehničar SSS, xy 3.              18                                          18           3             21

7.            Laboratorijski tehničar SSS, xy 4.              18           2                             20           2             22

8.            Laboratorijski tehničar SSS, xy 5.              18                                          18           2             20

9.            Peračica posuđa, dostavljač, čistačica, PKV         18           2             1             21           2             23

 

 

 

 

Broj radnih dana godišnjeg odmora iz kolone 4. Poslodavac utvrđuje Radnicima na osnovi njihovog radnog staža, provedenog na radu za njega – za njih istog Poslodavca, na što ga obvezuje primjena Kolektivnog ugovora iz uvoda ovog Rasporeda  (u daljnjem tekstu: KU).

                Radnicama pod red.br. 1.,2.,3.,7. i 9.  upisano je  u koloni 4. njihovo pravo na 2 r. d. GO, temeljem članka 59. stavak 1. pod a) podstavak 1. KU, jer su proveli na radu kod Poslodavca, za njih istog Poslodavca  5 i više od 5 , a manje od 10 godina neprekinutog radnog staža, računajući do 31.12.2007.g.

Ako Poslodavac odluči, a može,   da Radnicima dade određeni broj r. d. GO mimo opisanih kriterija, po svojoj volji, to upisuje u kolonu 5., pod red.br. radnika komu je utvrdio to pravo, pa ako se to pravo odnosi na ukupni radni staž radnika,  de facto će ispasti, da im je poslodavac priznao i dio minulog rada – rada za druge poslodavce u stjecanju prava na GO (može im utvrditi pravo za stupanj stručne spreme/radno mjesto, za maloljetnu djecu i …).

U kolonu 6. poslodavac  upisuje ukupni broj r. d. GO kao zbir podataka iz kolone 3., 4. i 5.

U kolonu 7.  poslodavac upisuje broj r. d. GO za osnov «za zalaganje i odnos prema radu» i to od 1 do 5 r. d., u smislu članka 59. stavak 1. pod b) Kolektivnog ugovora. U popuni tablice prezentirali smo jednu od mogućih varijanata opredjeljenja poslodavca koji obavlja laboratorijsku djelatnost.

U kolonu 8 poslodavac upisuje ukupni broj r. d., kao zbir podataka iz kolone 6 i kolone 7.

Pri opredjeljenju poslodavca za broj r.d. GO/radnik od 1 – 9. – više od minimuma – poslodavac mora voditi računa o činjenici da se u radne dane GO računaju i subote, drugo, da ukupan broj r.d. GO ne može biti veći od 30 r.d.

Pri opredjeljenju poslodavca za broj r.d. GO/radnik, poslodavac koji je ugovorni partner HZZO-a mora voditi računa o obvezi kontinuiteta obavljanja djelatnosti, koju mora osigurati rasporedom rada radnika na radu, u odnosu na broj koji koristi GO i činjenice, da mu je HZZO, u cijeni usluge osigurao za sve radnike, pa i njega, prosječno 30 kalendarskih dana GO.

                U radne dane GO uračunava se i subota, bez obzira da li je rad  organiziran  sa 5 ili 6 radnih dana/tjedan. 

Dostavljeno:                                     Poslodavac:

- servisu/knjigovođi za

  Izradu rasporeda

 

 

 

- - - - -

_______________

(naziv poslodavca)

 

U__________ , ___2007.g.

Raspored korištenja GO radnika  za 2007. g.

 

 

Raspored korištenja GO radnika za 2007.g. poslodavac utvrđuje sukladno članku 60. Kolektivnog ugovora, a nakon svoje odluke o pripadajućem broju radnih dana GO/radnik. 

 

Red. broj             Ime i prezime Radnika  Broj r. d. iz točke 1.         Raspored korištenja, s tim, da broj Radnika/mjesec korištenja odgovara Planu

                                               I. dio  u vremenu             II. dio u vremenu

                                               od – do                od – do

1             2             3             4             5

1.            Laboratorijski tehničar VŠS, xy 1.             26                          

2.            Laboratorijski tehničar VŠS, xy 2.             24                          

3.            Laboratorijski tehničar VŠS, xy 3.             22                          

4.            Laboratorijski tehničar SSS, xy 1.              24                          

5.            Laboratorijski tehničar SSS, xy 2.              21                          

6.            Laboratorijski tehničar SSS, xy 3.              21                          

7.            Laboratorijski tehničar SSS, xy 4.              22                          

8.            Laboratorijski tehničar SSS, xy 5.              20                          

9.            Peračica posuđa, dostavljač, čistačica, PKV         23                          

 

 

 

 

Obrazloženje:

Raspored korištenja godišnjeg odmora poslodavac je utvrdio za pojedine radnike u neprekinutom trajanju, a za neke u dva dijela, s tim,  da drugi dio GO radnik iskoristi do 30. 06. 2008. g., uz uvjet da je radnik u ovoj kalendarskoj godini iskoristio najmanje 12 r. d. GO.

 

Raspored korištenja godišnjeg odmora, prema oznakama vremenskog trajanja/mjesec, zadovoljiti će  potrebe rada Poslodavca tj., da je u mjesecu  VI./2007. na radnom mjestu nazočno - … Radnika, u VII./2007. -  … Radnika, u VIII./2007. - …. Radnika i u  IX./2007. - …. Radnika  Poslodavca.

Broj potrebnih Radnika/mjesec/2007. godina za rad – nastavak kontinuiteta rada djelatnosti poslodavca, u vrijeme korištenja GO,  stvar je procjene i iskustva Poslodavca glede potražnje za uslugama iz djelatnosti Poslodavca od strane korisnika, prema uvjetima tržišta zdravstvenih usluga.

                Respektirajući činjenice iz prethodnog stavka,  Poslodavac je  utvrdio Raspored korištenja  GO/07. za radnike pod red.br. 1., 3., 5. i 7. u dva dijela (procjena).

                 Sukladno iznijetom u prethodnom stavku, prvi dio godišnjeg odmora od najmanje 12 radnih dana, radnici  će koristiti u vremenu od ______. do ______ 2007. godine.

Drugi – neiskorišteni dio GO za 2007. g. radnici koriste do 31. 12. 2007. g., a iznimno do 30.06.2008. g.

Ovaj Raspored poslodavac je donio u zakonskom roku i isti prezentira radnicima na uvid, da bi mogli usuglasiti raspored korištenja GO sa članovima svoje obitelji.

Raspored se izvršava posebnim rješenjem o korištenju GO/radnik, sukladno članku 245. Kolektivnog ugovora.

                                                               Poslodavac:

 

Naputak za popunu Ankete

 

Uvodne napomene

 

Prema odredbama članka 152. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske - NN 127/06. (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor) Radnik ima pravo NA ISPLATU regresa za korištenje godišnjeg odmora i/ili tzv. «Božićnice»,  u visini   n a j m a n j e  2,85% od neoporezivog iznosa za taj osnov utvrđen u Pravilniku o porezu na dohodak – NN 95/05 (u daljnjem tekstu: osnovica), obračunat za svaku godinu rada za   i s t o g   poslodavca.

Odredbom članka 10. stavak 1 podstavak 9. Zakona o porezu na dohodak – NN 177/04, propisano je da se porez na dohodak ne plaća, između nabrojenih osnova i na primitke radnika i fizičkih osoba iz članka 14. stavak 1. Zakona po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac do propisanih iznosa.

Odredbom članka 13. Pravilnika o porezu na dohodak  (u daljnjem tekstu: Pravilnik) ministar financija propisao je neoporezivi iznos naknada, potpora i nagrada, sukladno članku 14. Zakona, pa tako i za isplatu REGRESA, odnosno «Božićnice» do 2.000,00 kn godišnje (važno je zapamtiti za jedan i drugi osnov, znači zajedno, do 2.000,00 kn/godina).

Mjerila i kriterije za ostvarenje navedenog prava, za članove Udruge razrađeni su člankom 152. Kolektivnog ugovora.

 

 

Primjena članka 152. Kolektivnog ugovora

 

Odredba članka 152. Kolektivnog ugovora daje pravo Radniku na isplatu: 1. regresa za GO, ali i 2. «Božićnice», sve u okviru iznosa iste osnovice i to  u svakoj godini rada radnika za poslodavca.  

                Za navedeni osnov nagrade,  zadana su tri uvjeta, i to: 1. osnovica za isplatu jednog i drugog osnova = do 2.000,00 kn/godinu rada Radnika za istog Poslodavca, 2. 2,85% od osnovice i 3. isplata za oba osnova tj. REGRES za GO i tzv. «Božićnica» (regres je označen sa masnim slovima, jer je u ovo vrijeme aktualna isplata za taj osnov)..

Poslodavac pri odlučivanju o isplati bilo kojeg pojedinačnog prava/radnik, mora voditi računa o naprijed navedenim činjenicama – veličinama.

 

                Način realizacije prava

                Odredbom članka 152. stavak 2. Kolektivnog ugovora propisano je da poslodavac posebnim rješenjem utvrđuje pravo radnika na isplatu za osnove navedene pod točkom 3. prethodnog stavka.

Radnik ima pravo na regres najmanje za 1 godinu r. s.

                Na pitanje, da li poslodavac mora isplatiti nagradu za navedene osnove/godina, s obzirom da riječ «do» relativizira isplatu (moguće od 0 do 2.000,00 kn), odgovor je, u privatnoj praksi Hrvatske – da - jer smo člankom 152. Kolektivnog ugovora propisali takvu obvezu, kao što je navedeno u točki 2., tj. najmanje 2,85%/godina rada za istog Poslodavca x osnovica (vidi kolonu 6. Ankete).

 

•             Podatak iz kolone 3. determinira broj godina radnog staža Radnika za POSLODAVAC – za njega istog poslodavca, računajući do 31. 12. 2007. g.

•             U koloni 4. upisali smo ukupni radni staž Radnika proveden na radu i za druge poslodavce, zajedno sa radnim stažem za poslodavca. Ovaj podatak može biti orijentir Poslodavcu kod odlučivanja o iznosu regresa.

•             U koloni 5. upisali smo maksimalno mogući iznos za isplatu = osnovica. Kada bi Poslodavac u koloni 7. odlučio isplatiti Radniku regres za GO u tom iznosu, ne bi mu ostala mogućnost za isplatu tzv. «Božićnice». Upis ovog podatka u kolonu 5. ima samo značenje informacije o visini osnovice.

•             U koloni 6. upisali smo iznos regresa  koji bi Poslodavac trebao isplatiti Radniku, s obzirom na uvjete iz članka 152. Kolektivnog ugovora.

•             U kolonu 8. Poslodavac upisuje iznos «REGRESA» koji odobrava za isplatu. Podaci iz kolone 3., 4., 5., 6. i 7. Ankete služe mu kao informacija u svezi s njegovom odlukom, za podatak koji upisuje u kolonu 8. Vrlo je važno da Poslodavac vodi računa o činjenici da Radnik ima pravo i na isplatu «Božićnice». Poslodavac može odlučiti da isplaćuje ovaj oblik nagrade samo za jedan osnov, zato smo naglasili REGRES za GO i/ili «Božićnica», a može biti i obrnuto .

•             Ako Poslodavac u koloni 8. upiše veći iznos nagrade od 2.000,00 kn, za navedeni osnov, razlika – više isplaćeno od 2.000,00 kn slijedi u obračunu i isplati pravnu sudbinu plaće (na razliku se obračunavaju doprinosi «iz» i «na» plaću, te porez i prirez).

 

 

 

 

 

 

Primjena odredbi Kolektivnog ugovora glede limitiranja plaće radnika do nivoa  maksimalnog iznosa primjerene plaće

 

 

Maksimalni iznos primjerene plaće, prema članku 90. stavak 2. Kolektivnog ugovora

 

 

 

maksimalni iznos primjerene plaće/radno mjesto – zanimanje/isti stupanj stručne spreme, te iznos prihoda/mjesec ili iznosa «glavarine», odnosno vrijednosti boda, koji uvjetuje izračun max. iznosa primjerene plaće – 2. objava, s primjenom od 01.01.2007.g.

 

 

Red. br.              

Zanimanje, stupanj SS/radno mjesto    Maksimalni iznos primjerene plaće/radno mjesto, u kn bruto/mjesec, tj. kalkulativni iznos plaće iz čl. 88. Kolektivnog ugovora usklađen  s potrebnim rastom prihoda, kako je navedeno u kol. 4.     Prosječni iznos prihoda/mjesec ili boda ili …, koji mora realizirati poslodavac u odnosu na bazni iznos iz čl. 97., 100., 103., 105. i 108. Kolektivnog ugovora, da bi realizirao sredstva za obračun max. iznosa primjerene  plaće iz kol. 3 , u kn bruto

1             2             3             4

1.            dr. med.  u primarnoj razini zz   9.560,26               30.636,53 kn/mj.

2.            dr. stom. u primarnoj razini zz   9.560,26               40.557,83  kn/mj.

3.            dr. med., specijalist na radu u ordinaciji, spec.-konzilijarne djelatnosti – sekundarna razina zz  12.692,07            9,13 kn/bod

4.            dr. med., specijalist, na radu u specijalnoj bolnici (kirurg, anesteziolog, ORL, ortoped, oftalmolog, urolog, oralni kirurg – svi operateri)    13.094,99            9,02 kn/bod

5.            dr. stom., specijalist, na radu u spec.-konzilijarnoj djelatnosti – sekundarna razina        12.145,54            8,75 kn/bod

6             dipl. ing., spec. med. biokemije               10.121,28            35,87 kn/osiguranik/god.

7.            dipl. ing. med.biokemije              8.653,69               38,09 kn/osiguranik/god.

8.            mr.farmacije     8.653,69               7,74 kn/bod

9.            ing. med. radiologije u bolničkoj dj. i zdrav. radnik VŠS na radu u intenzivnoj skrbi i operaciji – instrumentiranje i anesteziologija 7.229,49               7,32 kn/bod

10.          ing. med. radiologije u poliklinici              7.229,49               9,69 kn/bod

11.          zdrav. radnik VŠS na rad.mj. u bolničkom odjelu              6.361,95               6,71 kn/bod

9.            zdrav.radnik VŠS – radno mj. lab. tehničara,      6.246,27               41,37 kn/osiguranik/god.

10.          zdrav.radnik VŠS – fizioterapeut i na radu u ordinaciji fizijatra, koji je/nije ugovorni partner HZZO-a, pa osim djelatnosti ordinacije obavlja i djelatnost fizikalne terapije, znači djelatnost po 2 osnova, te zdrav.radnika  na radnom mj. u poliklinici, koja je/nije ugovorni partner HZZO-a              6.246,27               8,41 kn/bod

11.          zdrav.radnik VŠS – ostali, za rad.mj. u izvanbolničkoj djelatnosti (poliklinike, spec. ord.)              6.130,60               8,23 kn/bod

12.          zdrav.radnik SSS, med. sestre, u ordinaciji dr.med. u primarnoj razini zz              5.006,66               28.077,00 kn bruto/mj./tim opće med., a  29.098,00 kn bruto/mj. tim dr. med. spec.opće med., za zaštitu žena i za predšk. djecu

13.          zdrav. radnik SSS, med. sestra, u ordinaciji specijaliste fizijatra, oftalmologa, dermatovenerologa i sl., koji je/nije ugovorni partner HZZO-a, ili na radu u poliklinici, koja je/nije ugovorni partner HZZO-a                5.097,95               7,98 kn/bod

13.          zdrav.radnik SSS, na rad.mj.lab.tehničara u laboratoriju,             5.097,95               39,27 kn osiguranik/god.

14           zdrav.radnika SSS, na radnom mj. fizioterapeuta u ordinaciji fizijatra, koji je/nije ugovorni partner HZZO-a, pa osim djelatnosti ordinacije obavlja i djelatnost fizikalne terapije, znači djelatnost po 2 osnova, te zdrav.radnika  na radnom mj. u poliklinici, koja je/nije ugovorni partner HZZO-a              5.097,95               7,98 kn/bod

15.          zdrav.radnika SSS, na rad.mj. u spec. bolnici  u operaciji i intenzivnoj skrbi          5.904,08               6,44 kn/bod

16.          zdrav. radnik, SSS, na radu u boln.odjelima        5.195,59               7,53 kn/bod

17.          farm. tehničar, SSS, na radu u ljekarni i m.s.na radu u kućnoj njezi          5.006,66               7,84 kn/bod

18.          zdrav.radnik SSS, med.sestra u ordinaciji dr.stom. u primarnoj razini zz.              5.006,66               37.169,58 kn bruto/mj./tim

19.          nezdrav.radnika SSS = zdrav. suradnik, na radn. mj. stom.asistent, referent, tajnik i dr. SSS       4.301,54                33.388,15 kn bruto/mj./tim

20.          nezdrav.radnika NSS, PKV, npr.na rad.mj. peračice lab.posuđa, čistačice, dostavljača i…              3.289,41 kn/mj.

za % usklađenja, zavisno od djelatnosti poslodavca        -

 

 

Primjer izračuna plaće medicinskoj sestri SSS na radu u specijalističkoj ordinaciji, koja je ugovorni partner HZZO-a

 

Poslodavac obavlja djelatnost specijaliste fizikalne medicine i rehabilitacije u timu sa medicinskom sestrom, ali i posebno fizikalnu terapiju.

To znači, da poslodavac stiče prihod s 2 osnova. To također znači, da svojim zaposlenim radnicima utvrđuje plaću prema mjerilima i kriterijima iz Kolektivnog ugovora, posebno za svaki osnov, osnov stjecanja prihoda.

Pri izračuna plaće za medicinsku sestru, korišteni su parametri za rad tima specijaliste, koji je ugovorni partner HZZO-a, i to: 1. broj bodova za tim od 40640 bodova/godinu iz „Plave knjige“ (28.620 bodova/spec. i 12.020 bodova/medicinska sestra), 2. broj ugovorenih bodova, 3. cijena boda – važeća 01.01.2007.g. = 6,82 kn/bod,  4. kalkulativna cijena boda iz članka 108. stavak 3. Kolektivnog ugovora = 6,10 kn/bod, 5. kalkulativna plaća za m.s. SSS od 3.893,83 kn bruto/mjesec, koja se povećava za %-tak veće ekonomske snage poslodavca u odnosu na bazni iznos za usporedbu i ocjenu realnosti visine plaće i 6. maksimalni iznos primjerene plaće, u smislu članka 90. stavak 2. Kolektivnog ugovora od 5.097,95 kn bruto/mjesec, prema objavi Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu, na stranicama ovog Časopisa, a prije toga u Časopisu „PP“ br. 6/06.

 

___________________

(Poslodavac)

___________________

(mjesto i datum)

Broj _____/2007.

                Na osnovi odredbi članka 245. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Republike Hrvatske –  NN br. 127/06., a u svezi s odredbom članka  107. istog Kolektivnog ugovora, te odredbi Točke XIII.   Ugovora  o radu na neodređeno vrijeme  od  1997.g.,  d o n o s i m

RJEŠENJE

o plaći Radnika

1. XY, medicinskoj sestri, SSS, IV. stupanj stručne spreme, koja obavlja poslove medicinske sestre  za Poslodavca  sa punim radnim vremenom od 40 sati rada/tjedan, (u daljnjem tekstu: Radnik),  utvrđujem pravo na obračun i isplatu akontacije plaće u iznosu:

a)            osnovice, u iznosu  od         5.097,95  kn bruto/mjesec

b)           dodatka na radni staž,

 u iznosu od                             229,40   kn bruto/mjesec

Sveukupno:                          5.327,35   kn bruto/mjesec     

2. Plaću iz prethodne točke Radnik ostvaruje od 01. 06. 2007. g., pa sve do daljnje odredbe,

3. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se od 01.06.2007. g.

4. Danom početka primjene ovog Rješenja prestaje pravna valjanost prethodnog rješenja o plaći Radnika.

O b r a z l o ž e n j e

Poslodavac je član Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu RH, pa ga,  temeljem članka 199. Zakona o radu – pročišćeni tekst (u daljnjem tekstu: ZOR), prema Radniku  obvezuje Kolektivni ugovor iz uvoda ovog Rješenja (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor).

                Poslodavac je ugovorni doktor za djelatnost fizikalne medicine i rehabilitacije, sa fizikalnom terapijom za 2007.g., temeljem zaključenog Ugovora sa HZZO-om Zagreb, o provođenju specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja za razdoblje 01.01.2007.g. do 31.12.2009.g.

                Dokaz: Ugovor iz prethodnog stavka.

                Poslodavac je Radniku utvrdio plaću iz točke 1a), na način kako slijedi:

1.            Kalkulativna plaća Radnika iz članka 88. Kolektivnog ugovora,  za puno radno vrijeme trebala bi iznositi  3.893,83  kn bruto/mjesec = kalkulativna plaća, obračunata sukladno Kolektivnom ugovoru, (osnovica od 4.232,43  kn bruto/mjesec x 0,92  tj. pripadajući koeficijent za zdravstvenog radnika SSS  na radu u sekundarnoj razini  zdravstvene zaštite  =3.893,83 kn). 

Dokaz: Uvid u članak  85. i 86. Kolektivnog  ugovora.

2.            Kalkulativnu plaću  u privatnoj praksi Hrvatske – teoretski, ostvaruje radnik na radu u spec. konzilijarnoj djelatnosti, u obračunu radi isplate, ako njegov poslodavac, koji obavlja  zdravstvenu zaštitu u sekundarnoj razini,  u sustavu Osnovne mreže zdravstvene djelatnosti,  realizira odgovarajući kalkulativni prihod mjereno prosječnim prihodom za kalkulativni/minimalni broj  bodova/ordinacija fizijatra,, tj. za broj radnika/ zanimanje/stupanj stručne spreme obračunat  prema  kalkulativnoj vrijednosti boda  iz članka 108. stavak 3. Kolektivnog ugovora. 

3.            Kalkulativni/minimalni  broj bodova za zaposlene radnike poslodavca – ordinaciju privatne prakse, koja obavlja specijalističko – konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, poslodavac utvrđuje prema količini bodova/zanimanje, prema stupnju stručne spreme iz “Plave knjige” i broj zdravstvenih radnika, ili konkretno za tim  poslodavca fizijatra znači: za 1 specijalistu 28.620 bodova i 1 medicinsku sestru,   zdravstvena radnika SSS po  12.020 bodova/godina  ili   ukupno 40.640  bodova /godina = kalkulativni broj bodova.  

 Dokaz: Uvid u “Plavu knjigu” – Kadrovski i vremenski normativi za ugovaranje zdravstvene zaštite, HZZO,  NN, 15/92…..

                 Uvid u Ugovore o radu Radnika Poslodavca

4.            Kalkulativni broj bodova iz točke 3., Poslodavac množi  sa kalkulativnom vrijednošću boda iz  članka 108. stavak 3. Kolektivnog ugovora, koja  iznosi 6,10 kn/bod = bazni iznos vrijednosti boda.

5.            Cijenu boda za stjecanje prihoda za djelatnost koju obavlja Poslodavac u Ordinaciji utvrđuje Upravno vijeće HZZO-a/godina pa tako i za 2007.g. i iznosi  6,82 kn/bod.

Dokaz: Uvid u Tablicu br. 2. članka 26. Odluke o osnovama za sklapanje Ugovora sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim radnicima…..NN, 142/06.

6.            U kalkulativnoj vrijednosti programa rada Poslodavca – prihoda iz točke 3. i 4. ovog obrazloženja zastupljena je vrijednost rada radnika Poslodavca, pa tako i Radnika, prema kalkulativnoj plaći  iz točke 1. ovog obrazloženja.

7.            Radnik na radu u privatnoj praksi Hrvatske, pa tako i Radnik, ima pravo na primjerenu plaću, najviše do maksimalnog iznosa, obračunatu prema pojmu primjerenosti, kako je utvrđeno člankom 91. Kolektivnog ugovora = veća/manja plaća od kalkulativne, ako je poslodavac realizirao veći/manji prihod za usluge iz svog programa rada, u odnosu na kalkulativne vrijednosti iz prethodne točke ovog obrazloženja. 

8.            Poslodavac je  za 2007.g. ugovorio sa HZZO-om izvršiti program rada  Ordinacije sa 54.000 bodova, iako je zadužio svoj program rada/financijski plan  sa ukupno 40.640  bodova/godinu, obračunato  prema „Plavoj knjizi“ = kalkulativni – minimalni broj bodova/godina za kadrovski normativ tima.

9.            Množeći broj bodova iz prethodne točke tj. 54.000 sa važećom vrijednošću boda iz točke 5. ovog obrazloženja Poslodavac je dobio iznos od 368.280,00 kn = ugovorena vrijednost rada Poslodavca/2007.g.

10.          Dijeleći iznos ugovorene vrijednosti rada Poslodavca/07. iz prethodne točke sa količinom bodova/Ordinacija iz točke 3. ovog obrazloženja, tj. 368.280,00 kn : 40.640 bodova, Poslodavac je utvrdio prosječnu vrijednost boda Ordinacije od 9,06 kn/godina = izvedena cijena boda.

11.          Stavljajući u odnos izvedenu cijenu boda iz prethodne točke sa baznim iznosom  vrijednosti boda iz točke 4.,   dobijemo koeficijent razlike 1,4852 (9,06 kn/bod/godina : 6,10 kn/bod/godina).

12.          Radnik na radu u privatnoj praksi Hrvatske, pa tako i Radnik,  ima pravo na plaću, koja u obračunu radi isplate mora biti primjerena vrsti rada koju radnik obavlja i ekonomskoj snazi poslodavca. Ekonomska snaga poslodavca mjeri se koeficijentom iz prethodne točke, koji može biti -/+  u odnosu na koeficijent 1,0, kako je utvrđeno člankom 92. stavak 2. Kolektivnog ugovora.  

13.          Kako je Poslodavac realizirao veći prihod za 48,52 % od kalkulativnog prihoda, prema podacima iz točke 11. ovog obrazloženja, to i Radnik ima pravo na obračun kalkulativne plaće do iznosa primjerene plaće, tj. da se kalkulativni iznos njegove plaće iz točke 1. revalorizira prema navedenom %-tku, a najviše do maksimalnog iznosa  primjerene plaće, prema članku 90. stavak 2. Kolektivnog ugovora. 

Dokaz: Uvid u članak 90. stavak 2. Kolektivnog ugovora i maksimalni iznos primjerene plaće/zanimanje koje posjeduje Radnik, koji je objavljen u Časopisu „Privatna praksa u zdravstvu“ br. 6/06.  i 2/07.

14.          Rezimirajući rečeno u prethodnoj točki, Radnik, za rad  uz Poslodavca u timu u Ordinaciji  ostvaruje plaću po formuli: KP iz točke 1. x 1,4852, a najviše do maksimalnog iznosa primjerene plaće od 5.097,95 kn bruto/mjesec. Za Radnika to znači 3.893,83  kn bruto/mjesec x 1,4852 = 5.783,11  kn bruto/mjesec koja/i se limitira na iznos od 5.097,95  kn bruto/mjesec = maksimalni iznos primjerene plaće/Radnik.

15.          Razliku sredstava iz ukupnog prihoda, zbog utjecaja činjenica iz prethodne točke, Poslodavac koristi kako je propisano člankom 93. Kolektivnog ugovora za obračun stimulativne plaće radnicima za savjestan, discipliniran i marljiv rad radnika, prema individualnom obračunu, za osiguranje sredstava za razvoj, za stručno usavršavanje i za obračun materijalnih prava radnika do punog iznosa – više od minimalnog iznosa, kako je propisano Kolektivnim ugovorom.

16.          Rezimirajući rečeno, Poslodavac je utvrdio plaću Radniku u iznosu kako je navedeno u točki 14. tj. 5.097,95 kn bruto/mjesec.

17.          Plaća za radnika u privatnoj praksi Hrvatske, pa tako i za Radnika, plaća  iz prethodne točke,  ima karakter osnovne plaće, radi obračuna svih dodatka na plaću, pa i  za tzv. periodsku povišicu, u smislu članka 115. Kolektivnog ugovora, tj. povećanje osnovne plaće za 0,5 %/godinu rada za poslodavca, za njega istog poslodavca.

18.            S obzirom na činjenicu da je Radnik proveo na radu kod Poslodavca 9 godina, računajući od 01.09.1997.g., ostvaruje pravo na povećanje plaće, za tzv. minuli rad/isti Poslodavac, u protuvrijednosti 4,5 % ili  229,40 kn  bruto/mjesec.

19.          Rezimirajući rečeno u točki 16. i prethodnoj točki ovog obrazloženja, Poslodavac je utvrdio Radniku plaću u ukupnom iznosu od 5.327,35 kn bruto/mjesec, kako je navedeno u točki 1. izrijeke.

20.          Ako poslodavac u privatnoj praksi Hrvatske, pa tako i Poslodavac realizira prosječno veći ili manji prihod/godinu ili mjesec, prema istim parametrima,  u odnosu na bazni iznos za usporedbu, radi ocjene realnosti realiziranog prihoda, radnik na radu u privatnoj praksi Hrvatske, pa tako i Radnik, ostvaruje prosječno za obračun, radi isplate veću/manju plaću  u odnosu na plaću iz točke 1. ili na plaću koju ostvaruje Radnik iz prethodne točke.      

21.            Radnik na radu u privatnoj praksi Hrvatske, pa tako i Radnik, ostvaruje na teret svog poslodavca/Poslodavca akontaciju plaće. To u konkretnom slučaju znači, da Radnik ima pravo na obračun razlike plaće u poreznom razdoblju (mjesec ili godina ili kraće razdoblje), zavisno od promjena parametara koji su uvjetovali obračun plaće prema odredbama ovog Rješenja.

                Rezimirajući rečeno, riješeno je kako je navedeno u izrijeci.

Pouka o pravnom lijeku

 

                Ako Radnik smatra da mu je ovim Rješenjem povrijeđeno njegovo pravo iz rada, ima pravo u roku od 15 dana računajući od dana dostave ovog rješenja zatražiti od Poslodavca izvršenje tog prava. Ako Poslodavac ne udovolji zahtjevu Radnika  u slijedećem roku od 15 dana računajući od dana dostave zahtjeva Radnika, Radnik može u ponovljenom roku od 15 dana, računajući od dana uručenja odgovora Poslodavca, ili od dana isteka prethodnog roka, zatražiti zaštitu svog prava pred nadležnim sudom, sukladno članku 133 ZOR-a.

                Prigovor ne zadržava izvršenje ovog Rješenja.

                               Poslodavac

Dostavljeno:                    

1. Radniku                                         

                 (datum i potpis)

 

2. Knjigovođi                    

 

- - - - - -

 

Primjer izračuna plaće fizioterapeutu, SSS na radu u fizikalnoj terapiji, u sastavu Ordinacije fizikalne medicine i rehabilitacije, sa fizikalnom terapijom,  koja je ugovorni partner HZZO-a

 

Poslodavac obavlja djelatnost specijaliste fizikalne medicine i rehabilitacije u timu sa medicinskom sestrom, ali i posebno fizikalnu terapiju.

To znači, da poslodavac stiče prihod s 2 osnova. To također znači, da svojim zaposlenim radnicima utvrđuje plaću prema mjerilima i kriterijima iz Kolektivnog ugovora, posebno za svaki osnov, osnov stjecanja prihoda.

Pri izračuna plaće za fizioterapeuta, SSS, korišteni su parametri za rad tima/fizikalna terapija, koji posluje u sastavu specijaliste fizijatra, koji je  ugovorni partner HZZO-a, i to: 1. broj bodova za tim od 49.988 bodova/godinu iz „Plave knjige“ ( za 1 fizioterapeuta VŠS = 13.928 bodova/godina  i  36.060 bodova za 3 fizioterapeuta SSS, po 12.020 bodova/godina), 2. broj ugovorenih bodova 74.400, 3. cijena boda – važeća 01.01.2007.g. = 6,74 kn/bod,  4. kalkulativna cijena boda iz članka 108. stavak 3. Kolektivnog ugovora = 6,10 kn/bod, 5. kalkulativna plaća za fizioterapeuta SSS od 3.893,83 kn bruto/mjesec, koja se povećava za %-tak veće ekonomske snage poslodavca u odnosu na bazni iznos za usporedbu i ocjenu realnosti visine plaće i 6. maksimalni iznos primjerene plaće, u smislu članka 90. stavak 2. Kolektivnog ugovora od 5.097,95 kn bruto/mjesec, prema objavi Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu, na stranicama ovog Časopisa, a prije toga u Časopisu „PP“ br. 6/06.

- - - - -

__________

(Poslodavac)

_________________

(mjesto i datum)

Broj _____/2007.

                Na osnovi odredbi članka 245. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Republike Hrvatske –  NN br. 127/06., a u svezi s odredbom članka  107. istog Kolektivnog ugovora, te odredbi Točke XIII.   Ugovora  o radu na neodređeno vrijeme  od 1999.g.,  d o n o s i m

RJEŠENJE

o plaći Radnika

1. xx, fizioterapeutu, SSS, IV. stupanj stručne spreme, koja obavlja poslove fizioterapeuta SSS za Poslodavca  sa punim radnim vremenom od 40 sati rada/tjedan, (u daljnjem tekstu: Radnik),  utvrđujem pravo na obračun i isplatu akontacije plaće u iznosu:

c)            osnovice, u iznosu  od                    5.097,95  kn bruto/mjesec

d)           dodatka na radni staž, u iznosu od              203,91   kn bruto/mjesec

      Sveukupno:                                                5.301,86   kn bruto/mjesec       

2. Plaću iz prethodne točke Radnik ostvaruje od 01. 06. 2007. g., pa sve do daljnje odredbe,

3. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se od 01.06.2007. g.

4. Danom početka primjene ovog Rješenja prestaje pravna valjanost prethodnog rješenja o plaći Radnika.

O b r a z l o ž e n j e

Poslodavac je član Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu RH, pa ga,  temeljem članka 199. Zakona o radu – pročišćeni tekst (u daljnjem tekstu: ZOR), prema Radniku  obvezuje Kolektivni ugovor iz uvoda ovog Rješenja (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor).

                Poslodavac je ugovorni doktor za djelatnost fizikalne medicine i rehabilitacije, sa fizikalnom terapijom za 2007.g., temeljem zaključenog Ugovora sa HZZO-om Zagreb, o provođenju specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja za razdoblje 01.01.2007.g. do 31.12.2009.g.

                Dokaz: Ugovor iz prethodnog stavka.

                Poslodavac je Radniku utvrdio plaću iz točke 1a), na način kako slijedi:

1             Kalkulativna plaća Radnika iz članka 88. Kolektivnog ugovora,  za puno radno vrijeme trebala bi iznositi  3.893,83  kn bruto/mjesec = kalkulativna plaća, obračunata sukladno Kolektivnom ugovoru, (osnovica od 4.232,43  kn bruto/mjesec x 0,92  tj. pripadajući koeficijent za zdravstvenog radnika SSS  na radu u sekundarnoj razini  zdravstvene zaštite  =3.893,83   kn). 

  Dokaz: Uvid u članak  85. i 86. Kolektivnog  ugovora.

2.            Kalkulativnu plaću  u privatnoj praksi Hrvatske – teoretski, ostvaruje radnik na radu u spec. konzilijarnoj djelatnosti, u obračunu radi isplate, ako njegov poslodavac, koji obavlja  zdravstvenu zaštitu u sekundarnoj razini,  u sustavu osnovne mreže zdravstvene djelatnosti,  realizira odgovarajući kalkulativni prihod mjereno prosječnim prihodom za kalkulativni/minimalni broj  bodova/fizikalna terapija, tj. za broj radnika/ zanimanje/stupanj stručne spreme obračunat  prema  kalkulativnoj vrijednosti boda.

Dokaz: Uvid u članak 108. stavak 3. Kolektivnog ugovora. 

3.            Kalkulativni/minimalni  broj bodova za zaposlene radnike Poslodavca u fizikalnoj terapiji, Poslodavac utvrđuje prema količini bodova/zanimanje, prema stupnju stručne spreme iz “Plave knjige” i broj zdravstvenih radnika, ili konkretno za poslodavca: za 3  zdravstvena radnika SSS po  12.020 bodova/godina i 1 zdravstvenog radnika VŠS 13. 928 bodova/godina ili  ukupno 49.988 bodova /godina 

Dokaz: Uvid u “Plavu knjigu” – Kadrovski i vremenski normativi za ugovaranje zdravstvene zaštite, HZZO,  NN, 15/92…..

Uvid u Ugovore o radu Radnika Poslodavca

4.              Kalkulativni broj bodova iz točke 3. za Poslodavca, Poslodavac  množi  sa kalkulativnom vrijednošću boda koja  iznosi 6,10 kn/bod = kalkulativna vrijednost boda.

Dokaz: Uvid u članak  108. stavak 3. Kolektivnog ugovora

5.            Kalkulativni prihod/godina Poslodavac utvrđuje množeći parametre iz točke 3. i 3. ovog obrazloženja, tj. kalkulativni/minimalni broj bodova x 6,10 kn/bod.

6.            Cijenu boda za stjecanje prihoda za djelatnost koju obavlja Poslodavac/porezno razdoblje za Poslodavca  utvrđuje Upravno vijeće HZZO-a/godina pa tako i za 2007.g. i iznosi  6,74  kn/bod.

Dokaz: Uvid u Tablicu br. 2. članka 26. Odluke o osnovama za sklapanje Ugovora sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim radnicima…..NN, 142/06.

7.            U kalkulativnoj vrijednosti programa rada Poslodavca – prihoda iz točke 5. ovog obrazloženja zastupljena je vrijednost rada radnika Poslodavca, pa tako i Radnika, prema kalkulativnoj plaći  iz točke 1. ovog obrazloženja.

8.            Radnik na radu u privatnoj praksi Hrvatske, pa tako i Radnik, ima pravo na primjerenu plaću, najviše do maksimalnog iznosa, obračunatu prema pojmu primjerenosti = veća/manja plaća od kalkulativne, ako je poslodavac realizirao veći/manji prihod za usluge iz svog programa rada, u odnosu na kalkulativne vrijednosti, pa tako za Poslodavca  vrijednosti iz točke 5. ovog obrazloženja.

Dokaz: Uvid u članak 91. Kolektivnog ugovora, u definiciju pojma „primjerene plaće“

9.            Poslodavac je  za 2007.g. ugovorio sa HZZO-om izvršiti program rada  iz fizikalne terapije sa 74.400 bodova i to  sa 1 zdravstvenim radnikom VŠS i 3 zdravstvena radnika SSS, iako je zadužio svoj program rada/financijski plan  sa ukupno 49.988 bodova/godinu, obračunato  prema „Plavoj knjizi“ = kalkulativni – minimalni broj bodova/godina za kadrovski normativ.

10.          Množeći ugovoreni broj bodova/godina za fizikalnu terapiju, sa vrijednošću boda iz točke 6. ovog obrazloženja, Poslodavac je utvrdio planiranu vrijednost rada za HZZO/godina od 501.456,00 kn.

11.          Dijeleći dobiveni iznos vrijednosti rada za ugovoreni program/07., kako je navedeno u prethodnoj točki, sa brojem bodova iz točke 9., brojem s kojim je Poslodavac zadužio svoj financijski plan u troškovnom smislu, Poslodavac je dobio prosječnu vrijednost boda 10,03 kn/bod/godina.

12.          Stavljajući u odnos izračunatu prosječnu vrijednost boda iz prethodne točke sa kalkulativnim  iznosom vrijednosti boda iz točke 4. ovog obrazloženja, Poslodavac je dobio koeficijent 1,6442.  

13.          Radnik na radu u privatnoj praksi Hrvatske, pa tako i Radnik,  ima pravo na plaću, koja u obračunu radi isplate mora biti primjerena vrsti rada koju radnik obavlja i ekonomskoj snazi poslodavca. Ekonomska snaga poslodavca mjeri se njegovim realiziranim prihodom u odnosu na kalkulativni prihod, koji može biti +/- u odnosu na koeficijent 1,00.

14.          Kako je Poslodavac realizirao veći prihod od minimalnog/kalkulativnog prihoda iz točke 5., mjereno koeficijentom iz točke 12. ovog obrazloženja, Radnik Poslodavca  ima pravo da mu se sukladno tome utvrdi primjerena plaća, množenjem iznosa njegove kalkulativne plaće iz točke 1., sa koeficijentom iz točke 12. ovog obrazloženja, a najviše do  maksimalnog iznosa primjerene plaće iz članka 90. stavak 2. Kolektivnog ugovora.

Dokaz: Uvid u članak 92. stavak 2. Kolektivnog ugovora i članak 90. stavak 2. istog Kolektivnog ugovora, koji propisuju maksimalni iznos primjerene plaće/zanimanje koje posjeduje Radnik, koji je objavljen u Časopisu „Privatna praksa u zdravstvu“ br. 6/06. i način izračuna primjerene plaće.

15.          Rezimirajući rečeno u prethodnoj točki, Radnik, za rad  u fizikalnoj terapiji ostvaruje plaću po formuli: KP iz točke 1. x 1,6442,  a najviše do maksimalnog iznosa primjerene plaće od 5.097,95 kn bruto/mjesec. Za radnika to znači 3.893,83 kn bruto/mjesec x 1,6442 = 6.402,23 kn bruto/mjesec, koja/i se limitira na iznos od 5.097,95 kn bruto/mjesec.

16.          Razliku sredstava iz ukupnog prihoda Poslodavac koristi kako je propisano člankom 93. Kolektivnog ugovora za obračun stimulativne plaće radnicima za savjestan, discipliniran i marljiv rad radnika, prema individualnom obračunu, za osiguranje sredstava za razvoj, za stručno usavršavanje i za obračun materijalnih prava radnika do punog iznosa – više od minimalnog iznosa, kako je propisano Kolektivnim ugovorom.

17.          Rezimirajući rečeno, Poslodavac je utvrdio plaću Radniku u iznosu kako je navedeno u točki 14. tj. 5.097,95 kn bruto/mjesec.

18.          Plaća za radnika u privatnoj praksi Hrvatske, pa tako i za Radnika, tj. plaća  iz prethodne točke,  ima karakter osnovne plaće, radi obračuna svih dodataka na plaću pa tako i za tzv. periodsku povišicu, tj. povećanje osnovne plaće za 0,5 %/godinu rada za poslodavca, za njega istog poslodavca.

Dokaz: Uvid u članak 115. Kolektivnog ugovora,

19.            S obzirom na činjenicu da je Radnik proveo na radu kod Poslodavca 8 godina, računajući od 15.02.1999.g., ostvaruje pravo na povećanje plaće, za tzv. minuli rad/isti Poslodavac, u protuvrijednosti 4,0 % ili  203,91 kn  bruto/mjesec.

20.          Rezimirajući rečeno u točki 17. i prethodnoj točki ovog obrazloženja, Poslodavac je utvrdio Radniku plaću u ukupnom iznosu od 5.301,86 kn bruto/mjesec, kako je navedeno u točki 1. izrijeke.

21.          Ako poslodavac u privatnoj praksi Hrvatske realizira prosječno veći ili manji prihod/godinu ili mjesec, prema istim parametrima,  u odnosu na bazni iznos za usporedbu, radi ocjene realnosti realiziranog prihoda, radnik na radu u privatnoj praksi Hrvatske, pa tako i Radnik, ostvaruje prosječno za obračun, radi isplate veću/manju plaću  u odnosu na plaću iz točke 1. ili na plaću koju ostvaruje Radnik iz prethodne točke.      

22.            Radnik na radu u privatnoj praksi Hrvatske, pa tako i Radnik, ostvaruje na teret svog poslodavca/Poslodavca akontaciju plaće. To u konkretnom slučaju znači, da Radnik ima pravo na obračun razlike plaće u poreznom razdoblju (mjesec ili godina ili kraće razdoblje), zavisno od promjena parametara koji su uvjetovali obračun plaće prema odredbama ovog Rješenja.

                Rezimirajući rečeno, riješeno je kako je navedeno u izrijeci.

Pouka o pravnom lijeku:

                Ako Radnik smatra da mu je ovim Rješenjem povrijeđeno njegovo pravo iz rada, ima pravo u roku od 15 dana računajući od dana dostave ovog rješenja zatražiti od Poslodavca izvršenje tog prava. Ako Poslodavac ne udovolji zahtjevu Radnika  u slijedećem roku od 15 dana računajući od dana dostave zahtjeva Radnika, Radnik može u ponovljenom roku od 15 dana, računajući od dana uručenja odgovora Poslodavca, ili od dana isteka prethodnog roka, zatražiti zaštitu svog prava pred nadležnim sudom, sukladno članku 133 ZOR-a.

                Prigovor ne zadržava izvršenje ovog Rješenja.

                                                Poslodavac

Dostavljeno:                    

1.Radniku                                          

(datum i potpis)                             

2. Knjigovođi                    

 

 

 

 

…glede ostvarenja ostalih materijalnih prava radnika iz rada, u smislu članka 10. stavak 9. i 10. Zakona o porezu na dohodak

 

Iznosi naknada, potpora  i nagrada, prema odredbama Pravilnika o porezu  na dohodak, NN, 95/05.

 

Red.

br.          Vrsta isplate      Dopuštena isplata (svota u kunama)

 

1.            NAKNADE PRIJEVOZNIH TROŠKOVA NA SLUŽBENOM PUTOVANJU (čl.13. st. 2. toč. 1. Pravilnika..... "NN", br. 95/05)                u visini stvarnih izdataka (nema promjena)

2.            NAKNADA TROŠKOVA NOĆENJA NA SLUŽBENOM PUTOVANJU (čl. 13. st. 2. toč. 2. istog Pravilnika.... )               u visini stvarnih izdataka (nema promjena)

3.

 

 

a)

 

b)           NAKNADA TROŠKOVA PRIJEVOZA NA POSAO I S POSLA (čl. 13. st. 2. toč. 3. istog Pravilnika....)  

 

NAKNADA TROŠKOVA PRIJEVOZA NA POSAO I S POSLA  MJESNIM JAVNIM  PRIJEVOZOM

 

S MEĐUMJESNIM JAVNIM PRIJEVOZOM

 

 

 

 

 

u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne - odnosno pojedinačne karte (nema promjena)

u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne – odnosno pojedinačne karte. Ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza mora koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza

4.            NAKNADA ZA KORIŠTENJE PRIVATNOG AUTOMOBILA U SLUŽBENE SVRHE (čl. 13. st. 2. toč. 5. istog Pravilnika...)                 do 2,00 kn po prijeđenom kilometru

5.            POTPORE ZBOG INVALIDNOSTI RADNIKA

(članak 13. stavak 2. točka 6. Pravilnika)               do 2.500,00 kn godišnje (bez promjena)

6.            POTPORE ZA SLUČAJ SMRTI RADNIKA

(članak 13. stavak 2. točka 7. Pravilnika)               do 7.500,00 kn (bez promjena)

7.            POTPORE U SLUČAJU SMRTI ČLANA UŽE OBITELJI RADNIKA (supružnika, roditelja, roditelja supružnika, djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, usvojene djece i djece na skrbi, te punoljetne osobe kojoj je porezni obveznik imenovan skrbnikom, prema posebnom Zakonu) sukladno članku 13. stavak 2. točka 8. Pravilnika         do 3.000,00 kn (bez promjena)

8.            POTPORA ZBOG NEPREKIDNOG BOLOVANJA RADNIKA DUŽEG OD 90 DANA, (sukladno članku 2. stavak 13. točka 9. Pravilnika. Razdoblje bolovanja duže od 90 dana ne mora se odnositi na jednu kalendarsku godinu)     do 2.500,00 kn godišnje (bez promjena)

9.            DAR  DJETETU  do 15 godina starosti – sukladno članku 13. st. 2.  toč. 10. istog Pravilnika......      do 400,00 kn godišnje (bez promjena)

10.                         PRIGODNE NAGRADE  (Božićnica, naknade za godišnji odmor i  sl.) sukladno članku 13. stavak 2. točka 11. Pravilnika            do 2.000,00 kn godišnje

11.          NAGRADE RADNICIMA

Za navršenih broj  godina radnog staža za istog poslodavca ili za ukupni broj godina radnog staža koje će radnik navršiti do 31. 12. tekuće godine (poslodavac odlučuje da li će radniku priznati i tzv. staž iz minulog rada), sukladno članku 13. stavak 2.  toč. 12. istog Pravilnika:

- 10 godina radnog staža…………………………………………….

- 15 godina radnog staža…………………………………………….

- 20 godina radnog staža…………………………………………….

- 25 godina radnog staža…………………………………………….

- 30 godina radnog staža…………………………………………….

- 35 godina radnog staža…………………………………………….

- 40 godina radnog staža…………………………………………….

 

Ako poslodavac – porezni obveznik, koji obavlja djelatnost od slobodnog zanimanja odluči obračunati i isplatiti  s e b i   jubilarnu nagradu, pozivom na odredbe članka 10. stavak 1. podstavak 10. Zakona i članka 6. Pravilnika iza takvu isplatu mora donijeti vjerodostojni dokument, pozivom na odredbe članka 14.  istog Pravilnika, te članka 36. Pravilnika o doprinosima za obvezna osiguranja

U dispozitivu rješenja – odluke poslodavac sam sebi utvrđuje iznos jubilarne nagrade, zavisno od broja jubilarnih godina za koju obračunava i isplaćuje nagradu.

Ako poslodavac nije ostvario to pravo, kao radnik javne zdravstvene ustanove ili nije ostvario pravo na teret svojih sredstava u prethodnom vremenu, može donijeti odluku o obračunu i isplati nagrade za nekoliko jubileja unazad.

Bitno je da u obrazloženju rješenja ili odluke naglasi za koji/e jubileje poslodavac isplaćuje sam sebi nagradu i konstataciju, da to pravo nije ostvario u prethodnom vremenu, bilo radom za druge poslodavce  ili radom za sebe.

Pravom  na obračun i isplatu jubilarne nagrade, poslodavac izjednačuje sebe sa drugim radnicima – poreznim obveznicima u sustavu društvene reprodukcije.           

 

 

 

 

 do 1.500,00

 do 2.000,00

 do 2.500,00

 do 3.000,00

 do 3.500,00

 do 4.000,00

 do 5.000,00

 

(bez promjena)

12.          DNEVNICE  ZA SLUŽBENO PUTOVANJE U RH koje traje preko 12 sati/dan = puni iznos dnevnice, a za službeno putovanje koje traje više od 8, a manje od 12 sati/dan = 50 % punog iznosa dnevnice, ili 85,00 kn  (sukladno članku 13. st. 2. toč.  13.  istog Pravilnika.....)

Dnevnice za službeno putovanje u zemlji i inozemstvu isplaćuju se radniku ako je mjesto službenog putovanja udaljeno najmanje 30 km od mjesta rada radnika koji se upućuje na službeno putovanje u svezi s poslovima njegovog radnog mjesta koje obavlja za poslodavca i u svezi s djelatnosti poslodavca.

Dnevnice za službena putovanja jesu naknade za pokriće izdataka prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na služeno putovanje   do 170,00 dnevno (puni iznos dnevnice – bez promjene)

13.          DNEVNICE U INOZEMSTVU  (sukladno članku 13. stavak 2. točka  14.)

Uvjet udaljenosti mjesta odredišta službenog putovanja u odnosu na mjesto rada radnika, sveza poslova njegovog radnog mjesta s djelatnošću poslodavca, kako je navedeno pod 13, primjenjuje se i na dnevnice za službena putovanja u inozemstvo.

Opis troškova koje radnik plaća na službenom putovanju u inozemstvo na teret dnevnica, identičan je opisu, kako je navedeno pod 13. To znači, da radnik na službenom putovanju ne može za te osnove evidentirati u punom nalogu posebne isplate –troškove.           do visine iznosa propisanih za korisnike državnog proračuna

14.          TERENSKI DODATAK U RH  na ime za pokrića troškova prehrane i drugih troškova za rad na terenu u RH, osim troškova smještaja, koji se  podmiruju na teret poslovnih rashoda  poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika,  sukladno članku 13. stavak 2. točka 15. Pravilnika . Uvjet za isplatu tih troškova je da radnik boravi izvan mjesta svog prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje obavlja izvan sjedišta rada poslodavca/izdvojene jedinice poslodavca, a vrsta poslova koje radnik obavlja po prirodi djelatnosti je vezana za rad na terenu (mjesto rada se razlikuje od mjesta sjedišta poslodavca i mjesta prebivališta/uobičajenog boravišta radnika, pri čemu je mjesto rada od tih mjesta udaljeno najmanje 30 km)          do 170,00 kn dnevno (bez promjena)

15.          TERENSKI DODATAK U INOZEMSTVU za iste svrhe kako je navedeno pod 15.., sukladno članku 13. stavak 2. točka 15. Pravilnika.....              do 250,00 kn dnevno (bez promjena)

16.

 

16.a       POMORSKI DODATAK sukladno članku 13. stavak 2. točka 17. Pravilnika 

POMORSKI DODATAK NA BRODOVIMA MEĐUNARODNE PLOVIDBE – članak 13. stavak 2. točka 17. a) Pravilnika            do 250,00 kn dnevno (bez promjena)

 

do 400,00 kn dnevno (novo pravo s primjenom od 01.01.2005.g.

17.          NAKNADA ZA ODVOJENI  ŽIVOT - članak 13. stavak 2. toč. 18. istog Pravilnika....., isplaćuje se radniku za vrijeme provedeno na radu u mjestu sjedišta rada poslodavca ili njegove izdvojene poslovne jedinice, ako je mjesto rada različito od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta tog radnika       do 1.600,00 kn mjesečno ( promjena sa 1.500,00 kn na 1.600,00 kn)

18.          OTPREMNINA  RADNIKU KOJI  ODLAZI U  MIROVINU, bez obzira na vrstu mirovine – starosnu, prijevremenu, invalidsku ili obiteljsku mirovinu, bitna je činjenica umirovljenja, sukladno članku 13. st. 2. toč. 19. istog Pravilnika...... do 8.000,00 kn (bez promjena)

19.          OTPREMNINE radi poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza, prema Zakonu o radu, te zbog ozlijede na radu ili profesionalne bolesti  sukladno  članku 13. stavci 2. toč. 20. istog Pravilnika....            do visine 6.400,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca, a otpremnine radi ozlijede na radu ili profesionalne bolesti do visine 8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Radom kod istog poslodavca smatra se i razdoblje rada kod prethodnog poslodavca, ako se, prema odredbama ZOR-a, na novog poslodavca prenose ugovori o radu radnika koji rade u poduzeću ili dijelu poduzeća, koje se statusnom promjenom ili pravnim poslom prenose na novog poslodavca. Navedene odredbe se na odgovarajući način primjenjuju i na ustanove i druge pravne osobe.

20.          «Uskrsnica», kao dar u naravi, u smislu članka 16. stavak 7. Pravilnika o porezu na dohodak       do 400,00 kn po pojedinom radniku i/ili osobi koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona o porezu na dohodak, u gotovom, na osnovi računa za kupljenu robu

 

- - - - -

Mjere za zapošljavanje

Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

* pripremio Ante Gabrilo, dipl. oecc.*

 

 

Uvod

Poticaji po navedenim mjerama se isplaćuju naknadno, nakon što poslodavac prezentira Zavodu dokaze da je doista isplatio plaće u iznosu koji je određen za pojedinu kategoriju radnika, to jest mjeru sufinanciranja zapošljavanja. Dokazi su kopije RS obrazaca potvrđenih od strane Regosa, kopije Izvoda žiro računa sa uplatama doprinosa, poreza, prireza na dohodak i netto plaće na tekući račun radnika.

 

Osim navedenih mjera poticanja zapošljavanja mladih osoba do 25 i 29 godina starosti bez radnog iskustva, muških osoba iznad 50 godina starosti i ženskih iznad 45 godina starosti, posebnih skupina nezaposlenih, kao i sufinanciranje obrazovanja za nepoznatog poslodavca, Zakonodavac je u Zakonu o porezu na dohodak,  te Zakonu o porezu na dobit, NN, 177/04.,  donio također stimulativne mjere za novozaposlene radnike pod određenim uvjetima.

 

                Stjecatelji dohotka od samostalne djelatnosti mogu tako sukladno članku 56. Zakona o porezu na dohodak u godišnjoj prijavi poreza na dohodak dodatno umanjiti iskazani dohodak za iznos brutto plaća i doprinosa na brutto plaće za određene grupe novozaposlenih radnika.

 

                Novozaposlenim radnicima se sukladno članku 56.stavku 2.smatraju radnici sa kojima je sklopljen ugovor na neodređeno vrijeme, a zaposlenje kod poreznog obveznika je uslijedilo nakon najmanje jednomjesečne prijave na Zavodu za zapošljavanje ili osobe zaposlene nakon odustanka od korištenja prava na mirovinu ili prvi put zaposlene osobe.

 

Također se novozaposlenim radnicima smatraju i zaposleni po ugovoru o radu na određeno vrijeme kao pripravnici, stažisti, vježbenici i sl.

 

Bitno je napomenuti da porezni obveznik može u cijelosti iskoristiti ove olakšice samo ako tijekom poreznog razdoblja za koje koristi iste ne otpusti nijednog drugog radnika, jer će se u protivnom dohodak u poreznoj prijavi umanjiti samo za razliku između isplaćenih brutto plaća novozaposlenih radnika i obračunatih brutto plaća otpuštenih radnika, koje bi u istom razdoblju primili da nije raskinut ugovor o radu.

 

Porezni obveznik, poslodavac može pravo na umanjenje dohotka za isplaćene brutto plaće novozaposlenih radnika koristiti 12 mjeseci od dana njihovog zaposlenja, osim kod zaposlenih osoba sa invaliditetom može koristiti 36 mjeseci od dana zaposlenja.

 

Poticaji sufinanciranja zapošljavanja koje isplaćuje Hrvatski zavod za zapošljavanje i poticaji zapošljavanja novozaposlenih osoba u Zakonu o porezu na dohodak i dobit, mogu se koristiti kumulativno, dakle jedni ne isključuju druge poticaje.

 

Poticaji koje isplaćuje HZZ povećavaju primitke fizičke osobe – vlasnika ordinacije, ljekarne, laboratorija itd. u poreznoj prijavi, odnosno prihode pravne osobe – poliklinike, trgovačkog društva u bilanci i kao takvi indirektno povećavaju dohodak, to jest dobit koji se potom u poreznoj prijavi umanjuju poticajima iz Zakona o porezu na dohodak, tj. dobit.

 

MJERA 1.

SUFINANCIRANJE ZAPOŠLJAVANJA MLADIH OSOBA BEZ RADNOG ISKUSTVA

Ciljane skupine:

•             Nezaposlene osobe do 25 godina starosti

o             bez zanimanja (nezavršeno osnovno obrazovanje i završeno osnovno obrazovanje),

o             pomoćnih zanimanja (završeno osnovno obrazovanje uz stručno osposobljavanje),

o             strukovnih zanimanja,

o             srednje, više i visoke razine obrazovanja,

o             najmanje 6 mjeseci na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ili prijava u evidenciju Zavoda u roku od 90 dana od dana završetka redovnog obrazovanja ili 90 dana od dana diplomiranja,

o             bez radnog iskustva u ili izvan zanimanja.

•             Nezaposlene osobe do 29 godina starosti

o             srednje, više i visoke razine obrazovanja,

o             najmanje 6 mjeseci na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ili prijava u evidenciju Zavoda u roku 90 dana od dana završetka redovnog obrazovanja za osobe sa srednjim stupnjem obrazovanja ili 90 dana od dana diplomiranja za osobe s višim ili visokim stupnjem obrazovanja,

o             bez radnog iskustva ili najviše do 6 mjeseci iskustva izvan zvanja/zanimanja,

o             sufinanciranje zapošljavanja je usmjereno na pripravničko stažiranje u zvanju/zanimanju.

Visina i trajanje subvencije:

1.            za osobe bez zanimanja mjesečna subvencija prema osnovici od 2.298,00 kn (članak 4. Naredbe) u trajanju od 18 mjeseci u iznosu od:

             50% za male poslodavce ili 1.149,00 kn,

             40% za srednje poslodavce ili 919,20 kn i

             30% za velike poslodavce ili 689,40 kn

2.            za osobe strukovnih zanimanja i srednje obrazovne razine subvencija prema osnovici od 4.267,00 kn (članak 6. Naredbe) u trajanju od 12 mjeseci u iznosu od:

             50% za male poslodavce ili 2.133,50 kn,

             40% za srednje poslodavce ili 1.706,80 kn i

             20% za velike poslodavce ili 1.280,10 kn

3.            osobe više i visoke razine obrazovanja mjesečna subvencija prema osnovici prosječne plaće u 2006. od 6.565,00 kn (članak 3. Naredbe) umanjenu za 20% u trajanju od 12 mjeseci, a u najdužem trajanju od 18 mjeseci za osobe kojima je zakonom propisana dužina pripravničkog staža u iznosu od:

             50% za male poslodavce ili 2.626,00 kn,

             40% za srednje poslodavce ili 2.100,80 kn i

             20% za velike poslodavce ili 1.050,40 kn

Dodatni kriterij

Potpore se ne odobravaju:

•             za zanimanja/zvanja tražena na tržištu rada i brzo zapošljiva: diplomirani farmaceut, magistar farmacije, profesor engleskog jezika, profesor hrvatskog jezika, profesor njemačkog jezika, diplomirani arhitekt, građevinski inženjer, diplomirani strojarski inženjer, diplomirani informatičar, diplomirani matematičar,  diplomirani inženjer elektrotehnike*,  diplomirani inženjer računalstva, viši fizioterapeut, veterinar, diplomirani agronom, diplomirani geodet (*za zanimanje diplomirani inženjer elektrotehnike moguće je odobriti potporu samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji uz uvjet da je sjedište poslodavca na području županije i da je nezaposlena osoba  prijavljena u evidenciji nezaposlenih Područne službe Split)

•             prije ocjene zahtjeva područna služba obvezna je provjeriti broj prijavljenih osoba traženog zanimanja/zvanja, te ukoliko je razvidno da se temeljem navedenih uvjeta iz TR-a neće moći osigurati zamjenska osoba traženog zanimanja potpora se ne odobrava,

•             navedeni uvjet obvezan je posebno u slučajevima kada poslodavac prilikom dostave Zahtjeva za dodjelu potpore i TR-a ima odabranu osobu i nije koristio aktivnosti posredovanja, bez obzira što poslodavac i osoba zadovoljavaju formalne uvjete za dodjelu potpore.

MJERA 2.  I 3.

SUFINANCIRANJE ZAPOŠLJAVANJA DUGOTRAJNO NEZAPOSLENIH OSOBA

SUFINANCIRANJE ZAPOŠLJAVANJA ŽENSKIH OSOBA IZNAD 45 I MUŠKIH OSOBA IZNAD 50 GODINA STAROSTI

Ciljane skupine:

•             Ženske osobe iznad 45, te muške osobe iznad 50 godina starosti koje su:

             najmanje 6 mjeseci na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

             bez obzira na prethodno radno iskustvo i razinu obrazovanja

•             Ženske osobe iznad 45, te muške osobe iznad 50 godina starosti kojima je ugovor o radu otkazan temeljem tehnološkog viška:

             bez obzira na dužinu prijave u evidenciju nezaposlenih i razinu obrazovanja

             imaju potpisan Profesionalni plan zapošljavanja

•             Ženske osobe iznad 45, te muške osobe iznad 50 godina starosti koje se nalaze u otkaznom roku temeljem tehnološkog viška:

             subvencija se primjenjuje tijekom otkaznog roka prije prijave na evidenciju Zavoda bez obzira na razinu obrazovanja

Visina i trajanje subvencije:

1.            za osobe bez zanimanja mjesečna subvencija prema osnovici od 2.298,00 kn (članak 4. Naredbe) u trajanju od 18 mjeseci u  iznosu od:

             50% za male poslodavce ili 1.149,00 kn,

             40% za srednje poslodavce ili 919,20 kn i

             30% za velike poslodavce ili 689,40 kn

2.            za osobe strukovnih zanimanja i srednje obrazovne razine subvencija prema osnovici od 4.267,00 kn (članak 6. Naredbe) u trajanju od 18 mjeseci u  iznosu od:

             50% za male poslodavce ili 2.133,50 kn,

             40% za srednje poslodavce ili 1.706,80 kn i

             20% za velike poslodavce ili 853,40 kn

3.            za osobe više i visoke razine obrazovanja mjesečna subvencija prema osnovici prosječne plaće u 2005. od 6.565,00 kn (članak 3. Naredbe) u  trajanju od 18 mjeseci u  iznosu od:

o             50% za male poslodavce ili 3.282,50 kn,

o             40% za srednje poslodavce ili 2.626,00 kn i

o             20% za velike poslodavce ili 1.313,00 kn

 

MJERA 4.

SUFINANCIRANJE ZAPOŠLJAVANJA POSEBNIH SKUPINA NEZAPOSLENIH OSOBA

                Ciljane skupine:

•             Nezaposleni hrvatski branitelji, djeca i supružnici poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, osobe s otežanim faktorom zapošljavanja prema procjeni profesionalno usmjeravanja, nezaposleni samohrani roditelji malodobne djece, nezaposlene žene koje su prije ulaska u nezaposlenost koristile prava porodnog dopusta za treće i svako sljedeće dijete , roditelji s 4 i više malodobne djece

o             najmanje 6 mjeseci na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

•             Osobe s invaliditetom, liječeni ovisnici, žene žrtve nasilja, žrtve trgovanja ljudima, azilanti, bivši zatvorenici

o             bez propisane dužine prijave u evidenciju nezaposlenih

Visina i trajanje subvencije:

1.            za osobe bez zanimanja mjesečna subvencija prema osnovici od 2.298,00 kn (članak 4. Naredbe) u trajanju od 18 mjeseci u  iznosu od:

             50% za male poslodavce ili 1.149,00 kn,

             40% za srednje poslodavce ili 919,20 kn i

             30% za velike poslodavce ili 689,40 kn

2.            za osobe strukovnih zanimanja i srednje razine obrazovanja subvencija prema osnovici od 4.267,00 kn (članak 6. Naredbe) u trajanju od 18 mjeseci u  iznosu od:

             50% za male poslodavce ili 2.133,50 kn,

             40% za srednje poslodavce ili 1.706,80 kn i

             20% za velike poslodavce ili 853,40 kn

3.            za osobe više i visoke obrazovne razine mjesečna subvencija prema osnovici prosječne plaće u 2005. od 6.565,00 kn (članak 3. Naredbe) u  trajanju od 18 mjeseci u  iznosu od:

             50% za male poslodavce ili 3.282,50 kn,

             40% za srednje poslodavce ili 2.626,00 kn i

             20% za velike poslodavce ili 1.313,00 kn

 

MJERA 5.

SUFINANCIRANJE OBRAZOVANJA ZA POZNATOG POSLODAVCA

 

Ciljane skupine:

•             Novozaposleni radnici – polaznici programa usavršavanja

o             sve nezaposlene osobe bez obzira na stručnu spremu i radni staž;

o             najmanje 90 dana na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje uz uvjet da su potpisale Profesionalni plan zapošljavanja.

•             Zaposleni radnici – polaznici programa usavršavanja

o             Prema odabiru poslodavca

Visina i trajanje subvencije:

Potpora, u slučaju ove mjere, razlikuje dvije vrste obrazovanja:

1.            Opće usavršavanje (stručno osposobljavanje);

2.            Posebno usavršavanje (stjecanje dodatnih znanja i vještina vezanih uz zvanje/zanimanje)  

•             Trajanje subvencije  najduže 9 mjeseci

•             Visina subvencije najviše do:

o             Opće usavršavanje (novozaposleni i u cilju zadržavanja radnog mjesta)

             70 % troškova općeg usavršavanja – mali i srednji poslodavac

             50 % troškova općeg usavršavanja – veliki poslodavac

             sudjelovanje u dijelu plaće polaznika usavršavanja u iznosu minimalne novčane naknade

o             Posebno usavršavanje (stjecanje dodatnih znanja i vještina vezanih uz zvanje/zanimanje)

             35 % troškova posebnog usavršavanja – mali i srednji poslodavac

             25 % troškova posebnog usavršavanja – veliki poslodavac

             sudjelovanje u dijelu plaće polaznika usavršavanja u iznosu minimalne novčane naknade

MJERA 6.

SUFINANCIRANJE OBRAZOVANJA ZA NEPOZNATOG POSLODAVCA

 

Cilj ove mjere je obrazovati nezaposlene osobe za potrebe lokalnih tržišta rada, usavršiti znanja i vještine nezaposlenih osoba  za sezonske poslove i za deficitarna zanimanja u brodogradnji i građevini.

Ciljane skupine:

•             sve nezaposlene osobe iznad 25 godina starosti prijavljene u evidenciji nezaposlenih najmanje 12 mjeseci bez obzira na razinu obrazovanja i radno iskustvo,

•             sve osobe do 25 godina starosti prijavljene u evidenciji nezaposlenih duže od 6 mjeseci ili su prijavu izvršile u roku 90  dana od završetka obrazovanja

•             sve osobe do 35 godina starosti koje su spremne raditi na sezonskim poslovima  bez obzira na dužinu prijave u evidenciji nezaposlenih, stručnu spremu i radno iskustvo

•             sve osobe prijavljene u evidenciju nezaposlenih koje su spremne prihvatiti posao u brodogradnji i građevini

•             liječeni ovisnici, osobe s invaliditetom, žene žrtve nasilja, žrtve trgovanja ljudima, azilanti, bivši zatvorenici  - bez propisane dužine prijave u evidenciju nezaposlenih

Visina subvencije:

•             Financira se u cijelosti trošak obrazovanja (nastava i materijalni troškovi) obrazovnoj ustanovi.

•             Zavod isplaćuje polazniku novčanu pomoć u visini minimalne novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti, troškove prijevoza i osiguranje u slučaju nesreće na radu.

 

ZAŠTITA INTERESA PRIVATNE PRAKSE

Uvodni komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

                Česta su pitanja, da li liječnik može obavljati poslove svoje struke i nakon što navrši 75 godina života?

                Naš odgovor na takvo pitanje je uvijek - uvjetno pozitivan. Zašto uvjetno? Odgovor je zato, što takva osoba mora dokazati posjedovanje psihofizičke sposobnosti – biti mentalno i fizički sposoban da vlastitim činjenjem/djelima obavlja djelatnost svog zanimanja i nakon što je navršio te godine života. Drugim riječima, ta i takva osoba mora dokazati da i dalje posjeduje  poslovnu  sposobnost bez ograničenja.

                Zašto je 75 godina postavljena kao barijera, koja presumira  takvu sposobnost? Hrvatske komore, pa tako i liječnička utvrdila je tu dobnu granicu, kao granicu postojanja psihofizičke sposobnosti za obavljanje liječničkog zanimanja. HLK to potvrđuje relicenciranjem  dozvole za samostalni rad. Svaki liječnik stekao je dozvolu za samostalni rad na osnovi činjenice – dokaza da je položio propisani stručni/državni ispit. Na osnovi tog/takvog dokaza, liječnik kao i drugi zdravstveni radnik VSS, ostvaruje u svojoj strukovnoj komori 1. dozvolu za samostalni rad (licencu).  Ako ne postoje zdravstvene pretpostavke, kao kontraindikacije za njegov daljnji rad u zanimanju/struci, svaki će  liječnik ostvariti/osnažiti pravovaljanost svoje 1. licence na osnovi dokaza da je u 6-godišnjem razdoblju pratio razvoj struke. Relicenciranje dozvole za samostalni rad, sa naprijed navedenom presumpcijom psihofizičke sposobnosti, komore izdaju svojim članovima do 75. godine života.

                Poslije toga, kako obavljati liječnički rad bez nove licence, pitanje je koje se često postavlja?

                Odgovor sam dao u podnesku Poliklinici, koja je postavila pitanje i koji objavljujemo.

                Vezano za rečeno, važno je napomenuti, da je odredbom članka 240. Kaznenog zakona propisana krivična odgovornost doktora medicine/doktora stomatologije, koji/kada obavljajući svoju djelatnost ne primjeni mjere za zaštitu bolesnika prema pravilima medicinske/stomatološke struke ili primijeni očito nepodobno sredstvo ili način liječenja, ili uopće savjesno ne postupa, pa zbog toga prouzroči pogoršanje bolesti ili narušavanje zdravlja neke osobe.

                Kaznena odgovornost je individualna odgovornost, to znači da slijedi doktora medicine/stomatologije koji je svojom činidbom  odnosno  propuštanjem dužne činidbe prouzročio štetu na zdravlju građana. Zbog toga, o toj činjenici mora voditi svaka osoba.   Ta činjenica mora biti orijentir/limit za svakog liječnika  glede mogućnosti njegovog liječenja drugih, prema svojim psihofizičkim sposobnostima i znanju.

                Pored kaznene odgovornosti, mora se voditi računa i o materijalnoj odgovornosti – odgovornosti za naknadu štete, ako je šteta nastala na zdravlju građana, bez obzira da li je šteta uzročno/posljedično vezana za kazneno djelo ili ne. U tom smislu važno je napomenuti, da za materijalnu štetu koju je prouzročio radnik, temeljem članka 1061. Zakona o obveznim odnosima, NN, 35/05. odgovara poslodavac. Poslodavac u regresnom postupku može tražiti od radnika naknadu troškova popravljene štete, ako je radnik štetu prouzročio namjerno ili iz krajnje nepažnje.

                Naprijed navedene odgovornosti su/moraju biti korektiv uvjerenja/objektivne prosudbe o psihofizičkoj sposobnosti liječnika za obavljanje djelatnosti struke i nakon 75 godina života, kao i doza opreza/provjere tih sposobnosti od strane poslodavca ili naručitelja usluge radnika/izvoditelja ili samog sebe, ako npr. zdravstveni radnik privatne prakse nastavlja/želi nastaviti rad i nakon 75 godina života u tom statusu. 

- - - - -

Poliklinika „XY“

                Udruga privatnih poslodavca u

                zdravstvu, Zagreb

                n/p gosp. Gabrilo,

 

Predmet: Moli se Vaše mišljenje u svezi zaključivanja ugovora o djelu;

                Poštovani gosp. Gabrilo,

                U Našoj Poliklinici radi oftalmolog koji u srpnju 2007.g. navršava 75 godina (do kada mu važi licenca), a nakon čega namjerava u mirovinu. Budući da Poliklinika ima potrebu za njegovim radom i nakon toga, namjeravamo s njim zaključivati mjesečne ugovore o djelu (prethodno ćemo na Zavodu za zapošljavanje prijaviti potrebu za oftalmologom). Molimo Vaše mišljenje da li je to u skladu s važećim propisima, posebno zbog dobne granice od 75 godina, kojom se ograničava produljenje licence? (upoznati smo s inicijativom u HLK da se produlji dobna granica za produljenje licence).

                U svezi prethodnog slučaja molimo da se pojasni izračun broja dana godišnjeg odmora za 2007.godinu:

- u slučaju da liječnik ode u mirovinu do 30.06.2007.g.,

- u slučaju da liječnik ode u mirovinu u srpnju 2007.g.

Unaprijed zahvaljujem i srdačno Vas pozdravljam.

                                               Ravnateljica:

* * * * *

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, Tel/faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Broj: __/2007.

Zagreb, 16.04.2007.g.

 

                                                                                                                             Poliklinika „XY“

                Poštovana,

                Na Vaša pitanja odgovaram i to kako slijedi:

1.            Da, i nakon 75. godine života, zadnje godine do koje HLK produžuje licencu svojim članovima, liječnik može obavljati poslove svog zanimanja. No, pošto više nema produljenu licencu, potvrdu svoje poslovne sposobnosti, tj. sposobnosti vlastitim rasuđivanjem utjecati na stjecanje prava i obveza u poslu, može bazirati na uvjerenju koje izdaje liječnik medicine rada ili Centar za socijalnu skrb o njegovoj mentalnoj sposobnosti, u smislu rečenog. Kada je davne 1993. g. Udruga konfrontirala svoj stav stavu tadašnjeg ministra zdravstva da se djelatnost privatne prakse ograniči do 70. g. života, isticala je iskustvo R Njemačke, prezentirajući fotografijom i tekstom slučaj, kada liječnica – pedijatar sa 92. g. života obavlja djelatnost u ordinaciji privatne prakse. Ministar zdravstva je povukao svoj prijedlog ograničenja.

2.            Sada, prema pozitivnim propisima, licenca HLK ima dvojako značenje:

a.            potvrdu da liječnik mentalno sposoban obavljati poslove svog zanimanja iz članka 15. Zakona o liječništvu i

b.            da je u prethodnih 6 godina, praćenjem stručne literature i kroz druge oblike stručnog usavršavanja održao kontinuitet razine znanja/sposobnosti za obavljanje liječničkog zanimanja u struci.

Na taj način HLK osnažuje potvrdu svakog liječnika za samostalni rad u struci, koju je on stekao na način kako je propisano člankom 128. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (odobrenje za samostalni rad jest javna isprava, koju prema posebnom zakonu izdaje nadležna komora, nakon dobivanja uvjerenja zdravstvenog radnika o položenom stručnom ispitu). Odobrenje za samostalni rad daje pravo zdravstvenom radniku samostalno obavljati poslove svoje struke. Članak 129. istog Zakona upućuje na saznanje da je to odobrenje vremenski ograničeno i da se mora obnavljati na temelju posebnog zakona, a to je Zakon o liječništvu.

Činjenice pod b., u privatnoj praksi RH, kako je tumačila Udruga 1993.g., godine donošenja Zakona, su notorne, jer bez praćenja razvoja struke koju posjeduje liječnik, subjekt privatnog zdravstva ne može opstati na tržištu zdravstvenih usluga.

3.            Ako radnik ode u mirovinu do 30.06. tekuće godine ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, tj. 1/12 GO određenog prema Kolektivnom ugovoru za svakih navršenih mjesec dana rada (to znači, ako bi radniku pripadao GO u trajanju od npr. 18 radnih dana, on bio imao pravo za svaki mjesec rada 1,5 radni dan). Zašto? Odgovor je zato, što mu je prestao radni odnos prije 01.07. tekuće godine (prestao  30.06. tekuće godine). Zakonska norma članka 51. stavak 1. podstavak 3. Zakona o radu glasi“… ako radni odnos prestaje prije 1. srpnja“.

4.            U slučaju da liječniku prestaje radni odnos 01.srpnja, ima pravo na puni GO. Vaše „pitanje“ : „u slučaju da liječnik ode u mirovinu u srpnju 2007.g.“, glede GO primjenjuje se varijanta pod 2. ili pod 3. Ako liječniku prestane ro 30.06.tekuće godine, on odlazi u mirovinu od 01.07., pa se glede GO na njega primjenjuje varijanta pod 2. Ako mu pak ro prestaje bilo koji dan u srpnju, on ostvaruje pravo na GO po varijanti 3., s tim, da koristi puni GO na teret tekuće godine.

Srdačno Vas pozdravljamo.

                                                                                                              Tajnik Udruge

                               Ivan Gabrilo, dipl. iur.

* * * * *

Uvodni  komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

                Praksa registrira slučajeve da doktor opće/obiteljske medicine naplati usluge osiguraniku HZZO-a prema kojem on nije u statusu izabranog doktora i usluge koje nemaju karakter hitnosti. Postavlja se pitanje, da li takav doktor ima ovlasti naplatiti usluge u gotovom?

                Žalbu doktora opće/obiteljske medicine,j člana Udruge na zaključak Područnog ureda HZZO-a i odgovor Udruge objavljujemo nastavno u cijelosti.

- - - - -

N.M. dr. med.

                                                               UPPZ

                Poštovani gosp. Gabrilo,

                U prilogu Vam šaljem dopis koji sam uputila HZZO-u zbog njihove odluke da s računa moje ambulante skinu iznos računa koji sam naplatila pacijentu koji nije moj pacijent. Nije se radilo o hitnom stanju. Pacijent je bio informiran da uslugu može besplatno dobiti na hitnoj pomoći u Supetru (udaljenoj 10 km) ili u turističkoj ambulanti u Supetru, koja postoji zbog turista. Ako ne želi, bit će obrađen, ali treba platiti uslugu. Na dopis nisam dobila odgovor. Isto tako, ne znam kako ću provjeriti je li iznos skinut s računa. Je li HZZO dužan poslati nekakvu obavijest da je iznos skinut? (Njihova prva obavijest je bila da će skinuti taj iznos određenog dana).

                Nadam se da razumijete da se ovdje ne radi o količini novaca (80,00 kn, na koje je porez plaćen jer je račun uredno ispostavljen), već o situaciji koja će se ponavljati ukoliko i dalje bude nedorečena.

                Puna hvala.

                                               N.M. dr. med.

-----

N.M. dr. med.

                                                               HZZO

                                                               PU Split

Predmet: Žalba na obavijest o uskrati novčanih sredstava

                Poštovani,

                Primila sam Vaš dopis o uskrati sredstava po računu izdanom xy. Hitnu medicinsku pomoć besplatno pružam svim pacijentima koji dođu u moju ambulantu kao što uostalom članak 7. Odluke o osnovama za sklapanje ugovora o zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim radnicima za 2006.g. nalaže.

                Ostale pacijente, koji ne pripadaju mojoj ambulanti a čije zdravstveno stanje ne nalaže hitno postupanje, uputim da svoja prava besplatno ostvare u Turističkoj ambulanti.u Supetru. Kako je Supetar udaljen od Postira 10 -tak km i uz vrlo rijetku autobusnu liniju (o čemu Vas redovito obavještavam u svojim dopisima) većina pacijenata koji se žele pregledati pristane da plati usluge prema Cjeniku moje ambulante, s čime ih prethodno upoznam. Tako je bilo i u ovom slučaju.

                Molim Vas da odluku povučete jer ne želim da se ovim započne za mene neugodan presedan kojim bi u turističkom mjestu bila prisiljena pružati medicinske usluge osobama koje nisu moji pacijenti, a nisu u hitnom stanju.

                Nadalje Vas molim da mi definirate oblik dokumenta kojim će pacijent potpisom potvrditi spremnost da dobrovoljno plati pregled i da je upoznat s uvjetima iz Cjenika ambulante, a koji bi kao dokaz bila spremna prihvatiti Vaša ustanova.

                S poštovanjem.

                                               N.M., dr. med.

- - - - -

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, Tel/faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

 

Broj:    /2007.

Zagreb,  23. 04. 2007. g.

 

                               Ordinacija opće medicine

                                                                                                              Mr.sc. N.M., dr. med.

 

                Poštovana,

 

                Na Vaš upit od 21.04.2007.g. kratko odgovaram: „Postupili ste točno onako kako ste trebali. Ja nemam što pridodati Vašem podnesku od 24.02.2007.g. Čekajte odgovor. Iz slijedeće akontacije/slijedećih akontacija, ako odgovor ne stigne, razabrat ćete/moći ćete razabrati da li su Vam umanjili sredstva – 80,00 kn. Točno je kako ste konstatirali, da bi HZZO upao u vlastitu „trapulu“, kada bi postupio, kako je najavio, jer bi time negirao vlastito pravno pravilo glede ostvarenja zdravstvene zaštite izvan područja ingerencije, područja koje „pokriva“ njegov doktor opće/obiteljske medicine.

 

                Srdačno Vas pozdravljam.

                                                                                                                             Tajnik Udruge

                                                                                                                             Ivan Gabrilo, dipl. iur.

 

* * * * *

Uvodni komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

Kako osigurati zamjenu za rad u ordinaciji, odnosno kako osigurati zamjenu za izvršenje dežurstva po rasporedu ravnatelja DZ, prema preuzetoj obvezi iz Ugovora o provođenju stomatološke zz, bilo je pitanje člana Udruge.

Udruga je iskazala mišljenje da bi član Udruge morao osobno sam provoditi dežurstvo ili umjesto njega kolega istog zanimanja i statusa kao i on. Riječ „istog statusa“ upućuje na doktora stomatologije koji je ugovorni doktor privatne prakse za polivalentnu stomatološku zz.

Ako bi nakon dežurstva doktor stomatologije morao izostati iz ordinacije jednu smjenu, zbog fizičkog umora, sugerirali smo da to može povjeriti istom kolegi temeljem ugovora koji je sklopio u smislu članka 148. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ili drugom kolegi iste struke, različitog statusa – npr. koji je u statusu zaposlene osobe ili koji je umirovljenik.

Naime, članak 148. Zakona o zz propisuje da su ugovorni doktori medicine/stomatologije dužni osigurati zamjenu u slučaju privremene/povremene nenazočnosti u ordinaciji ugovorom sa kolegom iste struke i statusa ili sa zdravstvenom ustanovom.

Taj i takav „drugi kolega“, kako je navedeno u prethodnom stavku, je osoba koja je  dr. stom. – nositelj djelatnosti privatne prakse  angažira kao zaposlenu osobu ili umirovljenika i to  na temelju  ugovora o djelu, pozivom na članak 590. Zakona o obveznim odnosima i članka 32. Zakona o porezu na dohodak.

Ako je osoba iz prethodnog stavka  zaposlena u zdravstvenoj ustanovi, za rad kod dr. stom, mora imati suglasnost ravnatelja svog DZ, u smislu članka 121. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Drugo, takva osoba ima mogućnost rada za doktora privatne prakse – naručitelja takvog rada kao  i za druge naručitelje, najviše do 1/3 punog radnog vremena. Zbog toga, prilikom sklapanja ugovora o djelu, uputno je tražiti izjavu izvoditelja takvog rada da se njegov rad za naručitelja uklapa u propisano vremensko ograničenje.

Da li takva osoba posjeduje suglasnost ravnatelja ustanove za takav rad ili ne, za naručitelja takvog rada nema pravno značenje.

Ako Izvoditelj rada po ugovoru o djelu ili kako propisuje članak 121. Zakona o zz kaže – sklapa poslove u svoje ime i za svoj račun nema suglasnost svog matičnog poslodavca, tada je/može biti eksponiran na traženje naknade štete od njegovog matičnog poslodavca.

- - - - -

xx., dr. med.

                               UPPZ

                               Za gosp. I. Gabrila

                Poštovani gospodine Gabrilo,

                Kao što znate DZ PGŽ  ima organiziranu hitnu stomatološku zaštitu tj. dežurnu stomatološku ambulantu koja ordinira svaku noć od 19 – 7 te nedjeljom i praznicima.

                Svakih dva i pol mjeseca dolazi red za dežurstvo. Međutim, kako u tom slučaju organizirati zamjenu, budući da mi je zbog osobnih razloga lakše platiti zamjenu nego dežurati. Ponekad se desi da me dežurstvo slijedi noć kada radim popodnevnu smjenu tj. radim popodne u svojoj ambulanti,zatim od 19 sati moram na dežurstvo do 07 sati, te ponovno u jutarnju smjenu u moju ambulantu. Sve to skupa ispada 24 radna sata, što smatram da nije u redu. Da li zamjenu dežurstva mogu odraditi i stomatolozi koji nemaju ugovor sa HZZO-om i na koji način to ugovoriti a da i zakonski odgovara?

                U obavijesti o danu dežurstva piše da smo sami dužni naći zamjenu ukoliko smo spriječeni ali se ne navodi da to mora biti ugovorni stomatolog. Da li zamjenu može vršiti i privatnik? Da li treba sklopiti poseban ugovor o tome?

                Molim odgovor, sa poštovanjem.

                                               S.P. dr. stom.

- - - - -

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, Tel/faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

 

Broj: ____ /2007.

Zagreb,  23. 04. 2007. g.

                               Stomatološka ordinacija

                               S.P.  dr. stom.

                Poštovana,

                Na Vaša pitanja od 23.04.2007.g. odgovaramo kako slijedi:

1.            Da li za svoju zamjenu za rad u dežurstvu mogu angažirati stomatologa koji nije ugovorni doktor za polivalentnu stomatološku zz sa HZZO-om?

Odgovor: Uvodno je potrebno memorirati neke pravne činjenice. Kao prvo, odredbom članka 148. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano je, da je doktor privatne prakse koji obavlja djelatnost kao izabrani doktor obvezan u slučaju odsutnosti ili privremene obustave rada osigurati zamjenu ugovorom s drugim zdravstvenim radnikom iste struke/statusa i specijalizacije koji obavlja privatnu praksu ili sa zdravstvenom ustanovom. Drugo, odredbom članka 156. istog Zakona dežurstvo je definirano kao oblik rada kada radnik, uvjetno rečeno i Vi, mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi nakon redovitog radnog vremena. Treće, odredbom članka 16. Općih uvjeta Ugovora o provođenju zz iz obveznog zdravstvenog osiguranja propisana je obveza za privatnika, da će na području DZ, odnosno njegove organizacijske jedinice u kojoj se hitna m.p. provodi dežurstvom ili pripravnošću, odnosno dežurstvom u stomatološkoj zz podjednako s drugim dr.med./dr. stom. sudjelovati u dežurstvu/pripravnosti… i to prema  ustrojstvu i rasporedu koje određuje ravnatelj DZ. Četvrto, potpisom Ugovora sa HZZO-om/godina prihvatili ste izvršiti naprijed navedeno za dežurstvo/pripravnost.

Odgovor bi bio: „Za izvršenje navedene obveze morali bi osigurati zamjenu u osobi istog zanimanja/statusa, prema Vašem statusu, u odnosu na HZZO. Riječ „status“ znači zdravstveni radnik privatne prakse, koji je uključen u Mrežu osnovne zdravstvene djelatnosti, kao i Vi.“

2.            Da li zamjenu dežurstva mogu odraditi i stomatolozi koji nemaju ugovor sa HZZO-om i na koji način to ugovoriti a da i zakonski odgovara?

Odgovor: Odgovorio sam kako je navedeno pod 1. Smatram da bi dežurstvo morali odraditi Vi, a za rad u jutarnjoj smjeni nakon 24 – satnog rada/dežurstvo, mogli bi angažirati kolegu koji nije ugovorni doktor stomatologije, ako nećete postupiti u smislu članka 148. Zakona (ako ste unaprijed planirali, da za taj dan niste naručili posjete Vaših osiguranika, pa bi svaki Vaš osiguranik, koji bi tog dana tražio zaštitu mogao ostvariti istu kao hitan slučaj u ordinaciji kolege s kojim ste sklopili Ugovor o međusobnoj zamjeni). Ako ste angažirali kolegu koji nije ugovorni doktor stomatologije (nezaposleni stomatolog ili umirovljenik), s njim morate sklopiti ugovor o djelu, jer  se izlažete riziku kontrole državnog inspektora rada (rad svake osobe mora biti legaliziran posebnim ugovorom, jer se u protivnom takav rad tretira kao rad na „crno“, za što su propisane vrlo stroge sankcije).                                                   

 

                Srdačno Vas pozdravljam.

 

                               Tajnik Udruge

                               Ivan Gabrilo, dipl. iur.

* * * * *

Uvodni komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

                Postavljeno pitanje je prvo pitanje takvog sadržaja u dosadašnjoj praksi Udruge. Relativno se  mali broj građana opredjeljuje  za osnivanje zdravstvenih ustanova, a oni koji se opredijele, bar je do sada to bilo naše saznanje, znali su odgovore na ovo pitanje.

                Naime, ako se osnivač zdravstvene ustanove opredijeli za ustanovu sa više djelatnosti/struka, tada mora osigurati uvjete opreme/kadrova za svaku registriranu struku. Od 2004.g., godine donošenja novog Pravilnika o minimalnim uvjetima …., u istoj prostoriji – ordinaciji mogu djelovati  i ambulante drugih struka. No, u tom, zajedničkom  prostoru za ambulante više struka registrirane djelatnosti, osnivač mora osigurati posebnu minimalnu opremu propisanu za svaku struku Pravilnikom.

                U tom smislu dat je odgovor na postavljeno pitanje.

- - - - -

                Poštovani,

                Za Vas sam saznao preko linka jedne stranice kućne njege.

                Imam problem u vezi osnivanja zdravstvene ustanove. Dobio sam rješenje Ministarstva, osnovao ustanovu na Trgovačkom sudu, ali sam sad prije izlaska komisije saznao da komisija kontrolira uvjete svih djelatnosti za koji se registrira. Ja sam imao informaciju da se moraju sve djelatnosti registrirati, a da se možeš baviti samo pojedinim iz registracije, nešto kao registracija poduzeća!

                Da li je moja informacija točna, da li mogu zamrznuti pojedine djelatnosti dok ne steknem uvjete?

                U iščekivanju Vašeg odgovora srdačan pozdrav.

                                                               R.G., dr. med.

- - - - -

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Broj:___/2007.

Zagreb, 22.05.2007.g.

                                               R.G, dr. med.

                                               G. K., dr. med.

 

                Poštovani,

                Na Vaša pitanja od 21. svibnja 2007.g. odgovaramo kako slijedi:

                Informacija koju ste dobili preko linka stranice kućne njege je točna. Vi kao osnivači morate osigurati prostorne, tehničke i kadrovske uvjete za obavljanje svih struka iz registrirane djelatnosti ustanove, u roku od godine dana,  računajući od dana dobivanja rješenja Ministarstva zdravstva s kojim je utvrđena zakonitost akta o osnivanju Vaše zdravstvene ustanove, u smislu članka 45. Zakona. No, prije dobivanja dozvole za početak rada ustanove, tj. prije stjecanja poslovne sposobnosti, morate zatražiti od Ministarstva zdravstva  komisijski uviđaj, na lice mjesta, u prostor i opremu, u smislu članka 47. stavak 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.  Uz zahtjev Ministarstvu zdravstva, uz ostale dokaze, morate priložiti dokaz o vlasništvu/zakupu poslovnog prostora, s ovjerenim tlocrtnim rješenjem. Povjerenstvo Ministarstva zdravstva kontrolira da li su ispunjeni propisani uvjeti prostora i opreme iz Pravilnika o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti, NN, 90/04. Prema odredbama članka 30. istog Pravilnika propisano je da su ordinacije poliklinike u pravilu polivalentne, pa se u istoj ordinaciji može obavljati rad 2 ili više specijalnosti – svaka od njih u posebno određeno vrijeme, unutar dnevnog radnog vremena. No, nezavisno što u istoj ordinaciji možete obavljati djelatnost nekoliko struka, ja bih naglasio kompatibilnih struka, za svaku djelatnost morate osigurati propisanu minimalnu opremu iz članka 12. i  16. Pravilnika (zašto kompatibilnih struka? Odgovor je zato, što je oprema za internističke struke po prilici jednaka, kao i za operativne – kirurške  struke. Teško je pretpostaviti da bi u prostor ordinacije od 12 m 2  = minimum, mogli ugurati opremu za ordinaciju internističke struke i kirurške struke?).

                Nakon uvodnih napomena dajemo odgovor na Vaše pitanje. Postupak morate okončati prema registriranim/odobrenim djelatnostima iz prethodna 2 postupka (I. faza prema Ministarstvu zdravstva i II. faza prema Trgovačkom sudu). Ako prije okončanja III. faze želite bilo što mijenjati, onda u roku od godine dana – postavljeni rok okončanja III. faze osnivanja iz članka 47. stavak 3. Zakona, morate pokrenuti postupak izmjene akta o osnivanju (u Vašem slučaju mijenjati djelatnosti, pa time i naziv zdravstvene ustanove). Izmjene morate realizirati na identičan način (mišljenje Komore, rješenje Ministarstva zdravstva i promjene u Trgovačkom sudu). Registracija poduzeća je puno, puno jednostavnija od postupka osnivanja zdravstvene ustanove. Pojam „zamrzavanja djelatnosti“, kako ste Vi naglasili, člankom 150. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisan je samo za ordinacije privatne prakse, ne i za pravne osobe – npr. poliklinike. Cca 53 % svih pravnih osoba u RH, koje su registrirane i koje su dobile odobrenje za rad, obavljaju djelatnost a da nemaju niti jednu zaposlenu osobu. S time želim naglasiti da su te pravne osobe registrirane i da su dobile dozvolu za rad. To se odnosi i na Vašu buduću zdravstvenu ustanovu. Nakon što dobijete dozvolu za rad ustanove, za registrirane djelatnosti, Vi se možete baviti samo pojedinim djelatnostima iz registracije, kako ste naglasili u Vašem podnesku. No, postupak morate okončati prema postupku koji je konzumirao prethodne dvije faze osnivanja.

                Srdačno Vas pozdravljamo.                                                                                                                                     Tajnik Udruge

Ivan Gabrilo, dipl. iur.

* * * * *

Uvodni komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

                Dolje postavljeno pitanje u svezi je sa dilemama/kontraverzama tko obavlja poslove u stomatološkom timu uz doktora stomatologije? Traži se definicija pojma „stomatološki asistent“?

                Gore navedene dileme stvar su faktičnog, ne i pravnog stanja, jer je članak 13. Zakona o stomatološkoj djelatnosti jasno i nedvosmisleno dao odgovor na postavljeno pitanje/dilemu. Stomatološki asistent je temeljem tog propisa osoba koja je završila škole i stekla srednjoškolsko obrazovanje IV. stupnja ili SSS. Medicinska sestra kao zanimanje, navedena je u definiciji kao alternativa. Sukladno rečenom, zanimanje za stomatološkog asistenta, u okviru srednjoškolskog obrazovanja,  postavljeno je vrlo široko.

                U članku  26. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisan je sastav stomatološkog tima, identično kako je navedeno u članku 13. Zakona o stomatološkoj djelatnosti.

                Zašto je to tako? Odgovor je zato što u školskom sustavu u RH što nije utvrđen program/potreba za školovanjem za to zanimanje. Time se presumira, da se osoba SSS  educira uz rad doktora stomatologije za zanimanje „stomatološki asistent“

                Iz razloga što u našem školskom sustavu ne postoje škole za školovanje za to/takvo zanimanje, iz čega bi proizlazili i poslovi/zadaće koje bi te/tako školovane osobe obavljale, svaki zdravstveni radnik privatne prakse ili zdravstvena ustanova stomatološke djelatnosti mora utvrditi ugovorom o radu ili u pravilniku o radu te poslove/radne zadaće za stomatološkog asistenta. 

                U odgovoru na pitanje našeg člana Udruga je navela neke od tih poslova.

- - - - -

xy, dr. med.

                Poštovani,

                Molim da me izvjestite gdje mogu pronaći informacije o detaljnom popisu postupaka u polivalentnoj stomatološkoj djelatnosti (vremenski i kadrovski normativi) koji se odnose na obveze zubne asistentice. Napominjem da mi je poznata Odluka o utvrđivanju Popisa dijagnostičkih i terapijskih postupaka u zdravstvenim djelatnostima – vremenski i kadrovski normativi, NN,…, ali tu nisam pronašao tražene podatke.

                Zahvaljujem i pozdravljam.

-----

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, Tel/faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Broj:    /2007.

Zagreb, 11. 05. 2007. g.

                                                                                                              Stomatološka ordinacija

                               xx, dr. stom.

 

                Poštovani,

 

                Na Vaš upit od 08.05.2007.g. odgovaram kako slijedi:

 

                Traženi odgovor nećete naći u propisima, ako ste to mislili, stavljajući navedeno pitanje sebi i nama! Naime, stomatološki asistent je zanimanje, legalizirano odredbom članka 26. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, NN, 121/03. i 85/06.,  te članka 13. Zakona o stomatološkoj djelatnosti, NN, 121/03. Naime, Zakon o stomatološkoj djelatnosti identificira to zanimanje kao sastavnicu stomatološkog tima uz doktora stomatologije, a propisuje vrlo široki uvjet za status takve osobe/radnika – završeno srednjoškolsko obrazovanje, a medicinska sestra navodi se samo kao alternativa.

                U programima škola za medicinske sestre navedeni su sadržaji edukacije osobe za to zanimanje. Uglavnom, medicinska sestra školuje se za njegu/skrb bolesnika u bolnici ili drugom stacionaru. Nastavno, slično navedenom opisu, naveden je i opis za navedeno zanimanje u Zakonu o jedinstvenoj klasifikaciji zanimanja. Sinteza programa edukacije za medicinske sestre iz sustava školovanja naveden je opisno i u Pravilniku o pripravničkom stažu zdravstvenih djelatnika za zanimanje medicinska sestra. Naglasak je dat na njegu/skrb u bolnici/stacionaru.

                Rezimirajući rečeno, danas u RH nemamo posebne škole za zanimanje stomatološki asistent. Drugim riječima, sve škole koje školuju osobe za stjecanje srednje stručne spreme SSS, IV. stupnja, teoretski školuju i osobu za zanimanje  stomatološki asistent. S obzirom na neke specifičnosti poslova stomatološkog asistenta, osim nekih poslova koje bi mogli okarakterizirati kao isti  poslovi na drugim radnim mjestima, za te poslove, stomatološkog asistenta mora educirati doktor stomatologije koji radi u timu sa stomatološkim asistentom (isti poslovi koje obavlja osoba stomatološki asistent ili osoba, radnik SSS, na bilo kojem drugom radnom mjestu – npr. priprema radno mjesto za rad, vodi administraciju, arhivira dokumente, uspostavlja kontakt sa strankama – posredno i neposredno, komunicira sa pretpostavljenim radi izvršenja dnevnih radnih zadaća, piše na PC-u, piše razna izvješća, piše i izdaje račune, vodi evidencije prema registriranoj djelatnosti, stara se o nabavi potrošnog materijala za rad, i… ).

                Doktor stomatologije u statusu poslodavca ili zdravstvena ustanova te/takve djelatnosti  mora u ugovoru o radu ili u Pravilniku o organizaciji rada i sistematizaciji radnih mjesta, ako se radi o poliklinici npr., utvrditi taksativno poslove koje obavlja stomatološki asistent, osoba SSS.

                Kada Udruga kreira ugovore o radu, prema traženju članova ili kada kreira Pravilnik o organizaciji rada za stomatološku polikliniku, primjerice navodi poslove za stomatološkog asistenta, kako slijedi:

Stomatološki asistent

Opis poslova/radnih zadaća:

             priprema radno mjesto za početak rada  (ordinacija),

             uzima opće podatke od  pacijenta,  prezentira mu na potpis izjave o dozvoli liječenja i …, te sve skupa prezentira poslodavcu da u njih unese i podatke iz anamneze/statusa pacijenta i druge podatke iz njegovog zdravstvenog statusa

             asistira stomatologu u obavljanju svih stomatoloških usluga koje obavlja ordinacija, prema nomenklaturi usluga iz tzv. „Plave knjige“

             uređuje radno mjesto nakon završetka radnog vremena, kao pripremu za nastavak rada u slijedećem danu,

             vodi brigu da ordinacija u svakom vrijeme raspolaže s  dovoljnim količinama potrošnog materijala, instrumentarija, lijekova, rezervnih dijelova, tiskanica i…, te da na vrijeme signalizira poslodavcu njihovu nabavu, kako se zbog nedostataka istih ne bi prekinuo kontinuitet obavljanja djelatnosti,

             priprema instrumente za sterilizaciju (pranje, dezinfekcija i…)

             provodi program sterilizacije,

             stara se o kontroli ispravnosti sterilizatora (biološka i kemijska),

             vodi očevidnik o izvršenoj dnevnoj  kemijskoj kontroli ispravnosti  sterilizatora i periodičnoj – biološkoj kontroli

             vodi brigu o vremenu, kada se moraju nabaviti novi indikatori za biološku i kemijsku kontrolu ispravnosti sterilizatora,

             vodi očevidnik o sanaciji opasnog stomatološkog infekcioznog otpada,

             vodi brigu o blagovremenoj obnovi ocjene svoje zdravstvene podobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta, prema tzv. sanitarnoj iskaznici,

             vodi zdravstvenu kartoteku pacijenata,

             vodi zdravstvenu, financijsku i dr. administraciju

             izdaje račun za obavljene usluge, te naplaćuje usluge po računu,

             naplaćuje participaciju od pacijenata, ako je propisana za uslugu koju je obavio poslodavac,

             naplaćuje administrativnu pristojbu,

             vodi blagajnu ordinacije  na propisani način,

             održava čistoću prostora i aparature,

             kontrolira i provodi red i čistoću ordinacije i dr.

             vodi sve propisane evidencije prema Poslodavcu,

             vodi evidencije propisane općim aktima HZZO-a, ako je poslodavac uključen u Mrežu osnovne zdravstvene djelatnosti,

                U ugovoru o radu se može navesti način obavljanja poslova radnog mjesta, kao npr.: poslove  radnog mjesta  Radnik mora obavljati savjesno, u granicama standarda struke, prema znanju i sposobnostima koje je stekao u radu uz doktora stomatologije.

                U ugovoru o radu se može navesti i odgovornost radnika za obavljanje poslova radnog mjesta, kao npr.: poslove radnog mjesta Radnik mora obavljati s dužnom pažnjom, vodeći računa o preuzetoj odgovornosti za kvalitetu stručnog rada i odgovornosti za njegov rad, u smislu propisa obveznog prava, koji regulira naknadu štete od strane poslodavca za rad svog radnika, prema kriteriju objektivne odgovornosti.

                U ugovoru o radu se može navesti i da se pri vođenju evidencija u obavljanju poslova radnog mjesta Radnik mora pridržavati  svih  propisa o evidencijama iz Zakona o evidencijama u oblasti zdravstva i drugih evidencija prema uputi/nalogu Poslodavca.

                Također je važno u ugovoru istaći činjenicu da radnik obavlja sve poslove prema vrsti/prirodi radnog mjesta, koji su nabrojeni i koji nisu nabrojeni, prema uputama poslodavca. Prema članku 7. Zakona o radu upute poslodavca nisu/ne moraju biti sastavni dio – opisane u ugovoru o radu,j ali su za radnika glede izvršenja obvezatne. I usmene upute, ako su vezane za prirodu posla radnog mjesta, u izvršenju, za radnika su također obvezne, pod prijetnjom činjenja povreda radne dužnosti. 

 

                Srdačno Vas pozdravljam.

                                                                                                                             Tajnik Udruge

                                               Ivan Gabrilo, dipl. iur.

 


PITANJA I ODGOVORI

Vi pitate, odgovara Vam I. Gabrilo, dipl. iur.

55.pitanje: Jasno mi je, kada članka 93. stavak 4. Kolektivnog ugovora uvjetuje trošenje sredstava ordinacije za razvoj i stručno usavršavanje mene i radnika, no, nije mi jasno što to znači osigurati sredstva za pokriće razlike troškova do punog iznosa za naknade, pomoći i potpore radnicima. Što to konkretno u primjeni za mene znači?

Odgovor:  Vi na primjer znadete da su u glavi „OSTALA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA“, od članka 136. do članka 154. Kolektivnog ugovora, propisana prava radnika na naknade, pomoći i nagrade, visina/obim prava i način ostvarenja prava. Kao primjer navodimo pravo na otpremninu radnika prilikom odlaska u mirovinu ili pomoć zbog bolovanja koje traje duže od 90 dana/godina ili pravo na isplatu jubilarne nagrade ili pravo na isplatu „Božićnice“ ili regresa za GO i…

56. pitanje: Podsjetite me kakvu svezu ima obim/pravo iz pitanja  i višak sredstava koje realiziram u ordinaciji, koji se registrira nakon isplate maksimalnog iznosa primjerene plaće i  nakon plaćenog  poreza na dohodak za mene, kao poreznog obveznika?

Odgovor: Kolektivni ugovor dimenzionirao je obim prava radnika iz odgovora na 55. pitanje u iznosima koji su manji od propisanog iznosa/pravo, koji poslodavac može obračunati i isplatiti radniku bez plaćanja doprinosa, poreza/prireza.

57. pitanje: Koji su to maksimalni iznosi propisani za pojedino pravo?

Odgovor: Odredbom članka 136. Kolektivnog ugovora propisano je da osnovicu za obračun pojedinog prava čini novčani iznos utvrđen Pravilnikom o porezu na dohodak, kojeg donosi ministar financija temeljem ovlasti iz Zakona o porezu na dohodak.

Maksimalni iznosi. za osnove nabrojene u odgovoru na 55. pitanje,  navedeni su u tablici „Iznosi naknada, potpora i nagrada prema odredbama Pravilnika o porezu na dohodak, NN, 95/05.“ – vidi stranice ovog Časopisa u poglavlju „Primjena Kolektivnog ugovora“.

58. pitanje: Što to konkretno znači?

Odgovor: To znači da su sada važeći slijedeći iznosi/osnov:

 

Redbr.  Naziv osnova     I z n o s  u kn = osnovica

1.            Potpora radniku zbog neprekidnog bolovanja dužeg od 90 dana             do 2.500,00/godina

2.            Prigodne nagrade – „Božićnica“ i naknada za GO             do 2.000,00/godina

3.            Nagrade radnicima za navršeni broj godina rs za istog poslodavca:

-              10 godina rs

-              15 godina rs

-              20 godina rs

-              25 godina rs

-              30 godina rs

-              35 godina rs

-              40 godina rs      

 

do 1.500,00

do 2.000,00

do 2.500,00

do 3.000,00

do 3.500,00

do 4.000,00

do 5.000,00

4.            Za odlazak u mirovinu radnika – otpremnina      do 8.000,00

5.            I druge nenabrojene osnove    

59. pitanje: Kako je Kolektivni ugovor riješio ostvarenje prava radnika na isplate za navedene osnove?

Odgovor: Npr. za osnov iz tablice pod 1., člankom 143. Kolektivnog ugovora propisano je da radnik u slučaju bolovanja koje traje duže od 90 dana ima pravo na pomoć jednom godišnje u visini od 10 % od osnovice ili 250,00 kn, za osnov naveden pod red.br. 2., za osnov „Božićnice“ ili regresa za GO propisano je da radnik ima pravo na prigodnu nagradu, prema članku 152. Kolektivnog ugovora u protuvrijednosti 2,85 % od osnovice za svaku godinu rada radnika za poslodavca, za njega istog poslodavca, što npr. za 1 godinu r.s. znači 57,00 kn za jedan i drugi osnov, za 3 g.r.s. 171,00 kn itd., za osnov naveden pod red.br. 3. za jubilarne nagrade, člankom 149. Kolektivnog ugovora propisano je da radnik ima pravo najmanje 30 % od iznosa osnovice, što znači za 10 g.r.s. za istog poslodavca 450,00 kn, za 15 g.r.s. 600,00 kn, za 20 g.r.s. 750,00 kn itd. i za osnov naveden pod red.br. 4., tj. za odlazak u mirovinu, radnik ima pravo na otpremninu također  u iznosu koji se dobije primjenom %-tka od 2,85 % od osnovice za svaku godinu r.s. radnika za poslodavca, za njega istog poslodavca, pa npr. za 15 g.r.s. radnik bi imao pravo 3.428,00 kn, za 20 g.r.s. 4.560,00 kn, za 30 g.r.s. 6.840,00 kn itd. 

60. pitanje: Iz navedenog prikaza proizlazi da radnik ostvaruje obim prava u punom iznosu navedene osnovice, ako je proveo na radu kod poslodavca 35 g., zar ne?

Odgovor: Da, to je točno. No, zato je Kolektivnim ugovorom propisana mogućnost/uvjet korištenja sredstava poslodavca prije obračuna plaće za stimulaciju, da radniku  obračuna  opisana materijalna prava do punog iznosa osnovice iz tablice navedene u odgovoru na prethodnog pitanje.

61. pitanje: Zašto je to tako?

Odgovor:  Odgovor je zato, što se u privatnoj praksi Hrvatske ta prava obračunavaju prema duljini radnog staža za istog poslodavca, ne ukupnog radnog staža, kao što je to slučaj u javnom zdravstvu. Iz tog razloga, jer se je privatna praksa u zdravstvu, u većem obimu počela razvijati tek  zadnjih 10 godina, možemo zaključiti da je prosječni radni vijek radnika za poslodavca privatnika tek između 5 i 10 godina. Slijedom toga i zbog sustava obračuna prava, radnici bi imali/imaju pravo između 14,25 % i 28,50 % prava od pojedinog osnova.

62. pitanje: Zašto je usvojena koncepcija da se obim prava svodi na 2,85 % od osnovice za svaku godinu rada za istog poslodavca?

Odgovor:  Zato da bi se tek radniku koji radi za istog poslodavca 35 godina osigurao puni obim prava/navedeni osnov. Drugi razlog je što HZZO u kalkulaciji ne osigurava navedene osnove, kao parametar, da bi njegov ugovorni partner realizirao sredstva za isplatu radniku, pa u pravilu,  zdravstveni radnik privatne prakse nema sredstava za obračun/isplatu tog prava, niti u minimalnom iznosu, kako je to propisano Kolektivnim ugovorom.  

63. pitanje: Da li je poslodavac u obvezi obračunati i isplatiti radniku za osnov naveden pod materijalna prava bez obzira kakav financijski/poslovni rezultat iz poslovanja realizira u kalendarskoj godini ?

Odgovor: Da. Bez obzira na financijski/poslovni rezultat poslovanja u poslovnoj godini, poslodavac je dužan radniku obračunati pravo propisano za nagrade, naknade i pomoći  u minimalnom obimu, koje ga pripada, kako je propisano Kolektivnim ugovorom.

64. pitanje: Da li to znači da ovisi samo o volji poslodavca isplatiti radniku i veći iznos prava/osnov?

Odgovor: Da, odgovor je točan. Tu je potrebno napomenuti da odredba članka 90. stavak 2. Kolektivnog ugovora koja propisuje obračun plaće do maksimalnog iznosa primjerene plaće upućuje poslodavca, ako su na njegovoj stani stvoreni uvjeti, osigurati sredstva za obračun većeg obima prava iz glave „Materijalna prava radnika“.

65. pitanje: Što to konkretno znači?

Odgovor: Riječi: „ako su na njegovoj strani stvoreni uvjeti“ iz odgovora na prethodno pitanje znači, da je poslodavac realizirao veći prihod od kalkulativnog prihoda, te da mu je nakon obračuna maksimalnog iznosa plaće ostalo još sredstava koja može koristiti za:

o             Osiguranje sredstava za proširenje materijalne osnove rada – kupnju nove opreme,

o             Sredstava za stručno usavršavanje sebe i radnika,

o             Sredstava za pokriće razlike troškova/osnov iz glave „Materijalna prava radnika“, do maksimalnog iznosa/osnov i

o             Sredstva za obračun/isplatu stimulativne plaće radnika/radnicima.

66. pitanje: Razabirem, da radnik, za pojedini osnov iz glave „Materijalna prava“ može ostvariti minimalni i maksimalni iznos osnova. Koji iznos osnova je ujedno maksimalni iznos ?

Odgovor: Maksimalni iznos osnova, uvjetno rečeno, prema odredbama članka 136. Kolektivnog ugovora je iznos, na koji poslodavac ne obračunava doprinose i poreze, a koji je propisao ministar financija u Pravilniku o porezu na dohodak.

67. pitanje: Na što upućuju Vaše riječi „uvjetno rečeno“?

Odgovor: Upućuju na saznanje da je propisani iznos, kao maksimalni iznos relativan. Naime, ako poslodavac obračunava radniku pravo/osnov do maksimalnog iznosa propisanog Pravilnikom, ne obračunava doprinose i porez/prirez. Ako poslodavac odluči radniku obračunati i veći iznos/osnov od maksimalnog iznosa, a može, na razliku obračunava doprinose, porez i prirez, identično, kako je propisano za plaću, tj. dohodak od nesamostalnog rada.

68. pitanje: Ako se odlučim, u smislu odgovora na prethodno pitanje, kako ću tehnički realizirati svoju namjeru?

Odgovor: Kao prvo, donijeti ćete rješenje o odobrenju materijalnog prava radniku, za osnove od članka 137. do 154. Kolektivnog ugovora. Pretpostavka je u maksimalnom iznosu. Kao drugo, donijeti ćete novo rješenje kojim ćete razliku većeg iznosa/osnov materijalnog prava pribrojiti plaći radnika za mjesec u kojem namjeravate isplatiti tu razliku. Iskazana razlika zajedno sa plaćom radnika po rješenju o plaći, za taj mjesec predstavlja u formalno-pravnom smislu plaću radnika. Iskazana razlika zajedno sa plaćom iskazuje se u bruto iznosu – I. bruto.

Ako poslodavac postupi na opisani način, mora biti svjestan činjenice da će na obračunatu razliku, koja je pribrojena plaći, morati na teret svojih posebnih sredstava platiti i doprinose „na“ plaću, po stopi od 17,20 %.

69. pitanje: Da li mi to možete i prikazati na primjeru, npr. za obračun „Božićnice“/regresa za GO?

Odgovor: Mogu. Npr. radnik koji radi za istog poslodavca 3 godine, imao bi pravo nagrade za „Božićnicu“/regres za GO/godina u protuvrijednosti 8,55 % od propisanog iznosa. Propisani iznos, prema članku 13. Pravilnika o porezu na dohodak je 2.000,00 kn za jedan i drugi osnov/godina. To znači, da bi naš radnik imao pravo na nagradu za navedene osnove 171,00 kn/godinu. To pravo je minimalno pravo koje poslodavac ne može uskratiti radniku.  U zamišljenom slučaju, poslodavac je odlučio radniku za taj osnov obračunati ne 2.000,00 kn = maksimalni iznos na koji se ne obračunavaju doprinosi i porezi/prirez, već 5.000,00 kn.

70. pitanje: Kako će poslodavac realizirati svoju odluku, prema odgovoru na prethodno pitanje?

Odgovor: U tom slučaju, poslodavac će donijeti 2 rješenja, kao što je navedeno u odgovoru za prethodno pitanje. U prvom rješenju utvrditi će pravo radniku na nagradu za osnov „Božićnice“/regresa za GO, bez obračuna doprinosa, poreza i prireza, u iznosu od 2.000,00 kn ukupno. U obrazloženju rješenja može naglasiti da je nagrada za svaki osnov po 1.000,00 kn i da je ukupno obračunao i isplatio radniku 1.829,00 kn više od iznosa na koji ga obvezuje Kolektivni ugovor.

71. pitanje: Ako sam Vas dobro razumio, jedno od 2 rješenja je rješenje o plaći radnika koje sam već donio, a drugo rješenje trebalo bi biti rješenje o razlici iznosa nagrade, koja nije plaća, ali se za taj iznos obračun obavlja po principima za plaću, zar ne?

Odgovor: Da, dobro ste konstatirali. U  drugom rješenju, u točki 1. dispozitiva,  poslodavac će utvrditi pravo radniku za nagradu za iste osnove u visini od 3.000,00 kn, ali bez mogućnosti da iz tog iznosa  ne obračuna doprinose, poreze i prirez propisane za obračun  „iz“ plaće. U istom rješenju, poslodavac će u točki 2. dispozitiva naglasiti da se iznos nagrade iz točke 1. pribraja iznosu plaće radniku za mjesec  obračuna radi isplate plaće, prema posebnom rješenju.

72. pitanje: Da li sa takvim rješenjem mijenjam rješenje o plaći radnika?

Rješenje o isplati dijela nagrade  kroz plaću ne mijenja rješenje o plaći radnika.  To drugim riječima znači, ako je poslodavac posebnim rješenjem utvrdio plaću radniku npr. u iznosu od 4.350,00 kn bruto/mjesec, u mjesecu isplate razlike  nagrade, radnik će ostvariti „plaću“ u ukupnom iznosu od 7.350,00 kn bruto/mjesec. Za imaginarnog radnika, koji ima prebivalište u Zgb, koji ima o.o.o. od 1.600,00 kn, navedeni bruto iznosi dali bi iznos neto plaće ili dohotka od nesamostalnog rada 3.147,24  kn, odnosno 4.995,00 kn. To znači da bi od iznosa nagrade od 3.000,00 kn, radnik u isplati ostvario samo 1.848,00 kn ili 61,60 %. To ujedno znači, da, ako se nagrada isplaćuje do propisanih iznosa iz Pravilnika o porezu na dohodak, 1 kn bruto = 1 kn neto, a ako se isplaćuje preko propisanih iznosa cca 0,61 kn neto.

73. pitanje: Na iznos nagrade, preko propisanog iznosa poslodavac obračunava i doprinose „na“ plaću, zar ne?

Odgovor: Da, na iznos od 4.350,00 kn bruto/mjesec poslodavac obračunava 17,20 % doprinosa ili 748,20 kn, a na iznos od 7.350,00 kn 1.264,20 kn doprinosa i to na teret svojih posebnih sredstava, ne „iz“  plaće radnika. To znači, da se trošak plaće i nagrade od 7.350,00 kn za poslodavca „diže“ na iznos od 8.614,20 kn, ili za 1.264,20 kn više.  

Pitanja člana Udruge iz Ozlja

74. pitanje: Koji iznos nagrade imam pravo knjižiti na poslovne rashode Ordinacije, za rad/naukovanje učenika, kada obavlja obveznu školsku praksu?

Odgovor: Prema odredbama članka 45. stavak 1. podstavak 1. Pravilnika o porezu na dohodak, NN, 95/05, a sukladno članku 10. točka 4. Zakona o porezu na dohodak, porez na dohodak ne plaća se na nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja, do visine od 1.600,00 kn/mjesec (isti iznos kao i visina stipendije).

75. pitanje: Da li taj trošak može registrirati bilo koji poslodavac?

Odgovor: Ne. Trošak iz prethodnog stavka poslodavac/poduzetnik može evidentirati na poslovne rashode, samo ako obavlja djelatnost, koja je sa budućim zanimanjem učenika kompatibilna. To za ordinaciju privatne prakse liječnika znači, ako učenik pohađa školu za medicinske sestre, koji po programu škole mora obaviti obveznu učeničku praksu.

76. pitanje: Zašto je to važno?

Odgovor: Odgovor je zato, jer  se mora osigurati podatak i to potkrijepiti sa vjerodostojnim dokazima, da između primitka učenika i Vašeg izdatka postoji/će postojati međuzavisnost, jer to/tako uvjetuje odredba članka 25. stavak 2. Pravilnika o porezu na dohodak (stimulirate školovanje – teoretski za buduće potrebe Ordinacije).

77. pitanje: Da li se stipendije i nagrade za praktični rad međusobno isključuju?

Odgovor: Ne! Isplata stipendije, koju Vi isplaćujete Vašem djetetu i nagrade za njen eventualno  praktični rad i naukovanje ako su ispunjeni uvjeti iz prethodnog stavka,  nisu međusobno u koliziji. To znači, ako se ispune pretpostavke iz prethodnog stavka,  jedna te ista osoba – učenik, može ostvariti u istom mjesecu kako  stipendiju tako i nagradu za obavljeni praktični rad/naukovanje.

78. pitanje: Što se smatra drugim dohotkom?

Odgovor: Prema odredbama članka 27. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, NN, 177/04., kojim je članak 62. Zakona dopunjen sa člankom 62.a. i 62.b. Zakona propisano je, da se drugim dohotkom ne smatraju primici ostvareni na osnovi, između ostalog, i za (3) nagrade učenicima i redovitim studentima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja.

79. pitanje: Zašto je to važno istaći?

Odgovor: Odgovor je zato, da ne bi bilo dileme, da li se ili ne, na takve isplate obračunavaju i doprinosi za obvezna osiguranja, koji se inače obračunavaju na primitak od “drugog” dohotka, u smislu članka 32. Zakona o porezu na dohodak.

80. pitanje: Na čemu se može temeljiti isplata/trošak?

Odgovor: Pri realizaciji utemeljene obveze prema učeniku/studentu, u smislu Vašeg pitanja, morate voditi računa da osigurate vjerodostojne isprave, koje Vas legitimiraju na mogućnost isplate i koje isplatu ozakonjuju u smislu poslovnih rashoda ordinacije – obveznika plaćanja poreza iz dohotka. Vjerodostojne isprave u smislu članka 14. Pravilnika o porezu na dohodak su ugovori, računi, obračuni, odluke, rješenja, nalozi  i sl. Znači, odgovor na postavljeno pitanje je, na vjerodostojnoj ispravi.

81.          Pitanje: Kakav je pravno - porezni tretman prihoda/troška od zakupnine?

Odgovor: Prema odredbama članka 50. stavak 1.  Zakona o porezu na dohodak, NN, 177/04., prihod ostvaren od zakupa/zakupnine, na strani zakupodavca, a u konkretnom slučaju ste to Vi, ulazi u kategoriju dohotka od imovine.

82. pitanje: Tko je obveznik plaćanja poreza na dohodak od imovine?

Odgovor: Obveznik plaćanja poreza s tog naslova je zakupodavac, stjecatelj dohotka, to znači i Vi, ako ste u statusu zakupodavca.

83. Pitanje: Kako plaćam porez?

Odgovor: Zakupodavac, to znači i Vi  plaća porez sustavom  predujma ukupnog  poreza na dohodak iz prethodnog pitanja, do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec i to prema rješenju nadležne Porezne uprave (prema prebivalištu stjecatelja dohotka).

84. pitanje: Da li imam pravo od takvog dohotka odbiti o.o.o.? 

Odgovor: Ne. Zakupodavac – porezni obveznik, pri utvrđivanju predujma poreza, nema pravo odbiti  osnovni osobni  odbitak (o.o.o), iz članka 36. Zakona, pa tako ni Vi.

85. pitanje:  Kako utvrđujem osnovicu za obračun poreza na dohodak od imovinskog prava?

Odgovor: Prema odredbama članka 27. stavak 2. Zakona o porezu na dohodak propisano je, da se stjecatelju dohotka od imovine – npr. zakupnine,  a na temelju zakupa nekretnina/pokretnina, priznaju izdaci – troškovi u visini od 30 % od ugovorene zakupnine (to znači, da se ugovoreni iznos zakupnine umanjuje za 30 %, da bi  umanjeni iznos dobio karakter  osnovice za obračun poreza) . To znači da osnovicu za obračun poreza čini ugovoreni iznos zakupnine, umanjen za 30 %.

86. pitanje: Po kojim stopama obračunavam porez?

Odgovor: Predujam poreza na dohodak zakupodavac/stjecatelj dohotka plaća po stopi od 15 %, na način i po postupku, kako je propisano člankom 47. istog Zakona (po rješenju Porezne uprave, koje vrijedi do izmjene, odnosno do utvrđivanja novog predujma).

87. pitanje: Na osnovi čega porezna uprava razrezuje porez od imovinskog prava- zakupnine?

Odgovor: Ugovor o zakupu koji ste sklopili, Vi zakupodavac morate prezentirati svojoj Poreznoj upravi. Porezna uprava ocjenjuje ugovoreni iznos zakupnine, da li je realan, prema iznosu/iznosima koje je utvrdila Porezna uprava prema vrsti nekretnine, njenom položaju u mjestu, cijeni gradnje i cijeni prodaje m2 i …  Ako Porezna uprava ocijeni da je ugovoreni iznos jednak ili veći od njihovog – procijenjenog iznosa zakupnine/m2, prihvaća tu/takvu prijavu stjecanja dohotka od imovinskih  prava. Ako pak Porezna uprava ocijeni da je u ugovoru utvrđen nerealno niski iznos u odnosu na njihove procjene, prihvaća prijavu ali sa njihovom procijenjenom cijenom m2 zakupa/poslovni prostor. Takav iznos zakupnine predstavlja osnovicu za utvrđivanje poreza. Utvrđeni iznos Porezna uprava prenosi u rješenje koje dostavlja zakupodavcu za plaćanje zakupnine.

Plaćena zakupnina zakupodavcu predstavlja dohodak od imovinskih prava a zakupcu trošak.

88. pitanje: Da li zakupodavac, fizička osoba mora podnijeti godišnju poreznu prijavu poreza na dohodak, pa slijedom toga i dohodak od zakupnine?

Odgovor: Godišnju poreznu prijavu dohotka od imovine, znači od zakupnine, temeljem članka 40. Zakona o porezu na dohodak  n i j e   obvezan podnijeti porezni obveznik, iako je  u poreznom razdoblju ostvario dohodak od imovine – zakupnine, kako je navedeno u odgovorima na prethodna pitanja pod uvjetom da nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu prema članku 39. istog Zakona.

89. pitanje: Koga isključuje zakonska obveza podnošenja godišnje porezne prijave?

Odgovor: U pravilu, Zakon isključuje građane – fizičke osobe od obveze podnašanja godišnje porezne prijave koji je uz dohodak od nesamostalnog rada ili dohodak od mirovine ili primitak od drugog dohodak stekao i dohodak od imovinskih prava. Takav porezni obveznik sam odlučuje da li će ili ne, odnosno da li je ili ne za njega korist podnijeti godišnju poreznu prijavu.

90. pitanje: Da li sam ja kao zdravstveni radnik privatne prakse, stjecatelj dohotka od samostalne djelatnosti, a ujedno i od zakupnine dužan podnijeti poreznu prijavu?

Odgovor: Da. Rezimirajući rečeno u prethodnom stavku, radi toga što ste Vi, prema odredbi članka 39. stavak 1. podstavak 2. Zakona, kao stjecatelj dohotka od samostalne djelatnosti iz članka 18. istog  Zakona obvezni podnijeti poreznu prijavu, alternativa iz prethodnog stavka (da ili ne), ne odnosi se na Vas. To znači da Vi morate podnijeti godišnju poreznu prijavu.

91. pitanje: Da li građanin – fizička osoba može registrirati sporednu djelatnost, pa primitak od zakupnine evidentirati u svojim poslovnim knjigama kao prihod i iz te sporedne djelatnosti plaćati porez?

Odgovor: Odgovor je pozitivan. Građanin – fizička osoba može zatražiti od Porezne uprave donošenje rješenja za obavljanje sporednih – gospodarskih djelatnosti, pa time i djelatnosti davanja u zakup nekretnina i/ili pokretnina… Ako tako postupi, građanin mora voditi poslovne knjige. U te poslovne knjige on evidentira zakupninu u ukupnom bruto iznosu kao primitak, a sve troškove vezano za obavljanje te/takve djelatnosti kao poslovni rashod. Razlika između primitka od zakupnine i troškova održavanja stvari u zakupu u eksploatacionom stanju predstavlja razliku – oporezivi dohodak – osnovicu za obračun poreza.

92. pitanje: Da li se obračunava PDV na zakupninu?

Odgovor: U pravilu, na iznos zakupnine za poslovni prostor zakupodavac, koji ulazi u kategoriju stjecatelja oporezivih primitaka/godinu više od 85.000,00 kn, obračunava PDV. Drugim riječima, ako je primitak od zakupnine za zakupodavca jedini oporezivi primitak i nije veći od 7.084,00 kn/mjesec bruto ili 85.000,00 kn bruto/godina, nije obveznik plaćanja PDV-a, u protivnom da.

93. pitanje: Da li se meni kao zdravstvenom radniku privatne prakse, koji je uključen u Osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti prihod od zakupnine pribraja prihodu koji realiziram od HZZO-a, glede ulaska/neulaska u cenzus radi plaćanja/obračunavanja PDV-a na iznos zakupnine?

Odgovor: Ne. Vi ne obračunavate PDV, jer, kako ste naveli, ulazite u kategoriju obveznika koji su/će ostvariti porezne primitke/godina do 85.000,00 kn, za zakupninu poslovnog prostora. Tom iznosu ne pribraja se iznos primitaka koje realizirate iz ugovornog odnosa sa HZZO-om, jer je taj iznos izuzet za subjekt koji obavlja zdravstvenu djelatnost – ordinacija privatne prakse - temeljem članka 11. Zakona o PDV-u.

 …nastavak slijedi u slijedećem broju Časopisa, prema Vašim pitanjima

 

IZ RADA UDRUGE

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

 

                Broj:032/2007.

                Zagreb, 08.03.2007.

 

Z A P I S N I K

sa 3. sjednice Povjerenstva za ljekarničku djelatnost

 

                Sjednica je održana u prostorijama Udruge, Zagreb, Rugvička 1, dana 08. 03. 2007.g. sa početkom u 14,00 sati. Sastanku su bili nazočni zdravstveni radnici privatne prakse mr.ph. i to: Dora Matijaca, Silva Kovačić – Tukec, Ines Sappe, Mira Kačić, Lucija Milanović – Litre, Elizabeta Dragčević,  Mirna Vukmanić – Metzger, Zdenka Nemec, te financijski savjetnik Udruge Ante Gabrilo, dipl.oecc. i tajnik Udruge Ivan Gabrilo, dipl. iur.

 

D n e v n i    r e d:

 

1.            Informacija o provođenju akcije upisa predbilježbe zakupa na nekretnini u kojoj posluje/ima sjedište rada ljekarna u zakupu

Informaciju je prezentirao  tajnik Udruge.

Sadržaj informacije prezentiran je članovima u  Promemoriji, koja im je dostavljena uz poziv.

2.            Razmatranje problematike uz rad i status subjekata ljekarničke djelatnosti u kontekstu najave promjena, pogotovo glede broja ljekarničkih jedinica/teritorij RH, prema novom Pravilniku, kao i u kontekstu donijete Uredbe o izmjeni i dopuni Zakona o ljekarničkoj djelatnosti.

Informaciju je prezentirao tajnik Udruge.

Sadržaj informacije prezentiran je članovima u  Promemoriji, koja im je dostavljena uz poziv.

3.            Pripremne radnje za izradu završnog računa Ljekarne za 2006.g., kao obveznika plaćanja poreza iz dobiti.

Informaciju je prezentirao financijski savjetnik Udruge Ante Gabrilo, dipl. oecc.

Sadržaj informacije prezentiran je članovima u  Promemoriji, koja im je dostavljena uz poziv.

4.            Primjena Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske – aktualno za subjekte ljekarničke djelatnosti.

Informaciju su prezentirali  tajnik Udruge i financijski savjetnik.

Sadržaj informacije prezentiran je članovima u  Promemoriji, koja im je dostavljena uz poziv.

5.            Razno.

 

Rad Povjerenstva:

                Ad 1.

Informacija o provođenju akcije upisa predbilježbe zakupa na nekretnini u kojoj posluje/ima sjedište rada ljekarna u zakupu

                U prethodnom vremenu, naglasio je tajnik Udruge, a sukladno zaključku Povjerenstva i suglasnosti nositelja ljekarničke djelatnosti svake ljekarne u zakupu, Udruga je pokrenula postupak predbilježbe zakupa na nekretnini, u kojoj ljekarna ima sjedište i status zakupca, za ukupno 7 ljekarni. 

Zašto nismo pokrenuli postupke i za ostale ljekarne ? Odgovor je različit:

-  što za neke ljekarne  Udruga nije  imala kopiju uplatnice  250,00 kn u korist Državnog proračuna, pa smo tim ljekarnama uz poziv dostavili i  obrazac za popunu uplatnice, s napomenom, da je Udruga podatke o zemljišno-knjižnom ulošku i podatak o katastarskoj općini, pribavila preko interneta.

- što  za  neke ljekarne Udruga nije imala potpisani zahtjev, kopiju Rješenja Ministarstva zdravstva o odobrenju privatne prakse, podatak o broju z.k.č. i uplatnicu na 250,00 kn, o čemu je te ljekarne Udruga  pismeno obavijestila posebnim podneskom uz poziv za sastanak.

Povjerenstvo je prihvatilo informaciju, s  nadom, da će dilema glede predbilježbe zakupa na neodređeno vrijeme uskoro biti riješena jer će ljekarne koje su podnijele zahtjev među prvima, uskoro dobiti odgovor od Općinskog suda.

Ostale ljekarne odazvati će se realizaciji akcije zavisno od rezultata, kako je navedeno u prethodnom stavku.

 

                Ad 2.

                Razmatranje problematike uz rad i status subjekata ljekarničke djelatnosti u kontekstu najave promjena, pogotovo glede broja ljekarničkih jedinica/teritorij RH, prema novom Pravilniku, kao i u kontekstu donijete Uredbe o izmjeni i dopuni Zakona o ljekarničkoj djelatnosti

                U 2006. g., pojačala se aktivnost Povjerenstva za ljekarničku djelatnost, zbog zabrinutosti/osjećaj ugroženosti budućeg statusa, baziran na premisama u svezi uključenja Gradskih ljekarni Zagreb u sustav Holdinga/grad Zgb., uvodno je naglasio tajnik Udruge.

Opis aktivnosti Udruge, prema točki 1. dnevnog reda

                Pokrenut je postupak ocjene, nastavio je tajnik, koliko je pozicija zakupa ljekarni, iako su ugovori sklopljeni na neodređeno vrijeme sigurna, u odnosu na moguća iznenađenja vlasnika tog prostora, u kojem ljekarne obavljaju djelatnost u zakupu. Tajnik je konstatirao da nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz Zakona o zemljišnim knjigama za zaštitu zakupa u slučaju da vlasnik prostora proda prostor trećem licu, na kojem postoji zakup, makar na neodređeno vrijeme. Naime, prema Ovršnom zakonu, sudska praksa u ovršnom postupku po tužbi za iseljenje prosuđuje u korist novog vlasnika prostora, ako zakup na tom i takvom prostoru nije upisan u zemljišne knjige kao teret na nekretnini.

                Polazeći od tih činjenica, nastavio je tajnik, u zadnje vrijeme pokrenuli smo/i još uvijek pokrećemo postupke upisa ugovora o  zakupu članica, sklopljen na neodređeno vrijeme u zemljišne knjige Općinskog suda u Zagrebu. Uspjeh je dvojben, jer ugovori o zakupu ne sadrže izričito suglasnost zakupodavca i zakupca da se takva predbilježba upisa i izvrši. No, s obzirom na dokumente s kojima raspolažu ljekarne/kandidati upisa tereta, može se nedvojbeno utvrditi volja/namjera zakupodavca i zakupca da se zakup utemelji na neodređeno vrijeme, za što je čak i vlasnik – Grad Zagreb – dao prethodnu suglasnost.

Prema informacijama, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi priprema donošenje 2 nova pravilnika, koji će imati odraza na budući status zdravstvenog radnika privatne prakse ljekarničke djelatnosti na tržištu

                Paralelno s opisanim aktivnostima, vezano za ljekarničku djelatnost obavljaju se i djelatnosti na donošenju novog Pravilnika o davanju u zakup, kao i Pravilnika o uvjetima za otvaranje ljekarni, nastavio je izlaganje tajnik Udruge.

                Pravilnik o uvjetima za davanje u zakup DZ, lječilišta i ljekarni mora se mijenjati, jer sadrži i norme iz radnog prava, što je Ustavni sud RH ocijenio da ministar nije imao ovlasti za takvu regulaciju u podzakonskom aktu. Pravilnik, kao podzakonski akt, imati će reperkusije na buduće odnose u zakupu – budućih zakupaca u odnosu na zakupodavce, ako dođe do zakupa u smislu članka 72. Zakona o zdravstvenoj zaštiti i članka 14. i 15. Zakona o ljekarništvu. Važno je naglasiti, a da se razbije fama i strah koji je ovladao zakupcima, misleći pri tome na moguće negativne reperkusije u promjenama, u Pravilniku, da se budući – novi Pravilnik odnosno/može odnositi samo na budući zakup novih zakupaca u odnosu na moguće zakupodavce. Sve drugo bilo bi protuustavno, tj. u suprotnosti s člankom 86. Ustava RH koji zabranjuje retroaktivnu primjenu propisa, zaključio je tajnik Udruge. 

Pravilnik o uvjetima za osnivanje ljekarni 

                Drugi Pravilnik uzburkao je duhove, jer se predlaže osnivanje ljekarničke jedinice za svakih 3000 stanovnika, a slijedeća na 8.000 stanovnika. Namjera Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH je osigurati ljekarne i na otocima/područjima s manjim brojem stanovnika.  Nezavisno od rečenog,  Ljekarnici se boje, naglasio je tajnik Udruge, da će se ponoviti slučaj koji se desio sa trgovcima na malo dolaskom supermarketa. Naime, javljaju se lanci ljekarni, domaći i strani, koji će nametnuti tržišnu utakmicu i lakše podnositi sve oscilacije tržišta.

Stav Hrvatske ljekarničke komore u predmetu…

                Uz navedeno, zbog toga se Ljekarnička komora zalaže za drugačiji pristup problemu, tj. ona predlaže da se ljekarnička djelatnost obavlja samo u ljekarničkim jedinicama, kojih bi bili nositelji farmaceuti. Ona je protiv ljekarničkih ustanova i mogućeg monopola u djelatnosti.

                Kako stav Komore, pa i najavljene promjene, koje će rezultirati povećanjem broja mr.ph., kada i sada na tržištu radne snage nedostaje ljekarnika – mr. ph.?

                Kako obavljati djelatnost u opisanim okolnostima?

                Postoji nekoliko varijanata/mogućnosti da se obavlja djelatnost  i u uvjetima nedostatka mr.ph. Npr. obavljati djelatnost samo sa 1 farmaceutom i sa 1 farm. tehničarom, pa u situaciji kada je propisano radno vrijeme ljekarne od 7 – 20 sati ili 13 sati dnevno kombinirati rad da u određenom vremenu djelatnost obavlja samo farm. tehničar, a u drugom dijelu mr.ph. i farm. tehničar. Kada farm. tehničar obavlja rad on prodaje samo one robe iz asortimana ljekarne koje smije, a za lijekove na Rp upućuje korisnika na uredovno vrijeme mr. ph. Tu praksu, koja je posljedica nužnosti i strogog/nelogičnog rasporeda rada od strane ministra, kritizira HZZO i  Hrvatska ljekarnička  komora svaki sa svog aspekta. HZZO sa aspekta da ljekarnik zarađuje na radu osobe niže KV strukture, a HLJK da farm. tehničar obavlja djelatnost bez nazočnosti farmaceuta. Ovakav pristup stvari od HLJK negira bilo kakvu samostalnost farm. tehničara, kao zdrav. radnika koji je položio stručni ispit i dobio dozvolu za samostani rad. Postavlja se pitanje u čemu se očituje njegova samostalnost? Zakon o ljekarništvu je u tome jasan, jer propisuje što farm. tehničar ne smije, pa je propisao da ne smije izdavati lijekove na Rp, lijekove koji sadrže opojne droge, niti izrađivati magistralne pripravke koji sadrže tvari jakog ili vrlo jakog djelovanja. To drugim riječima znači da sve druge poslove iz svog zanimanja/struke može obavljati u ljekarni. Nije smisao norme u tome da lijek na Rp može izdati samo mr.ph., jer jedino on može pravilno pročitati i odabrati lijek, već je u tome da on i samo on u ljekarni može dati savjet o tome kako se lijek primjenjuje, na što/o čemu korisnik  mora voditi računa pri uzimanju lijeka i sl., pa čak i provjeriti u svezi s čim mu je propisan lijek, pogotovo kod onih koji su toksični, da bi eventualno spriječio grešku na relaciji onoga tko je propisao lijek i krajnjeg korisnika.

                Aktivnosti Ministarstva zdravstva na tom planu

                Ponukan natpisima u tisku, nastavio je tajnik Udruge, osjećajući se pri tome «prozvan», Ministarstvo zdravstva upućuje svoje kontrolore u ljekarne, da snime situaciju i da traže odgovore, npr. zašto ljekarna radi bez farm. tehničara, zašto…? Morate znati jedno, da mr.ph. – vlasnik i nositelj djelatnosti ljekarne može obavljati poslove i dulje od 40 sati rada/tjedan, može obavljati i poslove i do 13 sati, koliko traje dnevno radno vrijeme ljekarne od ponedjeljka do petka, može obavljati poslove i sa manjim odmorom između 2 uzastopna radna dana, sve kako je propisano za  r a d n i k a  (maksimum 40 sati rada/tjedan, najmanje 12 sati odmora između 2 uzastopna radna dana i…). No, ako ljekarna obavlja djelatnost bez 0,5 farm. tehničara/1 mr.ph., tada HZZO insinuira ljekarni bezrazložno bogaćenje, jer je naplatila uslugu po vrijednosti boda 6,74 kn/bod – u primjeni od 01.01.2007.g. – a nije imala trošak?? Ljekarna koja je u takvoj poziciji mogla bi odgovoriti da je zadanu količinu bodova/godina/farm. tehničar, a to je je 6.010 bodova/godina za 0,5 farm. tehničara osigurala radom većeg broja mr.ph., mjereno brojem bodova u odnosu na broj bodova prema obrađenim Rp/godina, prema «Plavoj knjizi». U tom smislu, ako su članovi dobili takva «ljubavna pisma», mogu se obratiti Udruzi za pomoć.

                Uredba Vlade RH o dopuni Zakona o ljekarništvu, o kojoj je već bilo govora

                Kao najnovije «događanje» u svezi s ljekarničkom djelatnošću je/može se tumačiti i Uredba Vlade RH o dopuni Zakona o ljekarništvu. Naime, u NN, 142/06. od 28.12.2006.g. objavljena je navedena Uredba kojom je dopunjen Zakon o ljekarništvu tako, da je nakon članka 9. utvrđen novi članak 9. a, koji glasi: «Prijenos osnivačkih prava nad ljekarnama čiji je osnivač Županija na druge pravne ili fizičke osobe nije dopušten», postavio je pitanje tajnik Udruge, a ujedno je pokušao dati odgovor.

                Ova mjera Vlade, prema mišljenju tajnika,  nadovezuje se na sva događanja vezana za Gradsku ljekarnu Zagreb i njeno uključenje u Holding i iskazanu namjeru drugih županija da postupe identično tome. Da li je u pozadini nešto drugo, to će pokazati budućnost.

                Svoje izlaganje tajnik je potkrijepio i člancima koji su objavljeni na te teme, kao npr. članak «Porazni rezultati pregledanog slučajnog uzorka ljekarni» članak «Jedan farmaceut – jedna ljekarna», članak «Vlasništvo nad ljekarnama» i Uredba Vlade RH o izmjeni i dopuni Zakona o ljekarništvu i …

                Članovi Povjerenstva jednoglasno su prihvatili prezentiranu informaciju.

Ad 3.

Pripremne radnje za izradu završnog računa Ljekarne za 2006.g., kao obveznika plaćanja poreza iz dobiti.

                Povjerenstvo je prihvatilo informaciju, kako im je prezentirana, prema tekstu, koji im je separatno u odnosu na Promemoriju bio dostavljen uz poziv. Izlaganje financijskog savjetnika članovi Povjerenstva pratili su pozorno sa zabilježbama na tekstu, za bolje razumijevanje. Tekst Promemorije biti će objavljen u Časopisu «Privatna praksa u zdravstvu» br. 1/07.

Ad 4.

                Neke ljekarne, članice Udruge, postavljaju pitanje isplate jubilarne nagrade njihovim tehničarima. Sukladno tome, financijski savjetnik je nazočnima interpretirao primjenu članka 149. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske i njegovu razliku u odnosu na normu Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, glede ostvarenja istog prava.

                Kolektivni ugovor, koji obvezuje članove Udruge, «veže» ostvarenje tog prava za radni staž ostvaren kod člana Udruge, ne za ukupni radni staž radnika. Drugo, propisano je da radnik na radu u privatnoj praksi Hrvatske ostvaruje kod poslodavca, koji je član Udruge, najmanje 30 % iznosa osnovice/jubilarni broj godina rada za njega – njegovog istog poslodavca. Osnovicu čini iznos koji je propisan u Pravilniku o porezu na dohodak. Sukladno tome, mogli bi zaključiti da  radnik zdravstvenog radnika privatne prakse, pa time i ljekarnika, za jubilarni broj godina radnog staža,, prema sadašnjem iznosu osnovice ima pravo na jubilarnu nagradu – minimum – kako slijedi:

 

Red.br. Naziv osnova/br. g.r.s.  Puni iznos nagrade prema članku 136. Kolektivnog ugovora, u kn            30 % iznosa iz kol. 3., prema čl.149. Kolektivnog ugovora = pravo radnika, u kn

1             2             3             4

1.            Jubilarna nagrada za 10 g.r.s.     1.500,00               450,00

2.            ……….za 15 g.r.s.               2.000,00               600,00

3.            ….…….za 20 g. r.s.            2.500,00               750,00

4.            ………..za 25 g.r.s.             3.000,00               900,00

5.            …………za 30 g.r.s.             3.500,00               1.050,00

6.            ………..za 35 g.r.s.             4.000,00               1.200,00

7.            ……….za 40 g.r.s.               5.000,00               1.500,00

                Ljekarnik kao poslodavac može radniku, glede obračuna jubilarne nagrade priznati obračun prava i za njegov ukupni radni staž, s tim, da mora voditi računa da radnik već nije ostvario to  pravo za određeni broj godina rada za drugog poslodavca. Ljekarnik može kao poslodavac radniku obračunati pravo po principu – samo za radni staž ostvaren za njega -  ali sa većim iznosom od minimuma iz kol. 4., do iznosa iz kol. 3.

                Ljekarnik kao poslodavac i poduzetnik ima također pravo na isplatu jubilarne nagrade.

                Jubilarna nagrada može se utvrditi i sa retroaktivnim obračunom prava, pravo koje radnik nije ostvario radeći za druge poslodavce, ako poslodavac iskaže volju da mu obračuna to pravo, kako je navedeno u prethodnom izlaganju.

                Poslodavac može sebi i svom kolegi, supoduzetniku obračunati retroaktivno pravo za nekoliko jubilarnih godina, kako je navedeno od 1 – 7. U rješenju mora naglasiti da supoduzetnik nije realizirao to pravo iz rada, radeći za druge poslodavce, za što odgovara materijalno i kazneno.

Informacija o prosječnim plaćama po stupnjevima stručne spreme u djelatnosti zdravstva, za 2005.g.

                Prema objavljenim informacijama, u 2005.g. u RH isplaćeno je ukupno cca 45.000 neto plaća, koje su iznosile više od 8.000,00 kn neto/mjesec. Od tog broja, na zdravstvenu djelatnost otpadalo je cca 6.500 ili 14,44 % ukupnog broja. Ako je u zdravstvenoj djelatnosti u RH zaposleno cca 65.000, prema 1,450.000 ukupno zaposlenih u svim djelatnostima, ta brojka je zastupljena sa 4,48 %. Odnos zastupljenosti plaća – više od 8.000,00 neto – u ukupnom broju takvih plaća i zastupljenosti broja radnika u djelatnosti zdravstva u ukupnom broju zaposlenih upućuje na saznanje da je u djelatnosti zdravstva obračunato/isplaćeno 3,2 x više takvih plaća od prosjeka ostalih.

Uvidom u statistiku koju je objavio Državni zavod za statistiku RH , VSS u 2004. g. ostvarilo je prosječnu neto plaću od 7.893,00 kn/mjesec. Prevedeno na bruto, to znači 12.586,00 kn/mjesec a II. bruto – s doprinosima «na» plaću 14.751,33 kn/mjesec.

Za 2005. g. to znači 8.434,45 kn neto/mjesec, odnosno bruto 13.739,46, a II. bruto – s doprinosima «na» plaću 16.102,65 kn.

Za 2006. g. – procjena prema %-tku rasta od 6 %/05., značiti će ostvarenje prosječnog iznosa neto plaća/VSS od 8.736,40 kn, bruto plaće 14.382,45 kn/mjesec, a II. bruto – s doprinosima «na» plaću 16.856,23 kn.

Prema gore navedenim iznosima, naglasio je financijski savjetnik, možete procijeniti  koliko ste sebi odredili «plaću» tj. koliko je Vaša bruto «plaća» realna u odnosu na kolege iz javnog sektora zdravstva i koliko će Vam ona garantirati mirovinu – veću/manju od kolega u javnom sektoru zdravstva godine te i te?

Za ilustraciju navodimo da je prosječna godišnja bruto plaća svih u RH 2004. g. iznosila 71.820,00 kn/godina/radnika, 2005. g. je iznosila 74.976,00 kn/godina/radnik, a 2006. g. cca 78.780,00 kn/godina/radnik.

Na osnovi gore navedenih podataka svaki ljekarnik može sam  sebi izračunati koliko bi osobnih bodova ostvario za izračun mirovine, ako usporedi svoju godišnju bruto «plaću» sa gore navedenim godišnjim iznosima. Dobiveni indeks razlike = osobni bod, sa 4 znamenke.

Članovi Povjerenstva jednoglasno su prihvatili prezentiranu informaciju.

                Ad 5.

                Pod točkom razno nije bilo predmeta za rješavanje.

Zapisnik vodio: Predsjednik Povjerenstva

Ivan Gabrilo, dipl. iur.         Dora Matijaca, mr.ph.

* * * * *

MBL 16.03.07.

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, Tel/faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Broj: ---/07.

Zagreb, 16.03.2007..g.

 

Z A P I S N I K

sa sjednice Povjerenstva za odnose vlasnika laboratorija za medicinsku biokemiju u zakupu i izvan zakupa sa HZZO-om, Direkcija Zagreb (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) održane 16.03.2007. godine s početkom u 9,00 sati u prostorijama Udruge, Zagreb, Rugvička 1.

                Sjednici su bili nazočni diplomirani inženjeri medicinske biokemije: Verica Pavičić – Beljak, predsjednica Povjerenstva prethodnog mandata, Biserka Čretni i dr. sc. Branka Kunović, te tajnik Udruge Ivan Gabrilo, dipl. iur. i financijski savjetnik Ante Gabrilo, dipl. oecc.

Izostanak su ispričale Melita Mateš i Zlatka Mikulčić.

                Predsjedavajuća Povjerenstva Verica Pavičić-Beljak, predložila je unaprijed objavljen

 

D n e v n i   r e d:

 

1.            Rasprava i donošenje zaključaka u svezi primjene Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o standardima i normativima prava na zz iz obveznog zdravstvenog osiguranja, NN, 11/07., u primjeni od 11.01.2007.g., a odnosi se na izmjenu usluga/postupaka koje obavlja MBL u primarnoj razini zz – pozitivni/negativni efekti promjene  .

Izvješće je podnijela predsjednica Povjerenstva.

Za raspravu, članovima je dostavljena  Promemorija, kao prilog uz poziv. 

2.            Pripremne radnje za izradu izvješća o rezultatu poslovanja MBL-a/2006.g. – obveznika plaćanja poreza iz dobiti i izradu Završnog računa za 2006.g.

Informaciju je prezentirao financijski savjetnik Udruge.

Za raspravu, članovima je dostavljena  Promemorija, kao prilog uz poziv. 

3.            Informacija o prosječnim plaćama po stupnjevima stručne spreme za djelatnost zdravstva u RH  za 2004., 2005. i 2006.g. – obrada prema statističkim izvješćima Državnog zavoda za statistiku.

Informaciju je prezentirao financijski savjetnik Udruge.

Za raspravu, članovima je dostavljena  Promemorija, kao prilog uz poziv. 

4.            Analiza, kako se kalkulativni elementi HZZO-a glede plaća radnika u cijeni «glavarine» uklapaju u plaće izračunate prema Kolektivnom ugovoru za djelatnost javnog zdravstva – teorija i praksa, koja ima odraza i na odnose poslodavac MBL-a i radnik MBL-a –

Informaciju je prezentirao financijski savjetnik i tajnik Udruge.

Za raspravu, članovima je dostavljena  Promemorija, kao prilog uz poziv. 

5.            Aktualnosti.

6.            Razno.

Rad sjednice:

Ad 1.

Rasprava i donošenje zaključaka u svezi primjene Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o standardima i normativima prava na zz iz obveznog zdravstvenog osiguranja, NN, 11/07., u primjeni od 11.01.2007.g., a odnosi se na izmjenu usluga/postupaka koje obavlja MBL u primarnoj razini zz – pozitivni/negativni efekti promjene.

Citiranim Pravilnikom, u primjeni je od 11.01.2007.g. izmijenjen je standard postupaka i usluga i laboratorijskoj dijagnostici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, naglasila je Predsjednica Povjerenstva. Suština promjene odnosi se  na pretragu pod red.br. 2. i pod red.br. 6., Tablice br. 1., s naznakom pretraga koje se obavljaju u okviru pretraga primarne razine zz.

 

Red. br.               Šifra       N a z i v

1             2             3

2.            26395

26391    S – C –reaktivni protein

S – C – reaktivni protein

6.            28810    K Diferencijalna krvna slika 

Što za djelatnost MBL-a znače promjene navedene pod red.br. 2. i 6, postavila je pitanje sama sebi Predsjednica Povjerenstva, a ujedno dala i odgovor?

I dalje, naglasila je Predsjednica, za MBL ostaje standardni broj pretraga od 6/osigurana osoba, bez obzira, na promjenu pod 2. i bez obzira što  KKS  ubuduće predstavlja samo 1 pretragu. Povećana količina bodova zbog pretrage pod 2. (10,44 boda/pretraga kompenzirala je 1,52 boda/pretragu, odnosno broj bodova je povećan za novu/staru pretragu za 6,86 puta).  Povećanje broja bodova/pretraga SCRP rezultirati će potrebom za povećanjem broja zaposlenih radnika, tj. korekciju kadrovskog  normativa za standardni tim MBL-a. Ove činjenice, naglasila je Predsjednica morale su imati odraza na povećanju „glavarine“ za laboratorijsku djelatnost, a nisu.

Refleksija promjena bila je predmet rasprave i na tijelima Hrvatske komore medicinskih biokemičara a i odnosa Komore i HZZO-a. Odgovor HZZO-a uvijek je bio „nema novaca“.

Točno je „novaca nema“, naglasili su nazočni, ali su istovremeno i naglasili, da se moraju stvoriti mehanizmi koji će usmjeravati trošenje zdravstvene kune na pravi način i za pravu stvar.

Nazočni su naglasili da je djelatnost ugrožena, jer je HZZO, pored promjene glede pretrage SCRP i promjene KKS-a promijenio i standardni broj pretraga na koje osiguranik HZZO-a ima pravo umjesto 4 na prosječno 6 pretraga/godinu ili 50 % više. Istovremeno, sredstva za MBL nisu povećana za 50 %.

Iz navedenih razloga, plan broja bodova/MBL, za standardni broj osiguranika od 114.668 bodova/godina, prema „Plavoj knjizi“ morao bi biti za 50 % veći, samo iz tog razloga. Ako tom broju pribrojimo povećani  broj bodova i za razliku do stvarnog broja postupaka/usluga, pa time i broja bodova koje obavlja MBL (cca 4 puta više), ispada da MBL, koji „pokriva“ standardni broj osiguranika obavi godišnje oko 680.000  bodova/usluge iz djelatnosti. Ako planirana sredstva za 2007.g./MBL za standardni broj osiguranika od 1,360.476,00 kn podijelimo sa 680.000 bodova, dobijemo prosječnu vrijednost od 2,00 kn/bod. Ta vrijednost manja je od vrijednosti koje obračunava HZZO u 2007.g. za specijalističko-konzilijarnu zz za 3,37 puta. Ili, sredstva za laboratorijsku djelatnost/standardni tim morala su biti utvrđena u 3,37 puta većem iznosu ili 4.571.000,00 kn/godinu. Po takvom principu posluju subjekti sekundarne razine iste djelatnosti, tj. posluju po principu cijena x usluga.

Prema tome, rješenje je za laboratorijsku djelatnost primarne razine zz promjena sustava obračuna rada, ne paušalni sustav plaćanja po osiguraniku, sustav „glavarine“, već sustav plaćanja „cijena x usluga“, zaključila je Predsjednica Povjerenstva.

                Na osnovi opisanog stanja poslovanja, nazočni su zaključili, da će MBL via facti povećati materijalne troškove za izradu usluga/pretraga, bez mogućnosti kompenzacije, pa će se na taj način udio poslovnih rashoda povećati na teret sredstava za plaće  zaposlenih i na teret sredstava za druga materijalna prava zaposlenih radnika. Kako to provesti bez stresova u odnosima MBL – poslodavac prema radnicima?

                Na opisane – očekivane poteškoće nadovezuje se i činjenica, da je u cca 90 % svih MBL na području RH dobna struktura zaposlenih radnika lošija, od pretpostavljene i kalkulativno valorizirane dobne strukture u cijeni „glavarine“. HZZO u cijeni „glavarine“ osigurava sredstva dodatka na plaću, za prosječno 10 godina, dok je prosječni radnik staž MBL-a 25 godina.

                Kako dalje, pitanje je koje se postavlja iz dana u dan?

Ad 2.

Pripremne radnje za izradu izvješća o rezultatu poslovanja MBL-a/2006.g. – obveznika plaćanja poreza iz dobiti i izradu Završnog računa za 2006.g.

Financijski savjetnik Udruge je ukratko interpretirao zakonske odredbe, koje se odnose na obveznike plaćanja poreza iz dobiti glede  izrade završnog računa za 2006.g., pretpostavljajući da je određeni broj MBL-a, zbog svoje veličine uključen u kategoriju tih obveznika.

Nazočni su prihvatili kratku informaciju financijskog savjetnika Udruge. 

Ad 3.

Informacija o prosječnim plaćama po stupnjevima stručne spreme za djelatnost zdravstva u RH  za 2004., 2005. i 2006.g. – obrada prema statističkim izvješćima Državnog zavoda za statistiku.

U svakom broju Časopisa «Privatna praksa u zdravstvu» objavljujemo podatak o prosječnim neto i bruto plaćama zaposlenih u RH, a neto i za djelatnosti, tako i za zdravstvenu djelatnost, ne i prosječne plaće po zanimanju/stupnju stručne spreme, naglasio je financijski savjetnik prezentirajući ovu točku dnevnog reda.

On je naglasio, da smo  došli  u posjed  statističkih podataka o prosječnim plaćama/stručna sprema, pa tako i za zdravstvo, ali za 2004.g. Na osnovi tih podataka, izradili smo projekciju istih podataka za 2005. i 2006.g. prema statističkim podacima rasta plaća po djelatnostima za iste godine, koje objavljuje Mjesečno statističko izvješće Državnog zavoda za statistiku, a koje Udruga objavljuje u svakom broju  Časopisa «PP».

Financijski savjetnik je prezentirao nazočnima opisane podatke da bi i oni, u funkciji poslodavca mogli sagledati svoju poziciju politike plaće prema radnicima i ocijeniti njenu realnost.

 

Prikaz:

Tablica 1. – prosječna neto plaća po stručnoj spremi u djelatnosti zdravstva 2004., 2005. i 2006.

 

 

Red. br.               Naziv osnova     Prosječna plaća 2004.g., u kn neto/mj. Indeks rasta 2005/04.    Indeks rasta 2006/05.                Prosječna plaća 2005.g.(kol.3 x kol. 4), u kn neto/mj.     Prosječna plaća 2006.g. (ko. 3 x kol. 5), u kn neto/mj.

1             2             3             4             5             6             7

1.            Prosječna neto plaća/radnik/mjesec VSS u zdravstvenoj djelatnosti     7.893,00               106,86   103,58   8.434,45                8.736,40

2.            Prosječna neto plaća/radnik/mjesec, VŠS u djelatnosti zdravstva           4.994,00               106,86   103,58   5.336,58                5.527,62

3.            Prosječna neto/plaća/radnik/mjesec, SSS u djelatnosti zdravstva           4.161,00               106,86   103,58   4.446,44                4.605,62

 

Izvor: Statistički ljetopis 2006.g. u izdanju Državni zavod za statistiku

Izvor: Mjesečno statistiko izvješće Državnog zavoda za statistiku br. 1/07.

 

                               Tablica 2.   - bruto iznosi plaća iz Tablice 1. – I. bruto i II. bruto

 

Red. br.               Naziv osnova     Prosječna plaća 2004.g., u kn bruto/mj.               Prosječna plaća 2005.g., u kn bruto/mj.                Prosječna plaća 2006.g., u kn bruto/mj.

                               I. bruto II. bruto               I. bruto II. bruto               I. bruto                II. bruto

1             2             3             4             5             6             7             8

1.            Prosječna bruto plaća/radnik/mjesec VSS u zdravstvenoj djelatnosti    12.586,46            14.751,33            13.739,46                16.102,65            14.382,45            16.856,23

2.            Prosječna bruto plaća/radnik/mjesec, VŠS u djelatnosti zdravstva         7.348,23               8.612,12               7.955,64                9.324,01               8.294,36               9.720,90

3.            Prosječna bruto /plaća/radnik/mjesec, SSS u djelatnosti zdravstva        5.889,73               6.902,77               6.377,38                7.474,28               6.659,61               7.805,06

 

 

Informacija o prosječnim plaćama po stupnjevima stručne spreme u djelatnosti zdravstva, za 2005.g.

Prema objavljenim informacijama, naglasio je financijski savjetnik,  u 2005.g. u RH isplaćeno je ukupno cca 45.000 neto plaća, koje su iznosile više od 8.000,00 kn neto/mjesec. Od tog broja, na zdravstvenu djelatnost otpadalo je cca 6.500.  Uvidom u statistiku koju je objavio Državni zavod za statistiku RH , VSS u 2004. g. ostvarilo je prosječnu neto plaću od 7.893,00 kn/mjesec. Prevedeno na bruto, to znači 12.586,00 kn/mjesec a II. bruto – s doprinosima «na» plaću 14.751,33 kn/mjesec.

Za 2005. g., nastavio je financijski savjetnik, to znači 8.434,45 kn neto/mjesec, odnosno bruto 13.739,46, a II. bruto – s doprinosima «na» plaću 16.102,65 kn.

Za 2006. g. – procjena prema %-tku rasta od 6 %/05., značiti će  prosječna neto plaća/VSS od 8.736,40 kn, odnosno bruto plaća 14.382,45 kn/mjesec, a II. bruto – s doprinosima «na» plaću 16.856,23 kn.

Iznoseći  navedene podatke, financijski savjetnik je sugerirao nazočnima da, prema iskazanim iznosima mogu sami  procijeniti,  koliko  su  sebi odredili «plaću» tj. koliko je njihova bruto «plaća» realna u odnosu na kolege iz javnog sektora zdravstva i koliko će im ona garantirati mirovinu – veću/manju od kolega u javnom sektoru zdravstva te i te godine?

Za ilustraciju navedene konstatacije u prethodnom stavku, financijski savjetnik prezentirao je nazočnima podatak o  prosječnoj godišnjoj bruto plaći svih u RH, pa je naglasio da je ona u 2004. g. iznosila 71.820,00 kn/godina/radnika, 2005. g., 74.976,00 kn/godina/radnik, a 2006. g. cca 78.780,00 kn/godina/radnik.

. Ad 4.

Analiza, kako se kalkulativni elementi HZZO-a glede plaća radnika u cijeni «glavarine» uklapaju u plaće izračunate prema Kolektivnom ugovoru za djelatnost javnog zdravstva – teorija i praksa, koja ima odraza i na odnose poslodavac MBL-a i radnik MBL-a –

Ovu, za laboratorijsku djelatnost interesantnu/životnu temu prezentirao je nazočnima financijski savjetnik Udruge, prema podacima iz Tablice koja slijedi: 

 

 

 

 

Red

br.         

Naziv zanimanja              Broj izvršilaca/zanimanje, prema normativu za tim         Koeficijent razlike stvarnog broja ugovorenih  osiguranika/normativ/07.           Broj izvršilaca iz kol. 3. uvećan za koeficijent iz kol.4.      Kalkulativna plaća prema parametrima iz akta HZZO-a za 2006.g., u kn bruto/mj. Plaća iz kol.6. uvećana za 6 % s primjenom od 01.01. 07., u kn bruto/mj.           Plaća iz kol. 7. II bruto,

u kn bruto/mj.

1             2             3             4             5             6             7             8

1.            ugovorni zdravstveni radnik privatne prakse     1             1,477     1,47       10.101,71            10.707,81            12.549,55

2.            dipl. ing. med. biokemije VSS, kao zamjena za 1 VŠS iz kadr. normativa                1             1,477     1,47       8.809,20                 9.337,75               10.943,84

3.            laboratorijski tehničar, SSS         6             1,477     9             4.948,37/radnik x 9 = 44.535,33                 5.245,27 x 9 = 47.207,44            6.147,45 x 9 =  55.327,05

4.            peračice posuđa – čistačice        1             1,477     1,47       2.060,53 x 1,47 = 3.028,97            2.184,16 x 1,47 = 3.210,71                2.559,83 x 1,47 = 3.760,70

                UKUPNO:                                                                                          82.581,14

 

U gore navedenoj tablici, naglasio je financijski savjetnik, prezentirali  smo prikaz izračuna plaće za MBL koji zapošljava 10 zdravstvenih radnika i 2 peračice posuđa, s tim, da smo plaće izračunali prema kalkulativnim elementima iz akta HZZO-a od 10.05.2006.g., Klasa: 500-07/05-01/689, Urbroj:338-01-33-06-75  i to: osnovica 4.546,85 kn x koeficijent za nositelja djelatnosti 1,85, za VŠS 1,20, za SSS 0,98 + dodatak za 10 g.r.s. + 1,9 % za vjernost/radnik i + 6 % za uvjete rada.

Na temelju tih parametara, nastavio je financijski savjetnik,  izračunate su plaće za MBL I. i  II. bruto (iznos I. bruto uvećan za 17,20 % za doprinose «na» plaću). S obzirom da MBL obavlja djelatnost za 47,7 % osiguranika više od propisanog standarda, i broj «zaposlenih», povećan je za taj %-tak. Umjesto KV strukture MBL-a/broj radnika, korištena je KV struktura/broj radnika, prema kadrovskom normativu HZZO-a, povećana z navedeni %-tak. Ukupni iznos sredstava za plaće, koji je kroz «glavarinu» realizirao MBL  m a n j i   je od iznosa, koji je kalkuliran prema Kolektivnom ugovoru za javno zdravstvo, ali za strukturu prema stvarnom stanju, za cca 25.000,00 kn II. bruto/mjesec, ili cca 300.000,00 kn/godina  (II. bruto cca 107.000,00 kn/mjesec).

Postavlja se pitanje da li se ovakav pristup izračuna pojedinačnih plaća/radnik u laboratorijskoj djelatnosti uklapa u izračun kako je propisao HZZO svojim člankom 29. Odluke o osnovama za sklapanje ugovora za provođenje zz…, NN, 142/06.: «Privatni zdravstveni djelatnici u zakupu u DZ obvezni su prilikom određivanja plaća svojih radnika usklađivati obračun plaća s odredbama Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, razmjerno visini novčane naknade koju imaju ugovorenu sa Zavodom za ugovorene/izvršene zdravstvene usluge» Članak 29. Odluke/06. različit je od članka 33. Odluke za 2005/06. godinu, umjesto riječi «obračun», članak 33. utvrdio je riječ «izračun plaća». Riječ obračun je adekvatna i ona upućuje na srazmjernost ekonomskoj snazi.

Poziv na Kolektivni ugovor za javno zdravstvo od strane HZZO-a je jedino moguć, nastavio je financijski savjetnik,  jer je HZZO koristio elemente iz Kolektivnog ugovora, kao parametar za izračun kalkulacije «glavarine»/boda. Iz prikaza je vidljivo da je on – HZZO,  u obimu prava, obuhvatio samo 76,73 % prava koja Kolektivni ugovor priznaje radnicima u javnom sektoru zdravstva u primjeni Kolektivnog ugovora. Razliku potrebnih sredstava za plaće do 100, subjektu javnog zdravstva osigurava Država. Ta razlika za 2005.g. iznosila je 3 milijarde kn, a za 2006.g. 2,5 milijarde kn.

Postavlja se pitanje, zašto se HZZO nije pozvao na Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske. Odgovor je zato, što jedino ministar gospodarstva, rada i poduzetništva može, ako utvrdi da postoji javni interes i to na prijedlog Udruge proširiti primjenu Kolektivnog ugovora na osobe koje nisu sudjelovale u njegovom sklapanju, odnosno koje mu nisu naknadno pristupile.

Ad 5.

Aktualnosti, koje su tajnik Udruge i financijski savjetnik prezentirali članovima Povjerenstva

 

Ustavni sud RH je okupljanje radnika da bi iskazali svoje nezadovoljstvo izvan razumnog vremena trajanja ocijenio nedopustivim

Poslodavac x dao je x broju radnika izvanredni otkaz ugovora o radu, jer su isti održali skup u neprimjerenom trajanju, što je on ocijenio neprimjerenim, tj.  da je time skup izašao izvan okvira legitimnosti skupa u smislu  članka 150. Zakona o radu (obavješćivanje radnika o stanju i razvoju trgovačkog društva/ustanove/drugog oblika organiziranja poslodavca 2 puta godišnje). Po ocjeni poslodavca radnici su time učinili osobito tešku povredu obveza iz radnog odnosa, zbog čega je dopušten izvanredni otkaz ugovora o radu. Otkaz je potvrđen na sudovima nižeg ranga, Vrhovnog suda RH, pa i Ustavnog suda RH –NN, 24/07.

 

* * * * *

Predstoji reforma subjekata sekundarne razine zz – članak objavljen u Poslovnom dnevniku od 26.10.06.

 

                Reformu  provodi Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu – suradnik iz Kanade.

                Obaviti će se specijaliziranost bolnica na način da će se izvršiti kategorizacija za pojedine djelatnosti odnosno procedure. U duhu i smislu toga donijet će se poseban Pravilnik u kojem će se postaviti jasna mjerila, tko, što, kako i s čime može raditi u kojoj ustanovi. Strogo će se definirati prostori i ocjenjivati pojedini elementi. Pratiti će se da li se subjekt u proceduri držao smjernica, odnosno jesu li indikacije za pojedine pretrage usklađene ili ne. Dvije susjedne županijske bolnice, ubuduće, neće moći razvijati jednake djelatnosti s isto opremom. Kategorizacijom će se utvrditi u kojoj će se od navedenih bolnica razvijati koja djelatnost, što će tražiti preseljenje kadrova i opreme u odobrenu ustanovu. Procjenjuje se da će to izazvati otpore rukovodstva i radnika bolnica a i lokalnih političara. Predmnijeva se da će i pojedine bolnice biti zatvorene.

                Zbog kategorizacije, bolnice će dobiti zvjezdice poput hotela. Standardizacijom kreveta/broj m2 prema propisu, na veliko će se smanjiti broj kreveta u bolnicama. To će tražiti i smanjenje zaposlenih radnika svih profila.

 

* * * * *

 

EU insistira da RH smanji troškove plaćanja unutar rokova od 90 dana

 

-              članak Menager RH 

RH mora u skladu s poglavljem «Poduzetništvo i industrijska politika», iz odgovarajuće Direktive europarlamenta u svoje zakonodavstva ugraditi definicije kašnjenja i plaćanja kao i pravo na kamate. U slučaju sporova EU propisuje da se takvi sporovi moraju riješiti u roku od najkasnije 90 dana. Europa štiti svoje poduzetnike, te im ostavlja mogućnost da ih sporovima zastupaju Udruge, poput Gospodarske komore, Udruge poslodavac i sl. 

* * * * *

Jedan osobni pogled na organizaciju primarne zz – Liječničke novine, 2/07.

 

                Prof. dr. Zlatko Domljan u svom članku iznosi neke misli na a conto organizacije primarne zz, koje u sažetku objavljujemo jer se i mi slažemo s njegovim mišljenjem.

-              Postavlja pitanje, da li je nužno da svi liječnici opće/obiteljske medicine imaju specijalizaciju iz opće/obiteljske medicine koja traje 6 godina. Po njemu, to nije nužan preduvjet koji bi osiguravao zadovoljavajuću razinu pzz,

-              On smatra da je umjesto specijalizacija potrebno osigurati dodatnu – kontinuiranu i primjerenu poslijediplomsku izobrazbu.

-              Liječnici opće medicine moraju biti visoko vrednovani i čak bolje plaćeni od specijalista – iskustva Francuske;

-              Po njemu, oni su osnova zdravstvenog sustava i od njihove djelotvornosti ovisi i stručno i financijsko opterećenje ostalih razina zz;

-              On smatra, da se liječnici opće/obiteljske medicine  moraju baviti i zaštitom djece i zaštitom žena i trudnica,

-              On predlaže da se u ppz uvede načelo naručivanja pacijenata i smanji broj osiguranika po timu.

* * * * *

Obrtnici ponovno apeliraju za otkup poslovnih prostorija

-              Izvor: Jutarnji list

Obrtnička komora ZGB je ponovno organizirala Okrugli stol na temu: Poslovni prostor obrtnicima. Naime nekoliko tisuća zagrebačkih obrtnika, koji posluju kao zakupci, obavljaju djelatnost u potpunom ili djelomičnom vlasništvu Države/grada Zgb.

Naime, odredbom članka 33 a. Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora, NN, 91/96. 124/97. i 174/04., propisano je da se poslovni prostor u vlasništvu RH može prodati zakupcu koji je prema Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva, NN, 29/02. mikro ili mali subjekt malog gospodarstva i ako podnese zahtjev za kupnju a uredno izvršava sve obveze iz ugovora, pod uvjetima i prema postupku koji će uredbom propisati Vlada RH.

Teško je pretpostaviti da bi se citirani Zakon mogao primjenjivati na poslovni prostor u vlasništvu županija/grada Zagreba, jer se odredbe Zakona odnose izričito na prostore u vlasništvu RH. Ako bi se odredbe tog Zakona odnosile/mogle odnositi i na prostorije u vlasništvu županija/grada Zgb. tada bi se moglo postaviti i pitanje, da li bi se po njemu moglo postupiti i glede prodaje prostora u kojem djelatnost obavljaju zdravstveni radnici privatne prakse?

No, i to je dvojbeno, jer je članak 188. Zakona o zz iz 1993.g. naglasio da se prodaja može obaviti po posebnom Zakonu. Da li je navedeni Zakon poseban Zakon ili je zakonodavac pri tome mislio da se mora donijeti poseban zakon o prodaji nekretnina u kojima se obavlja zdravstvena djelatnost?

•             * * * *

Reforma zdravstva neće približiti RH standardima UNIJE

-              Poslovni dnevnik, 12.02. 2007. g.

To je poruka gosp. Dubravka Mihaljeka, višeg ekonomiste u monetarnom i ekonomskom odjelu Banke za međunarodna plaćanja u Baselu.

Njegova analiza kaže, da RH godišnje troši od prilike 8 % BDP za zdravstvenu zaštitu, po čemu spada između prosjeka za 15 stalnih članica EU – 8,8 % BDP u 2003. g. i 10 novih članica – 7,1 % BDP. Oko 84 % troškova zz pokriva se sredstvima javnog sektora, a 16 % privatnim sredstvima. Unutar javnog sektora na HZZO otpada više od 95 % troškova zz.

Po njemu RH odskače od novih i starih članica EU po nerazmjerno velikom udjelu državnog zo – 80 % izvora financiranja i po istodobno nerazmjerno malom udjelu proračunskih sredstava – samo 3 % u financiranju ukupne zdravstvene potrošnje.

Po njemu, glavni bi zahtjev reforme bio utvrditi koliko % zdravstvene potrošnje može otpasti na 2 /3 stanovništva koji ne plaća doprinose, pa bi za njih trebala participirati Država iz proračuna. Pri tome bi se stopa doprinosa za obv. Zo morala smanjiti radi smanjenja troškova rada i time omogućavanja većeg zapošljavanja.

U tom smislu preporuka za reformu bila bi promijeniti strukturu prihoda HZZO-a povećanjem iznosa prihoda koji se prenose iz državnog i lokalnih proračuna.  Reforma spominje i ubrzano starenje stanovništva. Po tome će se troškovi zz i dugoročne skrbi za starije osobe uvelike povećati računajući u idućih nekoliko desetljeća. Zbog toga, on predviđa da bi se udio troškova zz u BDP povećao i do 13 % u 50-im godinama ovog stoljeća. % udjela RH je i još veći, jer nisu registrirani gubici zbog primjene novog Kolektivnog ugovora u 2005., 2006.g. i…

Struktura financiranja zdravstva u RH i EU u 2003.g.

-              isti izvor

Javna potrošnja RH 84 % potrošnje za zdravstvo, EU 15 = 75 % a EU 10 =73 % .

Državno zo RH 80 % ukupne potrošnje za zdravstvo, EU 15 = 29 %, a EU 10 = 55 %.

Participacija proračuna za troškove zz  RH 3 %, EU 15 = 45 %, a EU 10 = 18 %.

Privatna potrošnja za zdravstvo RH 16 % ukupnih sredstava, EU 15 = 25 % a EU 10 = 27 %.

Privatno zdravstveno osiguranje RH 1%, EU 15 = 7 %, EU 10 = 4 %.

Plaćanje iz «Džepa» RH 16 %, EU 15 = 18 %, a EU 10 = 23 %.

Zapisnik vodio:                          Predsjednica Povjerenstva

Ivan Gabrilo, dipl. iur.       Mr.sc.Verica Pavičić – Beljak, dipl.

                                                    ing., spec. med. biokemije

* * * * *

 

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

 

                Broj: 46 /2007.

                Zagreb, 10.05.2007.

 

Z A P I S N I K

sa 4. sjednice Povjerenstva za ljekarničku djelatnost

 

                Sjednica je održana u prostorijama Udruge, Zagreb, Rugvička 1, dana 10. 05. 2007.g. sa početkom u 14,00 sati. Sastanku su bili nazočni zdravstveni radnici privatne prakse mr.ph. i to: Dora Matijaca, Silva Kovačić – Tukec, Ines Sappe, Mirna Vukmanić – Metzger, te financijski savjetnik Udruge Ante Gabrilo, dipl.oecc. i tajnik Udruge Ivan Gabrilo, dipl. iur.

 

D n e v n i    r e d:

 

1.            Razmatranje informacije o donijetoj Odluci o načinu oblikovanja maloprodajnih cijena lijekova i drugih sredstava koji nisu predmet ugovaranja s HZZO-om. Odluku je donijelo Vijeće HLJK, a objavljena je u NN, 38/07.

Informaciju su prezentirali predsjednica Povjerenstva i  tajnik Udruge.

Za navedenu točku dnevnog reda, članovima je uz poziv dostavljena i Promemorija.

2.            Prezentacija informacije o donijetim Odlukama o izmjenama i dopunama Odluke o utvrđivanju osnovne i Odluke o utvrđivanju dopunske liste lijekova HZZO-a. Odluke su objavljene u NN, 32/07.

Informaciju  su prezentirali predsjednica Povjerenstva i  tajnik Udruge.

Za navedenu točku dnevnog reda, članovima je uz poziv dostavljena i Promemorija.

3.            Prezentacija informacije o donijetoj Odluci o izmjeni i dopuni Odluke o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zz, koja se odnosi na prosječan iznos sredstava/osigurana osoba za lijekove na Rp/godina. Odluka je objavljena u NN, 41/07.

Informaciju je prezentirao financijski savjetnik Udruge Ante Gabrilo, dipl. oecc.

Za navedenu točku dnevnog reda, članovima je uz poziv dostavljena i Promemorija.

4.            Prezentacija informacije o donijetom Pravilniku o načinu prijavljivanja i odjavljivanja, te stjecanju statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju. Pravilnik je objavljen u NN, 31/07.  (važan za ljekarnike  kao poslodavce)  i

informacije o donijetom Pravilniku o načinu provedbe obvezne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (važna, jer ljekarnik mora  dozvoliti provođenje DDD mjera, što znači i prihvatiti  troškove/mjera)

Informaciju su prezentirali financijski savjetnik i tajnik Udruge

Za navedenu točku dnevnog reda, članovima je uz poziv dostavljena i Promemorija.

5.            Razno.

 

Rad sjednice:

Ad 1.

Odluka o načinu oblikovanja maloprodajnih cijena lijekova i drugih sredstava koji nisu predmet ugovaranja s HZZO-om.

Tajnik Udruge informirao je nazočne da je Hrvatska ljekarnička komora donijela predmetnu  Odluku. Odluku je donijelo Vijeće HLJK, pozivom na odredbe članka 35. točka 12. Zakona o ljekarništvu. Odluka je objavljena u NN, 38/07. Odluka je stupila na snagu 21.04.2007.g. Tajnik Udruge je interpretirao pravne propise koji upućuju na pravo/obvezu donošenja cijena usluga svakog poduzetnika, pa tako i ljekarnika, međusobnu zavisnost sa cijenama/metodologijom za donošenje HLJK, odnosno Udruge i…

Kritičku opservaciju Odluke, interpretirao je detaljno tajnik Udruge. Sve detalje, objavili smo na stranicama ovog Časopisa u rubrici „Poslovne obavijesti“. 

Prihvaćajući informaciju kako im je prezentirao tajnik Udruge, nazočni su uputili prijedlog Predsjedništvu Skupštine Udruge da donese Cjenik usluga ljekarničke djelatnosti, prema metodologiji, identično kako je propisao HZZO svojim općim aktima, s tim, da vrijednost boda za izračun vrijednosti usluge/postupka utvrdi u najnižem iznosu, iznosu koji će zadovoljavati sve subjekte ljekarničke djelatnosti RH. Takva odluka bila bi bazna odluka svakom članu Udruge za izradu njegove  Odluke  o cijenama svojih usluga.

 

Ad 2.

Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o utvrđivanju osnovne liste lijekova HZZO-a, NN, 32/07.

                Informaciju, prezentirao je tajnik Udruge, te je naglasio, da je Odluka  stupila na snagu danom objave, tj. 26.03.2007.g., osim za lijekove koji se propisuju na Rp, čija će primjena započeti 15.04.2007.g.  Sve detalje u svezi s Odlukom, Udruga je objavila na stranicama ovog Časopisa u rubrici „Poslovne obavijesti“.

                Nazočni su prihvatili informaciju.

                Ad 3.

Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o utvrđivanju dopunske liste lijekova HZZO-a

                Tajnik Udruge je također interpretirao u skraćenoj varijanti tekst Odluke. Odluka je objavljena u NN, 32/07., a stupila je na snagu danom objave u NN, a primjenjuje se od 15.04.2007.g.

                Nazočni su prihvatili prezentiranu informaciju.

                Ad 4.

Pravilnik o načinu prijavljivanja i odjavljivanja, te stjecanju statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju

                Pravilnik je interpretirao financijski savjetnik. On je naglasio, da je Pravilnik  objavljen u NN, 31/07., a stupio je na snagu  01.04.2007.g.

                Bitne sastavne dijelove Pravilnika, ekonomski savjetnik je posebno naglasio, što se čini i u ovom zapisniku.

                S obzirom, da je Pravilnik detaljno interpretiran u ovom Časopisu, u rubrici „Poslovne obavijesti“, u zapisniku navodimo samo činjenice iz prethodnog i ovog stavka.

 

Pravilnik o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije

                Pravilnik je temeljem članka 28. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, NN, 60/92. donio ministar zdravstva i socijalne skrbi.

                S obzirom, da je Pravilnik detaljno interpretiran u ovom Časopisu, u rubrici „Poslovne obavijesti“, u zapisniku navodimo samo činjenice iz prethodnog i ovog stavka.

                Nazočni su prihvatili prezentiranu informaciju.

 

Zapisnik vodio                              Predsjednica Povjerenstva

Ivan Gabrilo, dipl. iur.                    Dora Matijaca, mr.ph.