Kontakt:

Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu
Rugvička ulica br.1 10000 Zagreb
Tel: 01/6190 001; 6190 003
Fax: 01/6190 005

HNB tečajna lista

Dana
20.05.2018
Srednji
GBP
1
8,446347
USD
1
6,263221
EUR
1
7,376195
Pliva banner
Home
Časopis broj 1/2008

S A D R Ž A J:

INTERVJU

Marija Cindrić, dr. med.., nositelj djelatnosti Ordinacije opće/obiteljske medicine u Zagrebu, Radnička c. bb

POSLOVNE OBAVIJESTI

Podaci o plaćama u RH , o iznosima neto i bruto plaća za razdoblje I-XI/07. - plaće na godišnjoj razini, usporedba rasta plaća u djelatnosti zdravstva RH i rasta „glavarine“, u razdoblju 1997 – 2007.g.;

Statistički podaci o korisnicima mirovine, za prosinac 2007.g., statistički podaci o prosječnoj plaći/radnik/godina u RH od 1970 – 2006.g. radi izračuna vlastite mirovine, stavljajući u odnos svoju plaću/godina prema prosječnoj plaći svih/ista godina

Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, počev od 01.01.1999.g., pa zaključno do 2010.g. i dalje;

Primjena Zakona o porezu na dobit – aktualno za pravne i fizičke osobe, obveznike poreza na dobit, glede donošenja Završnog računa za 2007.g.

PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA

Primjena Kolektivnog ugovora glede ostvarenja ostalih materijalnih prava radnika iz rada, u smislu članka 10. stavak 9. Zakona o porezu na dohodak;

Objavljujemo sve u svezi obračuna i isplate dara u naravi – „Uskrsnice“ za 2008.g.

Objavljujemo maksimalni iznos primjerene plaće, s primjenom od 01.01.2008.g. i to na unutarnjoj stranici omota Časopisa;

Osnovi za realizaciju materijalnih prava radnika iz rada, prema Kolektivnom ugovoru, a u svezi primjene članka 13. i 16. Pravilnika o porezu na dohodak i članka 10. i 14. Zakona o porezu na dohodak;

ZDRAVSTVENE ZANIMLJIVOSTI - nova rubrika -

Vijesti iz farmaceutike – prikaza slučaja u Bugarskoj,

Financijska ulaganja i preuzimanja ljekarni u farmaceutske lance u Grčkoj i Bugarskoj,

Sukobi interesa na tržištu farmaceutike.

ZAŠTITA INTERESA PRIVATNE PRAKSE

Podnesak Hrvatskoj strukovnog sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehničara (HSSMST) članu Udruge, s naputkom kako „mora“ izračunati plaću radniku, namećući izračun prema pravnim pravilima za javno zdravstvo??

Podnesak Podružnice sindikata DZ i ravnateljice DZ zdravstvenom radniku privatne prakse s istim naputkom – sugestijom obveznosti i određenom dozom prijetnje,

Podnesak istog Sindikata HZZO-u, kojim mu želi skrenuti pozornost na „nezakonit“ obračun plaće radniku od strane zdravstvenog radnika privatne prakse,

Odgovor Udruge HSSMST, Ravnatelju DZ, Sindikalnoj podružnici DZ, sve u ime člana Udruge,

Kaznena prijava Općinskom državnom odvjetniku za kazneno djelo prevare i zlouporabe položaja od strane tajnika HSSMST,

Podnesak Ministarstvu gospodarstva rada i poduzetništva u svezi s kaznenom prijavom, kao i vladinom Uredu za socijalno partnerstvo, Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, HZZO-u u svezi istog predmeta, ali s naglaskom na osiguranje većih sredstava subjektima primarne razine zz, pa ponovno Ministarstvu zdravstva, kojim se traži prijem delegacije Udruge u svezi rješavanja nagomilanih problema primarne razine zz,

IZ RADA UDRUGE

Zapisnik sa sjednice Predsjedništva skupštine Udruge od 23.02.2008.g.

Zapisnik sa sjednice Povjerenstva za ljekarničku djelatnost od 26. 02.2008. g.

I N T E R V J U:

 

15-TA OBLJETNICA ORDINACIJE

Volim svoj posao, ali ne živim da bih radila, već radim da bih živjela

Najveći problem – velika potrošnja lijekova i velika stopa bolovanja

Razgovor: Ordinacija opće medicine Marija Cindrić, dr.med., spec. med. rada 10000 Zagreb, Radnička bb

U ovom broju našeg časopisa razgovarali smo s dr. Marijom Cindrić, specijalisticom medicine rada, koja obavlja posao u svojoj ordinaciji opće medicine u istočnom dijelu Zagreba.

Doktorice Cindrić, molimo da se ukratko predstavite, da predstavite Vašu obitelj i kako provodite slobodno vrijeme?

Rodila sam se 1952. godine, živim i radim u Zagrebu. Suprug Zdravko je diplomirani ekonomist, sada u mirovini

(djeca Marko, Renata i Katarina, te unuk Egbert Mateo)

. Imamo troje djece, dvije kćeri i sina. Starija kćer Renata je liječnica, udana za Nizozemca, živi u Londonu i ima jednog sina. Mlađa kćer Katarina je studentica prve godine FER-a u Zagrebu. Sin Marko je nakon diplome na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu upisao Dramsku akademiju u Oxfordu i sada je na drugoj godini studija.

Nažalost, nemam puno slobodnog vremena, ono što imam koristim za brzi hod oko Jaruna zajedno sa suprugom ili vožnju biciklom, a ponekad zaigram i partiju stolnog tenisa. Volim pročitati dobru knjigu, otići na koncert ili predstavu, rješavati sudoku i križaljke. Dok su djeca bila mala, bila sam okupirana njima i nastojala sam svaki slobodan trenutak darovati njima. Muž i ja smo sami podizali djecu, nismo imali niti bake ni djede na ispomoći.

Sada su naravno, odrasli ljudi, ali su mi dvoje starije djece daleko, pa kad skupim malo novaca i pronađem kakav jeftiniji let, otputujem u Englesku.

Veselim se blagdanima, jer je tada moja velika obitelj na okupu. Tada su mi pune ruke posla, ali sam tada najsretnija!

(trenuci odmora: sa suprugom Markom u Londonu)

Također bih spomenula i da jako volim putovati. Suprug i ja jedanput godišnje idemo na neko putovanje, za sada po Europi. Ljubitelj sam bilja i cvijeća i uživam uređivati vrt i okoliš kuće na moru. U Slavoniji imamo voćnjak, pa ponekad vikendom suprugu pomažem u obrezivanju i održavanju.

Dan mi je prekratak za sve što bih htjela napraviti. Veselim se životu, svakom novom danu, a optimizam nastojim prenijeti na druge ljude…

Opišite nam Vašu naobrazbu - školovanje, specijalizaciju i početak radnog staža?

Diplomirala sam 1976. na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Nakon obavljenog staža sam radila u Bosanskoj Gradišci. 1979. sam upisala postdiplomski studij medicine rada i nastavila specijalizaciju medicine rada.

1982. sam položila specijalistički ispit, te sam sam se 1983. g. vratila u Zagreb. Zaposlila sam se u Domu zdravlja Pešćenica, odnosno u industrijskoj ambulanti u „ElektroKontaktu“, gdje sam obavljala primarnu i specifičnu zdravstvenu zaštitu do 1993. godine.

Molim da opišete okolnosti koje su dovele do otvaranja vlastite ordinacije?

Krajem 1992. g. sam zatražila od Ministarstva zdravstva RH odobrenje za samostalan rad u prostoru u kojem sam i do tada radila, a koji sam uzela u zakup. Isto sam ishodila u siječnju 1993. g. i 1. veljače 1993. sam počela raditi kao liječnik opće medicine, ugovorni liječnik s HZZO-om. Prestala sam se baviti medicinom rada, jer u to vrijeme nisam imala perspektivu kao specijalist medicine rada.

S koliko suradnika radite?

Moja suradnica je medicinska sestra Mirjana Sandelić, koja je do tada radila u Klinici za pedijatriju u Klaićevoj ulici.

Upravo smo obilježile 15-tu godišnju zajedničkog rada. Kao medicinska sestra je stručna, sposobna, točna i korektna, a kao čovjek mi je veliki prijatelj i podrška.

2003. g. sam zbog posebnih okolnosti sklopila Ugovor o radu s Biserkom Janković, dr.med. i med. sestrom Đurđicom Delimar, koje rade u smjeni suprotno od moje, tako da Ordinacija radi cijeli dan

(Detalj iz Ordinacjie – medicinska sestra Mirjana Sandelić)

Koliko imate osiguranika, koje strukture?

Na početku moje privatizacije, broj osiguranika za ugovaranje nije bio limitiran, nije bilo nikakvih problema što se tiče potrošnje lijekova, stope bolovanja. Na početku sam imala u skrbi radnike „ElektroKontakta“, a poslije sam primala članove obitelji i druge. Stoga je u skrbi najviše radno aktivnih osiguranika, 10 % otpada na školsku djecu i oko 20 % je starijih od 65 godina. Kako su većinom moji pacijenti od 1983. godine, znači da je najviše onih starijih od 45 godina i više je žena nego muškaraca. Stoga se nameću i problemi u mom radu, a to je velika potrošnja lijekova i visoka stopa bolovanja, zbog čega sam prisiljena stalno pisati razna obrazloženja, koja se – ne prihvaćaju…

Kakvom opremom raspolažete u ordinaciji?

Imam standardnu opremu koja je potrebna za jednu ordinaciju opće medicine: EKG, inhalator, glukometar. Informatizirana sam od 1997. godine. Moje stručno usavršavanje je usavršavanje liječnika opće medicine.

Kakve zdravstvene tegobe i bolesti najčešće liječite?

U skrbi je velik broj hipertoničara i dijabetičara, a nažalost, zamijetila sam i porast malignih oboljenja.

Koje je radno vrijeme ordinacije?

Službeno radno vrijeme ordinacije je: parnim datumom od 7 do 13 sati, a neparnim datumom od 13 do 19.30 sati. Ambulanta je u istočnom dijelu, ja stanujem u zapadnom dijelu, a pacijenti su s područja grada i prigradskih naselja, moje radno vrijeme traje često puno duže nego redovno radno vrijeme, a napravim i veliki broj kilometara automobilom za kućne posjete.

Kako ste zadovoljni članstvom u Hrvatskoj liječničkoj komori?

Članstvo u Hrvatskoj liječničkoj komori je obvezno zbog licenciranja, međutim, smatram da Komora nedovoljno zastupa interese liječnika primarne zdravstvene zaštite.

Jeste li članica još koje liječničke Udruge?

Članica sam i Zbora liječnika, Hrvatskog društva za medicinu rada i Udruge obiteljskih liječnika.

Kakva su Vaša iskustva s Udrugom privatnih poslodavaca u zdravstvu?

Članica sam Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu od 2002. g. i članstvom sam vrlo zadovoljna. Članstvo mi daje pravo i obvezu primjenjivati Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske. Time sam osigurala primjenu propisa iz rada prema radniku, kako propisuje Zakon o radu. Udruga me uvijek redovno i korektno informira o primjeni i načinu primjene Kolektivnog ugovora, kako radnika ne bih zakinula u njegovim pravima. Neka prava propisana za radnike, koristim i ja kao poduzetnik, tu poglavito mislim na materijalna prava, kao što su regres za godišnji odmor, „Božićnica“, jubilarne nagrade, razne pomoći i da ne nabrajam sve. Informacije iz Časopisa koriste mi i prigodom donošenja poslovnih odluka i rješavanja tekućih problema.

Još jednom naglašavam, da mi je Časopis „Privatna praksa u zdravstvu“, koji primam kao član Udruge velika pomoć u radu Ordinacije.

Kako ste zadovoljni radom ordinacije? Što biste za kraj napomenuli?

S radom Ordinacije sam jako zadovoljna – nema naručivanja, nema dugog čekanja. O perspektivi Ordinacije nisam razmišljala. Ona je specifična sama za sebe i ne znam što će biti sutra.

Spomenula bih na kraju da svoj posao jako volim, ali ne živim da bih radila, nego radim da bih živjela. Moja obitelj mi je snaga i podrška i, zahvaljujući njima, lakše prolazim kroz sve probleme s kojima se danas susreće liječnik opće medicine.

(baka i unuk, sreća i zadovoljstvo)

Doktorici Cindrić smo zahvalili na razgovoru i poželjeli uspješan rad ordinacije i u budućnosti, a u privatnoj sferi smo joj poželjeli što ugodniji obiteljski život i puno putovanja na britanski Otok.



P O S L O V N E O B A V I J E S T I:

* pripremio Ivan Gabrilo, dipl. iur *

PODACI O PLAĆAMA U RH

P R O S J E K

NETO PLAĆE PO R A D N I K U U NEKIM POSLOVNIM SUBJEKTIMA RH ZA RAZDOBLJE 1997. do 2006. g. TE I-XI/07. I INDEKS I-XI/07./ Ø 2006.



Izvor: Mjesečno statističko izvješće – Državni zavod za statistiku br. 2/98, 2/99., 2/00., 2/01., 2/02. , 2/03, 2/04 ., 2/05, 2/06,2/07. i 1/08.

 

 

Rast Ø plaća I-XI/07./Ø2006.g. = prosječno 4,93 %

Iz prethodne tablice je vidljivo da su plaće svih zaposlenih u RH, u razdoblju I-XI/2007.g. porasle za prosječno 4,93 %, u odnosu na prosjek plaća zaposlenih RH za 2006.g. Prosječni rast plaća od nabrojenih djelatnosti bio je veći u svim djelatnostima osim u djelatnostima financija, u odnosu na prosjek rasta plaća svih u RH.

Iznenađuje da su prosječne plaće u djelatnosti financija ostvarene sa cca 3,0 %-tna poena manje od ostvarenog prosjeka svih za isto razdoblje u odnosu na 2006.g.

Veći %-tak rasta plaća u negospodarskim djelatnostima u odnosu na prosjek svih upućuje na saznanje da su plaće u privrednim djelatnostima stagnirale ili rasle sporije od rasta u neprivredi. To je logično, ako se zna da su plaće u 2006.g. u privrednim djelatnostima rasle po većoj stopi od rasta u neprivrednim djelatnostima. Rezultat toga je umjereniji rast ili obračun bez rasta ili čak isplata ispod obračunate i isplaćene neto plaće/subjekt gospodarske djelatnosti.

U RH, prosječna neto plaća /radnik/mjesec za I-XI/2007. iznosila je 658,61 € (prosječni mjesečni tečaj 1 € za Ø 2006. = 7,3227 kn, I-VI/07. =7,3476 kn/€, I-VII/07=7,3404 kn/€, I-IX/07 = 7,3341 kn/€, a za I-XI/07. =7,3336 kn/€)

Ako usporedimo prosječnu neto plaću/mjesec zaposlenih u RH za I-XI/2007. sa prosječnom prodajnom vrijednošću €/kn za isto razdoblje (7,3336 kn/€ prema objavi HNB – Mjesečno statističko izvješće br. 1/08. u izdanju Državnog zavoda za statistiku), dobijemo podatak da je radnik u RH u I-XI/2007.g. imao prosječnu plaću od 658,61 €, ili 4,77 % više od prosjeka za 2006.g. (628,59 €/06.), prema podatku kojeg smo objavili u Časopisu “PP” broj 2/07., odnosno 11,38 % više od prosjeka za 2005.g. (591,28 €/05.).

Prosjek rasta plaće iskazan u € manji je od rasta prosječne plaće zaposlenih u RH mjereno u HRK za cca 0,17 %-tnih poena, zbog rasta vrijednosti tečaja € prema kn (prosjek za I-XI/07 = 658,61 €, prosjek za I-IX/07 = 7,3341 kn/€, I-VII/07 = 652.14 €/mj, a I-VI/07. = 650,00 €/mj., prosjek za 06.= 628,59 €, a za 2005.g. = 591,28 €).

 

 

P R O S J E K

BRUTTO PLAĆE PO R A D N I K U U RH ZA RAZDOBLJE 1997. do 2006. g., TE I-XI/07. I INDEX Ø I-XI 2007/ Ø 2006.


Izvor: Mjesečno statističko izvješće – Državni zavod za statistiku br. 2/97, 2/98, 2/99, 2/00, 2/01, 2/02 , 2/03, 2/04, 2/05, 2/06., 2/07. i 1/08.

 

1) ZRPP = zdravstveni radnik privatne prakse

2) Obrazloženje glede primjene bruto iznosa od 7.672,50 kn: člankom 7. Naredbe o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2008. g., NN, br. 119/07., s primjenom od 01.01.2008. g., utvrđen je iznos osnovice za slobodna zanimanja (profesionalne djelatnosti) od 7.672,50 kn bruto/mjesec, što u odnosu na iznos za 2007.g. od 7.221,50 kn predstavlja povećanje od 6,24 %,, a odnosi se na samostalne djelatnosti slobodnih zanimanja = profesionalne djelatnosti - odvjetnici, javni bilježnici, zdravstveni radnici privatne prakse, VSS, obveznike plaćanja poreza na dohodak, kao i za poduzetnike = poduzetnička plaća, u istom iznosu, u smislu članka 9. stavak 1. iste Naredbe kojom je u istom iznosu utvrđena mjesečna osnovica – poduzetnička plaća za zdravstvene radnike privatne prakse, koji plaćaju porez na dobit

3) Osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za medicinske sestre, zubne tehničare, fizioterapeute , koji obavljaju djelatnost privatne prakse, utvrđena je u iznosu od 4.533,75 kn, sukladno članku 6. stavak 1. podstavak 2. iste Naredbe

* * * * *

Rast bruto plaća, npr. Ø I-XI/07 /1997.g. je 91,60 %

Ako usporedimo prosječnu bruto plaću/radnik u RH I-XI/07/1997.g., dobijemo podatak o rastu plaća za 91,60 %.

Taj podatak je interesantan za privatnu praksu Hrvatske, naročito subjekte primarne razine zdravstvene zaštite, jer su kalkulacije za usluge - „glavarina” i bod – rađene za 1997.g., a nakon toga su povećavane određenim %. Za ilustraciju navodimo, da je „glavarina“ za opću medicinu, za isto razdoblje povećana za samo 79,41 % ili za cca 10,00 %-tnih poena manje od rasta plaća ili za 12,47 % manje (01.01.1997.g. = 107,92 kn/osiguranik, a 01.01.2007.g. = 193,60 kn/osiguranik).

Podaci o korisnicima mirovina, sa zaštitnim dodatkom, isplaćene u siječnju 2008.g., prema podacima iz Časopisa: Mjesečno statističko izvješće br. 1/08 koji izdaje Državni zavod za statistiku


Komentar promjene strukture broja umirovljenika u grupama, razvrstanim prema visini mirovine

Prosječna mirovina izražena u €

Prosječna mirovina isplaćena u siječnju /2008.g. za prosinac 2007.g.= 272,29 €, u (prosječni tečaj za I-XI/07.= 7,3336 kn.

Udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći

Udio prosječne mirovine za 12/07. u prosječnoj plaći I-XI/2007. iznosi 41,32 %.

Rast prosječne mirovine u odnosu na mirovinu prethodnog mjeseca, zbog utjecaja primjene Zakona o dodatku na mirovinu

Udio prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći, u odnosu na prethodni mjesec, pao je za 0,43 %-tna poena.

Prosječan iznos mirovine ponovno je pao ispod 2.000,00 kn/umirovljenik

Mirovina za studeni 2007.g. probila je iznos 2.000,00 kn/mirovinai iznosila je 2.000,86 kn/umirovljenik.

Odgovor na pitanje zašto je to tako, nalazimo u Tablici prikaza broja i iznosa mirovina isplaćene u siječnju 2008.g. Evidentno je da je povećan broj korisnika mirovina čije su prosječne mirovine manje od prosjeka svih, a suprotno tome smanjen je broj korisnika mirovina, čije su prosječne mirovine veće od prosjeka svih. Rezultat toga je i pad prosječne mirovine za cca 0,20 %-tnih poena.

Opisano nije bilo za očekivati, nakon donošenja Zakona o obračunu dodatka na mirovinu, koji je imao za cilj izjednačiti visinu mirovine ostvarene poslije 01.01.1999.g. u odnosu na mirovine ostvarene do 31.12.1998.g.

PODACI KOJI VAM OMOGUĆAVAJU DA SI SAMI IZRAČUNATE SVOJU MIROVINU

Prikaz prosječne godišnje plaće/radnik u RH, prema podacima HZMO, koju koriste za izračun mirovinske osnovice/osiguranik

Da biste mogli izračunati svoju buduću mirovinu, npr. u ovoj 2008. g., morate raspolagati sa podacima o iznosu Vaših neto/bruto plaća iz vremena radnog odnosa, te iznosima osnovice – zakonske ili izabrane više osnovice - koja Vam je služila za obračun doprinosa i to u kontinuitetu 37 godina.

Podatak o iznosu svojih plaća/osnovica za 37 godina, znači do 2007.g., možete dobiti u Područnom uredu mirovinskog osiguranja. Godišnje iznose svojih plaća/osnovica uspoređujete sa iznosima plaća svih, prema podacima koje Vam objavljujemo u kontinuitetu od 1970.g. do 30.09.2007.g. ako je do tog dana navršio 40 godina mirovinskog staža muškarac, odnosno 35 godina mirovinskog staža žena a navršio je 59 godina i 6 mjeseci života muškarac, odnosno 54 godine i 6 mjeseci života žena

Identično, sa 31.12.2007.g. isteklo je pravo na ostvarenje prijevremene starosne mirovine u smislu članka 182. Zakona

Objavljena je nova aktualna vrijednost boda za izračun mirovine u primjeni od 01.01.2008. g. i iznosi 54,11 kn/bod (NN, 26/08.)

Upravno vijeće HZMO-a, temeljem svojih ovlasti utvrdilo je iznos aktualne vrijednosti boda za izračun mirovine, na osnovi podataka Državnog zavoda za statistiku o rastu plaća svih u RH u razdoblju VII-XII/07. i rasta potrošačkih cijena, u odnosu na prethodno razdoblje. Rast aktualne vrijednosti boda je 2,55 % (54,11 kn/52,76 kn/bod).

Aktualna vrijednost boda utvrđuje se za svako polugodište tako, da se aktualna vrijednost uskladi po stopi koja se dobije kao ½ zbroja stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu i stope promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u RH u prethodnom polugodištu, u odnosu na polugodište koje mu prethodi.

Dodatak na mirovinu prema ZAKONU O DODATKU NA MIROVINE OSTVARENE PREMA ZAKONU O MIROVINSKOM OSIGURANJU

Zakon je objavljen u NN, 79/07., dana 30.07.2007.g., a stupio je na snagu 07.08.2007.g.

Člankom 1. Zakona utvrđeno je pravo osiguranika, koji su ostvarili mirovine od 01.01.1999.g., prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, NN, 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04. i 92/05. na d o d a t a k, prema odredbama Zakona .

Članak 2. Zakona propisuje, da se dodatak na mirovinu utvrđuje zavisno od svote mirovine i godine ostvarivanja prava na mirovinu, te slijedom toga dodatak iznosi:

- na mirovine ostvarene u 1999.g. dodatak iznosi 4,0 % od mirovine,

-u 2000.g. dodatak iznosi 8,4 %,

-u 2001. g. dodatak iznosi 12,6 %,

-u 2002.g. dodatak iznosi 16,3 %,

-u 2003.g. dodatak iznosi 19,0 %,

-u 2004.g. dodatak iznosi 20,9 %,

-u 2005.g. dodatak iznosi 22,6 %,

-u 2006.g. dodatak iznosi 23,8 %,

- u 2007.g. dodatak iznosi 24,9 %,

-u 2008.g. dodatak iznosi 25,9 %,

-u 2009.g. dodatak iznosi 26,4 %,

-u 2010.g. i slijedećim godinama dodatak iznosi 27,0 % od mirovine.

Osnovicu za izračun dodatka čini mjesečna mirovina/osiguranik određena i usklađena svake godine s novom aktualnom vrijednošću boda.

Dodatak na mirovinu + mirovina ne može biti veća od iznosa najviše mirovine određene prema članku 1. Zakona o najvišoj mirovini

U slučaju ponovnog određivanja mirovine, dodatak na mirovinu ponovno se određuje na novu svotu mirovine

Odredbom članka 4. stavak 2. Zakona propisana je odredba, kako je navedeno u podnaslovu. Što to konkretno znači? To znači, ako se umirovljenik ponovno zaposlio, morao je mirovinu staviti u stanje mirovanja (članak 90. Zakona). Ako je proveo na radu u novom zaposlenju najmanje 1 godinu, ima pravo na izračun nove mirovine, pozivom na isti članak, ali stavak 5. Zakona o MO. Kod izračuna nove mirovine, za izračun osnovice, uzima se razdoblje prema članku 184. Zakona o MO (svake godine za 3 godine više, računajući na 10 godina, propisano za 1999.g., što znači 2009.g. za 40 g.r.s.)..

Dodatak na mirovinu ostvaruje umirovljenik od 01.10.2007.g.

Odredbom članka 6. stavak 1. Zakona propisano je da se pravo na dodatak na mirovinu ostvaruje od 01.10.2007.g., odnosno od dana ostvarivanja prava na mirovinu, kada je to pravo ostvareno nakon tog datuma.

HZMO po službenoj dužnosti odrediti će dodatak na mirovinu, bez donošenja posebnog rješenja

Značajnije promjene u Zakonu

-Smanjen je %-tak umanjenja mirovine za prijevremenu starosnu mirovinu, s primjenom od 01.01.2008.g.

Odredbom članka 2. Zakona izmijenjen je članak 78. Zakona o MO tako, da se %-tak umanjenja vrijednosnog boda 1, kod odlaska u prijevremenu starosnu mirovinu, umjesto 0,34 %/mjesec za manji broj godina života od propisanog broja, što znači 4,08 %/godina utvrđen je novi %-tak od 0,15%/mjesec ili 1,80 %/godina.

Prema odredbama članka 31. Zakona o MO propisano je, da osiguranik ostvaruje pravo na prijevremenu starosnu mirovinu kada navrši 60 g života i 35 g mirovinskog staža muškarac, odnosno kada navrši 55 g života i 30 g mirovinskog staža žena.

-Osiguranik koji je ostvario prijevremenu starosnu mirovinu sa relativno velikom %-tkom umanjenja, ostvariti će pravo sa manjim %-tkom od 01.01.2008.g.

Primjer izračuna prijevremene mirovine za osiguranika, koji je 01.07.2007.g. navršio ukupno 60 g života sa 37 g mirovinskog staža:

Navedeni osiguranik ostvario je u prethodne 34 g prosječni koeficijent svoje plaće prema plaći svih u RH od 1,51. To znači da je njegova prosječna plaća/godina za 34 g radnog staža bila prosječno 51 % veća od prosječne plaće svih za isto razdoblje.

Osiguranik je odlučio ostvariti prijevremenu mirovinu sa 01.10.2007.g. Računajući do tog dana, taj osiguranik je imao 60 g i 3 mj. života. Njemu je to znači, do 65 g života, mjereno brojem mjeseci nedostajalo 57 mjeseci.

Vrijednosni faktor 1,00 za izračun prijevremene mirovine umanjuje se u 2007.g. za 0,34 % za svaki mjesec manje života, u odnosu na 65 godina, što za konkretni slučaj znači 57 x 0,34 % = 19,38 % manje od mirovinskog faktora 1,00. To znači da njegov mirovinski faktor iznosi 0,8062.

Izračun broja osobnih bodova

Prezentiranom osiguraniku broj osobnih bodova računa se po formuli

KOPP x BGMS x VF x AVB

Legenda:

KOPP = koeficijent odnosa prosječne plaće (1,51)

BGMS = broj godina mirovinskog staža (37)

VF = vrijednosni faktor izračunat za osiguranika (0,8062)

AVB = aktualna vrijednost boda (52,76 kn/bod, u primjeni od 01.07.2007.g.)

1,51 x 37 = 55,87 x 0,8062 = 45,0423 osobna boda x 52,76 = 2.376,43 kn mirovine

Dodatak na mirovinu

Prezentirani umirovljenik ima pravo dodatka na mirovinu ostvarenu u 2007.g. u protuvrijednosti 24,9 % obračunato na iznos mirovine. To za našeg osiguranika znači:

2.376,43 kn mirovine + 591,73 kn dodatka = ukupno 2.968,16 kn mirovine

Izračun mirovine za istog osiguranika, kojemu se od 01.01.2008.g. izračunava prijevremena mirovina primjenom %-tka umanjenja/mjesec manje života od 65 g za 0,15 %, umjesto 0,34 % (HZMO po službenoj dužnosti donosi novo rješenje u duhu i smislu rečenog)

Formula za izračun nove prijevremene mirovine je ista tj.:

KOPP x BGMS x VF x AVB

KOPP – ostaje isti (1,51)

BGMS – ostaje isti ( 37 g)

VF – se mijenja i iznosi za 57 mj. života manje od 65 g., računajući do dana ostvarenja prava na mirovinu

x 0,15 %/mjesec = 8,55 % manje od vrijednosnog faktora 1,00. To znači, da je vrijednosti faktor za našeg osiguranika 0,9145.

AVB – ostaje ista, tj. 52,76 kn/bod.

Izračun:

1,51 x 37 = 55,87 x 0,9145 = 51,0931 osobna boda x 52,76 kn/bod = 2.695,67 kn/mjesec mirovine

Dodatak na mirovinu = 591,73 kn (isti iznos izračunat za 2007.g.)

Mirovina = 2.695,67 kn/mjesec + dodatak 591,73 kn = 3.287,40 kn bruto/mjesec

U 2007.g. umirovljenik neće plaćati porez i prirez, a u 2008.g. će plaćati, 50,86 kn poreza i prireza iz mirovine na iznos razlike do 3.000,00 kn (maksimalni iznos o.o.o. umirovljenika).

 

* * * * *

Prijava poreza na dobit za 2007. g

pripremio Ante Gabrilo, dipl. oecc., u formi pitanja i odgovora

 

Tko je obvezan podnijeti prijavu?

Skladno članku 2. Zakona o porezu na dobit (NN 177/2004) porezni obveznik je trgovačko društvo i druga pravna osoba (zdravstvena ustanova) i fizička osoba rezident RH koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, dohotka ili prihoda, a upisana je u registar obveznika poreza na dobit.

Kako fizička osoba postaje obveznikom poreza?

Fizička osoba, poduzetnik (vlasnik ljekarne, laboratorija itd.) postaje obveznikom poreza na dobit po sili zakona:

1) ako je u prethodnom poreznom razdoblju (kalendarska godina ili kraće) ostvario ukupni primitak veći od 2.000.000,00 kuna, ili

2) ako je u prethodnom razdoblju ostvario dohodak veći od 400.000,00 kuna, ili

3) ako ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000,00 kuna, ili

4) ako u prethodnom razdoblju prosječno zapošljava više od 15 radnika.

Fizička osoba, poduzetnik također može izjaviti poreznoj upravi da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak od samostalne djelatnosti ako procjeni da joj to pogoduje.

Kome je u interesu promijeniti status, prijeći iz kategorije obveznika poreza na dohodak u kategoriju obveznika poreza na dobit?

Porez na dohodak se plaća prema progresivnim stopama od 15%, pa sve do 45%, plus prirez, prema mjestu prebivališta, ovisno o ostvarenoj visini dohotka. Ako je obveznik u poreznom razdoblju ostvario dohodak veći od 115.200,00 kuna, uz osobni odbitak 19.200,00 kuna, on je već “ušao” u poreznu stopu od 35% i takvom obvezniku bi se već isplatilo promijeniti status.

Koje su bitne razliku u primjeni poreza na dobit u odnosu na dohodak?

Bitne razlike su u slijedećem:

1) u raspolaganju sa rezultatom, kod dohotka npr. vlasnik ljekarne može nakon plaćenih izdataka i akontacije poreza na dohodak slobodno raspolagati sa ostatkom sredstava, a obveznik poreza na dobit mora čekati završni račun, na temelju kojeg plati 20% poreza na dobit s tim da raspolaže s ostatkom, tj. s netto dobiti, koju može npr. isplatiti sebi na tekući račun ili podići sa žiro računa, jer u protivnom ako podiže akontaciju dobiti tijekom godine ili izuzima imovinu trgovačkog društva, ustanove ili obrta za privatne troškove mora platiti porez na dohodak od kapitala u iznosu od 35% na ukupni iznos privatnih troškova ili dobiti koja se izuzima, sukladno čl.30. i 51. Zakona o porezu na dohodak (NN 171/2005).

2) U knjiženju nastalih poslovnih događaja, jer se u sustavu obračuna poreza na dohodak poslovni događaji knjiže prema načelu blagajne u knjizi primitaka i izdataka (u KPI se unose izdatci plaćeni i primitci naplaćeni do kraja godine – sustav naplaćene realizacije), primjenom jednostavnog modela knjiženja poslovnih događaja, a kod obveznika poreza na dobit događaji se knjiže u glavnu knjigu dvostrukim knjiženjem na određenim kontima sukladno čl.33.Zakona, prema danu ispostave/dostave računa (sustav fa. realizacije)

3) U obračunu doprinosa I “plaće” poduzetnika, jer kod tzv. dohodaša doprinosi se obračunavaju prema osnovici iz rješenja porezne uprave, a tzv. dobitaši sebi obračunavaju plaću, pa tako npr. u visini poduzetnička plaće, koja za 2008. godinu iznosi 7.672,50 kuna I. brutto, da bi nakon toga slobodno raspolagali sa netto iznosom izvedenim iz te osnovice, kao i svaki drugi radnik koji ostvaruje plaću za svoj rad.

4) U propisanim izvješćima i datumima predaje nadležnim institucijama, dohodaši predaju do kraja veljače prijavu poreza na dohodak od samostalne djelatnosti za proteklo porezno razdoblje, rekapitulaciju knjige primitaka i izdataka, popis dugotrajne imovine, te knjigu prometa obrta, a dobitaši predaju do kraja travnja prijavu poreza na dobit, knjigu DI, bilancu stanja, račun dobiti i gubitka, te brutto bilancu poduzetnika.

Da li obveznici poreza na dobit mogu osim prijave poreza na dobit podnijeti i prijavu poreza na dohodak iz obračunate tzv.poduzetničke plaće?

Da, dobitaši mogu za ostvareni dohodak tj. svoju poduzetničku plaću podnijeti prijavu poreza na dohodak i ostvariti povrat poreza za porezno priznate izdatke kao što su premije životnog i rentnog osiguranja, kamate na stambeni kredit, premije dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja ili troškove liječenja koji nisu pokriveni obveznim zdravstvenim osiguranjem.

Dobit ili gubitak naveden u brutto bilanci do kojeg se došlo primjenom računovodstvenih pravila se unosi u prijavu poreza na dobit i umanjuje za slijedeće stavke:

1) Za prihode od dividendi i udjele u dobiti, koji su prethodno uvećali prihod,

2) Za nerealizirane dobitke od vrijednosnih papira, ako su knjiženi u brutto bilanci,

3) Za prihode od naplaćenih otpisanih potraživanja koja su prethodnih godina bila uključena u osnovicu,

4) Za svotu amortizacije koja nije u proteklim razdobljima korištena do propisanih iznosa,

5) Za iznos državnih potpora prema posebnim propisima, a koja su u brutto bilanci uključena u prihod,

Dobit se u prijavi poreza uvećava za slijedeće stavke:

1) za nerealizirane gubitke, ako su prethodno uključeni u osnovicu,

2) za svotu amortizacije iznad propisanih iznosa,

3) za 70% troškova reprezentacije (ugošćenja, darovi bez loga poduzetnika itd.),

4) za 30% troškova korištenja osobnog automobila (benzin, servisi, amortizacija, autogume), osim premija obveznog i kasko autoosiguranja,

5) za privatne troškove vlasnika i izuzimanja tijekom godine,

6) za zatezne kamate između povezanih osoba,

7) za darovanja u iznosu većem od 2% ukupnog prihoda iz proteklog razdoblja,

8) za iznose kazni naplaćenih od državnih tijela,

9) za sve druge rashode koji nisu izravno u svezi ostvarivanja prihoda i registrirane djelatnosti poduzetnika.

Koje su propisane stope amortizacije?

Kao prvo bih napomenuo, da se u knjigu DI unosi imovina vrijednosti veće od 2.000,00 kuna i vijekom trajanja duljim od godine dana prema slijedećim stopama amortizacije:

1) za građevinske objekte i poslovne prostore 5%,

2) za osobne automobile 20%,

3) za opremu, teretna vozila i nematerijalnu imovinu 25%,

4) za računala, opremu, software i mobilne telefone 50%,

5) za ostalu imovinu 10%.

Da li se navedene stope mogu i uvećati?

Da, sukladno čl.12. Zakona o porezu na dobit navedene stope se mogu posebnom odlukom poduzetnika i podvostručiti.

Koje su klase konta iz kontnog plana?

Klasa konta 0 – dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina

1 – kratkotrajna imovina, gubitak iznad kapitala

2 – obveze kratkotrajne i dugotrajne

3 – zalihe sirovina i materijala i sitnog inventara

4 – troškovi

6 – proizvodnja, gotovi proizvodi i roba

7 – prihodi i rashodi poslovanja

8 – financijski rezultat poslovanja

9 – kapital i pričuve

Da li moram donijeti odluku o kontnom planu?

Da, svaki poduzetnik mora donijeti takvu odluku sa navedenim kontima.

Da li na kraju godine poduzetnik mora izvršiti popis imovine i inventara?

Da, to je još uvijek zakonska odredba kako bi se uskladilo stvarno stanje sa stanjem imovine iz poslovnih knjiga.

ZAKLJUČAK: Pri izradi prijave poreza na dobit svaki poduzetnik treba obratiti na konta klase 4 - troškovi da se vidi koji iznosi uvećavaju osnovicu (30% iznosa na kontu amortizacije osobnog automobila ili troška goriva za os.aute itd.), te konta klase 7 – prihodi (ako su uključeni prihodi od državnih potpora ili dividendi, oni u prijavi umanjuju osnovicu).

Također treba priložiti bilancu stanja, račun dobiti i gubitka, knjigu DI, pregled korištenih poreznih gubitaka u proteklim razdobljima, ako su korišteni i ostali prilozi.

Prijavu, poduzetnik mora predati do kraja travnja tekuće godine za proteklo porezno razdoblje u ispostavi porezne uprave prema sjedištu poduzetnika.

 

* * * * *

PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA:

Primjena Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske u svezi promjene iznosa „Uskrsnice“ za 2008.g. – pripremio Ivan Gabrilo, dipl. iur.

U NN, 122/07. objavljen je Kolektivni ugovor o izmjeni i dopuni Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske – Anex br. 1.

Odredbom članka 1. Anexa broj 1. mijenjan je članak 153. stavak 1. Kolektivnog ugovora, koji propisuje pravo/obvezu isplate dara u naravi „Uskrsnice“ u protuvrijednosti 400,00 kn, u smislu, da iznos „Uskrsnice“ do maksimalnog iznosa od 400,00 kn utvrđuje sam poslodavac.

U duhu i smislu rečenog, iznos „Uskrsnice“ za 2008.g. u rasponu od 0 – 400,00 kn utvrđuje sam poslodavac.

Zbog toga bi postupak utvrđivanja tog prava radnika i način realizacije trebalo provesti, kako slijedi:

Promemorija poslodavcu, koji zapošljava cca 10 radnika

__________________

(Poslodavac)

 

«U S K R S N I C A»/08.

Uvod

«Uskrsnica» je naknada/dar radniku u naravi, čija je pojedinačna vrijednost do 400,00 kn = osnovica.

Odredbom Aneksa broj 1 Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske, NN, 122/07. (u daljnjem tekstu: Aneks broj 1 Kolektivnom ugovoru) propisano je da radnik ima pravo na dar u naravi/svaka godina do iznosa osnovice, prema odluci Poslodavca.

Dar u naravi nazvan je «Uskrsnica» i ima simbolično značenje darivanja radnika u povodu nastupa jednog od najvećih kršćanskih blagdana Uskrsnuće Isusa, kojeg slavimo u pravilu u ožujku/travnju mjesecu, svake godine.

Pretpostavka je da se radnika daruje u naravi i to živežnim namirnicama, onima, koje po tradiciji kršćanstva konzumiramo na taj dan (jaja, šunka…).

Pravo je radnika na «Uskrsnicu», a obveza je poslodavca da mu refundira trošak kupnje artikla i to do visine troška kupnje od 400,00 kn

Aneksom broj 1 Kolektivnom ugovoru, napuštena je koncepcija da radnik ima pravo na puni iznos «Uskrsnice», što znači da je prepušteno volji/mogućnostima poslodavca obračunati/isplatiti to/za to pravo radniku iznos do maksimalnog iznosa.

Puni iznos osnovice utvrđen je člankom 153. Kolektivnog ugovora

Na iznos isplate «Uskrsnice» poslodavac ne obračunava porez/prirez, ako ga isplaćuje do propisanog iznosa

Propisani iznos = iznos koji je utvrđen u članku 16. stavak 7. Pravilnika o porezu na dohodak, NN, 95/05. (u daljnjem tekstu: Pravilnik), kao neoporezivi iznos, u smislu članka 14. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak, NN, 177/04.

 

Odredbom članka 14. stavak 1. Pravilnika propisano je da se sve isplate iz Pravilnika priznaju samo na temelju v j e r o d o s t o j n i h isprava

Iz navedenih razloga u podnaslovu, da bi zdravstveni radnik privatne prakse/zdravstvena ustanova – poslodavac/poslodavci – mogli obračunati/isplatiti naknadu, potporu, nagradu i druge primitke iz članka 13. Pravilnika i dar u naravi iz članka 16. stavak 7. Pravilnika, tj. i «Uskrsnicu», mora donijeti/izraditi odgovarajuću ispravu, koja bi imala snagu vjerodostojnog dokumenta i koja bi time legalizirala isplatu.

Odredbom članka 245. Kolektivnog ugovora propisano je, da radnik ostvaruje pravo iz Kolektivnog ugovora na osnovi rješenja poslodavca.

Rješenje poslodavca = vjerodostojna isprava u ostvarenju prava/obveze na isplatu, za «Uskrsnicu»

Poslodavac popunjava anketu u kojoj utvrđuje iznos „Uskrsnice“ u rasponu od 0 – 400,00 kn. Po dostavi odgovora na Anketu, pristupa se izradi Rješenja o pravu radnika na „Uskrsnicu“, prema iznosu, na koji se je poslodavac odlučio, respektirajući maksimalno mogući iznos.

Napomena: U odnosu na 2007. g., «Uskrsnica» za 2008. g. isplaćuje se Radniku do iznosa prema odluci/volji poslodavca, a najviše do punog iznosa/Uskrsnica. «Puni iznos» je iznos od 400,00 kn, kako je propisano člankom 153. Kolektivnog ugovora, na koji upućuje odredba članka 16. stavak 7. Pravilnika o porezu na dohodak.

Sukladno rečenom ove godine je potrebno provoditi anketu kod poslodavca koji zapošljava više radnika, koliko će obračunati/isplatiti «Uskrsnicu»/radnik jer ona n i j e , glede prava i glede iznosa, Kolektivnim ugovorom zadana, za razliku od prijašnjih godina.

Glede opredjeljenja za iznos „Uskrsnice“, poslodavac mora utvrditi svim radnicima jednaki iznos, jer bi se u protivnom, postupak poslodavca mogao ocijeniti kao izraz diskriminacije, što je suprotno članku 2. ZOR-a.

 

Obrazac ankete za isplatu “USKRSNICE“ suvlasnicama i radnicama __________ za 2008. g.

 

_______________

(Poslodavac)

Napomena: Maksimalni iznos „Uskrsnice“, na koji se ne obračunavaju doprinosi, porez/prirez je 400,00 kn.

Radnik mora prilikom isplate odobrenog iznosa prezentirati račune za kupljenu robu.

Računi za kupljenu robu upotpunjuju Rješenja o odobrenju isplate „Uskrsnice“.

Model grupnog Rješenja o isplati dara u naravi/“Uskrnice“/2008.g. radnicima MBL-a

_____________

(Poslodavac)

U Zagrebu, __________ 2008. g.

Na osnovi odredbi članka 245. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske, NN, 127/06., a u svezi s odredbom članka 1. Aneksa broj 1 Kolektivnom ugovoru - NN 122/07., respektirajući odredbe članka 16. stavak 7. Pravilnika o porezu na dohodak – NN 95/05., d o n o s i m

R J E Š E N J E o isplati dara u naravi/»Uskrsnice»/2008.g.

1. Radnicama _________________________________(u daljnjem tekstu: Radnik), odobravam isplatu od po 400,00 kn/Radnik za kupljene živežne namirnice/u – dar u naravi/tzv. «Uskrsnicu»/08., za sve Radnike u ukupnoj vrijednosti od 4.000,00 kn.

2. Isplatu za «Uskrsnicu» iz prethodne točke izvršiti ću prije ili poslije Uskrsa/08., zavisno od dana prezentacije odgovarajućeg računa od strane Radnika i to u gotovini, na blagajni Poslodavca.

3. Isplata «Uskrsnice» ne podliježe obvezi obračuna doprinosa, poreza i prireza.

4. Radnik prijem isplate «Uskrsnice» potvrđuje na posebnom dokumentu, tj. «isplatnici».

5. Ovo Rješenje stupa na snagu i primjenjuje se s danom donošenja.

O b r a z l o ž e n j e:

Odredbom članka 1. Aneksa broj 1 Kolektivnom ugovoru, koji je citiran u uvodu ovog Rješenja (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor) utvrđeno je pravo radnika na radu kod poslodavca u privatnoj praksi Hrvatske, koji je član Udruge na isplatu naknade za «Uskrsnicu».

S obzirom da je Poslodavac član Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu, to ga, temeljem članka 199. Zakona o radu obvezuje primjena Kolektivnog ugovora i glede obračuna/isplate «Uskrsnice».

U duhu i smislu rečenog, Poslodavac je izvršio svoju obvezu glede realizacije prava Radnika na «Uskrsnicu» i za 2008.g. i obvezu donošenja dokumenta, tj. ovog Rješenja, koje ima snagu vjerodostojne isprave, koja isplati daje punu zakonsku snagu.

Poslodavac je odlučio, u okviru raspona moguće isplate od 0 – 400,00 kn radnicima za „Uskrsnicu“ isplatiti maksimalni iznos od 400,00 kn.

Knjigovodstvo Poslodavca knjižiti će isplatu po ovom Rješenju na teret poslovnih rashoda u Financijskom planu za 2008.g.

Rezimirajući rečeno, riješeno je kao što je navedeno u dispozitivu.

Pouka o pravnom lijeku:

Ako Radnik smatra da mu je u realizaciji prava na «Uskrsnicu», prema ovom Rješenju, povrijeđeno njegovo pravo, može zatražiti ostvarenje prava i to u roku od 15 dana, računajući od dana dostave ovog Rješenja. Ako Poslodavac u slijedećem roku od 15 dana, računajući od dana dostave zahtjeva Radnika za zaštitu svog prava ne udovolji tom zahtjevu ili ne odgovori na zahtjev, Radnik ima pravo u slijedećem roku od 15 dana zatražiti zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

Radnicima:

 

 

 

Poslodavac:

2. Knjigovođi

3. Arhivi

- - - - -

Model Rješenja o isplati dara u naravi/“Uskrsnice“/2008.g. .- suvlasnicima

__________________

(Poslodavac)

Zagreb, __. __. 2008 g.

Na osnovi odredbi članka 10. stavak 1 podstavak 10. Zakona o porezu na dohodak, respektirajući odredbe članka 14. istog Zakona i odredbe članka 16. stavak 7. Pravilnika o porezu na dohodak – NN 95/05 i način ostvarenja prava propisan člankom 14. stavak 1. istog Pravilnika, d o n o s i m

R J E Š E N J E o isplati dara u naravi/»Uskrsnice»/2008. g. nama – suvlasnicama MBL-a

1. Sebi, suvlasnicama Medicinsko-biokemijskog laboratorija: ______________ (u daljnjem tekstu: Suvlasnik), odobravam isplatu dara u naravi – «Uskrsnicu/2008. u maksimalnom iznosu po 400,00 kn/Suvlasnik.

2. Isplatu za «Uskrsnicu» iz prethodne točke realizirati ćemo prije ili poslije Uskrsa/08., zavisno od dana kada ćemo MBL-u prezentirati odgovarajući račun za kupljeni «dar» i to u gotovini, na blagajni Poslodavca.

3. Isplata «Uskrsnice» ne podliježe obvezi obračuna doprinosa, poreza i prireza.

4. Svaki Suvlasnik prijem isplate «Uskrsnice» potvrđuje na posebnom dokumentu, tj. «isplatnici».

5. Ovo Rješenje stupa na snagu i primjenjuje se s danom donošenja.

O b r a z l o ž e n j e:

Odredbom članka 10. stavak 1. podstavak 10. Zakona o porezu na dohodak propisano je, da i osobe koje obavljaju djelatnost obrta i s obrtom izjednačene djelatnosti iz članka 18. istog Zakona imaju pravo na primitke od pomoći, potpora i naknada bez obračuna doprinosa, poreza i prireza. Članak 14. istog Zakona propisuje da se na isplate iz članka 10. Zakona iznad propisanih iznosa primjenjuju pravna pravila za obračun dohotka od nesamostalnog rada.

Odredbom članka 16. Pravilnika o porezu na dohodak, propisan je iznos primitka dara u naravi, nazvan „Uskrsnica“ i način kako se isplaćuje, tj. da se isplaćuje na osnovi računa za kupljenu robu.

Citiranom odredbom članka 16. Pravilnika propisano je da se dar u naravi može tretirati kao oblik pomoći/potpore, samo ako se isplaćuje za kupnju robe do vrijednosti od 400,00 kn/radnik, odnosno i osoba iz članka 18. Zakona o porezu na dohodak.

Slijedom toga, svaki radnik ali i obrtnik odnosno osoba – poduzetnik koji obavlja djelatnost izjednačenu s obrtom, ako koji je ujedno/može biti i poslodavac, ima pravo 1 puta godišnje obračunati, kako radniku tako i sebi dar u naravi čija pojedinačna vrijednost ne prelazi 400,00 kn, kao što je to slučaj, koji je predmet ovog Rješenja.

Rezimirajući rečeno, voditelj MBL-a, koji odgovara za zakonitost rada MBL-a, donio je ovo Rješenje za sebe i drugog suvlasnika glede isplate dara u naravi/Uskrsnica 2008. g.

U duhu i smislu rečenog, voditelj MBL-a je s ovim Rješenjem realizirao za sebe i drugog suvlasnika pravo koje mu/im pripada temeljem citiranih propisa i za 2008. g.

Ovo Rješenje ima snagu vjerodostojne isprave u smislu članka 14. Pravilnika o porezu na dohodak, pa je slijedom toga realizirano pravo/suvlasnik zakonito.

Knjigovodstvo Poslodavca knjižiti će isplatu po ovom Rješenju na teret poslovnih rashoda u Financijskom planu za 2008.g.

Rezimirajući rečeno, riješeno je kao što je navedeno u dispozitivu.

Dostavljeno:

Suvlasnicama:

 

 

Za suvlasnice:

2. Knjigovođi

3. Arhivi

 

 

* * * * *

 

 

Primjena Kolektivnog ugovora glede ostvarenja ostalih materijalnih prava radnika iz rada, u smislu članka 10. stavka 9. i 10. Zakona o porezu na dohodak

 

ZDRAVSTVENE ZANIMLJIVOSTI:

pripremila Aleksandra Gabrilo, dipl. iur.

 

VIJESTI IZ FARMACEUTIKE

Prikaz slučaja: Bugarska

2. studenoga 2007.

Bugarski vlasnici ljekarni lobiraju za zakonske promjene

Bugarski vlasnici ljekarni zaprijetili su da će tužiti bugarsku vladu pred sudovima u Europskoj uniji, ako zakonodavci ne promijene važeći zakon o ljekarništvu u Bugarskoj.

Ranije tijekom 2007. članovi bugarskog parlamenta usvojili su novi zakon, koji propisuje da sve ljekarne moraju biti u vlasništvu kvalificiranih farmaceuta, a isti ne mogu biti vlasnici više od jedne ljekarne.

Sporna odredba zakona učinkovito zabranjuje osnivanje ljekarničkih lanaca, osim u slučaju da su isti osnovani na načelu franšize.

Više od 30 ljekarni su bile zatvorene diljem Bugarske, u razdoblju kraj listopada-početak studenoga 2008, primjenjujući spornu odredbu, kako je izjavio predsjednik bugarske Udruge vlasnika ljekarni Nikolaj Kostov.

Udruga je već zatražila od Europske komisije da donese odluku o Zakonu o ljekarništvu, te očekuje njeno očitovanje do kraja 2007.

„Ako dobijemo pozitivan odgovor, to će pokrenuti vrlo kompleksnu proceduru, u kojoj će Europska komisija zatražiti bugarski parlament da promijeni zakon. Ako bi to vlada odbila, tada bismo bili u mogućnosti tužiti bugarsku državu pred Europskim sudom pravde.

Vlasnici ljekarni smatraju da osporavana odredba nepotrebno otežava njihovo poslovanje, s obzirom da vlasništvo nema utjecaja na kvalitetu usluga, koje su davane od strane licenciranih profesionalaca.

Dodatno, bugarsko farmaceutsko tržište treba konsolidaciju, da bi omogućilo bolje i jeftinije usluge, smatra Kostov.

Otprilike 1.300 ljekarni diljem Bugarske su u vlasništvu tvrtki, koje krše zakon i trebale bi se zatvoriti, prema saopćenju Udruge.

Međutim, neki ljekarnici ne slažu se sa zaključcima Kostova, koji se usredotočio na ekonomsku stranu problema.

Ljekarne su primarno i osnovno ustanove koje omogućuju zdravstvenu brigu i kao takve, trebaju biti neovisne i raditi u skladu s dobrom farmaceutskom praksom, kaže Gabriela Vuteva, glavna tajnica bugarske udruge ljekarnika.

Bugarski ljekarnici pripremaju štrajk

11. studenoga 2007.

Bugarski ljekarnici bi mogli stupiti u štrajk, ukoliko bugarska vlada pokrene plan smanjenja ljekarničkih marži na prodaju lijekova.

Udruga ljekarnika, koju podržava farmaceutska grupacija Europske Unije (PGEU), udruga koja predstavlja ljekarnike svih zemalja Unije, čiji je predsjednik Leopold Schmudermaier posjetio Bugarsku.

Takva vladina mjera će drastično smanjiti prihode ljekarnika, prisiliti velik broj njih da zatvore ljekarne, pogotovo u ruralnim područjima, u kojima posluje samo po jedna ljekarna.

Prijedlog smanjenja marže pokrenulo je bugarsko ministarstvo zdravstva, unatoč primjedbama udruge ljekarnika, koji tvrde da imaju podršku zdravstvenog odbora u bugarskom parlamentu.

Bugarska vlada bi o navedenom prijedlogu trebala glasovati na sljedećoj sjednici.

Bugarski ministar zdravstva odbacuje prijetnje štrajka bugarskih ljekarnika

15. studenoga 2007.

Bugarski ministar zdravstva Radoslav Gajdarski odbacio je prijetnje bugarskih ljekarnika o štrajku, ukoliko vlada nastavi sa svojim planom smanjenja marži ljekarnama na prodaju lijekova.

Ljekarnici zahtijevaju da vlada zadrži gornji postotak od 29 % na veleprodajne cijene, koji vlada namjerava smanjiti za polovicu.

„Vlada ne odustaje od predloženog smanjenja marži, a ljekarnici žele visoke profite, koje ne možemo dopustiti“, izjavio je ministar Gajdarski.

Bugarski ljekarnici održali protestne zborove diljem zemlje

Bugarski ljekarnici su 8. siječnja 2008. održali protestne zborove diljem zemlje zbog odluke Vlade da smanji ljekarničke marže na prodaju lijekova.

Ljekarne diljem Bugarske su bile zatvorene na sat vremena, što je stupilo na snagu u podne. Taj potez podržao je sindikat ljekarnika, čiji su predstavnici izjavili da će takva vladina mjera drastično smanjiti prihode i prisiliti mnoge da zatvore vrata svojih ljekarni.

Ljekarnici su zatražili da vlada zadrži raniju ljekarničku maržu na najvišoj razini od 29 % udjela od veleprodajne cijene, koja je intervencijom vlade smanjena za polovicu.

„Zakon je izričit, i daje vladi pravo i dužnost da određuje cijene“, izjavio je bugarski ministar zdravstva Radoslav Gajdarski, za vrijeme okruglog stola, na kojem se raspravljalo o tom problemu.

Ministarstvo je također odbacilo optužbe o nedosljednostima, u usporedbi između novog zakona i godišnjeg okvirnog sporazuma bugarskog fonda za zdravstveno osiguranje, koji je određivao cijene svih medicinskih usluga, kao i udio u podmirenju troškova raznih lijekova.

Ministar Gajdarski je ipak priznao da bi ukidanje poreza na dodanu vrijednost na lijekove bio najbolji potez, koji bi posljedično smanjio cijene lijekova.

Izvor: www.novinite.com

FINANCIJSKA ULAGANJA I PREUZIMANJA

Grčki farmaceutski lanac razmatra mogućnost preuzimanja lanca ljekarni u Bugarskoj

U siječnju 2008. je grčka farmaceutska tvrtka Alapis objavila nakanu preuzimanja bugarskog lanca ljekarni prije kraja siječnja 2008. kao dio svoje strategije ekspanzije u području jugoistočne Europe, citiran je izvadak iz grčkog dnevnika „Imerisia“, u bugarskom poslovnom listu „Dnevnik“.

Grčka kompanija je značajno povećala svoju nazočnost na domaćem tržištu putem preuzimanja u 2007. godini i sada namjerava primijeniti isti model proširenja i na regionalno tržište.

Kako bi financirao buduća preuzimanja u regiji, Alapis je krajem 2007. podignuo sindicirani kredit u devet banaka, u ukupnom iznosu od 640 milijuna eura.

Iznos kredita je indikativan o ambicijama te kompanije, s obzirom da su ranija preuzimanja Alapisa bila puno manja, navodi Dnevnik.

Alapis je trenutno u pregovorima oko preuzimanja jednog srpskog farmaceutskog lanca, a ima i predstavništvo u Albaniji.

Za 2008. godinu, tvrtka planira ostvariti neto profit od 120 milijuna eura i prodaju od 700 milijuna eura.

Izvor: www.novinite.com

Odvjetnici u laboratorijskim kutama

Barr Laboratories su zapanjili Wall Street u veljači ove godine nakon što su pobijedili Eli Lilly i njihovu patentnu zaštitu za Prozac, antidepresiv, koji ostvaruje godišnju prodaju od 2,6 milijarde USD. Lilly je izgubio USD 25 milijardi u tržišnoj kapitalizaciji, dok su dionice Barra narasle 40 % - do USD 76.

Malo poznata farmaceutska tvrtka Pomona, proizvođač generičkih lijekova može početi proizvoditi jeftiniji Prozac sljedećeg ljeta, dodajući vrijednost prodaje od USD 200, na prihod tvrtke u iznosu od 500 milijuna USD.

Elly Lilly ima mogućnost žalbe, ali s neizvjesnim izgledima za uspjeh.

Izvršni direktor Bruce Downey je od 1997. putem parnica već povećao godišnju prodaju 17 %.

Više od 60 % prihoda otpada na proizvode koji se prodaju nakon nagodbi ili sudskih presuda.

Watson Pharmaceuticals i Teva Pharmaceuticals su također često na sudu, ali ne odabiru tako često razvikane lijekove, čiju patentnu zaštitu će osporavati.

Barr je bio zainteresiran za AZT, Coumadin i Premarin.

Najbolje prodavani lijek (USD 300 milijuna), Tamoxifen, lijek protiv raka dojke, uspjeli su dobiti nakon nagodbe s Astra Zenecom 1993.

Ipak se Barr, unatoč posljednjoj reputaciji pit-bulla, pokušava etablirati kao proizvođač lijekova. U generičkoj proizvodnji lijekova sve je više proizvođača.

Barrov problem je činjenica da će, u slučaju da Eli Lilly ne uspije u žalbenom postupku, imati ekskluzivu na jeftiniju verziju Prozaca za razdoblje od samo šest mjeseci.

„Ako želite velike rezultate, morate se usredotočiti na područje izvan proizvodnje generičkih lijekova i tražiti prilike, takvo razmišljanje nas je odvelo u tom smjeru“, kaže g. Downey, 52-godišnji bivši odvjetnik iz Washingtona D.C. ….

….. Barr ima trenutno devet novih lijekova u proizvodnom postupku, s kojima se namjerava natjecati u industrijskoj prodaji za više od 4 milijarde USD.

Razvijaju dva lijeka protiv raka, s kojima bi trebali izaći na tržište sljedeće godine: lijek protiv raka prostate CyPat i oralni kontraceptiv Seasonale su u završnoj fazi ispitivanja…

Izvor: www.forbes.com

 

 
ZAŠTITA INTERES PRIVATNE PRAKSE:  

Uvodni komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

Hrvatskih strukovni sindikat medicinskih sestara i med. tehničara (u daljnjem tekstu: HSSMST) praktično je jedini sindikat javnih službi, koji se uporno „petlja“ u odnose poslodavac privatne prakse i njegov radnik m.s. Zašto naglašavamo uporno? Odgovor je zato što njihovo uplitanje u odnose privatne prakse/radnik = m.s. traje još od 1997.g. Tada su se pokušali nametnuti kao stranka sklapanja Kolektivnog ugovora, uz Udrugu i Sindikat radnika na radu u privatnoj praksi Hrvatske. Svoju namjeru pokušali su realizirati tužbom Općinskom sudu, osporavajući legalnost Kolektivnog ugovora, imputirajući da pri njegovom sklapanju nije sudjelovao i HSSMST. Presudu Općinskog suda u korist Udruge i Sindikata, potvrdio je i Županijski sud u Zagrebu, s obrazloženjem da HSSMST, prema prirodi i uvjetima obavljanja djelatnosti djeluje u drugom području, naglašavajući smisao primjene odredbi članka 202. ZOR-a, koji propisuje, da se u kolektivnom ugovoru moraju naznačiti stranke i područje njegove primjene.

U namjeri da poveća broj članstva, pa time i prihod od članarine, HSSMST proglašava sebe nadležnim za zaštitu interesa i radnika drugog vlasničkog područja – područja djelovanja i uvjeta djelovanja. Smisao radničkog organiziranja, prema ZOR-u, zaštita svojih interesa iz rada i po osnovi rada, prema ZOR-u, oživotvoruje se u trgovačkom društvu/ustanovi u kojoj radnik obavlja poslove temeljem ugovora o radu. Područje njegovog organiziranja jednako je području ingerencije/kompetencije njegovog poslodavca. Na tom principu, u istom vlasničkom području, u horizontali ili vertikali, sindikati kao udruge radnika osnovane u području ingerencije njihovog poslodavca, a i poslodavci, udružuju se u udruge i udruge više razine, da bi zajednički razriješili/utemeljili opseg/razinu pojedinog prava ili grupe prava.

Suprotno je propisanim temeljima i interesima radničkog organiziranja kako to pokušava provesti HSSMST. Prihvaćajući u svoj sustav organiziranja radnike drugog područja, područja koje djeluje s drugim/drugačijim vlasničkim interesom i svrhom djelovanja, pa time i odgovornosti za obveze, pravno je inkompatibilno, a za one koji pristupe u takav sustav, interesno neprovedivo.

S obzirom da se članstvo u Sindikatu, kao i bilo kojoj drugoj udruzi plaća, onaj koji plaća članarinu za to/takvo članstvo očekuje i odgovarajući ekvivalent. Za njega je ekvivalent zaštita njegovog interesa iz rada i po osnovu rada, u opsegu primjerice kako to nudi HSSMST. Radnik drugog poslodavca – u ovom slučaju poslodavca privatne prakse uspoređuje opseg prava koje mu nudi HSSMST kao ekvivalent članstvu sa opsegom prava koji mu nudi njegov poslodavac, neposredno sam ili posredstvom Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske.

U ovom vremenu, kada mu njegov poslodavac ne može, ili u pravilu ne može ponuditi isti opseg prava, jer taj/takav opseg nije ostvario u razmjeni rada sa HZZO-om i/ili na tržištu zdravstvenih usluga, radnik m.s. prihvaća ponudu HSSMST, ne razmišljajući da li mu on može ili ne realizirati tu/takvu ponudu.

Sve opisano dešava se u vremenu, kada su Vlada RH i sindikati javnih službi sklopili Kolektivni ugovor za zdravstvo i zdravstveno osiguranje, sa jamstvom, da radnik mora ostvariti plaću prema zvanju i položaju, bez obzira da li zdravstvena ustanova njegov poslodavac, u ime vlasnika ustanove = osnivača može osigurati sredstva za pokriće troškova takve plaće. U prvoj godini primjene navedenog Kolektivnog ugovora bolnice/klinike registrirale su gubitak u poslovanju cca 3 milijarde kn ili cca 37,5 % ugovorenih sredstava za bolničku/ specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu. U drugoj godini primjene Kolektivnog ugovora gubitak se je reproducirao sa cca 2,5 milijarde kn, a u trećoj cca 1,7 milijardi kn.

HZZO kao poslovni partner bolnica/klinika nije za 37,5 % povećao cijene usluga tim subjektima, već je prepustio Državi da ona na teret proračunskih sredstava pokrije/pokriva taj gubitak. Cijene su praktično ostale iste?

Postupajući na opisani način, subjekti privatne prakse ostali su prikraćeni za 37,5 % povećanja cijena svojih usluga, a time i sredstava za zdravstvenu zaštitu koju pružaju osiguranicima HZZO-a. Zbog toga, opseg pojedinog prava iz rada i po osnovu rada za radnika na radu u privatnoj praksi Hrvatske, koji je ugovorni partner HZZO-a, u odnosu na kolegu istog zanimanja u statusu službenika je/morao je biti manji. U privatnoj praksi Hrvatske, jer za obveze privatne prakse odgovara privatnik, po načelu odgovornosti za obrtnika, vlada načelo „međuzavisnosti troškova i prihoda“. Kada bi privatna praksa povećala plaće bez obzira na financijski rezultat, po principima za javno zdravstvo, ušla bi u gubitak, kojeg bi morala sama sanirati pod prijetnjom bankrotstva i pljenidbe njene posebne imovine.

Zato je iskazana namjera HSSMST okarakterizirana kao kazneno djelo prevare naivnih, koji su prihvatili „mamac“, očekujući realizaciju većeg opsega plaća pa su pristupili u članstvo HSSMST udruge službenika na radu u ustanovama državnog i županijskog vlasništva.

Sve je počelo, kada je HSSMST upozorio zdravstvenog radnika privatne prakse da mora obračunati plaću svom radniku tako i tako – vidi podnesak i obračun plaće.

- - - - - -

Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-tehničara

Ur.broj: 13/01-08

Zagreb, 28. siječnja 2008.g.

Ordinacija opće medicine

B.R., dr. med.

Predmet: Zahtjev za zaštitu prava radnika

Poštovana,

Hrvatskom strukovnom sindikatu medicinskih sestara – medicinskih tehničara obratila se za pravni savjet članica sindikata xy. Iz nama dostavljene dokumentacije i na temelju provedenog razgovora sa strankom utvrdili smo nepravilnosti zbog kojih Vam se ovim zahtjevom obraćamo.

Zakup primarne zdravstvene zaštite, posebno je područje u djelatnosti zdravstva koje je uređeno s više propisa. Prvo primjenom odredbi Zakona o radu (članak 136., NN, 137/4.-pročišćenog teksta), Zakona o zdravstvenoj zaštiti (članci 72 – 75., NN, 121/03., 48/05., 85/06), odredbama Pravilnika o uvjetima i postupku za davanje u zakup zdravstvenih ustanova dijelova domova zdravlja i ljekarničkih zdravstvenih ustanova (NN,80/07), zatim odredbama Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN, 9/05, 20/06), odredbama Ugovora o zakupu s domom zdravlja i odlukom o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja (članak 29., NN, 142/06). Radi potpune informiranosti obavještavamo Vas i o tome da je zakup primarne zdravstvene zaštite Rješenjem Ustavnog suda ocijenjen kao javna služba, a ne privatna praksa (Rješenje Ustavnog suda RH od 7. kolovoza 2006., NN, 89/06.), te se na zakupce primjenjuju gore navedeni propisi.

Sukladno članku 129. st. 3. Zakona o radu (članak 136. pročišćenog teksta, NN, 137/04) poslodavac na kojeg se prenose ugovori o radu preuzima s danom prenošenja u neizmijenjenom obliku i opsegu, sva prava i obveze iz prenesenog ugovora o radu.

Slijedom narečenog, proizlazi da ste Vi kao poslodavac u zakupu PZZ dužni plaću i ostala prava radnika usklađivati s odredbama Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Stoga, utvrđujemo da se medicinska sestra xy s pravom osjeća oštećenom, te da njezina prava treba uskladiti s pozitivnim pravnim propisima bez odlaganja.

Stoga Vas pozivamo da medicinskoj sestri xy uskladite plaću i poštujete ostala materijalna prava koja se odnose na isplatu regresa, božićnice, jubilarne nagrade, te da joj sukladno odredbama Zakona o radu i Kolektivnog ugovora izdate potvrdu o radnom odnosu temeljem kojeg bi medicinska sestra xy dokazala kreditnu sposobnost. Napose Vaša je obveza i da joj vršite uplatu obustave kredita i prikažete preko platne liste na plaći.

U privitku Vam šaljemo simulaciju izračuna plaće medicinske sestre u zakupu primarne zdravstvene zaštite, a glede prava na božićnicu i regres, skrećemo Vam pozornost da su božićnica i regres za korištenje godišnjeg odmora za 2007. godinu ugovoreni u iznosu od 1.250,00 kuna.

Molimo Vaše pismeno očitovanje, a za sva daljnja pitanja stojimo Vam na raspolaganju.

S poštovanjem.

Tajnik HSS MS-MT:

Tajana Drakulić, dipl. iur.

- - - - -

ELEMENTI IZRAČUNA PLAĆE MEDICINSKIH SESTARA U PRIMARNOJ ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

OSNOVNA PLAĆA

- Osnovica za izračun plaće (NN, 130/07) 5.108,84 kn,

- Koeficijent složenosti poslova (NN, 38/01) 0,98,

- Dodatak na staž (NN, 27/01) 0,5 % za svaku navršenu godinu staža.

Dodaci na plaću prema Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN, 09/05.).

- članak 58. na smjenski rad 10 % za sat odrađene u 2. smjeni (cca 5 % mjesečno)

- članak 65. na uvjete rada u PZZ 6 %,

- čl.67. na neprekidni staž u zdravstvu i to:

o od 20 – 29 g. 4 %

o od 30 – 34 g 8 %

o od 35 i više g 10 %

_____________________________________

Osnovica x koeficijent = 5.108,84 x 0,98 = 5.006,66

Uvodni komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

„Slučaj“ opisan u uvodnom komentaru za prethodni predmet, kao plima proširio se i na druge zdravstvene ustanove, konkretno DZ Sisačko-moslavačke županije, njegovu sindikalnu organizaciju, koja se kao dušebrižnik eksponira prema MBL-u privatne prakse u „zaštiti“ interesa njegovih radnika.

Sindikalna organizacija DZ u svom zahtjevu prema MBL-u poziva se na Pravilnik o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova DZ i ljekarničkih ZU, u primjeni od 09.08.2007.g., sugerirajući primjenu intencija iz članka 10. Pravilnika, koji propisuje odredbu o prenošenju ugovora o radu na zakupca, kao novog poslodavca, ako radnik nastavi radni odnos za zakupca.

Ta odredba Pravilnika „počiva“ na odredbi članka 73. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Institut prijenosa ugovora o radu na novog poslodavca, baziran je na intencijama/primjeni članka 136. ZOR-a, no, s ograničenim vremenom primjene – najduže godinu dana, kako propisuje članak 207. ZOR-a – pročišćeni tekst.

Sindikalna organizacija obraća se MBL-u citirajući navedeni Pravilnik, iako je MBL stekao status privatnika daleko prije nego je Pravilnik postao pozitivna norma. No, ni to nije bitno za suštinu – namjeru, koja se skriva iza/u pozadini suštine podneska. Suština podneska je imputirati MBL-u, da je dužan obračunavati plaću radnicima prema mjerilima i kriterijima iz Kolektivnog ugovora za javno zdravstvo, u čijem je sklapanju sudjelovao i Sindikat više razine sindikalne organizacije DZ.

Sindikat više razine kojem pripada sindikalna organizacija DZ konzumirao je svoje pravo/ovlasti za sklapanje kolektivnog ugovora, kada je sa drugim sindikatima više razine javnih službi i Vladom RH sklopio Kolektivni ugovor za javne službenike i namještenike, prema Zakonu o plaćama u javnim službama.

Temeljem članka 202. ZOR-a, što je potvrđeno i člankom 1. Kolektivnog ugovora, NN, 9/05., utvrđeni su subjekti primjene Kolektivnog ugovora, a to su javne ustanove i pravne osobe kojih je osnivač Država i županija.

Time je, ex lege, isključena primjena tog Kolektivnog ugovora i na područje drugog vlasništva, kao što je to područje privatnog zdravstva u RH.

- - - - -

Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Podružnica Sisak

MBL __________

Predmet: Prigovor zbog nepoštivanja Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi (NN, 80/2007) donosi Pravilnik o davanju u zakup dijelova DZ i u članku 28 piše: „Prilikom određivanja plaća zdravstvenog radnika u svom timu, usklađivati obračun plaća s odredbama Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja….“.

Uvidom u obračun plaća i naknade radnicima uočeni su mnogi nedostaci. Radnici su zakinuti po svim osnovama Kolektivnog ugovora.

Molim da se pismeno očitujete o poduzetim radnjama i rokovima isplate zaostataka, jer u protivnom dug ćemo naplatiti sudskim putem što će znatno povećati troškove.

Ljerka Lulić

Dostavljeno:

- MBL-u

- Samost.sind.zdrav. i soc. skrbi RH – Zagreb

- Zaposlenicima MBL-a

- - - - -

Samostalni sindikat

zdravstva i socijalne skrbi

Podružnica DZ Sisak

Sisak, Tomislavova 1

Sisak, 18. veljače, 2008.g.

 

DZ Sisak

- Ravnateljica -

Predmet: Obavijest o nepravilnosti u radu MBL-a__________

Po Pravilniku o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova doma zdravlja (NN, br. 80/07) obavještavamo Vas da jedinica zakupa MBL____djeluje u suprotnosti sa članom 28. (nepoštivanje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i socijalne skrbi). Prema članku 30. istog Pravilnika navedeno je kada se može raskinuti ugovor o zakupu. Dom zdravlja kao zakupac dužan je upozoriti jedinicu zakupa koja krši Zakon, te ako ista ne postupi po upozorenju, poništiti Odluku o zakupu.

Zbog nepoštivanja Kolektivnog ugovora sindikat pokreće sudski spor za naknadu uskraćenih naknada radnika MBL-a.

Molimo pismeno obavijestiti Sindikat o poduzetim radnjama.

Sam. sin. rad. u zdrav. i soc. skrbi

Povjerenik Podružnice DZ Sisak

Ljerka Lulić

 

Dostaviti:

- MBL-u

- Komora medicinskih biokemičara (gđa A.Rukavina)

- HZZO – Ispostava Sisak

- Zaposlenicima MBL-a.

- - - - -

Komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

U uvjerenju kako oni imaju pravo, Sindikalna organizacija, Podružnica DZ Sisak obavijestila je o predmetu zaštite interesa radničkih prava radnika na radu u MBL-u i HZZO – Ispostavu Sisak.

- - - - -

 

Samostalni sindikat

zdravstva i socijalne skrbi

Podružnica Dom zdravlja Sisak

Sisak, Tomislavova 1

Sisak, 18. veljače, 2008.g.

HZZO- ISPOSTAVA SISAK

n/r gđa M. Bolfek

Predmet: Dostava podataka za potrebe spora sindikata i Kliničkog laboratorija ___________

Zbog kršenja materijalnih prava radnika, sindikalna podružnica Dom zdravlja Sisak pokreće sudski spor u ime zaposlenika MBL-a__ koji su upozoreni o propustima i kršenju Pravilnika o uvjetu i postupku za davanje u zakup dijelova doma zdravlja (NN, 80/07), te o kršenju Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN, broj 9/05).

1. Hitno dostaviti sindikatu podatke o broju osiguranik osoba za 2007.g. za MBL, te o sredstvima koje je isti na toj osnovi ostvario u 2007.g.

2. Hitno dostaviti podatke da li isti zadovoljava standarde o broju zaposlenika u odnosu na broj osiguranih osoba.

Sam. sin. rad. u zdrav. i soc. skrbi

Povjerenik Podružnice DZ Sisak

Ljerka Lulić

Dostaviti:

- MBL-u

- Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi - Zagreb

- Komora medicinskih biokemičara (gđa A.Rukavina)

- Zaposlenicima MBL-a.

Komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

DZ Sisačko-moslavačke županije, ponukan podneskom svoje Sindikalne organizacije, uputio je upozorenje MBL-u za nepridržavanje odredbi Kolektivnog ugovora za javno zdravstvo u odnosima prema svojim radnicima. I DZ poziva se na odredbe Pravilnika u primjeni od 09.08.2007.g., iako je on neprimjenjiv na već pravno utemeljeno stanje odnosa zakupac/radnik. Nezavisno od toga, i DZ zanemaruje pravnu činjenicu da se intencije članka 73. Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji upućuje na članak 136. ZOR-a primjenjuju samo do vremena sklapanja novog kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, a najduže godinu dana, računajući od dana prijenosa ugovora na novog poslodavca.

Svi ti rokovi i intencije glede MBL-a stvar su daleke prošlosti. No, ne sumnjajući u to da ove pravne činjenice znade i DZ, postavlja se pitanje, kakvu namjeru DZ želi polučiti sadržajem ovog podneska?

- - - - -

DZ Sisak

MBL-u

Predmet: Nepridržavanje odredbi Kolektivnog ugovora

Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi – Podružnica Doma zdravlja Sisak, putem svog povjerenika Ljerke Lulić upozorio me da kršite odredbu Pravilnika o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova domova zdravlja i ljekarničkih zdravstvenih ustanova – članak 28. st. 1, koji navodi: „Zakupac jedinice zakupa obvezan je: prilikom određivanja plaća zdravstvenog radnika u svom timu, usklađivati obračun plaća s odredbama Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, razmjerno visini novčane naknade koju ima ugovorenu sa Zavodom za ugovorene i izvršene usluge“.

Molim Vas da se u roku od 7 dana očitujete u vezi s upozorenjem Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi.

S poštovanjem!

Ravnateljica

Nikolina Pintar, dipl. oec.

O toma obavijest:

- Samostalni sindikat zdravstva

i socijalne skrbi – Podružnica DZS

- - - - -

Uvodni komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.:

 

Kao što je u uvodnom komentaru za podnesak HSSMST Ordinaciji privatne prakse u zakupu rečeno, tom Sindikatu detaljno je elaborirana suština iz prethodnog uvodnog komentara. Za svaku tvrdnju prezentirani su dokazi pozivom na točnu određenu zakonsku normu ili presude sudova ili stav i mišljenje relevantnih tijela, s javnim ovlastima, kao što su to Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i …

Iscrpivši sve argumente da nekoga uvjerimo da je bijelo bijelo, iako je to notorna činjenica, činjenica koja se ne dokazuje, završili smo podnesak zaključkom, da podnosimo kaznenu prijavu protiv odgovorne osobe u HSSMST za učinjeno kazneno djelo prevare i zlouporabe službene ovlasti.

- - - - -

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

Broj: ___/2008.

Zagreb, 08.02.2008. g.

 

Hrvatski strukovni sindikat

medicinskih sestara /med.tehničara

10000 ZAGREB

Draškovićeva 48/I

 

Predmet: Ordinacija opće medicine B. R., dr. med., – zahtjev za zaštitu prava radnika, odgovor Naslovu –

d o s t a v l j a m o ;

 

Nezavisno od činjenice što Naslov nema/ne može imati aktivnu legitimaciju sindikalnog djelovanja u području rada radnika u privatnoj praksi Hrvatske, u smislu članka 194. ZOR-a – pročišćeni tekst, odgovaramo na Vaš podnesak upućen Ordinaciji opće/obiteljske medicine B. R., dr. med., u predmetu: „Zahtjev za zaštitu interesa prava radnika“, od 28.01.2008.g.

Dovođenje u svezu Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, koji je sklopljen između Vlade RH i Sindikata javnih službi, na osnovi ovlasti iz Zakona o plaćama u javnim službama, sa ZOR-om, Zakona koji je isključio primjenu ZOR-a, po načelu specijalnog/općeg propisa, je pravno inkompatibilno, zlonamjerno i tendenciozno. Zla namjera očituje se u Vašim aktivnostima dovođenja u zabludu radnika na radu u privatnoj praksi Hrvatske, drugom vlasničkom području, a tendencija za realizaciju cilja povećanja članstva i prihoda od članarine, iz područja primjene drugog kolektivnog ugovora, odnosno pravnih pravila za reguliranje odnosa poslodavac/radnik (čin prevare, sa obilježjima kaznenog djela).

Uvod

Uvodno je potrebno memorirati da je Naslov, uz ostale Središnjice sindikata javnih službi sudjelovao u sklapanju Sporazuma sa Vladom RH 08.12.2004.g. kojim su se dogovorili, da će u 2005.g. stvoriti pravne modalitete, odnosno osnove za čvršću zaštitu radno-pravnog statusa radnika iz točke II. ovog Sporazuma (…posebice status medicinskih sestara zaposlenih kod liječnika privatne prakse, te privatnim laboratorijima, odnosno privatnim ljekarnama), da bi nastavno dogovor sadržajno ugradili i u članak 99. Kolektivnog ugovora…NN, 9/05. (rok provedbe 3 godine). Nakon toga, zajedno s drugim potpisnicima Sporazuma/Kolektivnog ugovora, Naslov je o p s t r u i r a o provedbu Sporazuma/Kolektivnog ugovora. Naime, kada je Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb izradila kalkulaciju cijena usluga – „glavarine“/boda, u koje je ugradila dogovoreni opseg prava iz rada i po osnovi rada prema Kolektivnom ugovoru…, niti jedan Sindikat, pa time i Naslov, nije se odazvao sastanku za zajednički nastup prema HZZO-u, da se osigura provedba dogovorenog. HZZO je odbio prijedlog kalkulacije „glavarine“/boda, s obrazloženjem: „Nema novaca“. Slijedom toga, i dalje kroz cijenu usluge HZZO svom poslovnom partneru – zdravstvenom radniku privatne prakse osigurava sredstva za plaću radnika tima. Što to u praksi znači, ilustrirat ćemo podatkom, da su prosječne plaće svih u RH, u vremenu 2007/1997. porasle za 89,88 %, dok su plaće radnika tima u „glavarini“ za opću medicinu povećane za 79,41 % ili 10%-tnih poena manje, a u medicinsko-biokemijskoj djelatnosti porasle za 34,84 % ili cca 55 %-tnih poena manje od prosječnog rasta plaća svih u RH u proteklih 10 godina. I takve plaće, prema kalkulativnom iznosu, zdravstveni radnik privatne prakse realizira ako ugovori standardni broj osiguranika. Koliko zdravstvenih radnika privatne prakse realizira manja sredstva, jer je ugovorio manji broj osiguranika ili s nepovoljnijom dobnom strukturom od propisanog iznosa/standardni broj. I zdravstveni radnik privatne prakse kojemu je Naslov uputio dušobrižnički podnesak realizira cca 24.500,00 kn/mjesec za rad tima umjesto 27.211,75 kn/mjesec = prosječni iznos za standardni broj osiguranika prema Odluci HZZO-a, NN, 142/06. ili cca 10 %-tnih poena manje. I dalje HZZO osigurava dodatak na plaću za radnika tima samo za prosječno 10 godina radnog staža. Udruga ima članove, čiji svaki radnik ima prosječno 27 godina ukupnog radnog staža, pa tom zdravstvenom radniku privatne prakse koji obavlja laboratorijsku djelatnost nedostaje u masi cca 8,5 % ukupnih sredstava za plaće (primjenom pravnih pravila iz Kolektivnog ugovora za javno zdravstvo, koji valorizira ukupni radni staž identično pravnim pravilima važećim za društveno vlasništvo kapitala). Zdravstvenoj ustanovi u vlasništvu Države/županije, jer je navedeno pravno pravilo kalkulacije cijene usluge važeće i za takvu ustanovu, gubitak s tog naslova „pokriva“ Država/županija. Dalje, HZZO osigurava godišnji odmor prosječno za 30 kalendarskih dana/godina, a toliki broj radnih dana konzumira radnik u javnom sektoru sa 22 radna dana. Praktično svaki radnik u javnom sektoru, prema Kolektivnom ugovoru ima toliko radnih dana. Postavlja se pitanje, tko financira razliku broja potrebnih radnih dana za svladavanje procesa rada u zdravstvenoj ustanovi. Odgovor je, radnici u radnom odnosu na određeno vrijeme. I ti, tj. za navedeni osnov povećavaju gubitke u poslovanju zdravstvene ustanove. Dalje, HZZO u cijenu usluge ne priznaje privatniku trošak amortizacije za zanavljanje opreme, sredstva za razvoj, za investicijsko održavanje opreme i…, sve ono što zdravstvenoj ustanovi osigurava njen osnivač iz decentraliziranih sredstava. Da bi zdravstveni radnik privatne prakse opstao/mogao opstati na tržištu, mora slijediti tehnološki razvoj u medicini/stomatologiji. Niti jedan DZ – zakupodavac nije zakupcu, a morao je, temeljem ugovora o zakupu, osigurati zamjenu opreme u zakupu. Dapače, npr. DZ Krapinsko-zagorske županije je dao zamjenski aparat laboratoriju u novi zakup, za koji je neovlašteno, protuzakonito, zaračunao zakupcu zakupninu (cca 200.000,00 kn). Kada je zakupac tražio povrat plaćene zakupnine na temelju stava/mišljenja Ministarstva financija RH, da su dobivena decentralizirana sredstva iz Proračuna bespovratna sredstva i da se kupljena oprema daje na besplatno korištenje, DZ se oglušio na zahtjev za povrat!

Sveza kolektivnog ugovora s odredbama ZOR-a, odnosno Zakona o plaćama u javnim službama

Za donošenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, NN, 9/05., za područje javnih službi, Vlada RH i Sindikati javnih službi imali su zakonsku ovlast iz Zakona o plaćama u javnim službama. Dovođenje u svezu navedenog Kolektivnog ugovora sa ZOR-om je produkt neznanja ili zle namjere.

Naime, svako područje primjene kolektivnog ugovora, u smislu odredbi članka 202. ZOR-a je područje ingerencije /kompetencije poslodavca i vlasnika, glede uređenja međusobnih odnosa u ostvarenju prava radnika iz rada i po osnovi rada, kako je propisano člankom 1. ZOR-a.

U smislu i duhu rečenog, ZOR je utemeljen na načelima suprotstavljenog interesa radnik/poslodavac.

Radi zaštite interesa, ZOR daje mogućnost/pravo radnicima i poslodavcima utemeljiti svoje udruge – radnicima sindikat a poslodavcima udrugu/e poslodavaca.

Jedna i druga udruga nastupa u ime svojih članova u području/za područje za koje je sindikat/udruga poslodavaca osnovana.

Područje ingerencije/kompetencije za poslodavca ujedno znači i područje njegove odgovornosti za njegove obveze. Rečeno ima svoje pravno uporište u članku 48. Ustava RH, koji propisuje između ostalog 2 temeljna vlasnička načela: „Jamči se pravo vlasništva“ i „Vlasništvo obvezuje“. Vlasništvo obvezuje poslodavca samo u području njegove ingerencije/kompetencije. Ovo pravilo počiva na univerzalnom/tisućugodišnjem načelu: „Granice mog prava završavaju tamo gdje počinje pravo drugoga“.

Zbog rečenog u prethodnom stavku, jedna i druga vrsta udruga mogu se povezivati sa drugim udrugama, ali u istom vlasničkom području.

Vlasništvo i odgovornost za obveze subjekta zdravstva

Zbog rečenog, Država, vlasnik svojih zdravstvenih ustanova, koje je stekla pretvorbom društvenog vlasništva, prema odredbama članka 187. Zakona o zdravstvenoj zaštiti/1993.g. i županije/grad Zagreb, vlasnici svojih zdravstvenih ustanova, odgovara za obveze subjekata javnog zdravstva u njenom/njihovom vlasništvu, prema navedenim načelima, a implicite, prema odredbama članka 52. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. U tom smislu, Država je u obvezi pokriti gubitke iz poslovanja KBC-a, kliničkih bolnica, državnih zavoda, bolnica, DZ i… nastali, između ostalog, zbog primjene Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, NN, 9/05. u 2005.g. npr. 3 milijarde kn, u 2006.g. 2,5 milijarde kn, u 2007.g. ? milijardi kuna.

U domeni plaća, jer plaće sudjeluju u troškovima zdravstvene zaštite od 50 – 70 % , Država je posebnim zakonom, Zakonom o plaćama u javnim službama, NN, 27/01. i z u z e l a od primjene ZOR u domeni plaća u javnim službama, po načelu specijalne norme, koja derogira ZOR kao opću normu. Javne službe, prema definiciji iz članka 2. Zakona su javne ustanove i druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu.

Privatna praksa i odgovornost za obveze = kao za obrt

Ordinacija privatne prakse nije subjekt javne službe, tj. nije ustanova niti je pravna osoba. Za njene obveze ne odgovara Država, već vlasnik ordinacije privatne prakse – nositelj zdravstvene djelatnosti. Glede odgovornosti, na subjekte privatne prakse primjenjuju se odredbe Zakona o obrtu, koji propisuje, pored odgovornosti obrta i solidarnu/neograničenu odgovornost nositelja djelatnosti/vlasnika obrta. U ovršnom postupku, ovršni sudovi postupaju prema zdravstvenim radnicima privatne prakse prema navedenim načelima odgovornosti za obrt, jer zdravstveni radnik privatne prakse obavlja s obrtom izjednačene djelatnosti, kako je propisano člankom 18. Zakona o porezu na dohodak.

Točno je, kako je naglasio Naslov, u domeni plaća u privatnoj praksi Hrvatske primjenjuju se odredbe ZOR-a, ne Zakona o plaćama u javnim službama, koji isključuje njegovu primjenu po načelu – specijalna norma zamjenjuje primjenu opće norme. Naslov nije naglasio da je Kolektivni ugovor za javno zdravstvo donijet temeljem Zakona o plaćama u javnim službama. Zašto?

Slijedom rečenog, točno je, kako je navedeno u podnesku da se na odnose zdravstveni radnik privatne prakse/njegov radnik u domeni plaća primjenjuju odredbe Zakona o radu. U duhu i smislu rečenog, potrebno je citirati odredbe članka 88. ZOR-a: „(1) Poslodavac, kojeg obvezuje kolektivni ugovor ne smije radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenoga kolektivnim ugovorom. (2) …poslodavac je dužan isplatiti radniku primjerenu plaću. (3) Pod primjerenom plaćom smatra se plaća koja se redovito plaća za jednaki rad…“.

Kolektivni ugovor, prema odredbama ZOR-a, subjekti njegove primjene sklapaju na način kako je propisano člankom 194 – 212. ZOR-a.

U tom smislu, a što Naslov nije naglasio, na odnose ordinacije, kojoj je uputio podnesak, primjenjuju se odredbe Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske, NN, 127/06. i 122/07. (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor). Ordinaciju obvezuje primjena Kolektivnog ugovora , temeljem članka 199. ZOR-a, jer je postala član Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb.

Sveza ovlasti za sklapanje i sadržaj Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja sa odredbama Zakona o plaćama u javnim službama, koji isključuje primjenu ZOR-a u tom području sklapanja Kolektivnog ugovora

Kolektivni ugovor za javne službe, sklapaju subjekti iz članka 3. stavak 2. Zakona o plaćama u javnim službama, a to su Vlada RH i sindikati javnih službi. Naslov je jedan od sindikata javnih službi, koji je konzumirao svoju ovlast/ingerenciju pri sklapanju kolektivnog ugovora, stavljanjem potpisa u ime i za račun svog članstva na tekst Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

Stjecanje članstva u Sindikatu

Članovi sindikata ostvaruju svoja prava člana u temeljnoj organizaciji sindikata/ustanova u kojoj ostvaruju svojstvo zaposlene osobe, prema članku 167. ZOR-a. Važno je naglasiti da član sindikata stiče svojstvo člana u svojoj osnovnoj organizaciji prema mjestu rada. Sindikalne organizacije udružuju se po horizontali, npr. kod istog poslodavca u udrugu više razine i/ili po vertikali sa sindikatima drugih ustanova istog vlasničkog područja (zbog načela odgovornosti za obveze, kako je propisano člankom 59. Zakona o ustanovama i člankom 52. Zakona o zdravstvenoj zaštiti). Ovo ističemo, da bi naglasili pravnu inkompatibilnost pristupa u članstvo Naslova, kao sindikata više razine, što je to slučaj vezano za ovaj predmet, jer se članstvo stječe u baznoj/osnovnoj organizaciji.

Zlouporaba slobode učlanjivanja u sindikat, prema članku 167. ZOR-a

Naslov je primio u članstvo radnika ordinacije privatne prakse, a žalosno je da to i podstiče, da bi ostvario veća materijalna sredstva sustavom članarine. Da bi tom novom članu „pružio“/“osigurao“ ekvivalent usluga, nudi im usluge i z v a n svoje ingerencije/kompetencije. On ih ne može zastupati u smislu članka 194. ZOR-a glede sklapanja kolektivnog ugovora, jer je osnovan u/za javnu ustanovu i jer je konzumirao ovlaštenje iz članka 3. Zakona o plaćama u javnim službama za sklapanje kolektivnog ugovora za subjekte u vlasništvu Države/županija-grada Zagreba.

Odredbe Pravilnika o uvjetima i postupku za davanje u zakup zdravstvenih ustanova …., na koje se poziva Naslov nisu relevantne za domenu radnih odnosa

Usklađenje plaća s rastom plaća prema odredbama Kolektivnog ugovora za javno zdravstvo, u privatnoj praksi Hrvatske ostvaruje se prema rastu prihoda ordinacije privatne prakse. Ako je ordinacija privatne prakse uključena u Osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti, pa je realizirala povećanje „glavarine“/boda ili ugovorila veći broj osiguranika/bodova/godina, njoj se automatski povećava ekonomska snaga, koja se reperkutira i na povećanje plaće radnika, prema mjerilima i kriterijima iz Kolektivnog ugovora. Primjer iz prakse, koji ilustrira primjenu naprijed navedenog pravila: Nakon što je Vlada RH povećala iznos osnovice za izračun plaće u javnim službama za 6 %, radnici u privatnoj praksi postavili su pitanje poslodavcima povećanja svoje plaće, prema istom %-tku, kako je su to sugerirali sindikati „dušebrižnici“ svojih „članova“, kao što je to slučaj u ovom predmetu. Intervenirajući u Direkciji HZZO-a u smislu, kada će HZZO povećati iznos „glavarine“/boda, najmanje srazmjerno povećanju plaća u javnom sektoru zdravstva, da bi i privatni sektor zdravstva mogao povećati plaće svojim radnicima, Udruga je dobila odgovor: „Ništa od toga, dok se ne donese državni proračun za 2008.g.“ Na slijedeće pitanje, kako to da je javni sektor dobio sredstva za povećanje plaća, odgovor je bio, ni oni nisu dobili nova sredstva,već veći trošak plaća osiguravaju na teret sredstava koja im doznačujemo, a koja do sada nisu mogli pravdati izvršenim radom“. I Naslovu je jasno da odgovor nije točan. Naime, subjekti javnog zdravstva nemaju slobodnog prostora u sredstvima za pokriće većih troškova plaća, već sredstva svog proračuna namijenjena za ostale materijalne troškove prenamjenjuju za plaće i na taj način reproduciraju novi gubitak u poslovanju, pored gubitka od 3 milijarde, 2,5 milijarde i x milijardi – gubitke prethodnih godina??

Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, NN, 9/05. nije relevantna pravna norma za odnose poslodavac/radnik u privatnoj praksi Hrvatske, pogotovo ne za ordinaciju u predmetu, prema ovom podnesku

Naslov pogrešno i nestručno interpretira Rješenje Ustavnog suda RH, NN, 89/06. Naslov tvrdi da privatna praksa u zakupu nije privatna praksa nego je … – ne znamo što. Stav je Ustavnog suda RH, u svezi s odredbama članka 9. stavak 2, članka 73., 82. stavak 5 i 6., članka 121, 152. stavak 2. i članka 197. Zakona o zdravstvenoj zaštiti da Država zakonom može intervenirati, sužavajući jednakost poduzetničkih sloboda zdravstvenih radnika privatne prakse, u odnosu na slobode drugih poduzetnika, zato jer obavljaju djelatnost u javnoj službi, kao što je to zdravstvo. Rješenje Ustavnog suda RH nije, a nije moglo negirati status zdravstvenog radnika privatne prakse kao poduzetnika iz članka 38. Općeg poreznog zakona, obveznika plaćanja poreza na dohodak od djelatnosti, koja je izjednačena s obrtom, u smislu članka 18. Zakona o porezu na dohodak, poslodavca u smislu članka 7. ZOR-a i… Rješenje Ustavnog suda RH potvrđuje, da je Država ovlaštena zakonom ograničiti vremensko trajanje privatne prakse u zakupu – koji su u Mreži osnovne zz do 65 godina života (članak 152. stavak 2 Zakona), dok drugi zdravstveni radnici privatne prakse tog ograničenja nemaju; da može zakonom propisati odredbu o prenošenju ugovora o radu kada se utemeljuje zakupni odnos u DZ (članak 73. Zakona); da privatnu praksu može isključiti od mogućnosti/obveze osiguranja sredstava za razvoj od strane lokalne uprave (članak 9. Zakona); da poliklinike moraju imati zaposlenog najmanje 1 specijalistu, dok drugi poduzetnici ne moraju (članak 82. Zakona); da se zakonom može ograničiti rad zdravstvenih radnika za druge poslodavce (članak 121. Zakona, što je Zakonom …, NN, 81/06. izmijenjeno, u duhu i smislu članka 99. ZOR-a – zakonska zabrana utakmice, što je realizirano u duhu i smislu ustavne tužbe); i da Država može sankcionirati kao prekršaj rad zdravstvenog radnika za druge poslodavce bez suglasnosti matičnog poslodavca (članak 197. Zakona, što je također Zakonom… NN, 81/06. brisano??). Kako iz rečenog Naslov može izvoditi zaključak koji je izveo, da zdravstveni radnik u zakupu nije privatnik??

Pogrešno je pozivati se na Odluku o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zz iz obveznog zdravstvenog osiguranja radi konzumacije prava radnika iz rada i po osnovi rada

Ako HZZO kao poslovni partner zaključi da zdravstveni radnik privatne prakse ne izvršava ugovorne obveze, može tu činjenicu sankcionirati, prema ugovorenim instrumentima. U nikojem slučaju opći akt HZZO-a ne može obvezivati poslodavca prema njegovim radnicima u domeni radnih odnosa, izvan kriterija/pravnih pravila koja propisuju zakoni.

Primjena članka 29. Odluke, na koji upućuje podnesak Naslova obvezuje poslovnog partnera HZZO-a da u s k l a đ u j e plaću svog radnika s rastom plaća, kako je propisano Kolektivnim ugovorom za javni sektor zdravstva. To konkretno znači usklađivati već utvrđenu plaću radnika, utvrđenu prema mjerilima i kriterijima iz kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu ili ugovora o radu, u smislu članka 88. stavak 1. ZOR-a. Ako se na poslodavca, ugovornog partnera HZZO-a primjenjuje Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske, kao što je to slučaj s Ordinacijom, usklađenje (+/-) se obavlja po sili zakona, zbog rasta ili pada ekonomske snage poslodavca, zavisno za koliko je osiguranika ugovorio zz, po kojoj cijeni/“glavarini“ i sl.

Pravilnik o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova DZ… i radni odnosi?

Napominjemo, da su autori Pravilnika o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova DZ/ljekarničkih zdravstvenih ustanova, u primjeni od 09.08.2007.g. vodili računa o gore opisanim pravnim činjenicama, kada su člankom 28. Pravilnika propisali obvezu, da zakupac prilikom određivanja plaće zdravstvenom radniku u svom timu mora usklađivati obračun plaća s odredbama Kolektivnog ugovora. Navedena norma upućuje na rečeno u prethodnom stavku. Kada bi bilo suprotno, tj. kada bi norma obvezivala zakupca utvrditi plaću primjenom mjerila i kriterija iz Kolektivnog ugovora koji se primjenjuje za drugo vlasničko područje/područje odgovornosti za obveze subjekta, tada bi dobili s u p r o t n e efekte namjeri službene zdravstvene politike, da zdravstveni radnik u timu ostvaruje plaću koja je srazmjerna primicima zakupca u odnosu na propisani standard. U tom smislu važno je memorirati Odluku Ustavnog suda RH pod brojem U-III-1316/05 od 26.10.2005.g., vezano za primjenu Zakona o plaćama u javnim službama, kada je u predmetu tužbe radnika HZZO-a prema HZZO-u prosudio u korist radnika prema načelu – „Pri određivanju plaća u javnim službama prisilni propisi imaju prednost u odnosu na ugovorne uglavke ugovora o radu“. U predmetu prema ovom podnesku, članak 88. ZOR-a ima karakter prisilnog propisa, identično snazi Zakona o plaćama u javnim službama u domeni plaća za službenike/namještenike u javnim službama.

Zaključak: Kada bi se i na radnike zakupaca, koji posluju u drugom vlasničkom području primjenjivala pravna pravila za javne službenike – Kolektivni ugovor…, NN, 9/05., koji je donijet na temelju Zakona o plaćama u javnim službama, prema kojem plaća ovisi o zvanju i položaju, bilo koji ugovorni uglavak, koji tu/takvu plaću svodi/umanjuje srazmjerno realiziranom prihodu bio bi nezakonit.

Glede primjene članka 136. stavak 3. Zakona o radu – pročišćeni tekst, koji regulira institut prenošenja ugovora o radu na novog poslodavca, skrećemo pozornost na pogrešnost u izvedenim zaključcima

Točno je da članak 136. ZOR-a regulira institut „prenošenje ugovora na novog poslodavca“. Točno je i to, da članak 73. Zakona o zdravstvenoj zaštiti također apostrofira primjenu tog pravnog instituta kod utemeljenja zakupnog odnosa za nastavak rada u statusu privatne prakse. Primjena citiranih odredbi vremenski je ograničena na godinu dana – izričita odredba članka 207. ZOR-a – pročišćeni tekst (citat: „U slučajevima iz članka 136. ovog Zakona, na radnike se do sklapanja novog kolektivnog ugovora, a najduže godinu dana, nastavlja primjena kolektivnog ugovora koji se na njih primjenjivao u vrijeme promjene poslodavca“..

Citirana odredba članka 136. ZOR-a je pravno logična, jer cijeli ZOR počiva/konzumira se na načelu vlasničkih prava i obveza. Ovo načelo počiva na tisućugodišnjem načelu: „Na drugog možeš prenijeti samo onoliko prava koliko sam imaš“. Zakonodavac je u slučaju primjene članka 136. ZOR-a učinio iznimku s vremenskim ograničenjem od godinu dana, da bi u tom roku/vremenu novi poslodavac mogao donijeti svoj pravilnik o radu, sklopiti kolektivni ugovor, pristupiti u članstvo udruge poslodavaca i … Po nama, namjera zakonodavca bila je spriječiti nastavak pravnog vakuuma u normiranju prava i obveza radnika/poslodavca.

U tom smislu, to je naglasio i Ustavni sud RH, kada je, na traženje radnika, koji su smatrali da su im povrijeđena njihova prava prijenosom ugovora o radu na novog poslodavca, u smislu odredbi članka 136 ZOR-a, (insinuirali da im je na taj način oduzeto pravo na otpremninu), Ustavni sud je dao za pravo poslodavcu, ali je naglasio, da ionako prava i obveze temeljem prethodnog/naslijeđenog kolektivnog ugovora, u smislu primjene članka 136. ZOR-a traju/mogu trajati samo godinu dana, s tim, naglasio je Ustavni sud RH u konkretnom predmetu, da radnici, ako smatraju da im je time povrijeđeno njihovo pravo iz rada i po osnovi rada da mogu tužbom tražiti ostvarenje tog prava (u sličnom podnesku, Udruga je sugerirala Sindikatu da i sami, umjesto da nastupaju prema sadržaju iz podneska u primjeni članka 136. ZOR-a pokrenu postupke za naknadu štete svojih članova koji su u procesu „privatizacije“ primarne razine zz ostali bez otpremnina. Danas je nezamisliva situacija, da bi se službenika/namještenika u javnom sektoru zdravstva, koji bi bio proglašen tehnološkim viškom, prikratilo u realizaciji prava na otpremninu, u smislu članka 125. ZOR-a??)

Obračun Božićnice/regresa za GO/07.

Često se postavlja pitanje, da li je poslodavac u obvezi obračunati radniku prava iz članka 13. Pravilnika o porezu na dohodak – tzv. materijalna prava iz rada i po osnovi rada („Božićnica“, regres za GO, jubilarne nagrade, otpremnina za odlazak u mirovinu, različite pomoći i…)? Odgovor je ne, osim ako poslodavac to pravo nije ugovorio sa radnikom, odnosno ako to pravo radniku nije utvrđeno njegovim pravilnikom o radu, odnosno ako njega na obračun tog prava prema radniku ne obvezuje Kolektivni ugovor.

U tom smislu relevantna je presuda Vrhovnog suda RH, objavljena u NN, 27/99. 0d 03.01.1999.g., koji je u predmetu: „Postoji li ili ne obveza isplate regresa svim radnicima?“, prosudio da pravo na regres nije regulirano niti jednim zakonskim propisom, već je ono predmet reguliranja kolektivnih ugovora, pravilnika o radu, odnosno ugovora o radu.

Pravo radnika na radu u privatnoj praksi Hrvatske – tzv. druga materijalna prava iz rada – utvrđena su Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske s većim opsegom pojedinačnih prava – praktično sva prava koja su člankom 13. Pravilnika o porezu na dohodak utvrđena kao mogućnost obračuna/isplate bez doprinosa, poreza/prireza.

Zaključak:

Rezimirajući rečeno, podnesak Naslova je netočan, tendenciozan i nezakonit.

Kada bi pristup „stvari“/predmet ovog podneska bio zakonit, tada bi zdravstveni radnik privatne prakse mogao zavapiti prema metafori: „Ako si mi oduzeo moja prava poslodavca, oduzmi mi i odgovornost“ (slično metafori kojom se obraćaju invalidi javnosti glede ugrožavanja njihovih prava o pristupačnosti za parkiranje: „Ako si mi oduzeo mjesto, oduzmi mi i moju invalidnost“). U Dalmaciji bi u ovakvim slučajevima osporavanja vlasničkih prava pojedinac rekao: „Jel ti to ćaćino“ ili, kako bi Bračanin rekao: „U kojoj se banci to može razminit?“(misleći pri tome da je rečeno nebuloza bez zakonskog osnova).

Podnesak Naslova upućen je radnicima, koji ne pripadaju vlasničkom području koje „pokriva“ Naslov, kojega su članovi sindikalne organizacije zdravstvenih ustanova, pa se može zaključiti da je njegova namjera samo povećati broj članova da bi ubranom/realiziranom članarinom povećao svoj ukupan prihod.

U tom smislu, Naslov čini svjesno kazneno djelo prevare iz članka 224. Kaznenog zakona RH.

Biće kaznenog djela/sažetak svodi se na činjenice da je:

• Naslov, u namjeri stjecanja protupravne imovinske koristi,

• lažnim prikazivanjem činjenica doveo radnike na radu u drugom vlasničkom području, području izvan njegove ingerencije/kompetencije u zabludu,

• čime ga je naveo da čini štetu na svojoj imovini bez očekivanog ekvivalenta/reciprociteta u davanju/primanju.

U tom smislu Naslov je nastavio sa praksom, jer je na isto bio upozoren odgovorom na njegov podnesak od 20.12.2005.g.

Tajnik Udruge Ivan Gabrilo, dipl. iur.

Prilozi:

- isti/sličan predmet iz 2005.g.,

- Zahtjev za zaštitu prava radnika,

Dostavljeno:

- Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva RH,

- Ured za kolektivno pregovaranje Vlade RH,

- GSV,

- Državno odvjetništvo,

- HZZO.

- Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH,

- HUP – Zagreb,

- - - - -

Komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

 

Kao rezime svih opisanih podnesaka Udruge i komentara akata Sindikata, DZ, Sindikalne podružnice DZ i…, sintetizirano je u kaznenoj prijavi Općinskom državnom odvjetništvu protiv odgovorne osobe HSSMST.

U prijavi se imputira, da je HSSMST prema radnicima na radu u privatnoj praksi Hrvatske učinio kazneno djelo prevare, nudeći im sindikalnu zaštitu u ostvarenju njihovih prava, izvan moguće svoje ingerencije / kompetencije. Njihova ingerencija /kompetencija konzumirana je u području rada zdravstvenih ustanova čiji je osnivač Država/županija/grad Zagreb. Ta činjenica naglašena je u članku 1. Kolektivnog ugovora, kako propisuje članak 202. ZOR-a i kako propisuje članak 3. Zakona o plaćama u javnim službama.

Suština prijave svodi se na to, da je Sindikat za određenu cijenu, a to je članarina, ponudio ekvivalent koji on ne može izvršiti, pa je slijedom toga radnike na radu u privatnoj praksi doveo u zabludu da pristanu platiti nešto što on formalno-pravno ne može izvršiti. Sadržajno, takvo činjenje opisano je kao kazneno djelo prevare. Akumulirana sredstva s naslova članarine, na strani HSSMST imaju pravni tretman „bezrazložnog bogaćenja“.

Prema naznakama, Državno odvjetništvo moglo bi pokrenuti kazneni postupak protiv odgovorne osobe za prevaru i/ili za kazneno djelo zlouporabe položaja.

Ako prijava poluči efekte koje očekujemo, a morala bi, jer se i Općinski/županijski građanski sud očitovao u istom predmetu u duhu i smislu kaznene prijave, očitovanje Državnog odvjetnika imat će korisne – upozoravajuće pravne efekte.

- - - - -

 

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

Broj: ___/2008.

Zagreb, 19. 02.2008. g.

OPĆINSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO

GRADA ZAGREBA

10000 ZAGREB

Ulica grada Vukovara 84

 

OŠTEĆENIK: Zdravstveni radnici privatne prakse, članovi Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu, koje zastupa Udruga, temeljem članka 171. stavak 2. Zakona o radu (661 član, sa stanjem 19.02.2008.g., evidentirani u Registru Udruge i Registru Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva RH)

 

POČINITELJ KAZNENOG DJELA: Tajana Drakulić, dipl. iur., tajnik Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara/medicinskih tehničara

 

PRAVNA STVAR

 

Prijava za učinjeno kazneno djelo,

u smislu članka 181. Zakona o kaznenom postupku

 

Aktivna legitimacija Oštećenika:

1. Udruga je osnovana 1978.g., od zdravstvenih radnika privatne prakse, da bi zaštitili svoj status od namjere političkih struktura bivše SFRJ da se privatna praksa u Hrvatskoj ukine, nakon više od 100 godina svoje tradicije,

2. Dana 31.03.1996.g., Udruga je uskladila/morala uskladiti svoj Statut s odredbama Zakona o radu, kao udruga poslodavaca, zdravstvenih radnika privatne prakse, osoba, koji sredstvima rada u vlasništvu građana obavljaju registriranu zdravstvenu djelatnost,

3. Dana 25.04.1996.g., svojim Rješenjem Klasa:UP/I-007-03/96-01/09, urbroj:524-03/1-96-2 od 25.04.19996.g. Ministarstvo rada i socijalne skrbi upisalo je Udrugu u Registar udruga, temeljem članka 174. Zakona o radu,

4. Udruga zastupa svoje članove pred poslodavcima, sudovima i tijelima s javnim ovlastima, pozivom na članak 171. stavak 2. Zakona o radu – pročišćeni tekst, pa slijedom toga i u ovom predmetu,

5. Uvodno je potrebno naglasiti, da se shvati zašto Udruga postupa u smislu točke 4.:

a. Izvršavajući svrhu/cilj osnivanja udruge iz članka 174. Zakona o radu, kako je ugrađeno u Statut Udruge, Udruga je pristupila sklapanju Kolektivnog ugovora sa partnerom – Sindikatom zaposlenih kod poslodavaca u privatnoj praksi Hrvatske,

b. Sindikat zaposlenika na radu kod poslodavaca u privatnoj praksi Hrvatske, upisan je u Registar udruga, pod reg.br. A-10, koji vodi Ministarstvo rada i socijalne skrbi, temeljem Rješenja od 10.04.1997.g.

c. Partneri – Udruga i Sindikat – sklopili su 1. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske 1997.g., s rokom valjanosti od 3 godine. Kolektivni ugovor upisan je u Registar koji vodi Ministarstvo rada i socijalne skrbi, s evidencijskim brojem 36/97.

d. 2. Kolektivni ugovor sklopili su i 2000.g., 3. 2003.g. i 4. Kolektivni ugovor 2006.g. za slijedeće vremensko razdoblje,

6. Kolektivni ugovor donijet je za područje privatnog zdravstva Hrvatske. U članku 1. Kolektivnog ugovora naznačeni su subjekti i područje njegove primjene, kako je propisano za sve kolektivne ugovore, bez obzira tko ga sklapa, u smislu članka 202. Zakona o radu – pročišćeni tekst,

7. Kolektivni ugovori bili su objavljeni u NN, 114/2000., 108/01., 24/02. – pročišćeni tekst, 185/03. i 127/06.

8. Kolektivni ugovor obvezuje članove Udruge – njihove poslodavce za područje ingerencije i kompetencije, a to je područje, za čije materijalne obveze provedbe, odgovara poslodavac, on sam ili on udružen zajedno sa poslodavcima istog prava/odgovornosti za odnose prema radnicima, po načelu „granice mog prava završavaju tamo gdje počinje pravo drugoga“ (članak 21. Zakona o porezu na dohodak i članak 25. Pravilnika…),

9. Paralelno, Vlada RH i Sindikati javnih službi sklopili su Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, za zdravstvene ustanove u vlasništvu Države i županija , i zdravstveno osiguranje, temeljem ovlasti iz Zakona o plaćama u javnim službama, koji:

a. isključuje primjenu Zakona o radu za područje plaća, po načelu specijalne u odnosu na opću zakonsku normu – izričita odredba članka 1. Zakona, koja derogira primjenu članka 88. Zakona o radu – pročišćeni tekst glede utvrđivanja/određivanja plaća službenicima i namještenicima,

b. s tim, da je u članku 1. Kolektivnog ugovora naglašeno na koje subjekte se on odnosi i područje njegove primjene – vlasništvo Države/županija – grada Zagreba, a to su: KBC-i, kliničke bolnice, klinike, državni zavodi, bolnice i DZ, te gradske ljekarne i zavodi za javno zdravstvo u vlasništvu županija/grada Zagreba,

c. definira sindikat kao mogući subjekt sklapanja Kolektivnog ugovora iz točke 9. – Sindikat javnih službi, s tim, da a definiciju javnih službi definira Zakon o plaćama u javnim službama. Sindikati javnih službi su udruge osoba na radu za subjekt koji obavlja javnu službu, osnovan bez namjere stjecanja dobiti, za osobe koje su zaposlene u statusu službenika/namještenika, ne u statusu radnika, kako je propisano ZOR-om, za ostale poslodavce.

Opis djela – činjenja počinitelja, koja predstavljaju kazneno djelo – kronologija:

Počinitelj je osnovan od sindikalnih organizacija zdravstvenih ustanova u vlasništvu Države/županija i grada Zagreba, kao sindikat više razine, u smislu članka 173. stavak 3. Zakona o radu (citat: „Udrugu više razine mogu utemeljiti najmanje 2 udruge iz stavka 1 ovog članka“).

Slijedom toga, s obzirom na činjenicu da su sindikalne organizacije osnovali službenici i namještenici javnih službi pa i Počinitelja, pa sui generis pripada/pokriva interes službenika i namještenika koji su udruženi u sindikate svojih matičnih zdravstvenih ustanova, povezani u instituciji na čijem je čelu Počinitelj s atributima odgovornosti za zakonitost rada institucije, tj. Strukovnog Sindikata medicinskih sestara/med. tehničara.

Nezavisno od rečenog, Počinitelj je u namjeri da poveća članstvo, pa time i prihod s naslova članarine, v r b o v a o u članstvo i medicinske sestre/tehničare koji obavljaju poslove svog zanimanja u drugom vlasničkom području – području privatnog zdravstva, nudeći im/obećavajući im zaštitu u ostvarenju prava iz rada i po osnovi rada, kako su Vlada RH i Sindikati javnih službi dogovorili za službenike i namještenike Temeljnim kolektivnim ugovorom i Kolektivnim ugovorom za zdravstvo i zdravstveno osiguranje, NN, 9/05. Plaća prema tom Kolektivnom ugovoru je fiksna, a utvrđuje se prema zvanju i položaju, bez obzira na rezultat rada pojedinca i bez obzira na financijski rezultat zdravstvene ustanove njihovog poslodavca.

Zbog rečenog, Kolektivni ugovor iz prethodnog stavka u primjeni, u 1. godini, tj. 2005.g. rezultirao je gubitkom u poslovanju bolnica, klinika i… 3 milijarde kn, u 2006.g. 2,5 milijarde kn u 2007. x milijardi kn.

Zašto? Odgovor je zato, što Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) – poslovni partner bolnica, klinika i…, kroz cijenu usluge nije osigurao sredstva za implementaciju prava iz takvog Kolektivnog ugovora.

Po istim principima/načelima posluje i privatna praksa Hrvatske, koja je također ugovorni partner HZZO-a. No, za razliku od subjekata javnog zdravstva, za čije obveze solidarno i neograničeno odgovara Država, privatna praksa Hrvatske odgovara za svoje obveze imovinom privatne prakse, ali i solidarno i neograničeno posebnom imovinom nositelja privatne prakse. Ovršni sudovi za privatnu praksu primjenjuju pravila o odgovornosti utvrđena Zakonom o obrtu za obrtnike, stavljajući znak jednakosti između obrtnika i zdravstvenog radnika privatne prakse, jer pripadaju istoj grupi poreznih obveznika poreza na dohodak, prema članku 18. Zakona o porezu na dohodak (obrt i s obrtom izjednačene djelatnosti = djelatnost slobodnih zanimanja – privatna praksa, odvjetnici, javni bilježnici, revizori i…).

Privatna praksa – članovi Udruge, temeljem članstva u Udruzi, ipso iure primjenjuju u odnosima prema radnicima Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske. Kolektivni ugovor donijet je i počiva na temeljima Zakona o radu, ne na temeljima Zakona o plaćama u javnim službama, ako se odnosi radnik/poslodavac promatraju s tog aspekta.

Plaća radnika na radu u privatnoj praksi definirana je Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske, prema pravnim pravilima – načelu iz članka 88. Zakona o radu. Plaća nije fiksna, kao što je to plaća službenika i namještenika u javnim službama, ona ovisi o radu i rezultatu rada radnika i poslodavca, uglavnom počiva na načelu „međuzavisnosti troškova i prihoda“. Mjerila i kriteriji za utvrđivanje plaće, prema članku 88. stavak 1. ZOR-a regulirani su Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske.

Zbog naprijed navedenih načela, oni poslodavci – članovi Udruge koji realiziraju manja sredstva iz razmjene rada s HZZO-om – u obračunu plaće utvrđuju plaću koja je srazmjerna ekonomskoj snazi poslodavca, sve prema definiciji pojma primjerene plaće iz ZOR-a =“plaća koja se obračunava za jednaki rad“, pa je kod/za takve poslodavce, u izračunu, plaća manja od plaće u javnom sektoru zdravstva koju ostvaruje službenik i namještenik istog zanimanja.

U privitku dostavljamo Vam okružnicu Počinitelja s kojom se obraća zdravstvenom radniku privatne prakse, članu Udruge imputirajući „zakonitost“ obračuna plaće radniku poslodavca – člana Udruge, izvrćući pravne činjenice, sve kako bi se „dodvorio“ svom novom članu i opravdao članstvo i kroz to prikazao ekvivalent davanja za izvršene primitke od radnika, kroz sustav članarine. Također Vam dostavljamo i podnesak Udruge Počinitelju, iz kojeg ćete razabrati svu zlouporabu pravnog sustava Države u namjeri da se opravda postupanje Počinitelja, što u konačnosti ima obilježja kaznenog djela prevare.

Rezimirajući rečeno, opisane činjenice su motiv i osnov za postupanje Počinitelja, pa sam rezultat postupanja ima obilježja kaznenog djela prevare.

Podnesak Počinitelja, kao okružnica, upućena je zdravstvenim radnicima privatne prakse, koji ne pripadaju vlasničkom području koje „pokriva“ Počinitelj, kojega su članovi sindikalne organizacije zdravstvenih ustanova, pa se može zaključiti da je njegova namjera samo povećati broj članova da bi ubranom/realiziranom članarinom povećao svoj ukupan prihod, bez mogućeg kontra efekta primanja (ZOR je postavljen na načelu prava/vlasništva i odgovornost za obveze – članak 48. Ustava RH).

ZAKLJUČAK

U tom smislu, Počinitelj čini svjesno kazneno djelo prevare iz članka 224. Kaznenog zakona RH i to u više navrata, tvrdoglavo, bez namjere odustajanja.

Biće kaznenog djela/sažetak svodi se na činjenice da je:

• Počinitelj, u namjeri stjecanja protupravne imovinske koristi,

• lažno prikazao/prikazuje činjenice, da bi doveo osobe u statusu radnika, ne službenika i namještenika, radnika na radu u drugom vlasničkom području, području izvan njegove ingerencije/kompetencije u zabludu (– područje njegove ingerencije je javno zdravstvo – pravne osobe javne službe),

• čime je radnika na radu kod poslodavca privatne prakse naveo da čini štetu na svojoj imovini bez očekivanog /mogućeg ekvivalenta/reciprociteta u davanju/primanju.

Tajnik Udruge

Ivan Gabrilo, dipl. iur.

Prilozi:

- Okružnica upućena ordinaciji privatne prakse od 28.01.2008.g.

- Podnesak Udruge od 08.02.2008.g.

- - - - -

Komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

Nastavno na komentar uz podnesak Sindikalne organizacije DZ MBL-u, Udruga je u ime MBL-a, svog člana odgovorila Sindikalnoj organizaciji DZ o pravnoj inkompatibilnosti primjene intencija iz njihovog podneska, upozoravajući isti, da bi i potpisnik podneska mogao odgovarati za kazneno djelo prevare i/ili kazneno djelo zlouporabe položaja, identično prema prijavi protiv odgovorne osobe HSSMST.

 

- - - - -

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

Broj:___/2008.

Zagreb, 21.02.2008 g.

 

DOM ZDRAVLJA SISAK

Samostalni sindikat zdravstva

i socijalne skrbi

Podružnica DZ Sisak

n/p Ljerke Lulić

44000 SISAK

Tomislavova 1

Predmet: Odgovor na Vašu obavijest o „nepravilnostima“ u radu Kliničkog laboratorija dostavljamo;

 

Prema članku 171. stavak 2. ZOR-a zastupamo MBL

Zastupamo svog člana Medicinsko-biokemijski laboratorij (u daljnjem tekstu: MBL), prema Samostalnom sindikatu zdravstva i socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: SSZSS), Podružnici DZ Sisak, sve pozivom na odredbe članka 171. stavak 2. ZOR-a („Udruga može u radnim sporovima kod poslodavca, pred sudom, arbitražom i državnim tijelima zastupati svoje članove“).

Naslov ne može, nema zakonskog osnova za zastupanje radnika drugog poslodavca u predmetu sklapanja i primjene Kolektivnog ugovora, jer se Kolektivni ugovor donosi za područje istog poslodavca

Naslov nema aktivnu legitimaciju zastupati radnike MBL-a u području primjene/ostvarenja prava radnika iz rada i po osnovi rada, jer je osnovan za područje DZ-a – svog poslodavca, koji u odnosu na MBL pripada drugom vlasničkom području – vlasništvu Županije. Radnici DZ iskoristili su svoje pravo iz članka 167. Zakona o radu – pročišćeni tekst, da bi po svom slobodnom izboru utemeljili Sindikat, te se u njega učlanili, uz uvjete propisane Statutom. Statutom Naslova utvrdili ste – morali ste utvrditi svrhu osnivanja Sindikata = sklapanje kolektivnih ugovora, u smislu članka 174. stavak 4. ZOR-a – pročišćeni tekst. U svakom kolektivnom ugovoru, temeljem članka 202. ZOR-a m o r a biti navedena osoba/osobe i područje, na kojem se kolektivni ugovor primjenjuje.

Temeljem rečenog, stvorena je pravna pretpostavka da DZ i Vaša sindikalna organizacija pristupe sklapanju kolektivnog ugovora za područje njegove primjene posredstvom SSZSS. Područje primjene kolektivnog ugovora je područje ingerencije/kompetencije poslodavca. To je Vaš DZ.

Zakonom o plaćama u javnim službama stavljen je van snage ZOR za određivanje plaća službenicima/namještenicima u javnim službama, prema načelu specijalna norma derogira opću normu (članak 1. Zakona). To je učinila Država za ustanove u svom vlasničkom području i vlasničkom području županija

S obzirom na činjenicu, da je DZ u vlasništvu Županije, Država je Zakonom o plaćama u javnim službama, NN, 27/01. odlučila zajednički, na jedinstven način riješiti pitanje plaća službenika i namještenika na radu u ustanovama i drugim pravnim osobama, koje obavljaju javnu službu, bez obzira tko je vlasnik tih ustanova/pravnih osoba, tj. da li je vlasnik Država ili županija/grad Zagreb. Zbog toga je člankom 1. citiranog Zakona Država isključila iz primjene u domeni plaća ZOR, propisujući, da se plaće službenika i namještenika u javnim službama određuju tim Zakonom (taj Zakon ima jaču pravnu snagu od ZOR-a, po principu specijalne norme, koja derogira ZOR kao opću normu).

Plaća službenika/namještenika prema Zakonu utvrđuje se prema zvanju i položaju

Plaća se, kao što znate, utvrđuje prema zvanju i položaju. Plaća je fiksna.

Plaća radnicima MBL-a utvrđuje se primjenom članka 88. ZOR-a i ona nije/ne može biti fiksna, ona u svakom momentu mora zadovoljiti kriterije primjerene plaće. Ako radnik smatra da mu poslodavac nije utvrdio takvu plaću, ima pravo tražiti da to učini Općinski građanski sud

Plaća, koja se određuje primjenom ZOR-a, za radnike, nije fiksna, već mora biti primjerena pojmu primjerenosti – plaća koja se obračunava za jednaki rad.

Sindikalna organizacija Naslova udružila se po vertikali u Sindikat više razine u području istog vlasništva, da bi sa predstavnikom vlasnika, a to je Vlada RH, sklopila Kolektivni ugovor. Uvijek se traži volja vlasnika, jer time on konzumira svoje vlasničko pravo iz članka 48. Ustava RH, ali i obvezu za pokriće gubitaka, ako isti nastanu s tog naslova, kao što se je i desilo primjenom Kolektivnog ugovora…., NN, 9/05.

Sve sindikalne organizacije zdravstvenih ustanova udružile su se po vertikali u svoje saveze, da bi povezali svoje interese na višoj razini, kako je propisano člankom 170. ZOR-a.

Kao što smo naveli, svrha svake udruge, pa i udruge koja se zove sindikat je/mora biti sklapanje kolektivnog ugovora. Umjesto da ste sklopili kolektivni ugovor na nivou DZ, Vaš SSZSS sklopio je zajedno sa ostalim sindikalnim središnjicama i sa Vladom RH Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, NN, 9/05. (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor), temeljem članka 3. stavak 2. Zakona o plaćama u javnim službama, koji obvezuje/osigurava primjenu za službenike i namještenike na radu u zdravstvenim ustanovama i zdravstvenom osiguranju. S obzirom da članak 202. ZOR-a uvjetuje da se u Kolektivnom ugovoru utvrde osobe na koje se on primjenjuje, pored područja primjene, u članku 1. Kolektivnog ugovora, naglašeno je, da su to zdravstvene ustanove čiji su osnivači RH i županije.

SSZSS bio je potpisnik navedenog Kolektivnog ugovora, u ime sindikalnih organizacija/podružnica njegovih članica, to znači i Vas.

Potpisom Kolektivnog ugovora od strane središnjice Sindikata Naslova, Naslov je konzumirao svoju s v r h u osnivanja, kako je utvrđeno člankom 174. ZOR-a

To ujedno znači da je taj Sindikat konzumirao svoju svrhu utvrđenu Vašim Statutom.

U Vaš Sindikat su se učlanile i radnice MBL-a, što je njihovo ustavno pravo. No, učlanile su se u zabludi, da bi Vaš Sindikat, odnosno SSZSS koristio i za njih svoje pravo u kolektivnom pregovaranju, prema odredbama Vašeg Statuta. To je de iure nemoguće, jer radnice MBL-a rade za poslodavca, koji posluje u drugom vlasničkom području – području privatnog vlasništva, području, gdje je privatnik autonoman u odlučivanju, ali i za čije obveze odgovara on, ne Država, kao što je to slučaj za područje u kojem pripadaju službenici Naslova (u tom smislu navodimo presudu Županijskog suda u Zgb. kojim je potvrdio presudu Općinskog suda u predmetu, kada je HSSMS/T tužio Udrugu privatnih poslodavaca u zdravstvu i Sindikat radnika na radu u privatnoj praksi, tražeći da i on bude stranka Kolektivnog ugovora, s obrazloženjem: „da HSSMS/T posluje u drugom području u odnosu na područje u kojem posluje privatna praksa“).

Članovi Sindikata Naslova imaju status službenika.

MBL je poduzetnik, za razliku od DZ, poslodavca službenika/namještenika Naslova. MBL je slijedom toga obveznik plaćanja poreza, DZ ne. DZ je poslodavac službenicima i namještenicima DZ. Funkciju poslodavca DZ obavlja u ime vlasnika, a to je županija. Zato, sa DZ-om u ime županije upravlja Upravno vijeće, da bi mogli provoditi volju vlasnika. Vlasnik, kao i svaki vlasnik štiti svoj interes. Interes vlasnika je da DZ ne posluje sa gubitkom, jer se on, temeljem članka 52. Zakona o zz prenosi na vlasnika.

S druge strane, MBL je poduzetnik, prema obilježjima iz članka 38. Općeg poreznog zakona, a posluje po načelima za obrt, u smislu članka 18. Zakona o porezu na dohodak. MBL je obveznik plaćanja poreza, DZ, bolnice, klinike i sl. u vlasništvu Države/županija to nisu (vlasništvo određuje područje ingerencije/kompetencije, zato je Država za svoje vlasničko područje regulirala odnose u domeni plaća Zakonom o plaćama u javnim službama, a sve druge subjekte prepustila općim pravilima iz ZOR-a).

Za obveze MBL-a odgovara MBL sredstvima MBL-a, a vlasnici/nositelji djelatnosti solidarno i neograničeno svojom posebnom imovinom. U ovršnom postupku sudovi plijene i posebnu imovinu vlasnika/nositelja djelatnosti privatne prakse, prema pravnim pravilima iz Zakona o obrtu, jer su zdravstveni radnici privatne prakse razvrstani kao djelatnost koja je izjednačena s obrtom, u smislu članka 18. Zakona o porezu na dohodak.

Identično rečenom, ističemo radi usporedbe da za obveze DZ ili Sisačke bolnice odgovara DZ, odnosno Sisačka bolnica svojom imovinom, a ako se vjerovnik ne može naplatiti iz njihove imovine, odgovornost preuzima županija, kao vlasnik, prema načelu solidarne i neograničene odgovornosti za obveze javne ustanove, sukladno članku 52. Zakona o zz i članku 59. Zakona o ustanovama (vidi primjer odgovornosti vezano za primjenu Kolektivnog ugovora, NN, 9/05.)

Uvjeti poslovanja ustanova koje je osnovala Država/županija i subjekata privatne prakse su različiti, prema datom opisu. No, najznačajnije je pitanje/razlika glede odgovornosti za obveze poslodavca. Za obveze npr. DZ i sisačke bolnice odgovara županija, a za KBC/kliničke bolnice i sl. Država. Što to znači, možete shvatiti iz odgovora i informacije, da je gubitak bolnica/klinika, nakon početka primjene Kolektivnog ugovora bio 3 milijarde kn u 2005.g., 2,5 milijarde u 2006. a cca 1,7 milijardi u 2007.g. Te gubitke pokriti će Država. Također ističemo kao primjer, nedavno je ravnateljica bolnice Naftalan, koja posluje sa gubitkom izjavila, nakon što su je prozvali i pokušali na nju svaliti odgovornost, da je gubitak posljedica primjene Kolektivnog ugovora za javno zdravstvo. Kada bi privatnik poslovao po istom principu, morao bi sam pokriti nastali gubitak ili proglasiti bankrot. Ovršni sudovi u sudskom postupku plijene i posebnu imovinu privatnika – imovinu njihovog domaćinstva, ako imovina ordinacije/laboratorija ili … nije dovoljna za podmirenje obveza privatnika, primjenjujući ista pravna pravila propisana Zakonom o obrtu za obrtnike, jer pripadaju istoj poreznoj kategoriji obveznika poreza iz članka 18. Zakona o porezu na dohodak.

Da bi konzumirali ZOR, u konfrontaciji interesa poslodavac/radnik, poslodavci privatne prakse udružili su se u svoju udrugu u zakonskom roku u prvoj godini primjene ZOR-a, tj. do 31.03.1996. g., a radnici osnovali Sindikat, kao svoju udrugu 1997.g., da bi paralelno sa službenicima i namještenicima javnog sektora zdravstva 1997.g. sklopili prvi Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske

Slijedom iznijetog, na odnose ostvarenja radnikovih prava iz rada i po osnovi rada u privatnoj praksi Hrvatske primjenjuju se odredbe ZOR-a, pa tako i glede ostvarenja prava na plaću. Rečeno, primjenjuje se i na MBL. Zdravstveni radnici privatne prakse, njih cca 700, pa i MBL osnovali su svoju Udrugu privatnih poslodavaca u zdravstvu, temeljem identičnih pravnih pravila iz ZOR-a, kao što je osnovan Vaš Sindikat. Kao i Vaš Statut, Statut Udruge sadrži svrhu osnivanja, kako je propisano člankom 174. ZOR-a – sklapanje Kolektivnog ugovora.

MBL je član Udruge, pa se na odnose njega kao poslodavca prema njegovim radnicima primjenjuje Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske

MBL je član Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu od 01.01.2007.g.

Udruga je sa Sindikatom zaposlenika na radu u privatnoj praksi Hrvatske, u statusu radnika, ne službenika/namještenika identično Vašem statusu, sklopila Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske 1997. godine, pa potom 2000.g., pa 2003. i na kraju 2006.g., sve za razdoblje od 3 godine. Sukladno članku 199. ZOR-a - pročišćeni tekst, Kolektivni ugovor obvezuje članove Udruge i one koji naknadno pristupe u članstvo Udruge. Kolektivni ugovor prije objave u NN registriran je u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva RH. Svi članovi Udruge i sve promjene članstva Udruga registrira u Registru koji vodi Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Članstvo Udruge obuhvaća zdravstvene radnike privatne prakse i privatne zdravstvene ustanove. Znači, područje primjene Kolektivnog ugovora je područje privatnoj vlasništva. Kao što smo naveli, za obveze privatne prakse i privatnih ustanova odgovaraju privatnici imovinom ordinacije/ustanove, a nakon toga i svojom posebnom imovinom, kao što i Država odgovara za obveze javnih ustanova.

Članstvo radnika MBL-a u Vašem Sindikatu – cilj i svrha?

Kada se dovede sve rečeno u svezu s Vašim postupanjem, postavlja se pitanje, koji je cilj i svrha Vašeg postupanja? Po nama, odgovor je da privučete u svoje članstvo i radnike drugog vlasničkog područja istog zdravstvenog zanimanja, po načelu članstva za stručne udruge/društva. I sami znate da to nije isto. Za članstvo u Vašem Sindikatu radnici MBL-a plaćaju članarinu. Znadete i sami da je članarina novčani izraz vrijednosti pretpostavljene usluge koju Vi/koju bi Vi trebali pružiti članovima. Laički rečeno, Vaše usluge članovima su ekvivalent vrijednosti članarine. Kakav se zaključak izvlači ako se u praksi desi slučaj, koji je, prema sadržaju, predmet ovog podneska. Nameće se zaključak da onaj, koji je poduzeo aktivnosti dovođenja u zabludu drugoga da će mu/može učiniti određene usluge, a ex lege ne može, za što je unaprijed naplatio uslugu kroz članarinu i kontinuirano ju plaća, čini kazneno djelo prevare.

Dovođenjem u zabludu radnika MBL-a, da će pristupom u članstvo Vašeg Sindikata ostvariti/moći ostvariti prava glede kolektivne zaštite koja je osigurana za vlasničko područje kojem pripada DZ, pa za to naplaćujete članarinu, a da im ne možete pružiti/dati odgovarajući ekvivalent, prema obilježjima iz KZ-a predstavlja kazneno djelo p r e v a r e

U tom smislu, Vi, kao zastupnik Sindikalne organizacije činite svjesno kazneno djelo prevare iz članka 224. Kaznenog zakona RH, jer naplaćujete članarinu od radnika, drugog vlasničkog područja obećavajući im iste efekte, koje ste polučili, sklapanjem Kolektivnog ugovora zajedno s drugim sindikatima javnih službi u vlasničkom području Države/županije, a znadete ili bi morali znati da je to isto i za radnika MBL-a pravno nemoguće i ako to činite svjesno, a činite, k tome još uz naplatu, da takvo činjenje dobiva obilježje kaznenog djela.

Biće kaznenog djela/sažetak svodi se na postojanje činjenica koje identificiraju osobu:

• koja u namjeri stjecanja protupravne imovinske koristi, a to ste u ovom slučaju Vi,

• lažno prikazao/prikazuje činjenice, da bi doveli u zabludu osobe u statusu radnika, ne službenika i namještenika, radnika na radu u drugom vlasničkom području, području izvan njegove ingerencije/kompetencije (– područje njegove ingerencije je javno zdravstvo – pravne osobe javne službe),

• čime ste radnika na radu kod poslodavca privatne prakse naveli da čini štetu na svojoj imovini bez očekivanog /mogućeg ekvivalenta / reciprociteta u davanju/primanju.

Znadete ili morate znati da se na odnose radnik MBL-a i njihov MBL poslodavac primjenjuju odredbe Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske, jer je član Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu, ne Kolektivnog ugovora za javno zdravstvo (vidi odgovor Ministarstva rada i socijalne skrbi u svezi naprijed navedene konstatacije).

Odluka HZZO-a na koju se pozivate nema pravnog značenja u sferi radnih odnosa. Primjena ili ne ili manjkava primjena općih akata HZZO-a od strane njegovog poslovnog partnera, može biti samo sankcionirana u njihovim poslovnim odnosima. Kao primjer ističemo pravorijek Suda, kada se je medicinska sestra u sporu sa svojim doktorom opće/obiteljske medicine pozivala na Pravilnik o zakupu …, sudac je replicirao: „Kakve sveze ima Pravilnik, koji regulira zakup kao obveznopravni institut, sa radnim odnosom?“, ili drugi slučaj, kada je radnik HZZO-a tužio HZZO, koji se pozivao na Kolektivni ugovor, a Sud je prosudio: „Zakon o plaćama u javnim službama je prisilna norma u odnosu na Kolektivni ugovor, pa time sa jačom pravnom snagom“.

Odluka HZZO-a o uvjetima za ugovaranje zdravstvene zaštite, na koju se pozivate i koja upućuje na primjenu Kolektivnog ugovora za javno zdravstvo, ali razmjerno sredstvima koja realizira nije relevantna u domeni radnih odnosa. Ako HZZO smatra da njegov poslovni partner krši ugovorne obveze tada ga može sankcionirati, kako je to propisano Općim uvjetima za uspostavljanje ugovornog odnosa. HZZO ne postupa u duhu i smislu rečenog, jer zna da zdravstveni radnici privatne prakse – članovi Udruge obračunavaju plaću u duhu i smislu rečenog – prema ekonomskoj snazi poslodavca, a ona se mjeri njegovim prihodom u poreznom razdoblju.

Primjer iz prakse koji potvrđuje apsurdnost laičkog pristupa Naslova ovom predmetu

Zdravstveni radnik privatne prakse – koji ima sklopljen ugovor s HZZO-om realizira sredstva kroz cijenu glavarine ili boda, koju utvrđuje HZZO prema svojim kalkulativnim elementima. Za izračun plaće, HZZO pored osnovice osigurava i sredstva za periodske povišice, ali samo za 10 godina ukupnog radnog staža. Jedan MBL, ima 10 zaposlenih radnika istog profila kao i MBL u Sisku, koji imaju prosječno 27 g radnog staža. Njemu, za obračun plaće prema navedenom pravnom pravilu u masi nedostaje 13,5% ukupne mase realiziranih sredstava za plaće, jer je HZZO utvrdio takav parametar. Drugo, MBL-u mora osigurati opremu zakupodavac, kao zamjensku opremu u zakupu. Niti jedan DZ u RH to ne čini, a niti jedan MBL u RH ne može obavljati djelatnost bez opreme. HZZO međutim u cijeni usluge nije osigurao MBL-u trošak amortizacije, sredstva za razvoj, investicijsko održavanje opreme itd. Drugim riječima prepušteni su na milost i nemilost sebi i odnosima koji se u opisanim okolnostima reproduciraju, pa i odnosima koje ste Vi inicirali.

Kaznena prijava protiv odgovorne osobe Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara/tehničara

Da bi stali tome na kraj, da svakog subjekta u zdravstvenoj djelatnosti kanaliziramo na poslove za koje je osnovan i ovlašten, podnijeli smo kaznenu prijavu protiv odgovorne osobe Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara/tehničara, koji nastupa s identičnih pozicija kao i Naslov.

Opomena i za Naslov

To ćemo učiniti i s Vama, kao i prema svima drugima koji se iz neznanja ili zle namjere upliću u vrlo osjetljivo područje ingerencije drugih subjekata. Među privatnom praksom, u zadnje vrijeme kola metafora: „Ako si mi oduzeo prava poduzetnika i poslodavca, oduzmi mi i odgovornost“. Drugim riječima, u stvari, koje su predmet ovog podneska može se petljati drugi, samo ako preuzme odgovornost za izvršenje obveza koje iz takvog odnosa proizlaze.

Srdačno Vas pozdravljamo.

Prilog: Tajnik Udruge

- Podnesak HSSMS/T Ivan Gabrilo, dipl. iur.

- Kaznena prijava

- Odgovor Ministarstva rada i …

Na znanje:

- Ravnatelju DZ Sisačko-moslavačke županije

- MBL – u

- - - - -

Komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

Anarhija na sceni sindikalnog organiziranja, koja se očituje u opisanoj kronologiji odnosa Sindikata javnih službi i privatne prakse, po ocjeni Udruge, mora biti u žiži interesa Vlade RH. S obzirom da je Vlada RH osnovala Ured za socijalno partnerstvo, cijeli predmet, sa posebnim podneskom, koji akcentuira ulogu i zadaću Ureda u predmetu, dostavili smo na adresu predstojnika Ureda.

U podnesku je izražena sumnja i u realnost/mogućnost adekvatnog pravnog tretmana „stvari“, koja je predmet podneska, ističući kao tvrdnju saznanje, da je i Naslov u svojoj izdanoj publikaciji o kolektivnom pregovaranju, Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske svrstao među kolektivne ugovore za javne službe. Iako i privatna praksa Hrvatske obavlja djelatnost javne službe jer je zdravstvena djelatnost tako razvrstana (nekada prije, djelatnost od posebnog društvenog interesa), Naslov je mora istaći razliku privatno/javno zbog različitog vlasništva i različitog nositelja odgovornosti za obveze javnog/privatnog subjekta pružanja zz.

- - - - -

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

Broj: 057/2008.

Zagreb, 11.02.2008. g.

 

Vlada RH

Ured za socijalno partnerstvo

n/p predstojnika Vitomira Begovića, dipl. ing.

 

Mesnička 23

10000 ZAGREB

Poštovani,

I Vama dostavljamo podneske upućene na različite adrese, a u svezi miješanja/uplitanja sindikalnih organizacija i njihovih središnjica u područje drugačijeg organiziranja radnika/poslodavaca, u odnosu na područje organiziranja službenika/namještenika u ustanovama javnog zdravstva Hrvatske.

I Županijski sud u Zagrebu, u svojoj presudi odbijajući tužbu Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara/tehničara sa zahtjevom biti stranka sklapanja Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske, pored Sindikata zaposlenika na radu u privatnoj praksi Hrvatske, je naglasio, da jedan i drugi Sindikat posluju/da su organizirani za različito – drugo područje, u smislu članka 202. ZOR-a.

Taj Sindikat, neposredno sam, kao sindikat više razine ili neke njegove sindikalne organizacije vrbuju radnike na radu u privatnoj praksi Hrvatske, nudeći im zaštitu ostvarenja istog opsega prava, poglavito na plaću, koje ostvaruje službenik/namještenik prema Zakonu o plaćama u javnim službama i Kolektivnom ugovoru, NN,9/05. Oni pristaju. Posljedica toga je „rat“. Poslodavci se žale na mobing, lansiraju parolu prema metafori: „Ako si mu oduzeo pravo poslodavca /poduzetnika, oduzmi mi i moju odgovornost“.

Kolektivni ugovor za zdravstvo i zdravstveno osiguranje sklopili su Vlada RH i Sindikati javnih službi, prema načelima iz Zakona o plaćama u javnim službama. Taj Zakon, kao specijalna norma u domeni plaća isključuje primjenu odredbi ZOR-a. Plaća službenika i namještenika je fiksna i ovisi i zvanju/položaju. Za obračun te/takve plaće odgovara Država, kao vlasnik/osnivač zdravstvenih ustanova, a teoretski i županija/grad Zgb. Rezultat primjene takvog Kolektivnog ugovora je gubitak zdravstvenih ustanova u vlasništvu Države/županija od 3 milijardi kn u 2005.g., cca 2,5 milijarde kn u 2006.g. i x kn u 2007.g. Gubitak će pokriti Država/županije zbog njene/njihove solidarne i neograničene odgovornosti, kako je propisano člankom 52. Zakona o zz. i člankom 59. Zakona o ustanovama.

Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske sklopili su Udruga i naznačeni Sindikat, na način i po postupku, kako je propisano ZOR-om.

Za obveze privatne prakse odgovara privatna praksa imovinom privatne prakse, a vlasnici, također solidarno i neograničeno svojom posebnom imovinom. U ovršnim postupcima sudovi plijene imovinu privatnika – njihovu posebnu imovinu, primjenjujući ista načela odgovornosti, kako je propisano Zakonom o obrtu za obrtnika, jer obrtnik i slobodno zdravstveno zanimanje ulaze u kategoriju istih poreznih obveznika poreza na dohodak = obrt i s obrtom izjednačene djelatnosti, prema članku 18. Zakona o porezu na dohodak.

Zdravstveni radnici privatne prakse, ugovorni subjekti HZZO-a, posluju po načelima za neprofitne subjekte – tako im diktira HZZO, iako su oni profitni subjekt u zdravstvenoj djelatnosti. HZZO utvrđuje cijene usluga privatnoj praksi u zakupu, po istoj metodologiji kao i za subjekte javnog zdravstva. Cijena ne pokriva rast plaća ni jednom ni drugom subjektu. Bolnice zbog toga registriraju gubitak, koji pokriva Država. Po istom principu, u privatnoj praksi gubitak bi morao pokriti privatnik? Od kuda? Za ilustraciju, analizom kalkulacija HZZO-a 2007/1997.g., znači za 10 godina, proizlazi, da su „glavarine“ opće/obiteljske medicine npr. porasle za 84%, dok su istovremeno plaće u zdravstvu porasle preko 100 %. Najlošije u tome prolazi medicinsko-biokemijska djelatnost kojoj je „glavarina“ porasla za isto razdoblje 34 % ili cca 64%-tna poena manje od rasta plaća zaposlenih u djelatnosti zdravstva u RH. U takvoj „glavarini“ HZZO nije osigurao privatniku sredstva za amortizaciju opreme i/ili sredstva za razvoj u uvjerenju da će zamjensku opremu za obavljanje djelatnosti osigurati zakupodavac, a to je u ime županije DZ. Niti jedan DZ na području RH to nije učinio. Općine i gradovi, na području kojih djeluju ordinacije primarne razine zz nisu osigurale sredstva za razvoj subjekata te djelatnosti, a morale su temeljem Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi. Ordinacije opće/obiteljske medicine obavljaju djelatnost sa opremom starom 20 i više godina, a subjekti laboratorijske djelatnosti „kradu sami sebi“ sredstva da bi kupili opremu jer im je elektronička oprema zastarjela, podložna kvarovima bez rezervnih dijelova itd. Na upozorenje, HZZO odgovara, to nije naša briga. Ističemo primjer županijskog DZ sa područja Zagorja koji je na teret decentraliziranih sredstava kupio opremu za laboratorijsku djelatnost, dao na korištenje laboratoriju sa velikom zakupninom, ignorirajući obvezu da mu mora osigurati zamjensku opremu i stav i mišljenje Ministarstva financija da su dobivena sredstva bespovratna sredstva koja se ne mogu kapitalizirati kroz zakupninu. Taj poslodavac bio je prikraćen za 200.000,00 kn. Radnici su tražili jednaka prava kao kolege u javnom sektoru zdravstva, prema Kolektivnom ugovoru ignorirajući naprijed navedene činjenice, pa su na primjedbu, da nema novaca, da može dati samo onoliko koliko kroz cijenu dobije odgovorili: „Nas se to ne tiče“.

Opisano je sukus problema koji se reproduciraju i na kojem Sindikati javnih službi grade – lansiraju svoje „mamce“, kako privući radnike na radu u privatnoj praksi u svoje sindikalne organizacije (zanemaruje se činjenica da se sindikalna organizacija organizira u području ingerencije poslodavca radnika). Ispada, da je radnik organiziran za „dvorište“ jednog poslodavca nadležan i za dvorište drugog poslodavca, ako se radnik tog poslodavca druži sa radnicima koji su se organizirali u tom dvorištu i da njegov poslodavac mora prihvatiti pravila kako su se oni dogovorili sa svojim poslodavcem (smisao članka 202. ZOR-a).

Često je Udruga intervenirala prema tom i sličnim sindikatima javne službe ističući njihovu pravnu nekompetentnost za područje privatnog zdravstva, u domeni organiziranja i „borbe“ radnika za svoja prava, na temeljima/načelima ZOR-a. Uzalud! Bitnije je bilo skupiti što veću „vojsku“ i ubrati što veću članarinu.

Reagirajući na najnoviji slučaj istog Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara/tehničara, Udruga je protiv tajnika podnijela prijavu Državnom odvjetništvu za kazneno djelo prevare.

Zaključak: U duhu i smislu rečenog i Naslov, kao vladin Ured morao bi poraditi na pitanju organiziranja subjekata sindikalnog organiziranja radnika, pogotovo, diferencirajući načela organiziranja i kolektivnog dogovaranja za područje državnih službenika i namještenika i službenika i namještenika u javnim službama u odnosu na područje rada radnika za subjekte koji su poduzetnici, porezni obveznici, kao što je to i privatna praksa u djelatnosti zdravstva.

Uvidom u publikaciju „Kolektivno pregovaranje u RH“ u izdanju Naslova, u kojoj objavljujete i popis razmatranih kolektivnih ugovora, Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske svrstavate u kolektivne ugovore javne službe. Time potvrđujete da i Naslov nije raščistio sa podjelom na profitne i neprofitne subjekte, nije akceptirao načelo odgovornosti za obveze/poslodavac, subordinaciju donijetog Kolektivnog ugovora prema zakonskoj normi i … Da je to Naslov imao u vidu, onda bi napravio razliku između kolektivnih ugovora koji su donijeti na osnovi ovlasti iz Zakona o državnim službenicima, Zakona o plaćama u javnim službama i…, razliku u odnosu na kolektivni ugovor koji je donijet na osnovi ZOR-a.

Svaki kolektivni ugovor identificira subjekte njegove primjene. Tako članak 1. Kolektivnog ugovora za zdravstvo i zdravstveno osiguranje identificira subjekte njegove primjene – zdravstvene ustanove čiji je osnivač Država/županija/grad Zgb i zdravstveno osiguranje, ne i subjekte u privatnom vlasništvu (članak 48. Ustava RH – načelo: „Granice mog prava završavaju tamo gdje počinje pravo drugoga“).

Naslov zna ili bi morao znati da u poreznom sustavu, koji obvezuje zdravstvene radnike privatne prakse – porezne obveznike, egzistira primjena načela „međuzavisnosti troškova i prihoda“ (članak 25. Pravilnika o porezu na dohodak, na koji upućuje članak 21. Zakona o porezu na dohodak). Zakon o ustanovama – ističemo, da bi i Naslov shvatio svoje pogreške – razlikuje ustanove koje su osnovane s namjerom stjecanja dobiti, u odnosu na one koje su osnovane samo radi obavljanja društvene funkcije, pa propisuje, da se na takve ustanove na odgovarajući način primjenjuju propisi za javno trgovačko društvo. Druge ustanove obavljaju djelatnost u području javne službe. Zakon o ustanovama je definirao koje su to ustanove. Članak 2. Zakona o porezu na dobit upotpunjuje/razrješuje eventualne dileme.

Zbog primjene navedenog načela, a da ne bi bankrotirao ili da ne bi prevalio odgovornost za nepokrivene obveze na teret imovine obitelji, za zdravstvenog radnika privatne prakse i njegovog radnika, Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske razradio je primjenu opsega pojedinog prava radnika iz rada i po osnovi rada, vežući opseg za realizirani opseg u cijeni usluge (HZZO je standardizirao svaki trošak). Ako razmjenu rada zdravstveni radnik privatne prakse realizira u cijelosti u razmjeni s HZZO-om, onda opseg ne može biti veći od opsega koji je realizirao u sredstvima za ugovoreni program zz. Cijeli Kolektivni ugovor počiva na načelu međuzavisnosti troškova i prihoda.

U vremenu kada HZZO vodi zdravstvenu politiku kako vodi, ne želeći vidjeti ni registrirati razlike i nelogičnosti, po principu guranja glave u pijesak kao noj, na sindikalnoj sceni egzistiraju razlozi/uzroci za ovakvo nezakonito ponašanje pojedinih sindikalnih organizacija/središnjica. Kako tome stati na kraj? Sigurno je, da bi i Naslov u tom smislu trebao zavesti red. Kolektivno dogovaranje je novina u našoj praksi, zbog pluralizma vlasničkog interesa. I Zakon o udruženom radu je na svoj način konfrontirao interese, ali se je sve odvijalo na podlozi društvenog vlasništva. U djelatnosti zdravstva od 1993.g. utvrđeni su titulari – nositelji prava vlasništva. Ustav RH u članku 48. propisao je 3 osnovna načela vlasništva: „jamči se pravo vlasništva“, „vlasništvo obvezuje“ i „vlasništvo se nasljeđuje“. Korijeni vlasništva prema navedenim načelima navedeni su u svakoj pori odnosa poslodavac/radnik. I Naslov to mora respektirati u kreiranju kolektivnog dogovaranja na sindikalnoj i tržišnoj sceni.

Srdačno Vas pozdravljamo.

Tajnik Udruge

Ivan Gabrilo, dipl. iur.

Prilozi:

- Podnesak Hrvatskog strukovnog sindikata m.s. i m.t. i drugih Sindikata,

koji su „dušebrižnici“ radnika, iako oni pripadaju drugom području organiziranja,

u smislu članka 202. ZOR-a,

- Odgovor Udruge u ime člana,

- Prijava Državnom odvjetništvu kaznenog djela prevare,

- Podnesak Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva,

- Podnesak HZZO-a Udruzi, od 27.10.2005.g.,

- Podnesak Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi RH

- - - - -

Komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

 

Za opisane odnose „kriv je“ HZZO, ugovorni partner MBL-a.

Da je HZZO MBL-u utvrdio realne cijene, što znači rast utvrdio cijena po %-tku identično drugim djelatnostima primarne razine zz, MBL bi mogao bez problema podrediti politiku plaća svojim ranicima, primjereno takvoj ekonomskoj snazi, čime bi plaće bile i veće od plaća koju ostvaruju njihove kolege na radu u javnim zdravstvenim ustanovama.

Ove činjenice naglašene su u podnesku HZZO-u. Naglašeno je, da su cijene usluga MBL-a u razdoblju 2007/1997.g. rasle samo 34 %, a da su istovremeno ostale cijene subjekata primarne razine zz, za isto razdoblje porasle cca 84 %, a bruto plaće u djelatnosti zdravstva u RH porasle preko 110 %. To znači, da su u „glavarini“ MBL-a osigurana sredstva za plaće prosječno za 76 %-tnih poena manje u odnosu na obračunate plaće u javnom sektoru zdravstva, odnosno za cca 50 %-tnih poena manje od ostalih subjekata primarne zdravstvene zaštite, čija se cijena rada mjeri iznosom „glavarine“.

Na ta pitanja tražen je odgovor HZZO-a, kao i na pitanje zašto HZZO nije još povisio iznos „glavarine“ za 2008.g.?

- - - - -

 

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

Broj: ___/2008.

Zagreb, 11.02.2008. g.

 

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

Direkcija Zagreb

Margaretska 3

10000 ZAGREB

 

Predmet: Povećanje cijena usluga Naslova i sredstava za provođenje primarne razine zz, tražimo;

 

U ime privatne prakse RH – članova Udruge koji su uključeni u Osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti pokrećemo inicijativu da h i t n o utvrdite cijene svojih usluga – „glavarine“/boda za obračun djelatnosti zdravstvenih radnika privatne prakse, ugovornih partnera Naslova, sa odgovarajućim povećanjem sredstava za ugovoreni program.

Povećanje cijena/sredstava za privatnu praksu uključenu u Osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti, s primjenom od 01.01.2008.g.

Povećanje iznosa osnovice za izračun plaća korisnika Državnog proračuna u prvom tromjesečju 2008.g. sa 4.819,66 kn bruto na 5.108,84 kn bruto, s primjenom od 01.01.2008.g. ili povećanje za 6,00 % m o r a l o je imati odraza i na povećanju kalkulativne plaće za izračun cijene usluga u primarnoj razini zz. Nije! Zašto?

Sveza povećanja osnovice za izračun plaća i povećanja kalkulativne plaće u cijeni usluge

Nakon što je Vlada RH objavila svoju Odluku u duhu i smislu rečenog u prethodnom stavku, NN, 130/07. od 19.12.2007.g., zdravstveni radnici na radu kod zdravstvenog radnika privatne prakse očekivali su, povećanje svoje plaće najmanje u navedenom %-tku, jer im je tako i u medijima bilo prezentirano.

Sindikati javnih službi, kao „dušebrižnici“ radnika na radu kod zdravstvenog radnika privatne prakse pozivaju na „pobunu“, jer im poslodavac nije povećao plaću sukladno Odluci Vlade RH o povećanju osnovice za plaće državnih službenika/namještenika

Shvativši da automatizma u povećanju plaća nema/ne može biti, jer obračun plaća u privatnoj praksi Hrvatske zavisi od ekonomske snage poslodavca, a ona se mjeri visinom prihoda u poreznom razdoblju, koji se uspoređuje s baznim iznosom za ocjenu realnosti visine prihoda, na scenu stupaju dušobrižnici radnika - Sindikat javnih službi, iako po slovu zakona „pokrivaju/mogu pokrivati“ samo sektor javnih službi, kako to propisuje Zakon o plaćama u javnim službama. Oni ultimativno traže jednaka prava na plaću i druga materijalna prava u opsegu, kako i koliko to pravo konzumira radnik u javnom sektoru zdravstva, bez obzira da li njihov poslodavac realizira sredstva za takvo pravo i u traženom opsegu. Oni ne priznaju načelo međuzavisnosti troška i prihoda, načelo srazmjernosti, kako Naslov pokušava sugerirati primjenom svog općeg akta…, oni jednostavno traže ista prava po načelu obračuna po zvanju i položaju, ne pitajući, tko će osigurati takva sredstva i tko će materijalno odgovarati za rezultat primjene takvog „prava“. Zanemaruju činjenicu da za obveze subjekata javnog zdravstva odgovara Država i da pokriva njihove gubitke u poslovanju nastale zbog primjene Kolektivnog ugovora – NN, 9/05. u 2005.g. – 3 milijarde kn, u 2006. – 2,5 milijarde kn, u 2007.g. x milijardi kn, a u privatnoj praksi privatnik, po načelu solidarne i neograničene odgovornosti, identično odgovornosti obrtnika.

Kao „dobri“ poznavatelji prava, dušebrižnici stavljaju znak „=“ tamo gdje tog znaka pravni sustav isključuje, kao npr. ZOR-a i Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, te …

Dušebrižnici, što ćete moći razabrati iz njihovog podneska koji Vam dostavljamo u privitku, izvrću smisao odluke Ustavnog suda RH, uz Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja vežu ZOR, ne Zakon o plaćama u javnim službama, koji isključuje primjenu ZOR-a, prema snazi specijalne u odnosu na opću normu, ne spominju Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske, jer za njih on jednostavno ne postoji, zdravstveni radnik privatne prakse je subjekt javne službe, on nije privatna praksa itd. itd. Apostrofiraju primjenu članka 136. ZOR-a glede prenošenja ugovora o radu na novog poslodavca, pa time i kolektivnog ugovora koji je/ ga je obvezivao, a zanemaruju ograničenje vremenskog trajanja valjanosti takvog prethodnog kolektivnog ugovora, kako je propisano člankom 202. ZOR-a i koji takvu obvezu ograničava samo do sklapanja novog, a najviše do godinu dana. Citiraju Odluku Ustavnog suda RH kojom je legaliziran institut prijenosa ugovora i na zdravstvo, a ne citiraju drugu Odluku Ustavnog suda RH, koja razrađuje naprijed rečeno, tj. da institut prijenosa ugovora na novog poslodavca traje/može trajati najduže do godinu dana, jer se pretpostavlja, da je to dovoljan rok da novi poslodavac sam donese pravilnik o radu ili sklopi kolektivni ugovor sa odgovarajućim partnerom, ili da pristupi u članstvo udruge poslodavaca koja je za isto vlasničko područje/djelatnost sklopila kolektivni ugovor, kao što je to učinjeno za privatnu praksu Hrvatske. Ustavni sud RH je obrazloženjem svoje odluke o zakonitosti članka 136. ZOR-a poslao poruku radnicima, koji su osporavali institut prijenosa ugovora o radu, da vrijeme primjene tog instituta traje najduže godinu dana, kao i poruku da radnici mogu tražiti naknadu štete od poslodavca, ako smatraju da su zakinuti u svojim pravima temeljem tog/takvog pravnog posla (npr. institut prenošenja ugovora o radu sa DZ na zakupca oslobađa DZ plaćanja otpremnine zakupcu i radniku s kojim je radio u timu = suština načina „privatizacije“ primarne razine zz).

U neformalnom kontaktu sa predstavnikom Naslova, dobili smo odgovore koji su nas ponukali na ovu aktivnost

Na upit Udruge, zašto HZZO još nije povisio cijene usluga/sredstva primarnoj razini zz, od Direkcije HZZO-a Zgb dobiven je odgovor: „Još nije donijet Proračun za 2008.g.“. Na slijedeće pitanje, kako to da se prošle godine nije čekao Državni proračun, a cijene/sredstva bila su povećana srazmjerno povećanju osnovice za izračun plaća u državnim službama/javna služba, za 5,99 %, nije dobiven odgovor. Nastavno, postavljeno je pitanje, kako to da su klinike/bolnice povećale plaće svojim službenicima/namještenicima za 6 %, nezavisno što nije donijet Državni proračun/08., odgovor je bio, da oni ionako dobivaju sredstva koja ne mogu pravdati fakturiranom realizacijom, pa im povećanje cijena ne znači ništa. Začudili smo se takvom odgovoru!

Ako su navodi istiniti, onda je stav Naslova prevara ili najblaže rečeno perfidnost na štetu subjekata primarne razine zdravstvene zaštite

Razmišljajući, došli smo do zaključka da se radi o prevari – perfidnosti na štetu primarne razine zdravstvene zaštite. S obzirom na činjenicu da ukupna zdravstvena zaštita posluje po cijenama, koje su produkt iste metodologije izračuna, privatnom segmentu zdravstva sredstva za plaće mogu se osigurati samo povećanjem cijene usluge/sredstava. Javnom sektoru zdravstva to ne moraju. Subjekti javnog zdravstva povećavaju si plaće prema odluci Vlade RH, s tim, da ta sredstva osiguravaju na teret povećanja udjela troškova za zaposlene u ukupnim sredstvima/proračun bolnica/klinika. S obzirom da troškovi za plaće „guraju“ troškove poslovnih rashoda iz poslovanja preko granice pozitivne nule („0“), u minus, povećanjem troškova za plaće povećavaju registrirani gubitak (3 milijarde, 2,5 milijarde, x milijardi), koji pokriva, ionako će pokriti Državni proračun.

U pozadini svega je sustav cijena i parametri za kalkulaciju tih cijena. Naslov mora mijenjati stav prema cijenama za privatnu praksu, u odnosu na svoj stav izražen u podnesku od 27.10.2005.g. U protivnom, mogli bi se koristiti metaforom „ako ste zdravstvenom radniku privatne prakse oduzeli prava poslodavca /poduzetnika, oduzmite mu i njegovu odgovornost“

Iz navedenih razloga, politika Naslova da posluje sa jedinstvenim cijenama je za privatnu praksu koja obavlja djelatnost u Osnovnoj mreži sramotna, ekonomski neodrživa. Ovo pogotovo, što privatna praksa u zakupu obavlja djelatnost primarne razine zz, sustavom broj osiguranika x „glavarina“/godina, ne sustavom cijena x usluga, kao bolnički sustav i specijalističko-konzilijarna zz, te ljekarnička djelatnost. U prilog tome citiramo i izvadak iz podneska Naslova Udruzi, kada je za osiguranje sredstava u cijeni usluge za zamjenu dotrajale opreme – amortizaciju i sredstva za razvoj okarakterizirao kao nerazumno traženje koje bi dovelo do „poboljšanja imovnog stanja privatnih liječnika, a ne unapređenje zdravstvenog sustava, ili princip stvaranja profita u neprofitnoj djelatnosti?? „Stručnjak“ koji je pisao navedeni podnesak nije dao odgovor kako i iz kojih sredstava će privatnik osigurati sredstva za zanavljanje opreme ili za kupnju nove opreme. Naslov nije reagirao na opisane slučajeve kada je DZ kupljenu opremu iz decentraliziranih sredstava dao privatniku u zakup i realizirao zakupninu, koja je zakupca odvela u gubitak i „rat“ sa zaposlenim radnicima. Kada je DZ bio upoznat sa stavom Ministarstva financija da se kupljena oprema iz decentraliziranih sredstava daje na besplatno korištenje i da slijedom toga mora vratiti zakupcu bezrazložno naplaćenu zakupninu, koja bi djelomično pokrila obveze po presudi Suda njegovim radnicima, niti DZ a niti Naslov nisu reagirali, jer kako ste izjavili: „zdravstveni radnik privatne prakse ima namjeru stvaranja profita“??

I Naslov je, zbog svoje nekonzistentne – ignorirajuće politike prema primarnoj razini zz suodgovoran odgovornosti Sindikata, koji nastupa s pozicija prevare prema radnicima zdravstvenog radnika privatne prakse nudeći mu nešto, za što nije ovlašten, ne može biti ovlašten, jer zastupa radnike drugog vlasničkog područja – područja odgovornosti drugog vlasnika/osnivača

Protiv Sindikata, koji je neovlašteno ušao u drugo vlasničko područje, obećavajući radnicima na radu u privatnoj praksi „brda i doline“, podnijeti ćemo kaznenu prijavu Državnom odvjetniku zbog prijevare, učinjene s namjerom stjecanja protupravne imovinske koristi (veći broj članova = veća članarina, bez obzira da li postoji pravni osnov za članstvo u Sindikatu javnih službi).

Dovodite kontinuirano u zabludu radnike na radu u privatnoj praksi Hrvatske da imaju jednaka prava, kao i kolege na radu u zdravstvenim ustanovama javnog zdravstva. Dokaz tome je članak 29. Odluke o ugovaranju zz, koji upućuje na primjenu Kolektivnog ugovora za javno zdravstvo, ali srazmjerno sredstvima koja realizira Vaš poslovni partner

Kako Vaš opći akt ima/može imati primjenu u domeni radnog prava? Asocira na presudu Općinskog suda u predmetu dr. med./med. sestra, kada se opunomoćitelj m.s. pozivao na Pravilnik o zakupu, a Sud mu je replicirao, kakvu svezu ima zakup, kao institut obveznog prava u domeni radnih odnosa? Isto tako bi se moglo postaviti pitanje Vaše famozne Odluke, tj. kako opći akt Naslova može imati pravnu valjanost u domeni radnih odnosa njegovog poslovnog partnera, pogotovo u domeni plaća, koje privatnik obračunava temeljem članka 88. ZOR-a, ne Zakona o plaćama u javnim službama. Kako primijeniti Kolektivni ugovor na koji upućuje famozni članak 29. Odluke Naslova, koji daje pravo službeniku i namješteniku na periodsku povišicu za ukupni radni staž, a Naslov u kalkulaciji „glavarina“ osigurava to pravo za prosječno 10 godina (MBL realizira povećanje sredstava za plaće za periodske povišice 5 % u masi = za 10 g r.s., a njegovi radnici imaju prosječno 27 g r.s., pa mu nedostaje 8,5 % sredstava u masi za plaće, da bi primijenio pravilo iz Kolektivnog ugovora na koji upućuje Naslov?). Drugo, kako radniku na radu u privatnoj praksi osigurati godišnji odmor prema Kolektivnom ugovoru na koji upućuje Naslov, a on u „glavarini“ osigurava to pravo sa 30 kalendarskih dana (iz broja r.d. izuzimaju se subote i nedjelje, pa radnik, prema širokoj lepezi kriterija ostvaruje 40 i više kalendarskih dana GO – tko to može pružiti i tko to može u troškovnom smislu podnijeti – samo Država, zato se reproduciraju toliki gubici u javnom sektoru zdravstva).

Naslov zna da on nije imao/nema pravo prenijeti na radnika to/takvo pravo, jer sam nema to pravo koje je imanentno pravu poslodavca (tisućugodišnje načelo: „Na drugog možeš prenijeti samo onoliko prava koliko sam imaš“). Treće, postavlja se pitanje, kako primijeniti Kolektivni ugovor za javno zdravstvo, a ne primijeniti Zakon o plaćama u javnim službama koji je utvrdio načela za razradu u Kolektivnom ugovoru (članak 3. stavak 2. Zakona). Osnovno načelo na kojem počiva sustav plaća u javnim službama i koje je razrađeno Kolektivnim ugovorom je načelo da plaća čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik/namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Slijedeće načelo je da se valorizira ukupni radni staž. Takva plaća službenika/namještenika je fiksna.

Ustavni sud RH u predmetu tužbe radnika Naslova prema Naslovu, a u pozadini je bila primjena Zakona o plaćama u javnim službama naglasio da prisilni propisi – misleći na Zakon o plaćama u javnim službama – derogiraju ugovorne uglavke. Ako je Kolektivni ugovor - ugovor, a je, kako je moguće njega primjenjivati drugačije – mislimo na „plaću srazmjerno sredstvima“ - a ne kako to Zakon o plaćama u javnim službama propisuje? Kako dovesti u svezu opisano s odredbom članka 12. ZOR-a koji razrađuje primjenu načela „za radnika najpovoljnijeg prava“ .

Kako isključiti primjenu ZOR-a na odnose zdravstveni radnik privatne prakse/poslodavac prema radniku, kada ga po sili zakona/Ustava RH obvezuje ta primjena.

Radnik na radu u privatnoj praksi je radnik, ne službenik/namještenik.

Članak 1. Kolektivnog ugovora …NN, 9/05., koji utvrđuje subjekte njegove primjene, isključuje njegovu primjenu na poslodavce privatne prakse, jer propisuje njegovu primjenu na zdravstvene ustanove čiji su osnivači RH/županija/grad Zagreb.

Vlasništvo/subjekt pružanja zdravstvene zaštite određuje/upućuje na propis za primjenu. Zato je zakonodavac za državno/županijsko vlasništvo propisao poseban Zakon o plaćama, koji po sistemu specijalne/opće norme isključuje primjenu ZOR-a.

Vlasništvo determinira odgovornost za obveze. Člankom 52. Zakona o zz i člankom 59. Zakona o ustanovama propisana je odgovornost osnivača zdravstvenih ustanova - prema načelu solidarne i neograničene odgovornosti.

Vlasnik privatne prakse odgovara po istom načelu, a to znači i svojom posebnom imovinom, prema načelu odgovornosti obrtnika, kako je propisano Zakonom o obrtu. Ovršni sudovi stavljaju znak „=“ između obrtnika i slobodnog zanimanja, jer pripadaju istoj grupi obveznika poreza na dohodak iz članka 18. Zakona o porezu na dohodak.

Rezimirajući rečeno, pod hitno izvršiti korekciju „glavarina“ primarne razine zz za %-tak koji će izjednačiti rast „glavarina“ u razdoblju 2007/1997. identično %-tku rasta plaća u zdravstvu RH, s povećanjem za rast plaća od 01.0108., s povećanjem za amortizaciju opreme, sredstva za razvoj i investicijsko održavanje opreme. Posebno, povećati „glavarinu“ za MBL, prema navedenom principu, korigirajući na taj način smanjenje „glavarine“ 2002.g. u odnosu na 2001.g., što je rezultiralo rastom za proteklih 10 godina samo 34 %.

Za ljekarničku djelatnost utvrditi vrijednost boda koja će rezultirati prosječnom maržom između 15 i 20 %. Iskustva subjekata trgovine su, da marža ne može biti niža od 20 %, da bi se pokrili minimalni troškovi poslovanja. Ljekarne žive od rabata veledrogerija, koje iz poznatih razloga taj rabat iz dana u dan smanjuju.

Zbog toga Vam u privitku dostavljamo zahtjev Sindikata, odgovor Udruge i podnesak Naslova od 17.10.2005.g.

Istu dokumentaciju dostaviti ćemo i Vladi RH.

Srdačno Vas pozdravljamo.

Prilog: Tajnik Udruge

Ivan Gabrilo, dipl. iur.

 

- Podnesak Hrvatskog strukovnog sindikata m.s. i m.t. i drugih Sindikata, koji su „dušebrižnici“ radnika, iako oni pripadaju drugom području organiziranja, u smislu članka 202. ZOR-a,

- Odgovor Udruge u ime člana,

- Prijava Državnom odvjetništvu kaznenog djela prevare,

- Podnesak Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva,

- Podnesak Naslova Udruzi, od 27.10.2005.g.

- Podnesak Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi RH,

- Podnesak Uredu za socijalno partnerstvo pri Vladi RH

- - - - -

Komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

 

S obzirom da se sve opisano – cijeli predmet, kronološki prikazan do ovog podneska – odvija u sferi radničkih prava, znači primjene ZOR-a, logično je, da je o svemu Udruga upoznala i nadležno ministarstvo, koje pokriva resor rada.

Iako smo svjesni da sa našom inicijativom i kaznenom prijavom ulazimo u područje politike/političkih odnosa, smatramo da se licemjerju mora stati na kraj. Biti će interesantno pratiti reakciju/aktivnosti Ministarstva, naročito g-đe V. Babić, koja je u svakom slučaju „prva među jednakima“ u znanju i primjeni Zakona o radu, pa i u ovom predmetu, prema opisanoj kronologiji.

- - - - -

 

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

Broj: ___/2008.

Zagreb, 13.02.2008. g.

 

Ministarstvo gospodarstva, rada

i poduzetništva RH

n/p državnog tajnika g-đe V. Babić

 

Avenija Vukovar

10000 ZAGREB

 

Predmet: Sindikati javnih službi i njihov ulazak u drugo vlasničko područje, područje radničkog organiziranja /ingerencije – teorija i praksa;

 

Početi ću ovaj podnesak sa metaforom, koja se u zadnje vrijeme često ističe u privatnoj praksi Hrvatske, za zdravstvene radnike koji su uključeni u Osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti: „Ako si mi oduzeo pravo poslodavca i poduzetnika, oduzmi mi i odgovornost za obveze“.

Sindikati javnih službi, kao što ćete razabrati iz priloga, v r b u j u u svoje članstvo i radnike na radu kod poslodavaca u drugom vlasničkom području – području privatne prakse, koja posluje kao obrt – s obrtom izjednačene djelatnosti , kako bi povećanjem članstva stekli i veći prihod s naslova članarine.

Da bi radnicima iz prethodnog stavka obećali/sugerirali ekvivalent članstvu/članarini, nude im zaštitu u području sindikalnog organiziranja, području koje je uvjetovano svrhom osnivanja udruge, pa i udruge radnika, a to je sklapanje kolektivnog ugovora, u smislu članka 174. ZOR-a – pročišćeni tekst.

Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara (u daljnjem tekstu: HSSMS/T), osnovan od sindikalnih organizacija zdravstvenih ustanova u vlasništvu Države/županije/grada Zgb., kao Sindikat više razine, koji je konzumirao svrhu svog statusa, kao potpisnik Kolektivnog ugovora za subjekte u vlasništvu Države/županija/grada Zgb., „proglašava“ sebe univerzalnim sindikatom za sva vlasnička područja, pa postupa prema radnicima na radu u privatnoj praksi Hrvatske, na način kako je navedeno u prethodnom stavku.

HSSMS/T izvrće pravne činjenice, kako bi opravdao svoj pristup problemu, pa uz Kolektivni ugovor za zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje, koji je sklopila Vlada RH i Sindikati javnih službi navodi/ističe Zakon o radu, ne Zakon o plaćama u javnim službama, koji isključuje primjenu ZOR-a u domeni plaća službenika/namještenika u javnim službama, po principu specijalne i opće norme .

HSSMS/T zanemaruje činjenicu da je Županijski sud u Zagrebu svojom presudom potvrdio presudu Općinskog suda u Zagrebu po tužbi tog Sindikata, kojom su osporavali zakonitost sklopljenog Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske, inputirajući da je i taj Sindikat morao biti stranka u postupku sklapanja Kolektivnog ugovora. U obrazloženju svoje presude Županijski sud je prosudio: „Jedna i druga stranka posluju u drugom/različitom području “.

U duhu i smislu rečenog, HSSMS/T izvrće stavove Ustavnog suda RH, koji u obrazloženju svojih odluka ocjenjuje ustavnost/zakonitost članka 136. ZOR-a pročišćeni tekst – institut “prijenosa ugovora na novog poslodavca“. Kod zakupa u primarnoj razini zdravstvene zaštite, članak 73. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisuje isti pravni institut. Tom pravnom institutu HSSMS/T daje značenje trajnosti/obveznosti primjene Kolektivnog ugovora važećeg za bivšeg poslodavca, tj. za DZ, subjekt u vlasništvu županije/grada Zgb., negirajući smisao primjene tog pravnog instituta , tj. da je on iznimka od pravila da poslodavac sam ili sa svojim radnicima regulira prava i obveze poslodavca/radnik, u smislu ZOR-a. Da bi popunio pretpostavljeni/mogući vakuum, ZOR je citiranom normom na relativno kratko vrijeme suspendirao elementarno vlasničko/poduzetničko pravo poslodavca. To pravo/obvezu prema radnicima poslodavac koristi samo ako nije regulirao odnose iz rada i po osnovi rada pravilnikom o radu ili kolektivnom ugovorom.

Do sukoba nadležnosti, prema opisu, u privatnoj praksi Hrvatske ne bi došlo, da su riješeni poslovni odnosi na relaciji HZZO – zdravstveni radnik privatne prakse. HZZO zdravstvenim radnicima privatne prakse obračunava cijene usluga prema metodologiji/principima za neprofitne subjekte, tj. zdravstvene ustanove u vlasništvu Države/županija – grada Zagreba. Cijene nisu realne, jer ne pokrivaju troškove, na koje utječe tržište i troškove plaća koji proizlaze iz primjene načela iz Zakona o plaćama u javnim službama . U domeni plaća, na troškove utječe opseg/veličina plaće iz Kolektivnog ugovora za zdravstvo i zdravstveno osiguranje, koji je sklopila Vlada RH i Sindikati javnih službi, a koji se prema članku 1. primjenjuje na službenike i namještenike na radu u državnim i županijskim ustanovama i zdravstvenom osiguranju.

U prvoj godini primjene Kolektivnog ugovora bolnice, klinike, KBC-i, državni zavodi, DZ i… ostvarili su gubitak od 3 milijarde kn, u drugoj 2,5, u trećoj x kn. Te gubitke pokriti će/sanirati će Država, koja temeljem članka 59. Zakona o ustanovama i članka 52. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, solidarno i neograničeno odgovara za obveze ustanova kojih je osnivač/vlasnik. Troškovi plaća, guraju zdravstvenu ustanovu u gubitak, koji pokriva osnivač.

Zdravstveni radnik privatne prakse posluje po istim cijenama koje su utvrđene za neprofitne subjekte, a sadrže sredstva za plaće identično cijeni za javnu zdravstvenu ustanovu, ali u masi svedena na ugovoreni broj/dobna struktura osiguranika, što u primjeni u pravilu znači manje od sredstava za propisani standard.

Na privatnu praksu Hrvatske, glede odgovornosti za obveze privatne prakse, kao obveznika plaćanja poreza na dohodak, obveznika koji je izjednačeni s obrtom, u smislu članka 18. zakona o porezu na dohodak, odgovara zdravstveni radnik privatne prakse, identično kako je propisano za obrt Zakonom o obrtu. U ovršnom postupku sudovi plijene imovinu zdravstvenom radniku privatne prakse, kao i obrtniku također po načelu solidarne i neograničene odgovornosti nositelja djelatnosti. Ako zdravstveni radnik privatne prakse ne pokrije gubitak na opisani način, proglašava bankrot djelatnosti/obrta!

U kontekstu svega rečenog, počeli smo ovaj podnesak s metaforom, koja kruži među zdravstvenim radnicima privatne prakse, kako je navedeno u stavku 1. ovog podneska.

U prethodnom vremenu i Naslov je reagirao, kada je na pitanje koji kolektivni ugovor obvezuje člana Udruge, da li KU za javno zdravstvo ili KU za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske odgovorio Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske.

I prof. dr. A. Hebrang, kao ministar zdravstva, na upit kako se utvrđuje plaća medicinskoj sestri na radu u privatnoj praksi Hrvatske odgovorio je, kako je propisano ZOR-om, ne Zakonom o plaćama u javnim službama.

U privitku ovog akta dostavljamo Vam i druge akte, koji ukazuju na problem i koji definiraju interes da problem egzistira.

Na sceni je sukob želja i mogućnosti. Službenik i namještenik u javnom sektoru zdravstva ostvaruje fiksnu plaću prema zvanju i položaju, koju mu jamči Država, bez obzira na količinu i vrijednost obavljenog rada, pa takvu istu plaću želi i radnik zdravstvenog radnika privatne prakse. HZZO se na neki način distancira od suštine problema, lansira poruke kao „nema novaca za primarnu razinu zz“, radnik ima pravo na plaću prema Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja srazmjerno sredstvima koja ugovori poslodavac radnika i… Radniku nije obrazloženo da riječi „srazmjerno sredstvima“ znače manju plaću od plaće koju ostvaruje njihov kolega u sektoru javnog zdravstva, da je „guranje“ zdravstvenog radnika privatne prakse preko KU u drugo vlasničko područje perfidnost nekoga koji zna da takvog prava nema, da opći akt HZZO-a ne regulira/ne može regulirati odnose u sferi rada i... Svejedno, HZZO iz godine u godinu ponavlja istu politiku.

Sažetak rečenog:

1. Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i medicinskih tehničara (HSSMS/T), osnovan od sindikalnih organizacija koje okupljaju službenike i namještenike u zdravstvenim ustanovama u vlasništvu Države/županija i grada Zgb. radi realizacije svrhe iz članka 174. ZOR-a, sudionik je sklapanja Kolektivnog ugovora za područje subjekata/poslodavaca u vlasništvu Države i županija, u smislu članka 202. ZOR-a.

2. HSSMS/T konzumirao je svoje pravo/obvezu svrhe osnivanja svih sindikalnih organizacija koje su se po vertikali udružili u taj Sindikat, kao Sindikat više razine, sudjelujući uz druge središnjice sa Vladom RH u sklapanju Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, temeljem izričite ovlasti, kako je propisano člankom 3. stavak 2. Zakona o plaćama u javnim službama, NN, 27/01. (u daljnjem tekstu: Zakon).

3. Članak 1. Zakona, u domeni plaća isključuje primjenu načela za određivanje plaća prema ZOR-u, po načelu specijalne i opće norme (lex specialis derogat legi generali).

4. HSSMS/T, vrbuje radnike na radu u privatnoj praksi Hrvatske, da bi povećali članstvo, pa time i prihod, obećavajući im zaštitu prava člana, glede primjene istog Kolektivnog ugovora, koji je sklopila Vlada RH u ime Države za svoje službenike i namještenike u javnim službama.

5. HSSMS/T uvjerava radnike na radu kod poslodavaca u drugom području primjene kolektivnog ugovora, u smislu članka 202. ZOR-a, da njihovog poslodavca obvezuje Kolektivni ugovor iz točke 1. i 2. ovog podneska, a pri tome, citiraju ZOR, ne Zakon, koji isključuje primjenu ZOR-a za sklapanje Kolektivnog ugovora.

6. Radnici na radu u privatnoj praksi Hrvatske ostvaruju/mogu ostvariti svoja prava na/za sindikalno organiziranje po principima koji važe za sve radnike na koje se primjenjuju odredbe ZOR-a, u smislu članka 1. istog Zakona.

7. Institutu „prijenosa ugovora o radu“ iz članka 136. ZOR-a, vezano za članak 73. Zakona o zdravstvenoj zaštiti daju element trajnosti, ignorirajući njegov smisao i svrhu, koju je zakonodavac imao ugrađujući taj institut u ZOR, što se jasno razabire iz primjene članka 207. ZOR-a.

8. Identično rečenom u točki 6. interpretiraju stav Ustavnog suda RH, kada obrazlaže svoje Rješenje kojim odbija ocjenu neustavnosti članka 136. ZOR-a, ne navodeći, da je Ustavni sud RH naglasio privremenost te norme članka 136. i da je naglasio mogućnost traženja naknade štete od radnika, ako smatraju da im je prijenosom ugovora nanesena šteta u/na pravima koja imaju iz rada i po osnovi rada.

9. HSSMS/T svojim pristupom pravnoj stvari, kako je pristupio u podnesku, koji se dostavlja uz ovaj akt, čini prema radnicima koje vrbuje u svoje članstvo akt prevare, sa svim obilježjima tog kaznenog djela iz Kaznenog zakona.

Rezimirajući rečeno, očekujemo da Naslov poduzme odgovarajuće korake/aktivnosti u sređivanju odnosa na/u sindikalnom organiziranju i nastupu njihovih središnjica u izvršenju svrhe zbog kojih su osnovani i registrirani kao udruga radnika u Registru koji vodi Naslov.

U praksi, HSSMS/T se ponaša kao da je stručna udruga, osnovana temeljem Zakona o udrugama, za profil medicinskih sestara/medicinskih tehničara, za svrhu, za koju je osnovana i Komora medicinskih sestara.

Srdačno Vas pozdravljamo.

Tajnik Udruge

Prilozi: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

- Podnesak HSSMS/T članu

koji koristi kao obrazac i za druge

zdravstvene radnike privatne prakse

- Odgovor Udruge,

- Podnesak HZZO-u,

- Podnesak Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi RH

- Podnesak Vladi RH

- - - - -

Komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

Kao nastavak aktivnosti u ovom/istom predmetu, logično je bilo da se o svemu obavijesti i Ministarstvo zdravstva i da se na temu ukupnih odnosa Države prema primarnoj razini zz zatraži sastanak/prijam delegacije Udruge. U podnesku su sumirane sve negativnosti prema primarnoj razini zz. Te negativnosti reperkutiraju se i na odnose zdravstvenog radnika privatne prakse – poslodavca i poduzetnika prema njegovim radnicima. Privatnik ne može slijediti zdravstvene ustanove u vlasništvu Države/županija u dimenzioniranju pojedinog prava službenika iz rada i po osnovi rada, jer za registrirani opseg, bez obzira na njegovu ekonomsku logiku i uvjetovanost stečenim/odgovarajućim prihodom, odgovara Država. U praksi, od 2005.g., godine početka primjene Kolektivnog ugovora za javno zdravstvo, subjektima javnog zdravstva nedostaje ukupno cca 37,5 % sredstava, odnosno 53 %, samo za pokriće troškova plaća (računato za bolnice/klinike, koje sudjeluju u ukupnim sredstvima sa cca 8 milijardi kn, što u 1. godini primjene Kolektivnog ugovora znači 37,5 % sredstava manje, računajući na gubitak od 3 milijarde kn, odnosno 53 %, ako se gubitak aplicira na 5,6 milijardi kn = 70 % iznosa = sredstva za plaće). HZZO nije usuglasio cijene usluga s pravima/troškovima koji iz toga proizlaze. Zbog toga je ostala prikraćena i privatna praksa za takav/odgovarajući rast cijena svojih usluga = „glavarina“ = bod.

- - - - -

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

Broj: ___/2008.

Zagreb, 14.02.2008. g.

 

Ministarstvo zdravstva i

socijalne skrbi RH

Ksaver 200 a

10000 ZAGREB

 

Predmet: Osiguranje materijalnog položaja primarne razine zdravstvene zaštite, dr. med./dr. stom. u zakupu, prema Sporazumu iz 2004.g. – tražimo;

 

Vlada RH i Sindikati javnih službi u XII/04. sklopili su Sporazum o modalitetima za osiguranje jednakog statusa radnika na radu u privatnoj praksi Hrvatske, u zakupu sa službenicima/namještenicima u javnom sektoru zdravstva.

Dogovoreno, pretočili su u članak 99. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, NN, 9/05.

Primjena Kolektivnog ugovora iz prethodnog stavka stvorila je u javnosti, kod radnika na radu u privatnoj praksi u zakupu dojam, da će imati u obračunu plaće istu plaću kao i kolega na radu u bolnici/DZ.

U odnos, kako je zamišljen, involvirao se je i HZZO, s tom razlikom, da je u svom općem aktu dodao tekst: „srazmjerno sredstvima koja realizira u odnosu na propisani standard“?

Postavka iz stavka 3. ovog podneska identificira privatnu praksu u zakupu:

• kao subjekt javnog zdravstva, a to nije,

• da radnik/zakupac ostvaruje fiksnu plaću, a to nije tako, niti je ekonomskim zakonitostima to moguće,

• subjekt, za čije obveze odgovara Država/županija, a to je pravno inkompatibilno, jer po sili zakona za obveze privatne prakse odgovara zakupac, ali i privatnik svojom posebnom imovinom,

• subjekt za kojeg se pogrešno navodi, da se u odnosima plaće/radnik primjenjuju načela iz Zakona o plaćama u javnim službama, a primjenjuje se ipso iure ZOR,

• subjekt, kojemu HZZO utvrđuje cijene usluga „glavarine“/boda identično za subjekte javnog zdravstva, subjekte neprofitnih djelatnosti, iako on to nije, on je subjekt profitnih djelatnosti, obveznik plaćanja poreza na dohodak,

• subjekt koji navodno u cijeni „glavarine“/boda realizira sredstva za plaće prema Kolektivnom ugovoru za javno zdravstvo, a to nije tako, što potvrđuje praksa u javnom zdravstvu, da se kroz cijene ne osiguravaju sredstva za plaće prema Kolektivnom ugovoru, što rezultira gubitkom u poslovanju KBC-a, klinika, bolnica, DZ i…, 3 milijarde kn u 2005.g., 2,5 milijarde kn u 2006.g., x kn u 2007.g., jer je taj Kolektivni ugovor donijet primjenom Zakona o plaćama u javnim službama, koji isključuje primjenu odredbi ZOR-a, po načelu specijalne i opće norme,

• subjekt, kojemu bi DZ zakupodavci morali osigurati zamjensku opremu za obavljanje djelatnosti, a to ne čine niti jedan DZ, subjekt, koji u cijeni ne realizira sredstva za amortizaciju, razvoj i investicijsko održavanje, da bi sam mogao osigurati sredstva za navedene namjene,

• subjekt, kojemu HZZO, na prijedlog rekalkulacije glavarine sa ugradnjom troškova amortizacije, razvoja i investicijskog održavanja opreme, odgovara: „Tako nešto je nemoguće usvojiti, s obzirom na važeće zakonske propise i suštinu djelatnosti HZZO“ – Izvor: Akt HZZO-a od 27.10.2005.g. (Komentar Udruge - vrhunac neznanja, nestručnosti, ignorancije, zaustavljanja procesa reforme zdravstva, svaljivanja odgovornosti na Naslov i …). Da je to tako, ističemo da HZZO zaboravlja/ignorira svoje Upute o primjeni Popisa dijagnostičkih i terapeutskih postupaka u zdravstvenim djelatnostima, NN, 15/92., 29/93., 65/93, 31/95., …40/07. i…, koje u točki 9 propisuju između ostalog, da se vrijednost usluga/bodova izračunava na osnovi zakonskih i drugih društvenih usmjerenja, o vrednovanju i uzimanju u obzir kalkulativnih elemenata u zdravstvenim ustanovama, a ovise o visini plaća, materijalnih troškova, amortizaciji, investicijama, doprinosa, porezima itd.

• subjekt, kojemu HZZO imputira, da je zanavljanje i investicijsko održavanje opreme regulirano odlukom Vlade RH o minimalnim financijskim standardima za decentralizirane funkcije, te je dakle u nadležnosti lokalne uprave i samouprave, što je djelomično točno, samo za javni sektor zdravstva, ali je uz to netočno i politički štetno, da se HZZO kao poslovni partner subjekta primarne razine zz distancira od tog problema, ne pitajući se kako je moguće provoditi npr. stomatološku zz, djelatnost medicinske biokemije i… bez ogovarajuće opreme, odnosno bez brige tko će njegovom poslovnom partneru omogućiti obavljanje ugovorenih djelatnosti, jer on to kroz cijenu usluge subjektu nije učinio

• subjekt, kojemu HZZO, na tu temu odgovara – citat: „Osnovna namjera prijedloga kalkulacije glavarine sa amortizacijom, troškovima za razvoj i investicijsko održavanje nije unapređenje zdravstvenog sustava već poboljšanje imovnog stanja liječnika“, što je apsurd prema položaju/zadaći HZZO-a i pravnom poretku (izvor: Akt HZZO-a, KLASA: 500-07/04-01/821, urbroj: 338-01-02-05-135, od 27.10.2005.g.)

• subjekt, koji je zajedno sa drugim subjektima primarne zz sudjelovao u reformi sustava, koji se očituje u činjenici da je udio troškova primarne razine zz u ukupnim troškovima sa 35 % udjela prije Domovinskog rata smanjen na 16 % udjela,

• subjekt, kojemu HZZO, kao protutežu prijedloga za poboljšanje statusa ističe – citat: „Bez obzira na status doktora koji zdravstvenu djelatnost obavlja u privatnoj praksi, u slučaju kad je to za njega povoljnije, tj. isplativije, on predlaže promjenu prava, proizašlih iz akata koji utvrđuju prava iz rada i po osnovi rada državnih i javnih službenika“?? (izvor: isti akt HZZO-a od 27.10.2005.g.)

• subjekt, kojemu HZZO na traženje, da se u cijeni „glavarine“ osiguraju i sredstva za naknade radnicima po osnovu materijalnih prava radnika iz rada i po osnovi rada, kako je to predviđeno Kolektivnim ugovorom za javno zdravstvo, a kako su se Sporazumom i člankom 99. Kolektivnog ugovora stranke dogovorile i preuzele obvezu osiguranja sredstava, odgovorio, „da je prijedlog u potpunosti neprihvatljiv“. Pri tome…, HZZO ističe da su prava iz rada i po osnovi rada radnika regulirana zakonskim propisima, a ne kalkulacijama HZZO-a, te da su to obveze poslodavca a ne osiguravatelja?? HZZO je zaboravio, da je svojom „Plavom knjigom“ utvrdio elemente za formiranje cijena usluga, pa između ostalog i:

- da je fond sati rada radnika kalkuliran sa 1590 sati/godinu,

- da se radniku osigurava prosječno 30 dana GO,

- da je kalkulirana prosječna odsutnost zbog bolesti i stručnog usavršavanja 8 dana/godina,

- da je kalkulirano 30 minuta/radnik/radni dan za organizacijske i upravne poslove, te pripremu za rad,

- dnevni odmor od 30 minuta,

- da se pri određivanju cijena usluga kalkulira rad zdravstvenog radnika VSS spec. sa 28.620 bodova itd…

- da se svi drugi materijalni troškovi kalkuliraju prema troškovima u financijskom planu, pa i trošak amortizacije, investicijskog /tekućeg održavanja opreme, sredstva za razvoj, sve ono, što je zakonskim propisima isključeno za javnu zdravstvenu ustanovu, jer je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Uredbom o računovodstvu neprofitnih organizacija osiguranje sredstava za navedene osnove prebačeno direktno na osnivača i njegova proračunska sredstva,

• subjekt, koji je Pravilnikom o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i…, NN, 90/04. m o r a o u roku od 3 godine – rok istekao 10.07.2007.g. – osigurati novu minimalnu opremu, što npr. za djelatnost laboratorija medicinske biokemije znači, 1,5 milijuna kn, za stomatološku ordinaciju cca 200.000,00 kn, za djelatnost opće medicine cca 150.000,00 kn, a subjekt privatne prakse u cijeni ne realizira sredstva za navedene namjene, jer HZZO to tretira kao „bezrazložno bogaćenje“, a isti subjekti u zakupu nisu dobili novu opremu od zakupodavca niti od jedinice lokalne i područne samouprave niti … Najžalosnije u svemu, da nikoga o tome nije briga – od vertikale Ministarstva zdravstva, županija/grada Zgb., gradova i općina na području kojih djeluju subjekti primarne razine zz, do HZZO-a,

• subjekt, koji polazi od toga da HZZO zna ili bi morao znati, da u pravnom poretku hrvatske Države između inih važi i načelo „međuzavisnosti troškova i prihoda“, što drugim riječima znači, da subjekt zdravstveni radnik privatne prakse u zakupu ne može reproducirati trošak ako ga nije realizirao kroz prihod (samo trošak koji je zakonit i koji je uvjetovan sadržajem usluge)

• subjekt, koji doživljava kao apsurd odnos/pristup HZZO-a ovom problemu, kao krajnja neznalica i ignorant,

• subjekt, na kojega je nota bene HZZO prevalio odgovornost kako stišati bunt svojih radnika, kojima HZZO šalje poruke i Vi imate jednaka prava utemeljena Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, a zna da poslodavcu zakupcu nije kroz cijenu osigurao sredstva za konzumaciju propisanog opsega određenog prava,

• subjekt, a to se odnosi naročito na subjekte koji obavljaju djelatnost opće/obiteljske medicine, koji realiziraju sredstva prosječno 28.223,66 kn/mjesec/tim za standardni broj osiguranika i prosječnu populaciju, mjereno dobnom strukturom, dok njihov kolega, koji obavlja djelatnost u sekundarnoj razini realizira 30.690,00 kn/mjesec… Za ilustraciju navodimo da je iznos „glavarine“ u razdoblju 2007/1997.g., znači za proteklih 10 godina porastao za 84,59 %, dok su istovremeno u tom razdoblju bruto plaće u djelatnosti zdravstva porasle za 104,59 %, što znači za tu djelatnost 20 %-tnih poena manje. Tu razliku u javnom sektoru zdravstva subjekti kompenziraju gubitkom, koji pokriva Državni proračun (izvor: Priručnik o zakupu dijelova DZ, u izdanju MED-ECON, 1996.g., Mjesečno statističko izvješće, u izdanju Državnog zavoda za statistiku br. 2/1998. i broj 11/2007., te Odluka HZZO-a … NN, 142/06.).

U tu grupu subjekata ulazi i subjekt koji obavlja laboratorijsku djelatnost, kojemu je „glavarina“u istom razdoblju porasla samo za 34,55 %, ili cca 70%-tnih poena manje, sve zbog nerazumne politike HZZO-a, koji je 2001.g. za 2002.g. smanjio tadašnju vrijednost „glavarine“ sa 30,00 kn na cca 27,00 kn, pa je cijela djelatnost u sukobu s potrebama djelatnosti, zahtjevima radnika i mogućnostima. Najčešće „pobune“ radnika za većim pravima, prema pravima koja imaju njihove kolege u javnom sektoru zdravstva, dešavaju se baš kod tih subjekata.

• subjekt, koji obavlja ljekarničku djelatnost, sa prosječnom maržom od cca 7,5 %, sa rokovima plaćanja 240 dana, koji preživljavaju na granici mogućeg, samo uz rabat veledrogerije i to kako koji, jer subjekti koji posluju na nefrekventnim mjestima, sa minimalnom ručnom prodajom teško mogu realizirati ukupnu – prosječnu maržu 25 % da bi mogli pokriti troškove. Zna se, da je prosječna marža u trgovini cca 30 – 35 %. HZZO zna za opisano stanje, a ne poduzima ništa, da se ono promijeni. Žalosno je saznanje, da će se opisano mijenjati, tek, kad sa svim, ili sa pretežnim brojem ljekarničkih jedinica, ovladaju strani lanci

• subjekt, čija je vrijednost rada podcijenjena, u odnosu na vrijednost rada kolege u bolnici, koji, sa 10 godina radnog staža i 5 dežurstava, sve u okviru 172 sata realizira bruto plaću – II. bruto u tom iznosu vrijednosti rada tima, k tome, subjekt kojemu se rad mjeri naturalnim pokazateljima, a njegovom kolegi u bolnici ne,

• subjekt, koji u pravilu realizira manja sredstva/tim, jer obavlja djelatnost za manji broj osiguranika ili za nepovoljniju dobnu strukturu osiguranika, pa je slijedom toga u nejednakom položaju u odnosu na kolege u bolnici, jer je njegova plaća fiksna, produkt zvanja i položaja,

• subjekt, kojemu se koeficijent za izračun kalkulativne plaće u cijeni usluge ne povećava sukladno njegovoj funkciji, odgovornosti vođenja „obrta“, statusa poduzetnika, poslodavca i…, već po koeficijentu koji je za 0,70 manji od najnižeg koeficijenta – voditelj jedinice u županijskoj ustanovi, koji nije poslodavac/poduzetnik, a tumačimo da su „poduzetničke muke goleme“.

• subjekt, koji još nije dobio povećanje cijene usluga za 2008.g., na a conto povećanja cijene rada u javnom sektoru zdravstva – osnovica, prema Odluci Vlade RH od 01.01.08.g. za 6 %.

• subjekt, kojemu se na upit, zašto HZZO još ne povećava sredstva „glavarine“ odgovara: „Nije donijet Državni proračun za 2008.g.“ ,

• subjekt, kojemu se na slijedeće pitanje, kako to da su zdravstvene ustanove povećale plaće, nezavisno što još nije donesen Državni proračun, HZZO odgovara: „Zato, što ionako cijenom ne mogu „pokriti“ fa. realizaciju, pa im je svejedno da li su dobili povećanje cijena“.

• subjekt, kojemu rečeno zvuči naivno, netočno i lažno, jer se nije htjelo reći, da bolnice i prije, nakon 2005.g., sa obračunom plaća probijaju Proračun bolnice/klinike i vode bolnicu u gubitak, pa ispada, da saznanje, da li će on biti srazmjerno veći ili ne, očito da HZZO, ali i Državu nije briga,

• subjekt, kojemu bi HZZO morao povećati cijene, ako ima namjeru povećanja sredstava, da nastupa kako ne nastupa, prema opisu,

• subjekt, prema kojem se Država odnosi maćehinski, kojega uvjetno rečeno „izgladnjuje“, pa će se desiti isto ono što se desilo Bračaninu, kad mu je crk'o magarac, jer ga je htio naviknuti da manje jede,

• subjekt, kojemu, kad kolege ostvare pravo na mirovinu, nakon skoro 40 godina mirovinskog staža i 65 godina života, ostvare mirovinu u iznosu od cca 2.000,00 kn, jer su kao zakupci ostvarili mjesečni prihod od HZZO-a cca 16.000,00 kn/tim i jer su slijedom toga plaćali doprinose na najnižu, za sebe propisanu osnovicu, a to je po prilici iznos prosječne bruto plaće svih u RH, iznos koji nosi vrijednosni/osobni bod za izračun mirovine 1, dok njegov kolega u DZ realizira koeficijent 2, a kolega u bolnici cca 3 – 3,5, jer mu u osnovicu ulaze i plaće s naslova dežurstva/pripravnosti i sl. Na opisanu činjenicu – neravnopravnost - nije reagirao niti Sindikat liječnika, niti HZZO, niti Naslov, niti prof. dr. A. Hebrang, kreator zdravstvenog sustava /zdravstvene politike, niti HLK, HSK, HLJK, HKMB i …

Sve ostalo, što je relevantno za obradu ovog predmeta, navedeno je u prilozima koje Vam dostavljamo u privitku ovog akta.

Srdačno Vas pozdravljamo.

Tajnik Udruge

Prilozi: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

- Podnesak HSSMS/T članu

koji koristi kao obrazac i za druge

zdravstvene radnike privatne prakse

- Odgovor Udruge,

- Podnesak HZZO-u, sa primjerkom tužbe

radnika MBL-a, koji se poziva na njihovu

Odluku u predmetu ostvarenja svojih prava iz rada

- Podnesak Ministarstvu gospodarstva

- Podnesak Vladi RH,

- Prijava Državnom odvjetništvu

- - - - -

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

 

Broj: 050-1/2008.

Zagreb, 20. 02. 2008. g.

 

Ministarstvo zdravstva socijalne skrbi RH

n/p ministra

Ksaver 200 a

10000 ZAGREB

 

Predmet: Problemi privatne prakse, koja je uključena u Osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti – informacija i dogovor o rješenjima;

 

Molimo da primite predstavnike Udruge, koji bi Vam izložili nagomilanu problematiku, koja opterećuje/onemogućava rad/daljnji rad subjekata privatne prakse, koji su uključeni u Osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti, znači one koji imaju sklopljen Ugovor sa HZZO-om.

Osnovni problemi proizlaze iz lošeg materijalnog položaja primarne razine zdravstvene zaštite, u odnosu na ukupno zdravstvo. Naznačit ćemo samo neke teme za raspravu i rješavanje:

• cijena usluge u primarnoj razini zz – „glavarina“/bod, ne sadrži otpis vrijednosti imovine (amortizaciju), sredstva za razvoj i investicijsko održavanje opreme, pa subjekti privatne prakse ne mogu osigurati opremu za obavljanje djelatnosti – rok od 3 godine istekao VII/07. (za što se HZZO distancira i ističe: „privatna praksa bi se bezrazložno obogatila“?)

• da je zanavljanje opreme regulirano Zakonom o zz i Odukom Vlade RH o minimalnim standardima, te da je u nadležnosti lokalne uprave i samouprave, distancirajući se od svojih obveza prema tim subjektima zz, polazeći od saznanja, da vlasnici moraju osigurati razvoj i pokriće gubitaka, što znači Država/županije, ignorirajući činjenicu, da po istom principu/načelu solidarne i neograničene odgovornosti odgovaraju i zdravstveni radnici privatne prakse, prema Zakonu o obrtu (u ovršnom postupku primjenjuju se ista pravna pravila kao i za obrt),

• istovremeno, niti jedan DZ nije osigurao zamjensku opremu jedinici zakupa, a trebao je, prema ugovoru o zakupu,

• dapače, ima DZ, kao što je to npr. Krapinsko zagorske županije, koji je kupljenu opremu iz decentraliziranih sredstava dao na korištenju MBL-u, naplaćujući zakupninu, iako je Ministarstvo financija dalo tumačenje, da su decentralizirana sredstva bespovratna sredstva, koja se ne mogu kapitalizirati kroz zakupninu,

• cijene usluga u primarnoj razini zz morale bi se pod hitno povećati najmanje za 30 %, da bi slijedile razinu prava radnika iz rada i po osnovi rada, kao što to ostvaruju radnici na radu u javnom sektoru zdravstva, kao i plaćanja većih troškova DZ za tzv. zajedničke troškove, u odnosu na kalkulativne, koje im osigurava HZZO (HZZO ističe da odnos DZ i zakupca nije njihova briga, iako zna ili mora znati da je svaka stavka iz cijene usluge, koje on kalkulira standardizirana i da se u realizaciji prati odstupanje. U javnom sektoru zdravstva, odstupanje se registrira kao gubitak koji pokriva Država, a u privatnom? Npr. HZZO u kalkulaciji osigurava kalkulativnu plaću i dodatak za radni staž za prosječno 10 godina, a zdravstveni radnici privatne prakse u zakupu, oni koji su stekli taj status 1997.g. imaju radnike sa 27 – 35 godina radnog staža, koji traže dodatak za rs po istim načelima kao i za javni sektor zdravstva. Od kuda? HZZO se distancira, navodno, to nije njegova briga).

• HZZO se distancira od rješavanja nagomilanih problema, s obrazloženjem: „Prijedlozi Udruge imaju cilj poboljšanje imovnog stanja liječnika, a ne unapređenje zdravstvenog sustava“,

• dalje, HZZO ističe, s namjerom da se također distancira, da doktor koji zdravstvenu djelatnost obavlja u privatnoj praksi obavlja djelatnost u tom statusu, jer je to za njega povoljnije/isplativije, jer bi u protivnom bio u statusu državnih/javnih službenika (ne shvaća ili ne želi shvatiti suštinu „privatizacije“ primarne razine zz inicirane 1996.g., kada su DZ morali donijeti programe „privatizacije“, koji su imali snagu „programa za zbrinjavanje viška zaposlenika“, temeljem kojeg je zdravstveni radnik – kandidat za zakupca mogao dobiti otkaz ugovora o radu),

• dalje, na upit zašto HZZO nije povećao „glavarinu“/sredstva primarnoj razini zz u zakupu, za %-tak povećanja plaća u javnom sektoru zdravstva, identično praksi 2007.g., odgovorio je: „Nije donijet Državni proračun“. Na slijedeće pitanje, kako to da su subjekti javnog zdravstva primijenili Odluku Vlade i povećali plaće, a da im nije mijenjan proračun/bolnica/klinika, odgovorili su: „Bolnice ionako izvršenjem/fa.realizacija ne mogu opravdati sredstva, pa je to ionako svejedno.“ Suština je sigurno drugačija. Naime, njima je svejedno da li će gubitak bolnica biti 2,5 milijarde kn ili više, jer to ionako pokriva Državni proračun. Sve skupa asocira na kaos, neprincipijelnost, nestručnost i… Subjekti primarne razine zz se „izgladnjuju“, pa bi se moglo desiti isto ono što se desilo Bračaninu koji je šparao na hrani svog magarca. Mnogi zdravstveni radnici privatne prakse, naročito opće/obiteljske medicine realiziraju sredstva koja su manja od prosječnih/tim/standard/07. od 27.211,75 kn/mjesec, za standardni broj osiguranika i za prosječnu dobnu skupinu. O kojoj se veličini radi možete spoznati, u usporedbi sa bruto plaćom specijaliste sa 10 g rs i 5 dežurstava, sve za 172 sata rada = cca 13.000,00 neto/mjesec, što daje 23.461,67 kn I. bruto/mjesec ili 27.497,07 kn II. bruto/mjesec. Takvu cijenu rada u „glavarini“ morao bi osigurati i zdravstveni radnik privatne prakse koji je nositelj djelatnosti, odgovorna osoba, koji je poduzetnik/poslodavac i… Uz tu cijenu rada, zdravstvenom radniku privatne prakse morala bi se osigurati i adekvatna plaća za medicinsku sestru, realni zajednički troškovi korištenja prostora zakupa, prema prosječnim cijenama DZ, troškovi za lijekove, zavojni materijal, održavanje higijene/čistoće, stručno usavršavanje, tzv. upravne troškove, amortizaciju i sredstva za razvoj, za opremu, kako je propisano Pravilnikom o minimalnim uvjetima i…

• Iz razloga što svega toga nedostaje u „glavarini“ i razloga što se svi distanciraju od navedenih problema, a poglavito HZZO, koji svaljuje odgovornost na Naslov – sve odlučuje ministar, u odnose zdravstveni radnik privatne prakse – poslodavac i njegov radnik involviraju se dušebrižnici – sindikati javnih službi koji ih, kako bi Zagorec rekao „puntaju“ protiv poslodavca, namećući im pravna pravila koja važe za službenike i namještenike javnih službi, iako su oni osnovani i imaju ovlasti samo u području ustanove u kojoj su osnovani, sindikati/ustanova koji su se udružili u saveze ustanova istog vlasnika i…,

• Sukobi eskaliraju svaki dan, reproduciraju se tužbe i na kraju, da bi se tome stalo na kraj krivične prijave Državnom odvjetništvu zbog učinjenog djela prevare – nudi se zaštita u drugom vlasničkom području sindikalnog organiziranja iako znaju ili moraju znati, da su konzumirali svoja sindikalna prava u postupku sklapanja kolektivnog ugovora sa Vladom RH. Sindikati to rade da bi povećali broj članova i time povećali prihod s naslova članarine, bez da mogu takvim članovima pružiti odgovarajući ekvivalent = cijena za članarinu koju su naplatili (članak 202. ZOR-a propisuje subjekte i područje primjene kolektivnog ugovora),

• Zbog rečenog, u privitku Vam dostavljamo: presliku obavijesti jednog od sindikata javnih službi, upućen zdravstvenom radniku privatne prakse, podnesak Udruge tom sindikatu, prijavu Državnom odvjetništvu, Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, HZZO-u,

• i dr. (vidi otvorene teme iz podnesaka koji se dostavljaju u privitku).

U razgovoru/dogovoru Udrugu će zastupati njen predsjednik Željko Bakar, dr. med., spec. opće/obiteljske medicine, ugovorni doktor opće/obiteljske medicine, Ivan Miletić, dr. stom., spec. dentalne i oralne patologije, s parodontologijom, ugovorni dr stom. iz Otočca, mr.sc. Verica Pavičić - Beljak, dipl. ing. med. biokemije iz Samobora i tajnika Udruge Ivan Gabrila, dipl. iur.

Molimo da nas obavijestite najmanje 7 dana unaprijed, kako bi članovi Udruge mogli podrediti raspored rada u ordinaciji/laboratoriju toj činjenici.

Također sugeriramo da na sastanku sudjeluju i predstavnici HZZO-a, a po mogućnosti i Ministarstva financija RH.

Srdačno Vas pozdravljamo.

Tajnik Udruge

Ivan Gabrilo, dipl. iur.

 
IZ RADA UDRUGE:  
NA POČETAK
 

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

 

Broj: ___/08.

Zagreb, 23.02. 2008.g.

Z A P I S N I K

sa sastanka Predsjedništva Skupštine Udruge održanog 23.02.2008.g, s početkom u 11,00 sati u prostorijama Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu Zagreb, Rugvička 1, u nazočnosti predsjednika, Željka Bakra, dr. med. spec. opće medicine, te članova., Mihaela Mahnika, dr. stom., spec. oral. kir., Krešimira Muse, dr. med., Milice Lojović - Tonković, dr. med., spec. ginekologa, Vladimira Bauera dr. med., spec. neurolog, Josipe Rodić, dr. med., spec. opće/obiteljske med., mr.sc. Verice Pavičić Beljak, spec. med. biokemije, Mire Mađerčić, mr.ph., te tajnika Udruge Ivana Gabrila, dipl. iur, i financijskog savjetnika Ante Gabrila, dipl .oec.

Predsjednik Predsjedništva Skupštine Udruge dr. Željko Bakar pozdravio je nazočne, konstatirao kvorum i predložio slijedeći

 

d n e v n i r e d

1. Razmatranje Izvješća o rezultatu poslovanja Udruge za 2007.g. s analitičkim i subanalitičkim podacima

Izvješće su prezentirali financijski savjetnik Udruge Ante Gabrilo, dipl. oecc. i tajnik Udruge

Promemorija i Izvješće, dostavljeni su članovima Predsjedništva kao prilog uz poziv.

2. Donošenje odluke o usvajanju Završnog računa za 2007.g., prema podacima iz Izvješća iz točke 1.

Prijedlog odluke prezentirao je predsjednik Predsjedništva Skupštine Udruge

Uz poziv članovima je dostavljen Prijedlog odluke i Promemorija.

3. Donošenje Programa rada Udruge za 2008.g. prema smjernicama za izradu planova koje je utvrdila Skupština Udruge 27.05.2006.g.

Prijedlog Programa rada Udruge prezentirao je predsjednik Predsjedništva Udruge i tajnik Udruge

Uz poziv, članovima je dostavljen prijedlog Programa i Promemorija.

4. Donošenje Financijskog plana Udruge za 2008.g., prema Smjernicama za izradu planova, koje je utvrdila Skupština Udruge 27.05.2006.g.

Prijedlog Financijskog plana prezentirao financijski savjetnik Udruge Ante Gabrilo, dipl.oecc.

Uz poziv članovima je dostavljen prijedlog Financijskog plana i Promemorija.

5. Razmatranje problematike uz rad i status subjekata ljekarničke djelatnosti u kontekstu formiranja lanaca ljekarni u vlasništvu domaćih/stranih pravnih osoba, koje vrše pritisak na ljekarnike u statusu privatne prakse za prodaju.

Informaciju je prezentirao tajnik Udruge.

Uz poziv članovima je dostavljena i Promemorija/točka dnevnog reda.

6. Razmatranje Koalicijskog sporazuma o formiranju parlamentarne većine i sudjelovanju u Vladi RH za mandat 2007 – 2011., u poglavlju l7. ZDRAVSTVO.

Informaciju su prezentirali predsjednik Predsjedništva, član Predsjedništva dr. Josipa Rodić i tajnik Udruge.

Kao prilog uz poziv članovima je dostavljen Koalicijski sporazum, Podnesak Udruge Ministarstvu, kao odgovor na intencije iz Sporazuma i Promemorija.

7. Razno.

 

Rad sjednice: 

Ad 1.

Razmatranje Izvješća o rezultatu poslovanja Udruge za 2007.g. s analitičkim i subanalitičkim podacima

Financijski savjetnik Udruge Ante Gabrilo, dipl. oec. interpretirao je podatke iz Izvještaja o rezultatu poslovanja Udruge u 2007.g., koji je, s analitičkim i subanalitičkim podacima, dostavljen članovima Udruge uz poziv.

Članovi Predsjedništva su jednoglasno prihvatili prezentirani Izvještaj o rezultatu poslovanja Udruge u 2007.g.

Izvještaj iz prethodnog stavka čini sastavni dio ovog zapisnika.

Ad 2.

Donošenje odluke o usvajanju Završnog računa za 2007.g., prema podacima iz Izvješća iz točke 1.

Članovi Predsjedništva sudjelovali su u raspravi o izvještaju, o rezultatu poslovanja Udruge u 2007. g. i uglavnom naglasili, da je impresivan i da je nastavak/slijed svih pozitivnih rezultata poslovanja iz prethodnih 29 godina postojanja Udruge.

Članovi su još jednom pozitivno ocijenili poslovanje Udruge.

Članovi Predsjedništva su jednoglasno donijeli odluku o usvajanju Završnog računa Udruge za 2007.g.

Odluka iz prethodnog stavka čini sastavni dio ovog zapisnika.

Ad 3.

Donošenje Programa rada Udruge za 2008.g. prema smjernicama za izradu planova koje je utvrdila Skupština Udruge 27.05.2006.g.

Članovi Predsjedništva su jednoglasno prihvatili prijedlog Programa rada Udruge u 2008.g., koji i kako im je prezentiran uz poziv.

Program iz prethodnog stavka čini sastavni dio ovog Zapisnika.

Ad 4.

Donošenje Financijskog plana Udruge za 2008.g., prema Smjernicama za izradu planova, koje je utvrdila Skupština Udruge 27.05.2006.g.

Članovi Predsjedništva su jednoglasno prihvatili prijedlog Financijskog plana za 2008.g., kako im je prezentiran uz poziv. Istovremeno su donijeli Odluku o članarini i iznosu pristupnine u članstvo Udruge.

Financijski plan i Odluka o iznosu članarine/pristupnine za 2008.g. čine sastavni dio ovog Zapisnika.

Ad 5.

Razmatranje problematike uz rad i status subjekata ljekarničke djelatnosti u kontekstu formiranja lanaca ljekarni u vlasništvu domaćih/stranih pravnih osoba, koje vrše pritisak na ljekarnike u statusu privatne prakse za prodaju.

Problematiku vezanu za rad i status subjekata ljekarničke djelatnosti prezentirao je članovima tajnik Udruge.

Članovi Predsjedništva su jednoglasno prihvatili prezentaciju i činjenice iz prezentacije kao očekivane, činjenice koje su produkt vremena, tj. prilagođavanja RH praksi EU u toj djelatnosti.

Kratka promemorija prezentacije čini sastavni dio Zapisnika.

Ad 6.

Razmatranje Koalicijskog sporazuma o formiranju parlamentarne većine i sudjelovanju u Vladi RH za mandat 2007 – 2011., u poglavlju l7. ZDRAVSTVO.

Izvatke iz Koalicijskog sporazuma interpretirao je tajnik Udruge, poglavito iz onog dijela koji se odnosi na primarnu razinu zdravstvene zaštite.

Članovi Predsjedništva jednoglasno su prihvatili zaključke iz interpretacije koju im je prezentirao tajnik Udruge.

Podnesak tajnika Udruge ministru zdravstva, u svezi s primjenom Koalicijskog sporazuma u primarnoj razini zz, čini sastavni dio ovog Zapisnika.

 

PRILOZI UZ ZAPISNIK SA SJEDNICE PREDSJEDNIŠTVA SKUPŠTINE UDRUGE

 

Prilog uz Ad 1.

Odluku o usvajanju Završnog računa za 2007.g. Predsjedništvo Skupštine Udruge je donijelo po prijedlogu tajnika Udruge, nakon razmatranja i prihvaćanja

I Z V J E Š Ć A O REZULTATU POSLOVANJA UDRUGE ZA 2007. GODINU S ANALITIČKIM I SUBANALITIČKIM PODACIMA

 

Točka 1.

 

RAČUN PRIHODA I RASHODA

 

I. UKUPAN PRIHOD 2,303.270 kn

 

Ukupan prihod (u daljnjem tekstu UP)realiziran je s indeksom 119,00 u odnosu na realizirani UP 2006.g.(1,928.546 kn)

U odnosu na planirani UP (1,864.000 kn), Udruga je realizirala je veći UP za cca 23,56 % više. Mogli bi zaključiti da je Udruga ponovno uspješno završila poslovnu godinu, ako uspješnost mjerimo veličinom UP. U životu, taj podatak može, a ne mora biti bitan, tj. uvijek se uspješnost ocjenjuje prema rezultatu poslovanja. No, veličina UP indikator je veličine subjekta, tj. veličine poslovnih aktivnosti, koje su se realizirale na tržištu. Stoga, i taj podatak je za Udrugu važan, jer pokazuje koliko smo više napravili posla/usluga za svoje članove. Kada bi tom podatku pribrojili i vrijednost nenaplaćenih usluga, tada bi dobili točan podatak o veličini/broju obavljenih usluga/godina. Možemo naglasiti da je Udruga nastavila 29-godišnju tradiciju uspješnosti u poslovanju, mjereno financijskim rezultatom.

Uspoređujući, UP 2007/2006. g. moramo naglasiti, da je UP u 2007.g. također realiziran iz dva osnova:

a) s osnova prihoda od članarina

i naknada od 1,049.462 kn

ili za cca 5,00 %-tnih poena manje od iznosa prihoda s istog osnova, ostvarenog u 2006.g (UP/članarina= 1,109.260 kn).

Podatke o članovima Udruge, strukturi prema zanimanju i pravnom statusu, zastupljenosti u ukupnom broju, podatke o članarini /djelatnost i zastupljenosti prihoda od članarine/djelatnost u ukupnom iznosu članarine za sve djelatnosti, sa stanjem 01.01.2008.g. navodimo u prilogu.

Prihod realiziran s tog osnova predstavlja 45,56 % UP, pa možemo zaključiti da je u svakih 100,00 kn naplaćenog prihoda zastupljen prihod od članarine/osnivačkog uloga od 45,56 kn. Također možemo naglasiti da je prihod s tog naslova manji od realiziranog prihoda pod b).

Udruga je slijedom toga realizirala prosječno cca 87.400,00 kn prihoda od članarina i upisnina/mjesec.

Prihod s tog naslova veći od planiranog prihoda za 3,49 % (1,014.000,00 kn/god. ili 84.500,00 kn/mj.).

Prihod s naslova članarina manji je za cca 5,00 %-tnih poena, u odnosu na realizirani prihod 2006.g., iz razloga, što je za 2006.g. Udruga povećala članarinu i upisninu, a ne i za 2007.g.

I tijekom 2007.g. mijenjala se struktura broja članova u korist onih, koji plaćaju veće iznose članarine – to su pravne osobe i zdravstveni radnici privatne prakse koji imaju veći broj zaposlenih radnika, u odnosu na klasičnu ordinaciju privatne prakse koja je uključena u Mrežu osnovne zdravstvene djelatnosti (u pravilu 1 + 1, dok pravne osobe plaćaju članarinu 220,00 kn/mjesec + 10,00 kn za svakog zaposlenog radnika, a ljekarne, spec. ordinacije, MBL-i i… 110,00 kn članarine + 10,00 kn za svakog zaposlenog radnika).

Dokaz tome su podaci iz Tablice br. 3. koju dostavljamo u privitku.

Tako npr. poliklinike medicinskih struka u ukupnom broju članova sudjeluju sa 9,67 % a prihod s naslova članarina sudjeluje u UP sa 17,97 % ili 85,64 % više u odnosu na %-tak zastupljenosti poliklinika u ukupnom broju članova. Odnos za stomatološke poliklinike je po prilici identičan kao i za medicinske poliklinike. Za ljekarničke ustanove odnos zastupljenosti članarine u odnosu na zastupljenost broja ljekarničkih ustanova u ukupnom broju članova je cca 103,00 % veći.

Mora se međutim naglasiti da je podatak o zastupljenosti članova Udruge prema djelatnosti u ukupnom broju članova stvaran – realan, dok je podatak o iznosu članarine rađen prema podatku naplaćene članarine. Drugim riječima to znači, da taj podatak – podatak o iznosu naplaćene članarine, o prosječnom iznosu naplaćene članarine i zastupljenosti članarine u ukupnom prihodu je relativno realan, kako s aspekta usporedbe u odnosu na podatak za ukupno naplaćenu članarinu, tako i s aspekta međusobnih odnosa uplate/članovi.

b) prihoda od sporednih –

gospodarskih djelatnosti od

1,089.465,00 kn.

Prihod s ovog naslova realiziran je sa indeksom 134,00 ili za cca 34 % više, u odnosu na prihod realiziran s istog osnova za 2006.g. (814.794,00 kn).

Prihod ostvaren s tog naslova čini 47,30 % UP, te je za 3,81 % veći od realiziranog UP za osnov članarina/upisnina.

Realizirani UP veći je od planiranog/07.g., za isti osnov za 28,17 % (850.000 kn).

Zašto je UP s tog osnova veći od realiziranog za 2006.g. za isti osnov? Odgovor je zato što je Udruga realizirala prihod s naslova sudjelovanja/realizacije pravnog posla pripajanja jedne ljekarničke jedinice iz sastava ljekarničke ustanove drugoj ljekarničkoj ustanovi. Udruga je sudjelovala u pregovorima, analizi ponuda, izradi svih pravnih dokumenata, za što je naplatila 150.000,00 kn + PDV. Za taj posao Udruga je imala kooperanta, čije su usluge koštale 50.000,00 kn + PDV. Bez tog prihoda Udruga bi realizirala prihod s tog naslova 939.000,00 kn. Taj iznos prihoda/navedeni osnov je realan.

Za očekivati je u 2008.g. također veću potražnju za vođenje knjigovodstvenih poslova. Uz klasično knjigovodstvo Udruga nudi i usluge poreznog savjetovanja, te izrade svih financijskih dokumenata, koje imaju/moraju imati snagu vjerodostojne isprave, u smislu članka 14. Pravilnika o porezu na dohodak (ugovore, odluke, rješenja, račun, potvrde i sl.).

Bitno je također napomenuti kako je realizirani prihod od sporednih djelatnosti realiziran u zavidnom iznosu, bez obzira koji iznos ocjenjujemo s aspekta realnosti. I jedan i drugi iznos, ako se dovede u svezu sa brojem zaposlenih i brojem vanjskih suradnika, daje pozitivnu ocjenu. U tom smislu možemo zaključiti da je prihod od gospodarskih djelatnosti realiziran prosječno/mjesec u iznosu od 90.788,00 kn, prosječno 78.250 kn/mj., a bez prihoda od pravnog posla za Ljekarnu. Ukupni iznos realizirali su radnici Udruge prosječno u iznosu od 363.155,00 kn/zaposlena osoba, odnosno 312.000,0 kn/zaposlena osoba.

Iznos UP za gospodarske djelatnosti od 1,089.465 kn veći je za 180.190,00 kn od iznosa ukupnih troškova za zaposlene za 19,81 % ili možemo zaključiti da je prihodom od gospodarskih djelatnosti Udruga financirala sve troškove za zaposlene radnike.

Vrijednost obavljenih usluga iz gospodarske djelatnosti, u eksternoj realizaciji veća je za 22 % PDV-a ili za 239.682,00 kn/godina. Drugim riječima to znači, da de facto vrijednost obavljenih usluga Udruge s tog naslova iznosi 1.329,147,00 kn.

S obzirom da je PDV prihod Državnog proračuna i da se obračunava na bruto cijenu usluge, on ne ulazi u prihod pravne/fizičke osobe koja je obavila oporezive usluge. No, u troškovnom smislu za krajnje korisnike usluga, za njih trošak usluge iznosi sa PDV-om točno toliko, pogotovo za onu fizičku/pravnu osobu koja nije uključena u sustav PDV-a, tj. koja je oslobođena zaračunavanja PDV-a na obavljenu uslugu, kao što je to privatna praksa i zdravstvene ustanove.

U zbiru, Udruga je realizirala prihod po zaposlenom, za osnov pod a) i b) od prosječno 767.756,00 kn/godina ili 63.979,00 kn/mjesec.

 

Ako podatak o PDV-u pribrojimo UP-u, ispada da je Udruga realizirala UP u iznosu 2,542.952,00 kn.

Struktura prihoda za osnove pod a) i b) mijenja se, pa bi slijedom toga i prihod pod a) bio 41,26 %, a prihod pod b) 52,26 %.

 

Udruga je od obračunatog PDV-a prema izlaznim fakturama odbila plaćeni PDV u ulaznim fakturama, kao pretporez, u ukupnom iznosu od 61.689,97 kn. Slijedom toga, plaćeni PDV u korist Državnog proračuna je iznosio de facto 177.993,00 kn.

 

Plaćeni PDV prema Državi dobiva na značenju, što on praktično nije umanjen za plaćeni porez/kupljene robe i usluge, jer su plaćeni iznosi za navedene osnove relativno mali.

 

Stoga bi mogli zaključiti, da je svaki radnik Udruge doprinio punjenju državnog proračuna sa cca 182.716,00 kn čistog novca za PDV, doprinose „iz“ plaće, doprinose „na“ plaću i porez + prirez na dohodak od nesamostalnog rada, ili sveukupno 546.000,00 kn/07.g.

 

c) izvanredni prihod 164.343 kn

 

Izvanredni prihod realiziran je s povećanjem od 3.506,00 % u odnosu na realizirani iznos iz poslovanja za 2006.g. (4.558,00 kn).

 

Izvanredni prihod čini 7,13 % UP. S prethodno navedenim prihodima pod a) i b), ovaj prihod daje UP Udruge za 2007.g., kojeg označujemo s indeksom 100,00.

 

Taj UP realiziran je kao prihod od financijske imovine – dobit od dionica i fondova, te redovnih kamata.

 

II. UKUPNI RASHODI 1,917.583 kn

 

Ukupni rashodi povećani su u odnosu na realizirane rashode za 2006.g., za cca 15,00 %. Poslovni rashodi čine cca 83,23 % prihoda.

 

Istovremeno možemo zaključiti da su ukupni rashodi u 2006.g. bili za cca 13 %-tnih poena manji, u 2005.g. cca 15,5 %-tnih poena manji, u 2004.g. za cca 14,5 %-tnih poena manji, u 2003.g. za cca 18,5 %-tnih poena manji, u 2002.g. za cca 37,00 %-tnih poena manji itd.

 

Ukupni rashodi čine 83,23 % UP-a i manji su za cca 3,00 %-tna poena od udjela za 2006.g.

Udio poslovnih rashoda u UP upućuje na saznanje koliko su troškovi poslovanja zastupljeni u jedinici ukupnog prihoda od 100,00 kn, pa možemo zaključiti da su u 2007.g. bili zastupljeni sa 83,23 kn, u 2006.g. sa 86,56 kn, 2005.g. sa 85,70 kn, a 2004.g. sa 86,63 kn i…

 

Ukupni rashodi veći su od planiranih rashoda za 2007. g. za cca 6,28 %-tna poena (1.814.000 kn).

 

U poslovnim rashodima sadržan je i rashod usluge kooperanta za aktivnosti glede kupoprodaje ljekarničke jedinice od 50.000,00 kn. Tih 50.000,00 kn bilo je pokriveno s prihodom od 150.000,00 kn.

Od toga:

1. Materijalni rashodi 856.105 kn

 

i čine 44,65 % UR, a realizirani su sa povećanjem za cca 11,00 % u odnosu za isti osnov za 2006. godinu (770.821,00 kn), odnosno povećani su za 9,60 %, u odnosu na 2005.g., 7,67 % u odnosu na 2004.g., odnosno 8,76 % u odnosu na UR 2003.g.

Za razdoblje od prethodne 4 godine prosječna stopa rasta rashoda iznosila je 2,19 % /godinu.

U naznačenom vremenu Udruga je poslovala sa istim brojem radnika 3. Dovodeći u svezu naprijed navedena 2 podatka, prosječna stopa rasta poslovnih rashoda m a n j a je za cca 2 %-tna poena od stope rasta plaća svih u RH (udio plaća u ukupnim rashodima cca 47,41 %, a plaće su rasle prosječno po stopi od cca 6,00 %).

 

Materijalni rashodi realizirani su u većem iznosu, u odnosu na planirani iznos za 2007.g. za cca 9,74 % (780.000).

 

1. 1. Utrošeni materijal 171.485 kn

(utrošeni papir za fotokopiranje, koverte, diskete, spajalice, toneri, registratori, pisaći pribor, trake za printanje, naljepnice, opće uplatnice, nalozi za plaćanje, ljepljive trake, rezervni dijelovi, sitni inventar i dr.), i čini 8,92 % ukupnih rashoda (UR), a realiziran je u većem iznosu za cca 41,00 %, u odnosu na realizirani osnov za 2006.g.

 

 

1.2. Utrošena energija 4.393 kn

 

Trošak za navedeni osnov čine 0,22 % ukupnih rashoda, a realiziran je sa smanjenjem od cca 1 %-tni poen u odnosu na utrošena sredstava za taj osnov u 2006. godini. Podatak o manjoj potrošnji upućuje na saznanje da smo pri nepromijenjenim cijenama koristili energiju po prilici u istom obimu kao i 2006.g.

 

1. 3. Izdaci za usluge ukupno 651.372 kn

 

i čine 33,95 % UR, a realiziran je s povećanjem iznosa u odnosu na istu vrstu troška prethodne godine, za cca 5,00 % (ako su troškovi plaća u strukturi usluga rasli 6,24 %, a proizvođačke cijene rasle cca 3 %, onda je realizirani %-tak na nivou rasta drugih za isti trošak).

Od toga:

 

a) usluge HT-a poštarina i sl. 61.282 kn

 

i čine 9,40 % ukupnog iznosa troška usluga pod 1.3., a realizirane su sa cca 26%-tnih poena manje, od realiziranog istog troška za 2006.g.

 

b) usluge student servisa, ugovora o djelu i ugovora o autorskom djelu

471.916 kn

 

čini ukupno 72,44 % troška navedenog pod 1.3. – izdaci za usluge. Od tog iznosa, na trošak za Student servis otpada 32.400,00 kn, odnosno na trošak za rad po ugovoru o djelu i autorskom djelu 439.516,00 kn bruto. cca ½ tog iznosa ili cca 220.000,00 kn uplaćeno je u korist državnog proračuna za doprinose „iz“ i „na“ iznos naknade, te porez i prirez.

 

 

c) usluge tekućeg i investicijskog

održavanja, te komunalne i vodoprivredne naknade

17.374 kn

Trošak pod c) realiziran je sa cca 6,00 %-tnih poena manje od realiziranog troškova za 2006.g.

 

d) usluge zakupa prostora za

arhivu, opreme i namještaja 36.000 kn

 

realizirani su u istom iznosu troška kao i za prethodne godine.

 

e) troškovi grafičkih usluga 64.566 kn

 

Taj trošak realiziran je sa cca 6,00 %-tnih poena manje od realiziranog troška za 2006. g.

 

f) ostali troškovi za usluge 231 kn

 

 

2. Plaće zaposlenika bruto 859.275 kn

 

realizirane su sa povećanjem od 17,00 %, u odnosu na 2006. g.(734,414 kn). Taj trošak u ukupnim UR iznosi cca 44,80 %. Udio tog troška u UR povećan je za cca 1,00 % –tni poen u odnosu na udio za 2006.g. (udio 2006.g. = 43,97 %).

 

Udio plaća prema UP iznosi 37,29 %, što znači da na svakih 100,00 kn UP Udruga reproducira trošak plaća od 37,29 kn, sa doprinosima “na” plaću (u 2006.g. udio troška plaća u UP iznosio je 37,91 %).

 

Od toga:

1. za neto plaće 394.563 kn

 

2. za doprinose „iz“ plaće, te

poreze i prirez ukupno 270.944 kn

 

3. doprinos za ZO 99.215 kn

 

4. doprinos za zapošljavanje 11.244 kn

 

5. naknade troškova

zaposlenima (sl.put.,prijevoz na rad,

stručno usavršavanje, Božićnica, regres,

uskrsnica i dr.) 80.000 kn

 

6. ostali izdaci za zaposlene 3.307 kn

 

Ispada da su neto plaće u odnosu na poreze/prirez i doprinose „iz“ i „na“ plaće, mjereno odnosom podatka pod 1. prema podacima pod 2., 3. i 4. iz prethodnog stavka, za 3,40 % veće.

 

Ako iznosu od 381.403 kn (iznosi pod 2., 3. i 4.) pribrojimo iznos plaćenog PDV-a 177.993 kn (razlika izlaznog i ulaznog PDV-a), ispada da je Udruga ukupno platila u korist Državnog proračuna 559.396 kn ili cca 186.465 kn po zaposlenom radniku (3) ili cca svaku 4,11 kn ostvarenu kroz realizirani promet/07.

Iz prikaza je vidljivo da je odnos neto plaća : doprinosima i porezu + prirez 1,0341 : 1, tj. da su neto plaće samo za 3,41 % veće od iznosa plaćenih doprinosa/poreza i prireza. Temeljem toga izvodi se zaključak da je još uvijek cijena rada u RH neobično visoka. Ako iznosu poreza i doprinosa pribrojimo iznos plaćenog PDV-a za 2007.g. = proračunski prihodi Države, možemo konstatirati da mala Udruga tom proračunu d a l a cca 559.396 kunu, kako je navedeno u prethodnom stavku.

 

4. Amortizacija 28.854 kn

 

Trošak amortizacije povećan je za cca 10,45 % (26.154 kn amortizacija 2006.g.)

Na teret obračunate amortizacije 2007.g. i prethodnih godina, Udruga je u 2007.g. kupila opremu, koja ima karakter osnovnog sredstva i koja je upisana u Popis trajne imovine za ukupno 59.988,55 kn i to:

1. LCD monitor x 4

2. PC računalo sa monitorom x 2

3. PC računalo x 3

4. CANON fotokopirni aparat,

5. CANON fax uređaj

6. CANON laserski printer

7. HP laserski printer

8. Projektor EMP- X3

 

5. Troškovi reprezentacije 34.380 kn

povećani su za 54 %

(22.153 kn = 2006.g.)

 

6. Troškovi za službeno putovanje 16.995 kn

 

Taj trošak je na nivou troška

prethodne godine

 

10. Ostali troškovi 121.974 kn

 

Poslovni rashodi realizirani na način kako je navedeno od 1- 10 su realni i objektivni i u buduće će predstavljati osnov za planiranje i komparaciju, s obzirom da Udruga još uvijek traži sebe, glede izvora stjecanja prihoda (jer se mijenjaju iz dana u dan), pa će se slijedom toga mijenjati i struktura i iznosi troškova.

 

2007. godina bila je godina u kojoj je Udruga identično prethodnoj godini potvrdila/đivala svoj rezon uslužne asocijacije, koja je bila od pomoći svojim članovima, pomoći, koja je iz dana u dan potrebnija zbog provođenja funkcije Države, kao fiska, ali i kontrolora zakonitosti rada poduzetnika i poslodavaca.

 

RAČUN DOBITI

 

III. DOBIT 385.687 kn

 

Realizirana dobit čini 16,70 % UP, realizirana je sa cca 49,00 % povećanja u odnosu na realiziranu dobit iz poslovanja 2006. g. , odnosno 43,00 % više od realizirane dobiti 2005. g., 52,00 % više od 2004.g., 458,00 % više od 2003.g. i … U odnosu na 2000.g., u 2007.g. Udruga je realizirala 13 puta veću dobit na kraju poslovne godine.

Tajnik Udruge

Ivan Gabrilo, dipl. iur.,v.r.

- - - - -

Odluku o usvajanju Završnog računa i Izvješće iz prethodnog stavka, članovi Predsjedništva su usvojili, nakon što im je prezentiran pozitivni nalaz o kontroli poslovanja, izvršen od strane Nadzornog odbora, od 23.02.2008.g., temeljem članka 76. Statuta Udruge i to kako slijedi:

N A L A Z

Točka 1.

Materijalno-financijsko poslovanje Udruge obavlja se po pravilima za neprofitne organizacije, prema Računskom planu, koji je utvrdio Izvršni odbor Udruge.

Točka 2.

Svi kupci usluga u što su uključeni i članovi Udruge, vode se analitički po svakom kupcu, a u knjigovodstvu evidentiraju se svi materijalno-financijski podaci glede njihovog zaduženja, uplata i na kraju salda dugovanja-potraživanja.

Svi dobavljači vode se odvojeno sa relevantnim podacima glede visine obveze, roka nastanka obveze i datuma podmirenja dospjele obveze.

Točka 3.

Gotovinsko plaćanje evidentira se u Knjizi blagajne s propisanom dokumentacijom.

Sva osnovna sredstva evidentirana su u Knjizi imovine, da bi nastavno bio izvršen otpis njihove vrijednosti po stopama za neprofitne organizacije.

Točka 4.

Nadzorni odbor je izvršio uvid u stanje financijskih sredstava Udruge na dan 31. 12. 2007. godine i konstatirao činjenice kako je navedeno u točki 1. Odluke o usvajanju Završnog računa Udruge za 2007. godinu. Nadzorni odbor je izvršio uvid u Izvode Zagrebačke banke radi sagledavanja salda gotovine na žiro računu na dan 31. 12. 2007., kako je navedeno u točki 2. Odluke o usvajanju Završnog računa.

Točka 5.

Rezimirajući rečeno Nadzorni odbor ovim Nalazom potvrđuje vjerodostojnost podataka iz Završnog računa 2007. godine iskazanih u Odluci.

Nadzorni odbor:

mr.sc. B. Tepavčević, dr. stom, v.r. - predsjednik

Milica Lojović – Tonković, dr. med.spec. gin.,v.r. - član

Željko Bakar, dr. med. spec. opće med., v.r. - član

- - - - -

 

Prilog uz Ad 2.

Na osnovi odredbi članka 74. Statuta Udruge, od 27.05.2006.g., respektirajući odredbe članka 2. stavak 6. Zakona o porezu na dobit, NN, 177/04., Predsjedništvo Skupštine Udruge, na svojoj sjednici održanoj dana 23.02.2008.g., u nazočnosti članova kako je navedeno u Zapisniku, izvršavajući obvezu iz članka 2. Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija, NN, 10/08., a u svezi s člankom 65. iste Uredbe, d o n o s i

 

O D L U K U O USVAJANJU ZAVRŠNOG RAČUNA ZA 2007. godinu

Točka 1.

 

Usvaja se Završni račun Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu Zagreb, (u daljnjem tekstu: Udruga) za 2007. godinu, sukladno citiranim propisima iz uvoda ove Odluke i to kako slijedi:

 

Višak prihoda nad rashodima iz poslovanja Udruge za 2007. godinu ostaje na žiro računu Udruge kao obrtna sredstva za tekuće poslovanje.

Zavisno o stanju žiro-računa i visini dospjelih a nepodmirenih obveza, višak sredstava na žiro-računu tajnik Udruge će/može kapitalizirati u poslovnim bankama, investicijskim fondovima, dionicama, obveznicama i ostalim vrijednosnim papirima, prema dostupnosti i stanju na tržištu kapitala i roba.

Točka 2.

Na žiro računu Udruge, računajući na dan 31. 12. 2007. godine Udruga je raspolagala sa 315.152,90 kn (nisu plaćeni doprinosi „iz“ i „na“ plaće obračunate za XII/07.).

Na iznos iz stavka prvog Zagrebačka banka obračunava Udruzi kamate po viđenju.

Točka 3.

Odluka je donijeta jednoglasno pa slijedom iznijetog može proizvoditi pravne učinke.

 

Odluka stupa na snagu i primjenjuje se danom donošenja.

 

Analitički prikaz Završnog računa Udruge prezentirati će se članovima Udruge u posebnom izvješću, kao sastavni dio ove Odluke i objavit će se u časopisu Privatna praksa.

 

Predsjednik Predsjedništva

Skupštine Udruge

 

Željko Bakar, dr. med,

spec.opće medicine, v.r.

 

2000.g., Udruga je prenijela u ukupan prihod sredstva prethodnih godina, koja su se kao sredstva štednje nalazila na posebnom računu poslovne banke i koje je Udruga iskoristila za kupnju poslovnog prostora u Rugvičkoj 1. Sukladno iznijetom, ukupan prihod iz djelatnosti za 2000.g. bio bi cca, 1, 126.312 kn (ukupni prihod minus rashodi za investicije pod 2/4).

Od 2003.g. ukupni prihod bilježi rast po stopi od 28, odnosno 16 % iz razloga, što se evidentira veći rast prihoda od djelatnosti- 2003.g. i 2004.g. bilježimo veći udio prihoda od djelatnosti u odnosu na ukupan prihod u odnosu na prihod s naslova prihoda od članarina za 1,80 % u 2003.g. i 13,73 % u 2004.g., dok u 2005.g. bilježimo ponovno veći rast prihoda od članarina od prihoda realiziranog od djelatnosti.

2006.g. u odnosu na 2005.g. ponovno bilježimo rast ukupnog prihoda i to za 2 % u odnosu na 2005.g.

2005.g. u odnosu na 2004.g. ukupni prihod realiziran je skoro na nivou 2004.g.

2006.g. je značajna također po tome, što je Udruga ako ne računamo 2000.g., probila barijeru od 1.900.000,00 kn ukupnog prihoda, jer je u prethodnim godinama realizirala ukupni prihod na nivou 1.890.000,00 kn, ne računajući 2003.g. i 2001. i 2002.g. 2003.g. značajna je po tome što je 1. puta prihod od gospodarskih djelatnosti premašio prihod od članarina. To se nastavilo i u 2004.g., da bi u 2005. i 2006.g. prihod od članarina preuzeo vodeće mjesto u realizaciji prihoda.

2007.g. pamtiti će se kao 1. godina u kojoj Udruga realizirala UP u većem iznosu od 2 milijuna kn. Istovremeno, 2007.g. pamtit će se kao 3. godina u kojoj je Udruga realizirala veći prihod od djelatnosti u odnosu na prihod od članarina/upisnina i to za 3,81 % više.

Od 2003.g. Udruga obavlja djelatnost sa 3 zaposlena radnika.

 

 

Prilog uz Ad 3.

Predsjedništvo Skupštine Udruge, na svojoj sjednici održanoj 23.02.2008.g., u nazočnosti članova navedenih u Zapisniku, usvojio je

P R O G R A M

RADA UDRUGE ZA 2008. GODINU

Točka 1.

Program rada Udruge za 2008. godinu utvrđen je sukladno Smjernicama za izradu planova i programa rada Udruge (u daljnjem tekstu: Smjernice), koji je donijela Skupština Udruge.

Aktivnosti glede povećanja materijalnog položaja subjekata primarne razine zdravstvene zaštite

Točka 2.

Nastaviti aktivnosti glede promjene cijena usluga zdravstvenih radnika privatne prakse u primarnoj razini zdravstvene zaštite, koji su uključeni u Osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti, prema odlukama Predsjedništva, usmjerujući aktivnosti i na županije/grad Zagreb, kao i na druge vladine i nevladine udruge iz djelatnosti zdravstva.

Pored aktivnosti, da se vrijednost rada zdravstvenih radnika tima primarne razine zz izjednači s vrijednošću rada istih profila zdravstvenih radnika iz javnog sektora zdravstva, slijedeći intencije iz Sporazuma, koji su potpisali Vlada i Sindikati javnih službi, usmjeriti aktivnosti i na valorizaciju vlasničkih komponenata u cijeni usluge, kao što su: osiguranje sredstava za razvoj, otpis vrijednosti imovine, investicijsko i tekuće održavanje opreme, i sl.

Posebne aktivnosti vezano za najave nove Vlade RH, glede reforme zdravstva.

Točka 3.

Prema najavi, Vlada RH, zajedno sa sindikatima, komorama, udrugama poslodavaca, udrugama pacijenata i ostalim nevladinim udrugama pristupiti će reformi zdravstva, što će tražiti donošenje novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o zdravstvenom osiguranju i … drugih vezanih zakona i provedbenih propisa.

Sukladno rečenom i Udruga bi se trebala/morala uključiti u očekivane aktivnosti, kako bi svojim iskustvom, znanjem i autoritetom doprinijela iznalaženju najkvalitetnijeg rješenja, primjerno zemljama zapadne Europe.

Druge aktivnosti prema HZZO-u

Točka 4.

Pratiti razvoj odnosa na relaciji HZZO i privatna praksa, koja je uključena u osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti, radi stavljanja prijedloga za određenim rješenjima, pored predmeta iz točke 2. ovog Programa, kojima bi se poboljšao položaj zdravstvenog radnika privatne prakse u tom poslovnom odnosu, konkretno izrade prijedloga za drugačija – bolja pravna rješenja u njihovim općim aktima za ugovaranje zdravstvene zaštite, sa prijedlozima za poboljšanje teksta Ugovora i sl.

Aktivnosti prema Ministarstvu zdravstva i drugim ministarstvima koji kreiraju politiku prema subjektima provođenja zdravstvene zaštite

Točka 5.

Pratiti aktivnosti Ministarstva zdravstva i drugih ministarstava, kada kreiraju i predlažu donošenje propisa, s kritičkom opservacijom njihove usklađenosti sa Ustavom RH i europskim pravnim rješenjima, te u slučaju nepodudarnosti podnositi prijedloge za ocjenu ustavnosti, ako pojedina pravna rješenja suspendiraju vlasnička i poduzetnička prava i slobode zdravstvenih radnika privatne prakse, kao što je to bilo/slučaj sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti iz 2003.g. te komorskim zakonima iz iste godine.

Kreirati sva pravna rješenja radi primjene novog Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske, za primjenu u razdoblju 2006 –2009. g., kao pomoć članovima

Točka 6.

Kreirati sva pravna rješenja/obrasce radi primjene Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor), te isti prezentirati članovima, da iste koriste u svom svakodnevnom radu.

I dalje prezentirati primjenu Kolektivnog ugovora po djelatnostima, zbog specifičnosti i različitosti parametara za utvrđivanje primjerene plaće radnika.

Pri tome, prezentirati izračune primjerene plaće/subjekt privatne prakse na izrađenim obrascima .

Organizirati prezentaciju Kolektivnog ugovora članovima

Točka 7.

Organizirati i sudjelovati u prezentaciji Kolektivnog ugovora članstvu, kroz formu savjetovanja, seminara i drugih edukativnih skupova.

Za savjetovanja/e izraditi modele rješenja, odluka i sl., vjerodostojnih isprava, koji uvjetuju/legaliziraju u isplati svaki osnov iz Kolektivnog ugovora, kao trošak poslodavca/poduzetnika, a pravo radnika.

Popularizirati primjenu Kolektivnog ugovora i onim zdravstvenim radnicima privatne praske/zdravstvenim ustanovama, koji nisu članovi Udruge

Točka 8.

Nastaviti popularizaciju primjene Kolektivnog ugovora među članovima, pa i drugima, koji nisu članovi, s namjerom polučiti njegovu sveobuhvatnost.

S obzirom na saznanja da Kolektivni ugovor, makar ilegalno, primjenjuje veći broj zdravstvenih radnika privatne prakse i to vjerojatno selektivno, kako odgovara poslodavcu/pojedino pravo iz Kolektivnog ugovora, planirati da Udruga poradi na njegovoj registraciji za sve zdravstvene radnike privatne prakse, koristeći pravni institut “proširenje primjene Kolektivnog ugovora”, u smislu članka 211. Zakona o radu – pročišćeni tekst, NN, 137/04. (u daljnjem tekstu: ZOR).

Pokrenuti inicijative da Ministarstvo gospodarstva, rada i malog poduzetništva propiše sveobuhvatnost Kolektivnog ugovora na sve zdravstvene radnike privatne prakse Hrvatske

Točka 9.

U smislu točke 6., pokrenuti inicijativu prema Ministarstvu gospodarstva, rada i malog poduzetništva da se odredbe Kolektivnog ugovora i u njemu sadržana pravna pravila prošire i na osobe koje nisu sudjelovale u njegovom sklapanju, odnosno, nisu mu naknadno pristupile.

Biti servis članovima u predmetima radnog, financijskog, poreznog i drugog prava, koje konzumiraju kao pravo/obvezu u smislu svog statusa poduzetnika/poslodavca

Točka 10.

I dalje, sadržajno i u obimu prema prosjeku/godina biti servis svojim članovima, dajući savjete – pismene/usmene iz svih područja interesa članova, interesa koji proizlaze iz njihove funkcije poslodavca/poduzetnika, a prvenstveno se odnose na područje:

• radnog prava, bilo da se radi o izvornoj primjeni ZOR-a ili u kombinaciji s Kolektivnim ugovorom;

• poreznog i financijskog prava (poreza na dohodak, poreza iz dobiti, PDV-a, poreza na promet nekretnina i…);

• knjigovodstva/računovodstva;

• zdravstvenog prava;

• prava zdravstvenog osiguranja i općih akata HZZO-a;

• obveznog prava, naročito u dijelu zakupnih odnosa član Udruge zakupac i DZ – zakupodavac, ugovora o djelu koji prema uvjetima iz Kolektivnog ugovora zamjenjuje određeno vrijeme i ugovor o radu;

• vlasničkih odnosa,

• i dr.

Biti servis i zdravstvenim ustanovama, članicama Udruge

Točka 11.

Biti servis zdravstvenim ustanovama – pravnim osobama, u istom sadržaju kako je navedeno pod 7, ali i u sadržaju koji je za njih specifičan, s obzirom na različit status i djelatnost, prema pozitivnim propisima.

Pružati usluge članovima/članicama prema Ugovoru, za poslove koje moraju kao subjekti obavljati prema Državi i …

Točka 12.

Biti servis zdravstvenim radnicima privatne prakse/ustanovama, prema sadržaju koji proizlazi iz sklopljenih ugovora za obavljanje usluga za članice (vođenje knjigovodstva, poreznog savjetovališta, pravne logistike i dr.), sve ono što poslodavac/poduzetnik mora obavljati prema sebi/svom radniku i djelatnosti, koje uvjetuju pozitivni zakonski propisi.

Izraditi cjenik svojih usluga, tzv. gospodarskog karaktera

Točka 13.

Sve usluge koje Udruga obavlja članovima u pismenoj formi, osim davanja savjeta, naplatiti, prema cjeniku iz Pravilnika o obavljanju gospodarskih djelatnosti, te na taj način osigurati novi izvor financiranja, za pokriće troškova poslovanja Udruge, čime se rasterećuje pritisak/obveza povećanja članarine (izrada osnivačkih akata, raznih ugovora, ugovora o radu, rješenja, odluka i sl.)

Voditi poslovanje Udruge prema Programu rada/godina i Financijskom planu/godina, da bi se osigurala stabilnost u poslovanju, bez potrebe za intervencijom članova Udruge u pokriću gubitaka i tsl.

Točka 14.

Voditi poslovanje Udruge prema Programu rada/godina i Financijskom planu/godina, da bi se osigurao sadržaj rada službe, prema volji članova i da bi se troškovi obavljanja djelatnosti Udruge odvijali u okviru planiranih prihoda, pa se na taj način spriječio/kontrolirao eventualni gubitak u poslovanju, što Udruga u 29 godina svoje tradicije nikad nije doživjela.

Izdavati Časopis “Privatna praksa u zdravstvu”

Točka 15.

Izdavati i dalje Časopis “Privatna praksa u zdravstvu”, kao glasilo Udruge i isti dostavljati članovima, kao besplatni primjerak.

Časopis dostavljati i Sveučilišnoj knjižnici, kao obvezu izdavača, prema pozitivnim zakonskim propisima – licencirani časopis.

U časopisu objavljivati i dalje članke od interesa za zdravstvenog radnika privatne prakse, poslodavca i poduzetnika.

Zastupati članove u vansudskom postupku, prema državnim tijelima

Točka 16.

Zastupati u vansudskim postupcima članove Udruge – kolektivno ili pojedinačno u zaštiti njihovih interesa prema državnim tijelima, županijama/grad Zgb., komorama, sindikatima i sl., u smislu članka 177. ZOR-a.

Pratiti usklađenost podzakonskih akata sa Zakonom/Ustavom RH

Točka 17.

Pratiti usklađenost podzakonskih akata koje donose resorni ministri, sa zakonom, pa time i sa Ustavom RH, te pokretati inicijativu za ocjenu njihove zakonitosti/ustavnosti pred Ustavnim sudom RH.

Organizirati i nadzirati rad službe Udruge

Točka 18.

Stvarati uvjete za djelotvoran i efikasan/efikasniji rad službe Udruge, kroz povećanje prostornih, tehničkih i kadrovskih uvjeta za takav rad, pogotovo, ako bi se realizirale sve postavke iz ovog prijedloga Programa rada (veći broj članova, izdavanje časopisa svaki mjesec, organiziranje savjetovanja, tečajeva i sl.).

Povećavati broj komitenata, koji koriste usluge Udruge tzv. gospodarskog karaktera

Točka 19.

Povećavati broj komitenata, koji koriste usluge Udruge u domeni knjigovodstva i pravne logistike, poglavito iz razloga da se članovima osigura najkvalitetniji sadržaj tih usluga, pa time i njihova zaštita, kako prema radnicima, tako i Državi – fisku, inspekcijama, osigurateljima, poslovnim partnerima itd.

Servisirati Sindikat zdravstvenih radnika privatne prakse

Točka 20.

I dalje servisirati Sindikat, prema njihovim potrebama, respektirajući činjenicu da je on partner Udruzi u zaključenju Kolektivnog ugovora.

Provoditi aktivnosti za uspostavljanje boljih odnosa sa zdravstvenim komorama – vladinim udrugama u djelatnosti zdravstva

Točka 21.

Nastojati uspostaviti suradnju sa zdravstvenim komorama, vladinim udrugama u djelatnosti zdravstva RH, nastojeći spojiti zajedničke interese struke i poduzetništva.

Aktivirati i održavati suradnju sa Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi RH

Točka 22.

Uspostaviti suradnji s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi, koja je u prethodna 2 mandata ministara izostala, makar na nivo koji je Udruga konzumirala prije cca 10 godina.

Aktivirati i održavati suradnju sa županijama/grad Zgb. vlasnicima zdravstvenih ustanova primarne i sekundarne razine zdravstvene zaštite

Točka 23.

Uspostaviti suradnju sa županijama/grad Zgb., samoupravnim jedinicama, koje imaju točno određena vlasnička prava/obveze prema subjektima primarne zdravstvene zaštite, pa time i zdravstvenim radnicima privatne prakse, koji su uključeni u Osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti.

Aktivirati suradnju sa Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva, u svezi sa najavljenim izmjenama Zakona o radu

Točka 24.

Uspostaviti svezu sa nadležnim tijelima, da bi u postupku donošenja izmjene i dopune ZOR-a adekvatnije bio zastupljen interes poslodavaca i na taj način se izbjegla nakaradna rješenja iz ZOR-a prema njegovim izmjenama i dopunama iz 2003.g.

Uspostaviti suradnju s nevladinim udrugama u djelatnosti privatnog zdravstva

Točka 25.

Uspostaviti suradnju s drugim udrugama iz djelatnosti zdravstva.

Pratiti reformu zdravstva/zdravstvenog osiguranja i uključiti Udrugu u te aktivnosti Države.

Uključiti Udrugu u sve aktivnosti koje se provode glede reformiranja zdravstva, da bi postalo kompatibilno pravnim rješenjima u zemljama zapadne Europe

Točka 26.

Uključiti Udrugu u aktivnosti glede reorganizacije zdravstvene djelatnosti i transformacije sustava zdravstvenog osiguranja;

Podloga za aktivnosti iz prethodnog stavka predstavlja usvojena koncepcija decentralizacije sustava financiranja upravnog nadzora i vlasničkih prava nad subjektima provođenja zdravstvene zaštite.

Sukladno iznijetom provođenje funkcije pojedinih oblika zdravstvene zaštite prenosi se sa Države na jedinice lokalne uprave i samouprave.

Točka 27.

Prezentirati privatnu praksu i privatno zdravstvo (subjekti zdravstva u vlasništvu domaćih i stranih pravnih ili fizičkih osoba ili u mješovitom vlasništvu) u aktivnostima iz točke 1. primjereno njegovoj fizičkoj zastupljenosti u ukupnom zdravstvu Hrvatske, budućoj očekivanoj i mogućoj zastupljenosti mjereno odnosom prema iskustvima zemalja Zapadne Europe.

Raditi na afirmaciji pluralizma vlasničkog interesa u djelatnosti zdravstva

Točka 28.

Braniti vlasništvo i poduzetništvo u privatnom zdravstvu prema/ukupno zdravstvo Hrvatske prema načelima iz Ustava RH, a utemeljeno Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakonom o porezu na dohodak, Zakonom o porezu na dobit i Općem poreznom zakonu.

Zastupati interes privatne prakse gdje god je to moguće, odnosno svugdje i prema svakome tko ugrožava taj interes

Točka 29.

Zastupati interes privatnog zdravstva u sustavu državne reprodukcije, da se rad svih subjekata privatnog zdravstva valorizira na tržištu zdravstvenih usluga prema realnim parametrima, a manje od toga, samo uz suglasnost svakog subjekta u poslovnom odnosu sa korisnikom.

Zastupati interes privatnog zdravstva, poglavito u sadržaju i prema opisu kako je navedeno u tzv. ustavnim tužbama, kojima se osporava ustavnost pojedinih odredbi tzv. zdravstvenih zakona, a koje je Udruga objavila u Časopisu “Privatna praksa u zdravstvu” broj 6/2003. i to :

• Zakona o zdravstvenoj zaštiti, NN, 121/03. i 85/06.

• Zakona o liječništvu, NN, 121/03,

• Zakona o stomatološkoj djelatnosti, NN 121/03,

• Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti, NN, 121/03,

• Zakona o ljekarništvu, NN, 121/03,

• Zakona o sestrinstvu, NN, 121/03.,

• Pravilnika o porezu na dohodak

Točka 30.

Prezentirati i predstavljati privatno zdravstvo prema tijelima vlasti na nivou Države, kao i prema jedinicama regionalne uprave, te lokalne uprave i samouprave, u smislu članka 134. Ustava RH.

Prikupljati novčana sredstva za financiranje djelatnosti Udruge sustavom donacija i…

Točka 31.

Prikupljati novčana sredstva za financiranje djelatnosti Udruge kao što su pristupnine u članstvo Udruge, članarine, donacije, dotacije itd.

Obavljati i dalje usluge gospodarskog karaktera za članove i za treće osobe, te na taj način od sporednih djelatnosti stjecati prihod, koji će omogućiti poslovanje/djelatnost Udruge i uz relativno niski iznos članarine

Točka 32.

Obavljati usluge gospodarskog karaktera iz sporednih djelatnosti Udruge po narudžbi korisnika - članova Udruge ili drugih pravnih i fizičkih osoba da bi Udruga uz sredstva iz prethodne točke osigurala sredstva za svoj rad.

Organizirati/voditi poslovanje Udruge na načelima za neprofitne organizacije

Točka 33.

Organizirati poslovanje Udruge na načelima i principima koji su pozitivnim zakonodavstvom RH propisni za neprofitne organizacije.

Prijelazne i završne odredbe

Točka 34.

Ovaj Program donijet je većinom glasova nazočnih članova Predsjedništva Skupštine Udruge pa slijedom iznijetog može proizvoditi pravne učinke.

Ovaj Program stupa na snagu i primjenjuje se danom donošenja.

Ovaj Program objavljuje se u časopisu Privatna praksa u zdravstvu.

Predsjednik Predsjedništva

Skupštine Udruge

Željko Bakar, dr. med.,

spec. opće med.

Prilog uz Ad 4.

Predsjedništvo Skupštine Udruge, na svojoj sjednici dana 23.02..2008.g., na osnovi odredbi članka 74. Statuta Udruge, u nazočnosti članova navedenih u Zapisniku, usvojio je

 

FINANCIJSKI PLAN UDRUGE

ZA 2008. GODINU

 

Točka 1.

Financijski plan Udruge za 2008. godinu utvrđen je na osnovi Smjernica za izradu financijskih planova Udruge/godinu, koje je donijela Skupština Udruge (u daljnjem tekstu: Smjernice).

 

Točka 2.

Na osnovi Smjernica iz prethodne točke te financijskih i naturalnih pokazatelja iz poslovanja Udruge, prema stanju 31. 12. 2007. godine, kako je navedeno u Izvješću o rezultatu poslovanja Udruge, kao prilog uz Završni račun za 2007. godinu, utvrđuju se parametri za izradu Financijskog plana za 2008. godinu i to kako slijedi:

Za stjecanje prihoda

a) broj članova Udruge računajući na dan 01. 01. 2008. godine = 690 članova, od čega cca 578 zdravstvenih djelatnika privatne prakse – fizičkih osoba, a 112 u statusu pravnih osoba – zdravstvene ustanove;

b) povećanje broja članova: 5%/godinu, tako, da se za 2008. godinu planira ukupan broj članova 724 od čega :

* 606 zdravstvenih djelatnika privatne prakse – fizičkih osoba, a

* 118 u statusu pravnih osoba – zdravstvene ustanove.

c) iznos članarine 0.000,00 kn (ili 92 % fakturirane članarine za 1. i 2.):

1.  fizičke osobe 110,00 kn/mjesec, a za one, koji obavljaju tzv. grupnu privatnu praksu u MBL.-u i/ili Ljekarnama, za svakog zaposlenog radnika, članarina se povećava i za 15,00 kn po zaposlenom/mjesec, a najviše do 1.000,00 kn/mjesec ;

2. za pravne osobe 220,00 kn/mjesec, osim za pravne osobe, koje imaju zaposleno više od 3 radnika, članarina se utvrđuje prema broju zaposlenih radnika, tako da se iznos članarine iznosi 15,00 kn x broj radnika, a najviše do 1.200,00 kn/mjesec bez obzira na broj zaposlenih.

d) ios pristupnine u članstvo Udruge cca 10.000,00 kn:

1. za fizičke osobe 500,00 kn, tj. za 30 fizičkih osoba – novih članova;

2. za pravne osobe 1.000,00 kn, tj. za 6 novih članova

e) prihod od gospodarskih djelatnosti Udruge 1,040.000,00 kn, bez PDV-a ili cca 98 % prihoda s tog naslova u 2007.g., i to za osnove:

• prihod od prodaje reklama,

• prihod iz ugovornog odnosa sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima privatne prakse za vođenje pravnih i knjigovodstvenih poslova,

• prihod od izrade akata za osnivanje zdravstvenih ustanova,

• prihod od izrade elaborata isplativosti osnivanja zdravstvene ustanove,

• prihod od izrade općih akata za zdravstvene ustanove,

• prihod od izrade akata za primjenu Kolektivnog ugovora, kao npr. izrade Ugovora o radu, rješenja o plaći radnika, odluke o otkazu ugovora o radu, plana godišnjih odmora, rješenja o korištenju godišnjih odmora, rješenja za primjenu članka 13. Pravilnika o porezu na dohodak, i

• izrade različitih drugih pravnih i financijskih akata po narudžbi članova,

• od prihoda od osiguravajućih društava,

• prihoda od prodaje različitih priručnika, izlistavanje adresara privatne prakse, itd.

Točka 3.

Rezimirajući rečeno u prethodnoj točki, u t v r đ u j e se Plan prihoda Udruge kako slijedi:

Ukupni prihod 2,090.000,00 kn

Od toga:

- za članarine 1.050.000,00 kn

od čega:

*za fizičke osobe 720.510,00 kn

a

*za pravne osobe 320.490,00 kn

- pristupnina 10.000,00 kn

- od gospodarskih

djelatnosti 1,040.000,00 kn

(bez PDV-a)

Točka 4.

Na osnovi smjernica iz točke 1. ovog Plana, te financijskih i naturalnih pokazatelja iz poslovanja Udruge prema stanju 31. 12. 2007. godine, identično, kako je utvrđeno u točki 2, utvrđuju se parametri:

Za planiranje poslovnih rashoda

a) u pravilu za vrstu troškova koji su registrirani Završnim računom za 2007. godinu,

b) povećanje registriranog troška/2007. god.:

• za rast cijena na malo za 2,56 % (planirana inflacija na razini Države za 2007 g. za 2,50 % + planirane investicije),

• za rast plaća u djelatnosti zdravstva za 6 % + zaposlenje 1 radnika VSS,

• za planiranu kupnju opreme na teret amortizacije Udruge, do iznosa od 30.000,00 kn

• za planirano investicijsko održavanje prostora i opreme Udruge, 30.000,00 kn.

Točka 5.

Rezimirajući rečeno u prethodnoj točki utvrđuje se Plan rashoda Udruge za 2007. g. kako slijedi:

Ukupni rashodi 2,040.000,00 kn

 

Od toga:

 za materijalne rashode 860.000,00 kn

 za zaposlene 1,006.008,00 kn

 za investicije 30.000,00 kn

 za nematerijalne troškove 136.235,00 kn

 ostali rashodi 8.000,00 kn

Ostvarena dobit 50.000,00 kn

 

Za 2008. godinu Udruga planira obavljati djelatnost sa 5 zaposlenih radnika (tajnik + 1 VSS dipl. pravnik + VSS financijski savjetnik, dipl. oec., + knjigovođa operater SSS + administrator operater SSS).

 

Pored gore zaposlenih, Udruga planira obavljati djelatnost sa honorarnim radnicima – umirovljenicima, 1 operater na PC-u + 1 voditelj knjigovodstva + 1 dostavljač.

Točka 6.

Glede utvrđivanja cijene rada za gospodarske usluge, za tzv. sporedne djelatnosti, kao i cijenu rada zaposlenih radnika i honoraraca, Udruga utvrđuje cijenu usluga, plaće radnika i naknade honoraraca do iznosa, koji može biti pokriven financijskim planom, prema parametrima iz članka 18. Pravilnika o mjerilima i kriterijima za utvrđivanje cijena usluga iz gospodarske djelatnosti i plaćanja naknade za izvršeni rad po tom osnovu, donijet od Predsjedništva Skupštine Udruge 17.06.2006. godine.

Točka 7.

Rezimirajući rečeno u t v r đ u j e se

FINANCIJSKI PLAN

UDRUGE ZA 2008. G. KAKO JE UTVRĐENO U TOČKI 3. I 4.

I. Ukupni prihod 2,090.000,00 kn

Od toga:

- za članarine 1.050.000,00 kn

od čega:

*za fizičke osobe, 720.510,00 kn

a

*za pravne osobe 320.490,00 kn

 

- pristupnina 10.000,00 kn

 

- od gospodarskih

djelatnosti 1,040.000,00 kn

(bez PDV-a

 

II. Ukupni rashodi 2,040.000,00 kn

 

Od toga:

- za materijalne rashode 860.000,00 kn

- za zaposlene 1,006.008,00 kn

- za investicije 30.000,00 kn

- za nematerijalne troškove 136.235,00 kn

- ostali rashodi 8.000,00 kn

 

III. Poslovni rezultat –višak prihoda

nad rashodima 50.000,00 kn

Točka 8.

Planirani višak prihoda nad rashodima Udruga koristi, kao obrtna sredstva za izvršenje financijskog plana.

 

Sa novčanim sredstvima na žiro računu, nakon podmirenja dospjelih obveza Udruge, ili razdoblju između vremena plaćanja prema Ugovoru/ima, disponira tajnik Udruge u smislu, da novčana sredstva kapitalizira, kako bi sačuvao realnu vrijednost imovine –kapitala Udruge.

Zavisno o stanju žiro-računa i visini dospjelih a nepodmirenih obveza, višak sredstava na žiro-računu tajnik Udruge će/može kapitalizirati u poslovnim bankama, investicijskim fondovima, dionicama, obveznicama i ostalim vrijednosnim papirima, prema dostupnosti i stanju na tržištu kapitala i roba.

Točka 9.

Ovaj Plan donijet je većinom glasova nazočnih članova Izvršnog odbora, pa slijedom iznijetog može proizvoditi pravne učinke.

Ovaj Plan stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se od 01. 01. 2008. godine.

Ovaj Plan Udruga objavljuje u Časopisu Privatna praksa u zdravstvu.

Predsjednik Predsjedništva

Skupštine Udruge

Željko Bakar, dr. med.

spec. opće med.,v.r.

- - - - -

Radi realizacije Financijskog plana za 2008.g. , u smislu odredbi prethodnog stavka, Predsjedništvo Skupštine Udruge je na svojoj sjednici održanoj 23.02..2008.g., a sukladno članku 53. Statuta jednoglasno donio

O D L U K U

O IZNOSU ČLANARINE I PRISTUPNINE

U ČLANSTVO UDRUGE

Točka 1.

Članarina Udruzi za 2008. godinu iznosi:

1. za fizičke osobe 110,00 kn/mjesec (u pravilu za ordinaciju koju čini dr. med./dr. stom. + med. sestra/stomatološki asistent). Ako obavljaju djelatnost sa više zaposlenih radnika – dr. med./dr. stom. i med.sestra/stom. asistent, članarina se povećava za 15,00 kn/radnik/mjesec.

2. za one fizičke osobe, koje obavljaju tzv. grupnu privatnu praksu u statusu poduzetnika i supoduzetnika, npr. u MBL-u i/ili Ljekarni privatne prakse, članarina iznosi 110,00 kn/mjesec za tim (1 + 1, identično kao što je navedeno pod 1). Za svakog slijedećeg radnika članarina se povećava za 15,00 kn/radnik/mjesec. Tako obračunata članarina ne može iznositi više od 1.000,00 kn/mjesec;

3. za pravne osobe 220,00 kn/mjesec (za 2 radnika).

Članarina iz prethodnog stavka povećava se za svakog slijedećeg radnika za 15,00 kn / radnik/mjesec, a najviše do 1.200,00 kn/mjesec bez obzira na broj zaposlenih.

Točka 2.

Pristupnina u članstvo Udruge u 2008. godini iznosi:

• za fizičke osobe 500,00 kn,

• za pravne osobe 1.000,00 kn.

Točka 3.

Odluka je donijeta jednoglasno, pa slijedom toga može proizvoditi pravne učinke.

Odluka stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se od 01. 01. 2008. godine.

Odluka čini sastavni dio ovog Zapisnika.

Odluka se objavljuje u Časopisu Privatna praksa u zdravstvu.

Predsjednik Predsjedništva

Skupštine Udruge

Željko Bakar, dr. med.

spec. opće medicine,v.r.

- - - - -

Prilog uz Ad 5.

U 2008.g., dnevni tisak objavio je kao udarnu vijest u dijelu „Gospodarstvo“ vijest o preuzimanju ljekarni u vlasništvu fizičkih osoba od strane Atlantic grupe i to Ljekarne Coner, koja je posjedovala ljekarne u Bjelovaru i Vrbovcu i Ljekarne Farmaco u V. Gorici. Na tu temu pisao je Poslovni dnevnik ali i Vjesnik. Značajniji članak na tu temu, Vjesnik je objavio 06.02.2008.g. pod nazivom „Strateško zauzimanje pozicija na tržištu“. Iz članka se razabire da je počelo okrupnjavanje malih ljekarnika ili ljekarničkih ustanova, tj. da su ih počeli „usisavati“ veći subjekti iste djelatnosti ili trgovačka društva koja se bave trgovinom i/ili proizvodnjom farmaceutskih proizvoda, koji žele razvijati i veći nacionalni ljekarnički lanac, kao što je to npr. Atlantic Grupa. Nakon prvog preuzimanja, Atlantic Grupa nastavila je preuzimanje, integrirajući u svoj lanac „Farmacia“, Mandić Pharm, Bamapharm i Baričević, sve skupa sa ukupnim prometom od 220 milijuna kn, sa 28 ljekarni. Isti lanac, prema informacijama, širi se i na B i H.

Istovremeno se okupljaju /grupiraju/integriraju i veledrogerije. Tako se servira informacija javnosti da Phoenix Grupa preuzima veledrogeriju Jadran Pharm iz Rijeke i Unipharm iz Zagreba, a pred vratima je i preuzimanje Oktalpharm, čime bi Phoenix Grupa preuzela više od 50 % tržišta u Hrvatskoj.

Pored rečenog, predsjednik uprave Atlantic Grupe najavljuje nabavu lijekova mimo veledrogerija. U tom smislu, a vjerojatno prije toga, Atlantic G. tražiti će od veledrogerija veće rabate, pogotovo ako će ponuditi bolje rokove plaćanja od ostalih. Presumira se da bi Atlantic G. to mogla i učiniti s obzirom da u maloprodaji realizira relativno veliku količinu novca/dan. Na tu temu, komentatori/poznavatelji stanja predviđaju mogućnost da Atlantic G. zaobiđe veledrogerije i inicira poslovanje direktno s proizvođačima lijekovima, kao što to radi s Cedevitom i Dietpharmom. Dalje, komentator takve mogućnosti nastavlja da je tako nešto moguće za očekivati, ako i kada Atlantic G. dosegne kritični nivo prometa, npr. milijarda kn/godina, kada bi proizvođač pristao na takav poslovni odnos.

Takvom stanju stvari protivi se HLJK. HLJK se zalaže za sustav maloprodaje lijekova 1 farmaceut = 1 ljekarna. Oni se zalažu za ukidanje ljekarničkih ustanova, pa time lanaca ljekarni, prema broju kako to funkcionira u praksi, npr. da bi Farmacia u sastavu Atlantic G. imala 10 % ljekarničkih jedinica RH ili 100 ljekarničkih jedinica RH, Medical Intertrade cca 40, Medica Pharm ? itd. HLJK je protiv privatizacije, kako oni kažu državnih ljekarni (ljekarne su u vlasništvu županija/grada Zgb., one koje nisu „privatizirane“ prema Pravilniku o uvjetima za davanje u zakup…). Kontra tome, predsjednik uprave Atlantic G. ističe smjernice Europske unije, koje ne poznaju mogućnost ograničavanja broja ljekarni u lancu ili pravnog statusa Ljekarne.

Uz to, predsjednik uprave Atlantic G. najavljuje i bitku sa HZZO-om, što bi u konačnosti poboljšalo položaj ljekarnika u privatnoj praksi. On najavljuje aktivnosti za realizaciju svog stava: „Nitko ne može biti zadovoljan sa situacijom da se računi plaćaju do 7 mjeseci nakon ugovorenog roka. Ako je to stvarnost onda treba honorirati tu činjenicu plaćanjem kamata onima kojima se duguje.“

Prilog uz Ad 6.

Na navode iz Koalicijskog sporazuma, na onaj dio koji apostrofira stavljanje izvan snage Pravilnika o uvjetima i postupku za davanje dijelova DZ i ljekarničkih ZU, d bi se zaustavio daljnji postupak „zakupizacije“ odnosno odumiranja DZ, reagirala je Udruga, podstaknuta reakcijom članstva, tako da je uputila e-mail ministru zdravstva i socijalne skrbi.

Stavljanjem izvan snage Pravilnika upućuje na zaustavljanje procesa privatizacije primarne razine zz, odnosno, čak vraćanje i na staro. To nije, niti može biti točno.

Slažem se zaključkom jednog od doktora privatne prakse u zakupu, koji je na a conto izrečenog izjavio - citat: "To su samo puste želje naših "glavonja ". Zašto je to tako? Odgovor je zato, što je reforma zdravstva, koja se mora provesti iz ekonomskih/fiskalnih razloga obavljena samo u primarnoj razini zz. Rezultat toga je, da su ukupni troškovi primarne razine zz, u odnosu na sveukupne troškove smanjeni sa 35 % na 16 %. Naročito dobri rezultati polučeni su u stomatološkoj djelatnosti, gdje je pretežni dio troškova prebačen na osiguranika. Europska zajednica to ističe kao najbolje rješenje u Europi. Nastavak reforme slijedi u sekundarnoj razini. Kako će se to provesti, sam Bog zna? Sigurno je jedno, da će se bolnice morati organizirati prema načelima: 1. najmanje 300 - 350 kreveta, u radijusu od 50 km, za točno određenu patologiju, podjelu na akutne i kronične, podjelu rada između bolnica, dodjelu akreditacije za određeni standard i kvalitetu, odgovornost za obveze bolnice prenijeti na vlasnika a to su županije i ..... Kada se to provede, a morati će, onda sigurno neće moći egzistirati bolnica npr. u Pakracu od 115 kreveta, Ogulin 117, Gospić 94, Nova Gradiška 165, Našice 150, Zabok 229, Lipik 220, Biograd 150, Vukovar 228, Vinkovci 372, itd. (pogotovo, nakon što se cestovne komunikacije razdaljine, u vremenskom smislu smanje - npr. umjesto u bolnicu Zabok, autocestom do bolnice Blato moći će se stići prije, nego od N. Zagreba do Rebra ili Nove bolnice ili ..., odnosno od Ogulina do Karlovca, a da o bolnicama u trokutu prema Osijeku ne govorim) i promatraju i u kontekstu patologije koja se liječi, duljine trajanja liječenja i ..., tako da se negativni zaključci multipliciraju. Kako je moguće da u trokutu Osijek - Vukovar - Vinkovci, na relativno malom prostornom radijusu egzistiraju 3 opće bolnice? Gubitke bolnica od cca 3 milijarde/godina, umjesto županija/Država pokriva isključivo Država, pa vlasnici - županije/grad Zgb. ne postavljaju pitanje efikasnosti organizacije rada svojih bolnica, njihove racionalizacije, smanjenja duplih kapaciteta, standardizacije troškova, podizanja razine efikasnosti rada svakog pojedinca liječnika, mjerenjem njegovog rezultata rada i... itd.

Kada se dio djelatnosti sekundarne razine prebaci na primarnu, kako je zacrtano, da 70 - 80 % svih potreba za zaštitom zdravlja konzumira primarna zz, egzistirati će ovakav javašluk. Englezi su izračunali da liječenje jedne te iste dijagnoze u izvanbolničkoj djelatnosti košta 30 Lstg, a u bolnici 8 puta više ili 240 Lstg, pa neka izvoli tko to želi platiti. U Hrvatskoj se ne vodi računa o tome, jer HZZO sve plaća, osim Vama. Primarnu su "ogolili" da bi sredstva pretočili u sekundarnu razinu. Nikad u povijesti koju pamtimo unazad 70-ak godina, zdravstvo RH nije imalo na raspolaganju cca 6 milijardi DM. Zašto iskazujem u DM, valuti koja više nije važeća? Odgovor je zato, što smo u bivšoj Državi, kada smo za zdravstvo trošili 3 milijarde DM imali bogato zdravstvo sa daleko većim standardom zdravstvene zaštite. Ako je ovo istina, a je, postavlja se pitanje, što dalje, tko će riješiti ove logične probleme? Odgovor je, mi sami, jer ulaskom u EU moramo smanjiti stopu izdvajanja za zz, skoro na 50 % sadašnje, to znači sa 15 % na cca 7,5 - 8,00 %. Nezamislivo je da svedemo sredstva, mjereno apsolutnim iznosima na 50 %, tj. umjesto cca 20 milijardi kn, koliko trošimo sa participacijom iz proračuna na 10 milijardi. Pored racionalizacije, koja se mora provesti, 10 milijardi će biti premalo. Tko će osigurati razliku? Odgovor je, županije ili regionalne zajednice (mora se provesti regionalizacija, tako da svaka regija ima od 800.000 - 1 milijun stanovnika, jer samo takva aglomeracija može pokriti troškove sekundarne razine zz). Kada će vlasnici županije/regije morati osigurati sredstva za pokriće razlike troškova, onda će oni voditi računa o elementima racionalizacije. Vjerojatno se neće desiti kao sada, da cca 50 - 70 % svih nalaza dijagnostičkih postupaka, koji su navodno bili "nužni", ostanu nepodignuti?? Iako je i negativni nalaz nalaz, sigurno je da %-tak negativnih nalaza ne smije biti takav. Sjećam se naputaka pok. prof. Mihaljevića, doajena hrvatske medicine, kada se obraćao mlađim liječnicima - kolege, nakon detaljnog pregleda i anamneze, usmjerite dijagnostički postupak ciljano. Iz mog iskustva doživio sam da su ordinirali npr. hladamidije i mikoplazme - pretrage koje je obavljao Zavod za javno zdravstvo, da je 99 % nalaza bilo negativno. Drugo, da su ordinirali virusološke pretrage, ne ciljano jednu u bateriji pretraga, već cijelu bateriju. Rezultat je bio kao i ovaj prethodni. No, tragedija je bila to veća, da su liječnici HZJZ konstatirali da ordinirana pretraga nema nikakve veze sa dijagnozom zbog koje je pacijent bio liječen u bolnici??

Spominjete dr. Stavljenić - Rukavina? Naša iskustva s njom upućuju na saznanje, da nije savladala navedenu problematiku, jer je ona ipak prvenstveno medicinar i profesor MF. U istoj poziciji su i drugi doktori medicine, profesori MF koji se pojavljuju u javnosti glede organiziranja zz. Tajnik Udruge se sjeća vremena, kada su, kao "prvi među jednakima" u struci, preko noći bili imenovani za ravnatelja OOUR-a. Dolazili su k njemu po instrukcije, kako voditi OOUR u organizacijskom, ekonomskom i pravnom smislu? Normalno je da o tome nisu imali pojma. Zdravstvena zaštita je sve skupa daleko više od čiste medicine. ZZ je najkompliciranija djelatnost. U njoj su skoncentrirane sve gospodarske djelatnosti. Bolnica je konglomerat svih tehničkih/zanatskih struka, ugostiteljstva, uslužnih djelatnosti kao što su pranje rublja, održavanje čistoće, parkova, nasada, farmaceutike, kemije, elektronike i..., a sve se svodi na računicu, prihodom moraš pokriti ulazne troškove. Zdravstvena djelatnost ima 6,5 tisuća usluga. Svaka usluga podliježe izračunu cijene, što znači da se prethodno mora utvrditi vremenski i kadrovski normativ za obavljanje usluge, standarde ostalih troškova, da se to mora pratiti itd., itd. U zdravstvenoj djelatnosti, odmah nakon svemirske i vojne tehnike, primjenjuju se tehnološka rješenja kroz opremu, instrumente itd. Zbog toga je zdravstvena djelatnost predestinirana da bude skupa. Ako je to tako, onda se trošenje novca mora organizirati tako, da se troši samo ako je usluga neophodna i to na točno određenom mjestu. To će značiti podjelu rada. To će značiti koncentraciju kvalitete na jednom mjestu u regiji ili državi. Pa Hrvatska ima samo 4,3 milijuna stanovnika, zar ne?

Rezime, dok je reforma zdravstva RH obuhvatila primarnu zz i dok su troškovi smanjeni s 35 na 15 % ukupnih troškova zz, ne može biti povratka na staro, već samo po istom modelu izvršiti reformu i sekundarne razine. U sekundarnoj razini plaća se puno toga "prazno za puno", plaća se zvanje i položaj, a ne rad. Na tom principu plaćanja zvanja i položaja koncipiran je cijeli sustav plaća u javnim službama. To ne može ići dalje. Takav sustav ne konvenira i mnogim liječnicima u sekundarnoj razini koji su se dokazali svojom kvalitetom, i koji rade više od drugih. Sada "caruje" uprosječenost odnosno svi smo jednako kvalitetni, jednako vrijedni, jednako kooperativni, jednako racionalni i jednako... U socijalizmu smo imali vrednovanje prema radu, a sada živimo i radimo u kapitalizmu?? Pretpostavka je za kapitalizam da tržište određuje vrijednost rada. Rad je roba, ima svoju cijenu, kao i svaka druga roba i... To je ispravno na zadnjoj sjednici Sabora RH konstatirao zastupnik Kunst, kada je replicirao apsurdnoj demagogiji zastupnice Sobol! Apsurd!

Prema pozitivnim zakonskim propisima, u RH egzistira pored mnogih načela u poslovanju i načelo "međuzavisnosti troškova i prihoda". Kada to načelo saživi i u javnom sektoru zdravstva, svi ćemo biti bogatiji, porezni obveznici manje terećeni, odnosno, za izdvojenu kunu dobiti će više usluga, osiguranik će biti cijenjen od onoga koji tu uslugu pruža, ne tretirani kao nužno zlo itd.

Očito je da će na tu temu još biti razgovora i konfrontacije mišljenja/stavova.

U 2008.g. očekujemo da će to biti jedna od glavnih predmeta aktivnosti Udruge.

* * * * *

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

 

Broj:___/2008.

Zagreb, 26. 02. 2008

Z A P I S N I K

sa sjednice Povjerenstva za ljekarničku djelatnost

Sjednica je održana u prostorijama Udruge, Zagreb, Rugvička 1, dana 26. 02. 2008.g. sa početkom u 14,00 sati. Sastanku su bili nazočni zdravstveni radnici privatne prakse mr.ph. i to: Dora Matijaca, Silva Kovačić – Tukec, Elizabeta Dragčević, Mira Kačić, Mirna Vukmanić – Metzger, Vesna Sužnjević, Štefica Krofak, Josipa Kaić, Alena Stanić – Tučkova, te financijski savjetnik Udruge Ante Gabrilo, dipl.oecc., tajnik Udruge Ivan Gabrilo, dipl. iur. i Aleksandra Gabrilo, dipl. iur., pravni savjetnik

Predsjednica Povjerenstva Dora Matijaca, mr.ph. pozdravila je nazočne, konstatirala kvorum i predložila slijedeći

D n e v n i   r e d:

1. Razmatranje problematike uz rad i status subjekata ljekarničke djelatnosti u kontekstu najave promjena, pogotovo glede broja ljekarničkih jedinica/teritorij RH, prema novom Pravilniku, kao i u kontekstu donijete Uredbe o izmjeni i dopuni Zakona o ljekarničkoj djelatnosti

Informaciju je prezentirao tajnik Udruge.

Uz poziv dostavljena je i Promemorija/točka dnevnog reda.

2. Najava p r o m j e n a glede izdavanja lijekova na Rp i doznaka za ozljede na radu i profesionalne bolesti.

Informaciju je prezentirao tajnik Udruge.

Uz poziv dostavljena je i Promemorija, koja obuhvaća i ovu točku dnevnog reda.

3. Pripremne radnje glede prijave poreza iz dobiti za 2007.g.

Informaciju je prezentirao financijski savjetnik Ante Gabrilo, dipl. oecc.

Uz poziv dostavljena je i Promemorija, koja obuhvaća i ovu točku dnevnog reda.

4. Maksimalni iznos primjerene plaće – s primjenom od 01.01.2008.g.

Informaciju je prezentirao tajnik Udruge

Prilog – Tablica.

5. Razno.

Z a k l j u č c i:

Ad 1. Sadržaj teme/predmeta objavljen je u Zapisniku Predsjedništva Skupštine Udruge od 23.02.2008.g.

Ad 2. U svom izlaganju tajnik Udruge je naglasio, da su Ljekarnici obaviješteni o postupanju s receptima i doznakom u svezi s ozljedom na radu i profesionalnom bolesti, pa je rečeno da takve Rp i doznake ljekarnici dostavljaju na naplatu HZZOZZR-u, sukladno Zakon o zdravstvenom osiguranju zaštite na radu. Obaviješteni ste da lijekove izdate na tzv. zelene Rp. i posebne doznake, s napomenom, da te/takve Rp/doznake može propisati samo specijalist medicine rada.

U međuvremenu, izašli su na površinu problemi glede provedbe intencija Zakona.

Naime, u RH bi trebalo biti cca 175 timova medicine rada u ugovornom odnosu sa HZZOZZR-om, prema standardu 8.000 osiguranika, a osiguranik je radnik = zaposlena osoba, što je cca 15 puta manje od broja ordinacija opće/obiteljske medicine, koje su do sada „pokrivale“ i radnike, koji su zaposleni i koji su u 2006.g. npr. imali 24.500 ozljeda na radu i 2486 prijava profesionalnih bolesti ili ukupno cca 27.000 pacijenata, za djelatnost koju „pokrivaju“. Taj broj sudjeluje u ukupnom broju osiguranika, o kojima skrbi opća/obiteljska medicina sa 0,57 %, a u odnosu na broj posjeta 0,10 % (26 milijuna posjeta).

Očekujući daljnje promjene/prilagodbu tretmana specifične zdravstvene zaštite u zakonskim okvirima, nazočni su prihvatili informaciju koju im je prezentirao tajnik Udruge.

Ad 3. Ekonomski savjetnik, posredstvom video-zida prezentirao je nazočnima propise poreza iz dobiti i dohotka, relevantne za izradu Završnog računa ljekarni za 2007.g.

Nezavisno od toga što nazočni članovi Povjerenstva obavljaju ljekarničku djelatnost kao fizičke osobe u statusu privatne prakse, zbog većeg prometa od 2 milijuna kn/godinu, svi su uključeni u sustav obveznika poreza iz dobiti, jer ispunjavaju/su ispunili taj zakonski uvjet.

Iz navedenih razloga, stavljena je kao točka dnevnog reda informacija, prema opisu iz dnevnog reda.

Nazočni su prihvatili prezentiranu informaciju.

Ad 4. S obzirom na činjenicu da su plaće u javnom sektoru zdravstva porasle za 6 %, računajući od 01.01. 2008.g., Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, temeljem ovlasti iz članka 90. stavak 2. Kolektivnog ugovora, objavila je nove iznose maksimalne primjerene plaće za zdravstvena zanimanja.

Maksimalni iznosi primjerene plaće objavljeni su na unutarnjoj stranici korica Časopisa „Privatna praksa u zdravstvu“ br.6/07. i na istoj stranici Časopisa br. 1/08.

Na pitanje nazočnih, da li povećanje plaća u javnom sektoru zdravstva za 6 % obvezuje na povećanje plaća radnicima na radu kod zdravstvenog radnika privatne prakse, odgovorio je tajnik – ne. Tajnik je naglasio da će zdravstveni radnici privatne prakse pristupiti promjenama plaće svojih radnika tek kad HZZO utvrdi nove iznose vrijednosti boda, koja će za 2008.g. po prilici determinirati iznos ukupnog prihoda ljekarne. Na temelju takvih podataka, ljekarnik procjenjuje ekonomsku snagu ljekarne koju, ocjenjuje kroz vrijednost boda prema kalkulativnoj vrijednosti, da bi dobiveni koeficijent razlike aplicirao na kalkulativni iznos plaće, sve kako je propisano člankom 103. i 104. Kolektivnog ugovora.

Ad 5. Pod točkom razno nazočni su postavili pitanje vezano za traženje upisa predbilježbe na nekretnini kao teret, u kojoj djeluje ljekarna u zakupu. S obzirom da prošla skoro godina dana, a da Općinski sud nije odgovorio na pojedinačni zahtjev ljekarni, zaključeno je da Udruga u ime onih ljekarni koje su podnijele zahtjev uputi Općinskom sudu Zagreb, Zemljišnoknjižnom odjelu zajedničku požurnicu.

Zadaću iz prethodnog stavka preuzeo je tajnik Udruge.

 

Zapisnik vodio: Predsjednica Povjerenstva

Ivan Gabrilo, dipl. iur., v.r. Dora Matijaca, mr.ph., v.r