Kontakt:

Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu
Rugvička ulica br.1 10000 Zagreb
Tel: 01/6190 001; 6190 003
Fax: 01/6190 005

HNB tečajna lista

Dana
20.10.2018
Srednji
GBP
1
8,430238
USD
1
6,468674
EUR
1
7,414394
Pliva banner
Home
Časopis broj 6/2007

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; font-variant:small-caps; mso-fareast-language:EN-US;} S A D R Ž A J:

INTERVJU:

Ivica Mastelić, dr. med. ., nositelj djelatnosti  Ordinacije opće/obiteljske medicine, kao ugovorni partner HZZO-a, a ujedno  i vlasnik i osnivač  Poliklinike „Akadem“, Sinj 

POSLOVNE OBAVIJESTI

Podaci o plaćama u RH , o iznosima neto i bruto plaća za razdoblje I-IX/07. - plaće na godišnjoj razini, usporedba rasta plaća u djelatnosti zdravstva RH i rasta „glavarine“, u razdoblju 1997 – 2007.g.;

Statistički podaci o korisnicima mirovine, za studeni 2007.g., statistički podaci o prosječnoj plaći/radnik/godina u RH od 1970 – 2006.g

Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, počev od 01.01.1999.g., pa zaključno do 2010.g. i dalje;

Promjene u osnovicama osiguranja za privatnu praksu, za 2008.g., sa izračunom iznosa doprinosa za

Model Ugovora o volontiranju

Primjena Zakona o porezu na dohodak, NN, 177/04. – sve o osobnom odbitku ili o neoporezivom dijelu dohotka. Objava zbog aktualnosti – vrijeme pripreme za prijavu poreza/07.

PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA

Maksimalni iznos primjerene plaće – novi izračun, vezano za povećanje osnovice za izračun plaće od 6,00 % u sektoru javnog zdravstva, koji se financira iz državnog proračuna, sa presumpcijom, da će za najmanje  toliko HZZO povećati cijene svojih usluga za privatni sektor zdravstva;

Primjena Kolektivnog ugovora glede ostvarenja ostalih materijalnih prava radnika iz  rada, u smislu članka 10. stavak  9. Zakona o porezu na dohodak;

Objavljujemo obračun jubilarne nagrade radniku na radu u privatnoj praksi Hrvatske i model rješenja – aktualno za one zdravstvene radnike privatne prakse koji su ili će ove godine biti  u statusu  ugovornog zdravstvenog radnika privatne prakse  10 godina;

Obračun otpremnine radniku na radu  kod zdravstvenog radnika privatne prakse, koji je izrazio namjeru ostvarenja prava na  mirovinu  - aktualno  za one zdravstvene radnike pp, koji su sklopili ugovor o zakupu sa DZ/gradskom ljekarnom, čime su morali sklopiti ugovor o radu sa radnikom DZ koji je radio s njim u timu, sve, prema/u duhu primjene članka 10. Pravilnika o uvjetima za davanje u zakup DZ, u primjeni od 10.08.07.  Uz pravnu elaboraciju objavljujemo i

Model Rješenja o otpremnini na teret poslodavca,

Model zahtjeva radnika DZ za obračun otpremnine – razlika do punog iznosa, razmjerno vremenu rada za DZ; 

NOVI PROPISI: 

Zakon o računovodstvu, NN, 109/07.

Odluka Vlade RH o kvoti uvoza radnika stranaca, pa i za  djelatnost zdravstva;

Akreditacija u djelatnosti zdravstva

Zakon o kvaliteti zdravstvene zaštite, NN, 107/07.

Model Odluke kojom se utvrđuje odgovornu osobu za kvalitetu pružene zz – za Ordinaciju i MBL, u smislu odredbi Zakona o kvaliteti zdravstvene zaštite

ZAŠTITA INTERESA PRIVATNE PRAKSE

Primjer izračuna plaće za stomatološkog asistenta;

Dnevni broj posjeta u općoj/obiteljskoj medicini prema „Plavoj knjizi“ – ocjena realnosti rada ordinacije s aspekta naturalnih pokazatelja rezultata rada u jedinici vremena – razmišljanje/stav;

Primjena Pravilnika o uvjetima za davanje u zakup DZ i ljekarni u praksi;

Komentar presude Općinskog suda Zgb, povodom tužbenog zahtjeva sada člana Udruge, a u vrijeme nastanka spora službenika DZ,  za isplatu razlike plaće, koja joj je bila umanjena, jer nije imala na skrbi optimalan broj osiguranika;

Pravilnik o specijalističkom usavršavanju ne poznaje kao zasebnu granu medicine pneumoftiziologiju/pulmologiju;

Provođenje zdravstvene zaštite kroz sustav pripravnosti;

Reforma zdravstva nakon sklapanja koalicijskih sporazuma između HDZ-a i HSLS/HSS, dileme – pitanja?

PITANJA, na koja odgovara I. Gabrilo, dipl. iur.

PITANJA , na koja odgovara A. Gabrilo, dipl. oecc

IZ RADA UDRUGE

Zapisnik sa   sjednice Povjerenstva za ljekarničku djelatnost  od 22. 11. 2007. g.

Zapisnik sa   sjednice Predsjedništva Skupštine Udruge  od  15. 12. 2007. g.



Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; font-variant:small-caps; mso-fareast-language:EN-US;} INTERVJU:

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-fareast-font-family:"Times New Roman"; mso-fareast-theme-font:minor-fareast; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin;}

RIZIK OTVARANJA ORDINACIJE SE ISPLATIO  

Ordinacija u Sinju skrbi za 1.700 osiguranika iz Sinja i Cetinske krajine, a Poliklinika i za veći broj stanovnika regije, pa i susjedne B i H

Obiteljska praksa – interes dr. Mastelića

Razgovor: Ivica Mastelić, dr. med., nositelj djelatnosti privatne prakse opće/obiteljske medicine, a ujedno i vlasnik i osnivač  POLIKLINIKE  „AKADEM“, 21230 Sinj, Put Ferate 9,

 

Sretna Nova godina našim članovima i čitateljima Biltena! Želimo vam puno poslovnih uspjeha i osobnog zadovoljstva!

Početak 2008. godine obilježili smo odlaskom u splitsko-dalmatinsku županiju, u alkarski grad Sinj i posjetili dr. Ivicu Mastelića, osnivača i vlasnika ordinacije opće medicine u Sinju, kao i Poliklinike Akadem.

Nije nas pokolebala niti zlokobna vremenska prognoza, nemilosrdna bura i led na cesti.

U ugodnoj atmosferi doma dr. Mastelića i njegove obitelji proveli smo nekoliko sati u iscrpnom razgovoru.

Doktore Masteliću, molimo da se ukratko predstavite, da predstavite Vašu obitelj i kako provodite slobodno vrijeme?

Rodio sam se u Sinju, u kojem živim i danas.

Oženjen sam suprugom Anom, s kojom sam zasnovao obitelj prije 8 godina. Imamo trojicu sinova: Jakova, Grgu i Ivana. Jakov je prvoškolac, Grgo predškolac, a Ivan ima tri godine.

Supruga Ana je apsolvent ekonomije, jer zbog obaveza u braku i sinova nije dovršila studij ekonomije. Iako nije diplomirala, aktivno sudjeluje u poslovanju i pomaže u administrativnom dijelu rada ordinacije. Djeca su svakako poticaj i cilj svakoj obitelji i u unapređenju poslovanja, a jednog dana i jednog od naših sinova vidim kao nasljednika u ordinaciji – poliklinici.  

Nastojim što više vremena provoditi u obiteljskom krugu sa suprugom i sinovima, ali, kolikogod vremena proveli zajedno, uvijek je to nedovoljno i trebalo bi više. Slobodnog vremena nažalost, imam sve manje, a obaveza sve više… 

Opišite nam Vašu naobrazbu - školovanje, specijalizacija, postdiplomski studij?

U Zagrebu sam završio srednju medicinsku školu i Medicinski fakultet.

Neposredno prije Domovinskog rata završio sam poslijediplomski studij „Ultrazvuk u kliničkoj medicini“, također u Zagrebu. Trenutno pohađam poslijediplomski studij menadžmenta u zdravstvu pri Medicinskom fakultetu u Zagrebu.

Opišite tijek Vaše profesionalne karijere ?

Poslije završenog fakulteta i položenog državnog ispita, prvo radno mjesto mi je bilo na Hitnoj medicinskoj pomoći u Sinju. Iskustvo koje sam stekao radom na hitnoj pomoći bilo je od velike koristi za moj daljnji rad. Poslije Hitne pomoći zaposlio sam se u općoj medicini u Domu zdravlja Sinj, gdje sam radio sve do odlaska u privatnu praksu u siječnju 1993.

Kako ste se odlučili na otvaranje vlastite ordinacije i, posljedično, otvaranje poliklinike?

Potječem iz poduzetničke obitelji, te sam stalno razmišljao o tome da i sam otvorim svoju privatnu praksu, što se i dogodilo 1993. poslije izlaska iz postrojbi Hrvatske vojske, u kojoj sam bio od prvih dana rata. Tako sam u siječnju 1993. počeo s radom u vlastitoj privatnoj ordinaciji opće medicine. Moram napomenuti da je tada Sinj bio na dometu neprijateljskog topništva i da su granatiranja bila vrlo česta. Bez obzira na ratno stanje i činjenicu da sam imao siguran posao u Domu zdravlja, odlučio sam krenuti u privatne vode.

Međutim, moram priznati da bi mi bilo puno teže da nisam imao podršku obitelji, kako moralnu, tako i materijalnu podršku… 

Imate li zaključen ugovor s HZZO-om i koliko imate pacijenata, koje strukture?  

U početku rada ordinacije moji pacijenti su isključivo sami plaćali usluge, a nakon što je postalo moguće zaključiti ugovor s HZZO-o, to sam i učinio

U ordinaciji skrbim za oko 1.700 osiguranika, od 7 godina nadalje.

Sinj ima dobro razvijenu pedijatrijsku službu, tako da pedijatri skrbe za djecu do sedme godine života.

Rekao bih da su moji pacijenti u pravilu cijele obitelji većinom iz Sinja i okolnih mjesta.

Kakvom opremom raspolažete u ordinaciji?

Oprema ordinacije prilagođena je potrebama rada u ordinaciji opće medicine.

Osim što je ordinacija kompjuterizirana od početka rada (1993.), u njoj imam i suvremeni EKG aparat, spirometar, priručni laboratorij za hitno određivanje hematoloških nalaza i urina.

S koliko suradnika radite?

Osim mene u ordinaciji radi i medicinska sestra, koja zbog znatnog administriranja, čak i uz pomoć kompjutera, obavlja velik posao.

Koje je radno vrijeme ordinacije?

Radno vrijeme ordinacije maksimalno je prilagođeno potrebama pacijenata, tako da 3 dana u tjednu radimo ujutro: (ponedjeljak, srijeda i petak), a dva dana poslijepodne (utorak i četvrtak).

Jeste li članovi Hrvatske liječničke komore i  kako ste zadovoljni članstvom?

Član sam Hrvatske liječničke komore. Na njihov rad imam određene primjedbe.

Konkretno, mislim da se nedovoljno bave statusom liječnika u društvu općenito, a ne zastupaju dovoljno interese primarne zdravstvene zaštite prema Ministarstvu zdravstva RH, a pogotovo to ne čine prema HZZO-u u odnosu na ugovaranje.

Tko vodi knjigovodstvo poliklinike i administrativne poslove, te sukladno tome, kako ste zadovoljni suradnjom s poreznim organima?

Knjigovodstvene usluge obavlja ovlašteni knjigovodstveni servis, čijim sam uslugama vrlo zadovoljan.

Kakva su Vaša iskustva s Udrugom privatnih poslodavaca u zdravstvu?

Dugogodišnji sam član Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu, a iskustva su vrlo dobra. Poglavito mi je koristilo članstvo u početku rada, kada je nedostajalo znanja, vezanog uz administriranje ordinacije, a problemi su bili raznoliki i bio ih je pozamašan broj.

Jedino mjesto gdje sam se mogao obratiti za savjet i pomoć – bila je Udruga.

Sada se susrećem s drugim problemima, većinom je to tekuća problematika poslovanja, te je svakako dobro imati nekoga kome se mogu obratiti u svako vrijeme i za bilo kakav problem, bilo poslovni, bilo medicinsko-administrativni, i biti siguran da ću dobiti odgovarajući odgovor. 

Kako ste zadovoljni radom ordinacije? Što biste za kraj napomenuli?

Vrlo sam zadovoljan radom u ordinaciji, pogotovo što radim sam u svom prostoru i nemam nikakvog tutora nad glavom.

Jedini nedostatak u samostalnom radu je u tome što je vrlo teško naći zamjenu, bilo za godišnji odmor, bilo bolovanje i pogotovo  za stručne skupove, kada je iz ordinacije odsutno više liječnika.

Mislim da bi bilo dobro više potencirati grupnu praksu o kojoj je bilo nešto govora, ali u posljednje vrijeme nema tih inicijativa sa strane Hrvatske liječničke komore, Ministarstva zdravstva i HZZO-a.

Razgovor bih završio osobnom opservacijom. Želio bih zahvaliti supruzi na angažmanu u obitelji i brizi oko djece, jer je ona u odgoj i brigu za djecu dala sebe i na tome joj izražavam veliku zahvalnost. 

Zahvalili smo dr. Masteliću na razgovoru, poželjeli njemu i njegovoj obitelji sve najbolje u 2008. godini, te se povratno zaputili u Zagreb.

S.G.



POSLOVNE OBAVIJESTI:

-pripremio Ivan Gabrilo, dipl. iur

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-fareast-font-family:"Times New Roman"; mso-fareast-theme-font:minor-fareast; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin;}

P  R  O  S  J  E  K  NETO PLAĆE PO  R A D N I K U  U NEKIM POSLOVNIM SUBJEKTIMA RH ZA
RAZDOBLJE 1997. do 2006. g. TE I-IX/07.  I  INDEKS I-IX/07./ Ø 2006.

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-fareast-font-family:"Times New Roman"; mso-fareast-theme-font:minor-fareast; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin;}

Rast Ø plaća I-IX/07./Ø2006.g. = prosječno 4,10 %

Iz prethodne tablice je vidljivo da su plaće svih zaposlenih u RH, u razdoblju I-IX/2007.g.  porasle za prosječno 4,10 %, u odnosu na prosjek plaća zaposlenih RH za 2006.g. Prosječni rast plaća od nabrojenih djelatnosti bio je veći u svim djelatnostima osim u djelatnostima financija i gospodarskih udruženja, u odnosu na prosjek rasta plaća svih u RH.

Iznenađuje da su prosječne plaće u djelatnosti financija ostvarene sa cca 4,10 %-tna poena manje od ostvarenog prosjeka svih za isto razdoblje u odnosu na 2006.g.

Veći %-tak rasta plaća u neprivrednim djelatnostima u odnosu na prosjek svih upućuje na saznanje da su plaće u privrednim djelatnostima stagnirale ili rasle sporije od rasta u neprivredi. To je logično, ako se zna da su plaće u 2006.g. u privrednim djelatnostima rasle po većoj stopi od rasta u neprivrednim djelatnostima. Rezultat toga je umjereniji rast ili obračun bez rasta ili čak isplata ispod obračunate i isplaćene neto plaće/subjekt gospodarske djelatnosti. 

U RH, prosječna neto plaća /radnik/mjesec za I-IX/2007. iznosila je 653,38 €  (prosječni mjesečni tečaj 1 € za Ø 2006. = 7,3227 kn, a I-VI/07.  =7,3476 kn/€,  I-VII/07=7,3404 kn/€, a  I-IX/07 = 7,3341)

                Ako usporedimo prosječnu  neto plaću/mjesec zaposlenih u RH za I-IX/2007. sa prosječnom  prodajnom vrijednošću €/kn za isto razdoblje  (7,3341 kn/€ prema objavi HNB – Mjesečno statističko izvješće br. 11/07. u izdanju Državnog zavoda za statistiku), dobijemo podatak da je radnik u RH u I-IX/2007.g.  imao prosječnu plaću od 653,38 €, ili 3,94 % više  od prosjeka za 2006.g. (628,59 €/06.), prema podatku kojeg smo objavili u Časopisu “PP” broj 2/07., odnosno 10,50 % više od prosjeka za 2005.g.  (591,28 €/05.).

 Prosjek rasta plaće iskazan u € manji je  od rasta prosječne plaće zaposlenih u RH mjereno u HRK za cca  0,16  %-tnih poena,  zbog rasta vrijednosti tečaja € prema kn (prosjek za I-IX/07 = 7,3341,  I-VII/07 = 652.14 €/mj, a I-VI/07. = 650,00 €/mj.,   prosjek za 06.= 628,59 €, a za 2005.g. = 591,28 €).


PROSJEK BRUTTO PLAĆE PO  RADNIKU U RH ZA RAZDOBLJE 1997. do 2006. g., TE I-IX/07. I  INDEX Ø I-IX 2007/ Ø 2006. 

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-fareast-font-family:"Times New Roman"; mso-fareast-theme-font:minor-fareast; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin;}

2) Obrazloženje glede primjene bruto iznosa od 7.672,50 kn: člankom 7. Naredbe o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2008. g., NN, br. 119/07., s primjenom od 01.01.2008. g., utvrđen je iznos osnovice za slobodna zanimanja (profesionalne djelatnosti) od 7.672,50 kn bruto/mjesec,  što u odnosu na iznos za 2007.g. od 7.221,50  kn predstavlja povećanje  od 6,24 %,, a odnosi se na samostalne djelatnosti slobodnih zanimanja  = profesionalne djelatnosti  - odvjetnici, javni bilježnici, zdravstveni radnici privatne prakse, VSS, obveznike plaćanja poreza na dohodak, kao i za poduzetnike  = poduzetnička plaća, u istom iznosu, u smislu članka 9. stavak 1. iste Naredbe  kojom je u istom iznosu utvrđena mjesečna osnovica – poduzetnička plaća za zdravstvene radnike privatne prakse, koji plaćaju porez na dobit

3) Osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za medicinske sestre, zubne tehničare, fizioterapeute , koji obavljaju djelatnost privatne prakse, utvrđena je u iznosu od 4.533,75  kn, sukladno članku 6. stavak 1. podstavak 2. iste Naredbe 

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-fareast-font-family:"Times New Roman"; mso-fareast-theme-font:minor-fareast; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin;}

Rast bruto plaća, npr. Ø I-IX/07 /1997.g. je 89,69 %

Ako usporedimo prosječnu bruto plaću/radnik u RH I-IX/07/1997.g., dobijemo podatak o rastu plaća za 89,88 %.

Taj podatak je interesantan za privatnu praksu Hrvatske, naročito subjekte primarne razine zdravstvene zaštite, jer su kalkulacije za usluge  - „glavarina”  i bod – rađene za 1997.g., a nakon toga su povećavane određenim %. Za ilustraciju navodimo, da je „glavarina“ za opću medicinu, za isto razdoblje povećana za samo 79,41 % ili za cca 10,00 %-tnih poena manje od rasta plaća ili za 12,47 % manje (01.01.1997.g. = 107,92 kn/osiguranik, a 01.01.2007.g. = 193,60  kn/osiguranik).

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin:0cm; mso-para-margin-bottom:.0001pt; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-fareast-font-family:"Times New Roman"; mso-fareast-theme-font:minor-fareast; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-bidi-font-family:"Times New Roman"; mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}

Podaci o korisnicima mirovina, sa   zaštitnim dodatkom, isplaćene za studeni 2007.g., prema podacima iz Časopisa: Mjesečno statističko izvješće br. 11/07  koji izdaje Državni zavod za statistiku

 

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-fareast-font-family:"Times New Roman"; mso-fareast-theme-font:minor-fareast; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin;}

Komentar promjene strukture broja umirovljenika u grupama, razvrstanim prema visini mirovine

Prosječna mirovina izražena u €

Prosječna mirovina isplaćena u studenom /2007.g. = 272,86 €, u (prosječni tečaj za I-X/07.= 7,3327 kn.

Udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći

Udio prosječne mirovine za 11/07. u prosječnoj plaći I-IX/2007. iznosi 41,75 %. 

Rast prosječne mirovine u odnosu na mirovinu prethodnog mjeseca, zbog utjecaja primjene Zakona o dodatku na mirovinu

Udio prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći, u odnosu na prethodni mjesec,  porastao je za 0,86 %.

Zašto? Odgovor je zato, što je od 01.11.2007.g. počela primjena Zakona o dodatku na mirovine…, NN, 79/07. (vidi daljnje izlaganje, pa i u svezi primjene tog Zakona). Naime, svi osiguranici koji su ostvarili mirovine od 01.01.1999.g., prema novom sustavu, u odnosu na prethodni sustav, važeći do 31.12.1998.g., stekli su pravo na dodatak na iznos ostvarene mirovine u rasponu od 4,00 % u 1999.g. do 24,90 % u 2007.g.

Prosječan iznos mirovine probio barijeru od 2.000,00 kn/umirovljenik

Iz navedenih razloga, prvi puta, prosječna mirovina prešla je iznos 2.000,00 kn.

No, očekivana korekcija  udjela prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći svih do približno 50,00 % udjela, izostala je. Korekcija je rezultirala povećanjem prosječne mirovine samo za 0,86 % udjela u odnosu na udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći, računajući do 30.10.2007.g. (mjesec koji prethodi mjesecu stjecanja prava na dodatak na mirovinu).

Promjena strukture grupa umirovljenika prema visini mirovine u korist grupa s većom mirovinom

Opisano, imalo je odraza i na promjenu strukture broja umirovljenika prema visini prosječne mirovine. Smanjen je broj korisnika mirovine za mirovine ostvarene u iznosu koji je manji od iznosa prosječne mirovine, a povećan za grupe umirovljenika koji ostvaruju mirovinu u iznosu većem od prosjeka svih. Povećanje broja korisnika mirovine iskazuje se za grupu umirovljenika koji ostvaruju mirovinu u rasponu od 2.000,01 – 3.000,00 kn, za cca 12.000 korisnika, za grupu od 3.000,01 – 4.000,00 kn za cca 8.000 korisnika, za grupu od 4.000,01 – 5.000,00 kn za cca 4.000 korisnika, za grupu od 5.000,01 – 6.000,00 kn za cca 1.400 korisnika, za grupu od 6.000,01 – 7.000,00 kn za cca 1.000 korisnika, za grupu od 7.000,01 – 8.000,00 kn za cca 450 korisnika i  za grupu preko 8.000,00 za cca 110 korisnika. 

Osiguranik, koji će u 2008.g. ostvariti pravo na mirovinu izračunatu prema pravnim pravilima iz Zakona, ostvarit će pravo i na dodatak na tu/takvu mirovinu.

 

PODACI KOJI VAM OMOGUĆAVAJU DA SI SAMI IZRAČUNATE SVOJU MIROVINU

Prikaz prosječne godišnje plaće/radnik u RH, prema podacima HZMO, koju koriste za izračun mirovinske osnovice/osiguranik

            Da biste mogli izračunati svoju buduću mirovinu, npr. u ovoj 2008. g., morate raspolagati sa podacima o  iznosu Vaših neto/bruto plaća iz vremena radnog odnosa, te iznosima osnovice – zakonske ili izabrane više osnovice -  koja Vam je služila za obračun doprinosa i to u kontinuitetu 37 godina.

Podatak o iznosu svojih  plaća/osnovica za 37  godina, znači do 2007.g., možete dobiti u Područnom uredu mirovinskog osiguranja. Godišnje iznose svojih plaća/osnovica uspoređujete sa iznosima plaća svih, prema podacima koje Vam objavljujemo u kontinuitetu od 1970.g. do 30.09.2007.g.

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4
st1\:*{behavior:url(#ieooui) } /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-fareast-language:EN-US;}

Za 2007.g. izvršili smo procjenu godišnjeg iznosa bruto plaće svih tako, da smo godišnji iznos bruto plaće svih za 2006.g. povećali za 6,24 %, prema %-tku rasta plaća svih za razdoblje I-VIII/07., prema istom razdoblju 2006.g.

* * * *

Prijelazno razdoblje za izračun prava na starosnu i prijevremenu mirovinu traje do 2009. godine

§  još samo za ovu i slijedeću godinu traje prijelazno razdoblje

 

            Prema odredbama članka 184. Zakona o MO, završetak prijelaznog razdoblja za izračun prosječnog koeficijenta plaće osiguranika/prosječna plaća svih u RH/godina je 2009. g. Te godine i nakon te godine,  vrijednosni bodovi/osiguranik izračunavaju se za 40 uzastopnih godina staža osiguranja.

§  u 2008. g. 37 godina  i

§  2009. g. 40  godina staža osiguranja.

 

Uvjet za ostvarenje starosne mirovine je životna dob osiguranika i to 65 godina za muškarca, odnosno 60 za ženu i 15 g. mirovinskog staža.

 

Konzumirana je mogućnost da osiguranik ostvari starosnu mirovinu u prijelaznom razdoblju do 2009. godine,  prema odredbama članka 178. Zakona, sa 31.12.2007.g.

 

Naime, iznimno od odredbi članka 30. Zakona, pravo na starosnu mirovinu mogao je steći do navedenog roka  osiguranik koji je  u 2007.g. navršio: 64 godine i 6 mjeseci života muškarac, odnosno 59 godina i 6 mjeseci života žena i 15 godina i 6 mjeseci mirovinskog staža.

 

Također je konzumirano pravo ostvarenja starosne mirovine u  prijelaznom razdoblju do 2009. godine, prema odredbama članka 179. Zakona

 

            Naime, osiguranik je, iznimno mogao do 31.12.2007.g. ostvariti pravo na starosnu mirovinu u smislu  odredbi članka 30. Zakona, ako  je do tog dana navršio 40 godina mirovinskog staža muškarac, odnosno 35 godina mirovinskog staža žena a navršio je 59 godina i 6 mjeseci života muškarac, odnosno 54 godine i 6 mjeseci života žena

 

Identično, isteklo je pravo na ostvarenje prijevremene starosne mirovine u smislu članka 182. Zakona   

            Naime, iznimno od odredbi članka 31. Zakona, osiguranik je mogao do 31.12.2007.g. ostvariti pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ako je navršio 35 godina mirovinskog staža muškarac, odnosno 30 godina mirovinskog staža žena i  ako je do tog vremena navršio  59 godina i 6 mjeseci života muškarac, odnosno 54 godine i 6 mjeseci žena.

Još nije objavljena nova aktualna vrijednost boda za izračun mirovine u primjeni od 01.01.2008. g., pa je u primjeni još uvijek iznos važeći za razdoblje VII-XII/07.

 

 

Upravno vijeće HZMO-a, će temeljem svojih ovlasti utvrditi novi iznos aktualne vrijednosti boda za izračun mirovine, na osnovi   podataka Državnog zavoda za statistiku o rastu plaća svih u RH u razdoblju VII-XII/07. i rasta potrošačkih  cijena, u odnosu na prethodno razdoblje. Za očekivati je da će rast aktualne vrijednosti boda biti oko 6,00 % (50,00 % stope rasta plaća i 50 % stope rasta potrošačkih cijena).

Aktualna  vrijednost boda utvrđuje se za svako polugodište tako, da se aktualna vrijednost uskladi po stopi koja se dobije kao ½ zbroja stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu i stope promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u RH u prethodnom polugodištu, u odnosu na polugodište koje mu prethodi. 

Dodatak na mirovinu prema ZAKONU O DODATKU NA MIROVINE OSTVARENE PREMA ZAKONU O MIROVINSKOM OSIGURANJU

            Zakon je objavljen u NN, 79/07., dana 30.07.2007.g., a stupio je na snagu 07.08.2007.g.

            Člankom 1. Zakona utvrđeno je pravo osiguranika, koji su ostvarili mirovine od 01.01.1999.g., prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, NN, 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04. i 92/05.  na  d o d a t a k, prema odredbama Zakona .

            Članak 2. Zakona propisuje, da se dodatak na mirovinu utvrđuje zavisno od svote mirovine i godine ostvarivanja prava na mirovinu, te slijedom toga dodatak iznosi:

·         na mirovine ostvarene u 1999.g.  dodatak iznosi 4,0 % od mirovine,

·         u 2000.g. dodatak iznosi 8,4 %,

·         u 2001. g. dodatak iznosi 12,6 %,

·         u 2002.g. dodatak iznosi 16,3 %,

·         u 2003.g. dodatak iznosi 19,0 %,

·         u 2004.g. dodatak iznosi 20,9 %,

·         u 2005.g. dodatak iznosi 22,6 %,

·         u 2006.g. dodatak iznosi 23,8 %,

·         u 2007.g. dodatak iznosi 24,9 %,

·         u 2008.g. dodatak iznosi 25,9 %,

·         u 2009.g. dodatak iznosi 26,4 %,

·         u 2010.g. i slijedećim godinama dodatak iznosi 27,0 % od mirovine.

Osnovicu za izračun dodatka čini mjesečna mirovina/osiguranik određena i usklađena svake godine s novom aktualnom vrijednošću boda.

Dodatak na mirovinu + mirovina ne može biti veća od iznosa najviše mirovine određene prema članku 1. Zakona o najvišoj mirovini

Odredbom članka 2. stavak 7. Zakona propisano je ograničenje navedeno u podnaslovu. Što to u praksi znači/može značiti ilustrirat ćemo na primjeru:

            Osiguranik je u 2001.g. ostvario mirovinu na osnovi prosječnih plaća u razdoblju od 16 godina, za ukupno 40 g. i 4 mjeseca mirovinskog staža, u protuvrijednosti 153,1590 osobnih bodova ili za prosječno  3,7887 bodova/godina. Prema odredbama članka 1. Zakona o najvišoj mirovini, NN, 162/98., svota najviše mirovine/ osiguranik određuje se množenjem osobnih bodova, mirovinskog faktora i aktualne vrijednosti boda. Osobni bodovi za određivanje najviše mirovine utvrđuju se tako, da se bruto plaća osiguranika ostvarena u obračunskom razdoblju  dijeli sa bruto plaćom svih u RH/godina (za promatrani primjer to znači za 16 g).  Nakon toga dobiveni koeficijenti se zbrajaju i dijele sa brojem godina za koje je izračunat zbir. Dobiveni prosječni koeficijent ne može biti veći od 3,8, pozivom na odredbe članka 1. Zakona o najvišoj mirovini. Umirovljenik, čiji primjer izračuna mirovine prikazujemo, kao što je navedeno ostvario je prosječni koeficijent od 3,7887, koji je pomnožen sa 40 g. i 4 mj., ukupnog mirovinskog staža da bi osiguranik ostvario 153,1590 osobnih bodova.

            Taj umirovljenik imao bi pravo na dodatak na mirovinu od 12,6 % od osnovice (njegova početna mirovina korigirana iz godine u godinu za rast vrijednosti boda. Kada bi povećali njegov prosječan  broj osobnih bodova od 3,7887 za 12,60 % dobili bi broj od 4,2660 bodova što je za 0,4660 bodova više od 3,8. Drugim riječima, taj osiguranik umjesto 12,6 % mogao bi ostvariti dodatak na mirovinu u protuvrijednosti 0,29 %.

U slučaju ponovnog određivanja mirovine, dodatak na mirovinu ponovno se određuje na novu svotu mirovine

            Odredbom članka 4. stavak 2. Zakona propisana je odredba, kako je navedeno u podnaslovu. Što to konkretno znači? To znači, ako se  umirovljenik ponovno zaposlio, morao je mirovinu staviti u stanje mirovanja (članak 90. Zakona). Ako je proveo na radu u novom zaposlenju najmanje 1 godinu, ima pravo na izračun nove mirovine, pozivom na isti članak, ali stavak 5. Zakona o MO. Kod izračuna nove mirovine, za izračun osnovice,  uzima se razdoblje prema članku 184. Zakona o MO (svake godine za 3 godine više, računajući na 10 godina, propisano za 1999.g., što znači 2009.g. za 40 g.r.s.).

                Ako  se  osiguranik, kojega smo kao primjer obradili u prethodnom izlaganju, a u 2001.g. ostvario mirovinu na osnovi 16 -godišnjeg prosjeka ponovno zaposlio, pa odluči da u 2008.g. reaktivira svoju mirovinu, odredila bi mu se ponovno mirovina temeljem članka 90. Zakona na bazi 37 godina njegovog radnog staža. U tom slučaju, utvrdio bi mu se i novi prosječni koeficijent njegove plaće i plaće svih u RH. To bi za njega značilo da bi prosječni koeficijent bio cca 3,20 ne 3,7 kakav je ostvario za 16 g.r.s. Tada  bi se tom umirovljeniku ponovno utvrđivao dodatak na mirovinu u protuvrijednosti 25,9 % od osnovice. Ako prosječni koeficijent 3,2 uvećamo za 25,9 %, dobijemo koeficijent od 4,0288 ili za 47 godina mirovinskog staža  ukupno 189,3536 bodova. No, kako prosječni koeficijent ne može biti veći do najvišeg koeficijenta 3,8, ostvareni prosječni koeficijent limitira se na najviši koeficijent. To znači, da bi naš umirovljenik ostvario mirovinu po novom izračunu u protuvrijednosti 178,600 bodova ili 10,753  manje bodova, ili za 567,32 kn bruto, računajući prema vrijednosti boda u primjeni od 01.07.07. od 52,76 kn bruto/bod.

Dodatak na mirovinu ostvaruje umirovljenik od 01.10.2007.g.

                Odredbom članka 6. stavak 1. Zakona propisano je da se pravo na dodatak na mirovinu ostvaruje od 01.10.2007.g., odnosno od dana ostvarivanja prava na mirovinu, kada je to pravo ostvareno nakon tog datuma.

HZMO po službenoj dužnosti odrediti će dodatak na mirovinu, bez donošenja posebnog rješenja

* * * * *

Obračun prijevremene mirovine, OD 01.01.2008.G., prema ZAKONU O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU

            Zakon je objavljen u NN, br. 79/07. 30.07.07.   Odredbom članka 8. Zakona propisano je da Zakon stupa na snagu 01.01.2008.g.

Značajnije promjene u Zakonu

·          Smanjen je %-tak umanjenja mirovine za prijevremenu starosnu mirovinu

            Odredbom članka 2. Zakona izmijenjen je članak 78. Zakona o MO  tako, da se %-tak umanjenja vrijednosnog boda 1, kod  odlaska u  prijevremenu starosnu mirovinu, umjesto 0,34 %/mjesec za manji broj godina života od propisanog broja, što znači 4,08 %/godina utvrđen je novi %-tak od 0,15%/mjesec ili 1,80 %/godina.

                Prema odredbama članka 31. Zakona o MO propisano je, da osiguranik ostvaruje pravo na prijevremenu starosnu mirovinu kada navrši 60 g života i 35 g mirovinskog staža muškarac, odnosno kada navrši 55 g života i 30 g mirovinskog staža žena.

·         Osiguranik koji je ostvario prijevremenu starosnu mirovinu sa relativno velikom %-tkom umanjenja, ostvariti će pravo sa manjim %-tkom od 01.01.2008.g.

To u praksi znači, da je osiguraniku - muškarcu, koji je ostvario prijevremenu starosnu mirovinu sa 60 g. života, mirovina bila umanjena za 20,40 %. Taj isti osiguranik od 01.01.2008.g. ostvariti će novu mirovinu, po novom izračunu, prema kojem će mu izračunata mirovina biti umanjena samo za 9 %. Izračun nove prijevremene starosne mirovine obavlja služba MO, temeljem posebnog rješenja.

Primjer izračuna prijevremene mirovine za osiguranika, koji je 01.07.2007.g. navršio ukupno 60 g života sa 37 g mirovinskog staža:

                Navedeni osiguranik ostvario je u prethodne 34 g prosječni koeficijent svoje plaće prema plaći svih u RH od 1,51. To znači da je njegova prosječna plaća/godina za 34 g radnog staža  bila  prosječno 51 % veća od prosječne plaće svih za isto razdoblje.

            Osiguranik je odlučio ostvariti prijevremenu mirovinu sa 01.10.2007.g.  Računajući do tog dana, taj osiguranik je imao 60 g i 3 mj. života. Njemu je to znači, do 65 g života, mjereno brojem mjeseci nedostajalo 57 mjeseci.

            Vrijednosni faktor 1,00 za izračun prijevremene mirovine umanjuje se u 2007.g. za 0,34 % za svaki mjesec manje života, u odnosu na 65 godina, što za konkretni slučaj znači 57 x 0,34 % = 19,38 % manje od mirovinskog faktora 1,00. To znači da njegov mirovinski faktor iznosi 0,8062.

            Izračun broja osobnih bodova

            Prezentiranom osiguraniku broj osobnih bodova računa se po formuli

KOPP x BGMS x VF x AVB

            Legenda:

KOPP = koeficijent odnosa prosječne plaće (1,51)

                BGMS = broj godina mirovinskog staža (37)

VF = vrijednosni faktor izračunat za osiguranika (0,8062)

AVB = aktualna vrijednost boda (52,76 kn/bod, u primjeni od 01.07.2007.g.)

1,51 x 37 = 55,87  x 0,8062 = 45,0423 osobna boda  x 52,76 = 2.376,43 kn mirovine

                Dodatak na mirovinu

                Prezentirani umirovljenik ima pravo dodatka na mirovinu ostvarenu u 2007.g. u protuvrijednosti 24,9 % obračunato na iznos mirovine. To za našeg osiguranika znači:

2.376,43 kn mirovine  + 591,73 kn dodatka = ukupno 2.968,16 kn mirovine

Izračun mirovine za istog osiguranika, kojemu se od 01.01.2008.g. izračunava prijevremena mirovina primjenom %-tka umanjenja/mjesec manje života od 65 g  za 0,15 %, umjesto 0,34 % (HZMO po službenoj dužnosti donosi novo rješenje u duhu i smislu rečenog)

                Formula za izračun nove prijevremene mirovine je ista tj.:

KOPP x BGMS x VF x AVB

                KOPP – ostaje isti (1,51)

                BGMS – ostaje isti ( 37 g)

                VF – se mijenja i iznosi  za 57 mj. života manje od 65 g., računajući do dana ostvarenja prava na mirovinu x 0,15 %/mjesec = 8,55 % manje od vrijednosnog faktora 1,00.  To znači, da je vrijednosti faktor za našeg osiguranika 0,9145.

                AVB – ostaje ista, tj. 52,76 kn/bod.

            Izračun:

1,51 x 37 = 55,87 x 0,9145 = 51,0931 osobna boda x 52,76 kn/bod  = 2.695,67 kn/mjesec  mirovine

            Dodatak na mirovinu = 591,73 kn (isti iznos izračunat za 2007.g.)

Mirovina = 2.695,67 kn/mjesec + dodatak 591,73 kn = 3.287,40 kn bruto/mjesec

            U 2007.g. umirovljenik neće plaćati porez i prirez, a u 2008.g. će plaćati, 50,86 kn poreza i prireza iz mirovine na iznos razlike do  3.000,00 kn (maksimalni iznos o.o.o. umirovljenika).

 

  Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin:0cm; mso-para-margin-bottom:.0001pt; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-fareast-font-family:Calibri; mso-fareast-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-bidi-font-family:"Times New Roman"; mso-bidi-theme-font:minor-bidi; mso-fareast-language:EN-US;}

PROMJENE U OSNOVICAMA OSIGURANJA ZA PRIVATNU PRAKSU HRVATSKE, ZA 2008. GODINU

*pripremio Ivan Gabrilo, dipl. iur*

 

 

  Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4

st1\:*{behavior:url(#ieooui) } /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-fareast-language:EN-US;}

Osnovice, prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2008.g., NN, 119/07. su:

A/ 7.672,50 kn bruto/mjesec, za zdravstvene radnike privatne prakse, VSS, koji su razvrstani u samostalnu djelatnost slobodnog zanimanja (profesionalne djelatnosti doktora medicine/stomatologije u privatnoj praksi, ing.med. biokemije, mr.farmacije i…te odvjetnici, javni bilježnici i dr. iz članka 18. Zakona o porezu na dohodak), a dohodak od te djelatnosti utvrđuju prema poslovnim knjigama, prema članku 7. Naredbe.

U kategoriju obveznika pod A/ ulaze predstavnici djelatnosti slobodnih zanimanja, u smislu članka 18. stavak 2. podstavak 1. Zakona o porezu na dohodak, NN, 177/04. i to: samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika, javnih bilježnika, arhitekata i…

B/ 4.533,75 kn bruto/mjesec, za samostalnu djelatnost slobodnih zanimanja medicinske sestre, SSS/VŠS, zubnog tehničara, fizioterapeuta SSS/VŠS…, sukladno članku 6. stavak 1. podstavak 2. Naredbe.

C/ 2.441,25 kn bruto/mjesec, za volontera, tj. iznos najniže osnovice, prema članku 7. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, NN,147/02. i 177/04. (u daljnjem tekstu: Zakon),  u iznosu iz članka 5. i 20. Naredbe.

            Stope doprinosa

Za A/ i B/, prema članku 37. Zakona su:

§        a) 20 % za mirovinsko osiguranje, na temelju generacijske solidarnosti,

            b) 15 % za osnovno zdravstveno osiguranje,

            c) 0,50 % doprinosa za zdravstveno osiguranje, za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti.

            Osiguraniku MO, na temelju individualne  kapitalizirane štednje prema osnovici, obračunavaju se doprinosi po stopama:

            a)  za mirovinsko osiguranje

·         15 % za MO, temeljem generacijske solidarnosti

·         5 %, na temelju individualne kapitalizirane štednje,

            b) 15 % za osnovno zdravstveno osiguranje,

            c) 0,50 % za zdravstveno osiguranje za prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti.

Za C/, prema članku 32. Zakona, stope doprinosa za volontera su:

            a) 20 % za mirovinsko osiguranje, na temelju generacijske solidarnosti,

            b) 15 % za osnovno zdravstveno osiguranje,

            c) 0,50 % doprinosa za zdravstveno osiguranje, za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti.

            Osiguraniku MO, na temelju individualne  kapitalizirane štednje prema osnovici, obračunavaju se doprinosi po stopama:

            a)  za mirovinsko osiguranje

·         15 % za MO, temeljem generacijske solidarnosti

·         5 %, na temelju individualne kapitalizirane štednje,

            b) 15 % za osnovno zdravstveno osiguranje,

            c) 0,50 % za zdravstveno osiguranje za prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti.

            Izračun doprinosa za A/, B/ i C/

            Za A/ (privatna praksa VSS):

            7.672,50 kn = osnovica

            20% za mirovinsko osiguranje = 1.534,50  kn doprinosa/mjesec,

            15 % za zdravstveno osiguranje = 1.150,87  kn,

            0,50 % za ozljedu na radu i profesionalno oboljenje = 38,36  kn

            UKUPNO: 2.723,73  kn/mjesec

            Za B/ (privatna praksa SSS/VŠS):

            4.533,75 kn = osnovica

            20% za mirovinsko osiguranje = 906,75 kn doprinosa/mjesec,

            15 % za zdravstveno osiguranje = 680,06 kn,

            0,50 % za ozljedu na radu i profesionalno oboljenje = 22,66 kn

            UKUPNO: 1.609,47 kn/mjesec

-------

Izbor  više osnovice za osobe pod A/ i B/

            Osobe navedene pod A/ i B/ mogu, temeljem članka 27. Zakona, za obračun doprinosa izabrati i višu osnovicu za obvezna osiguranja, od propisane minimalne, kako je navedeno pod A/ i B/.

            Izabrana viša osnovica osiguranja primjenjuje se za obračun svih doprinosane selektivno, temeljem članka 27. stavak 2. Zakona.

            Najviša mjesečna osnovica može iznositi najviše do iznosa, koji predstavlja umnožak prosječne plaće svih u RH i koeficijenta 6,00, sukladno članku 28. Zakona.

            Sukladno rečenom u prethodnom stavku, najvišu mjesečnu osnovicu za obračun doprinosa, za 2006. godinu, ministar financija utvrdio je u iznosu od 41.850,00 kn bruto/mjesec.

            U slučaju izbora najviše osnovice za obvezna osiguranja, zdravstveni radnik privatne prakse plaćao bi doprinose, poreze i prirez i to kako slijedi:

41.850,00 kn = osnovica I.

            - 20% za mirovinsko osiguranje = 8.370,00  kn doprinosa/mjesec,

            = 33.480,00 kn bruto  = oporeziva osnovica II.

            -   1.600,00 kn bruto = o.o.o./radnik =

            = 31.880,00 kn bruto  = osnovica III. za obračun poreza + prirez,

            - 480,00 kn poreza po stopi 15 %

            - 1.200,00 kn poreza po stopi 25 %

            - 5.040,00 kn poreza po stopi 35 %

            - 4.266,00 kn poreza po stopi 45 %

            = 10.986,00 kn  ukupno poreza

            + 1.977,48 kn prireza, po stopi od 18 %

            = 12.963,48 kn ukupno poreza+ prirez

            = 20.516,52 neto plaća  ili 49,02 % bruto iznosa plaće

            Poslodavac još obračunava doprinose „na“ plaću iz osnovice I. :

            - 6.277,50 kn za zdravstveno osiguranje o osnovice, po stopi od 15 %,

            - 711,45 kn doprinosa za zapošljavanje po stopi od 1,7 % i

            - 209,25 kn doprinosa za ozljedu na radu i profesionalnu bolest, po stopi od 0,5 % ili

UKUPNO doprinosa „na“ plaću = 7.198,20 kn.

Ukupni troškovi plaće takvog radnika koji bi ostvario plaću prema iznosu najviše osnovice I. jesu 49.048,20 kn, da bi takav radnik ostvario neto iznos plaće od 20.516,52 kn ili 41,42 % od ukupnih troškova plaće.  

Sveza izabrane više osnovice osiguranja i buduće mirovine zdravstvenog radnika privatne prakse

            Hipotetski, kada bi zdravstveni radnik izabrao osnovicu osiguranja u iznosu najviše osnovice, godišnji iznos osnovice iznosio bi 502.200,00 kn bruto/godina (41.850,00 kn bruto/mjesec x 12).

            Ako bi navedeni godišnji iznos osnovice podijelili sa iznosom godišnje bruto plaće za 2007. g. – prema procjeni od 84.575,00 bruto/godina, dobili bi koeficijent 5,9739

            Koeficijent 5,9739 u sustavu mirovinskog osiguranja predstavlja vrijednosni, a nakon množenja sa koeficijentom 1,00 za starosnu mirovinu, predstavlja osobni bod/osiguranik za izračun njegove mirovine.

Prema Zakonu o iznosu najviše mirovine, koeficijent razlike plaće/osnovice za izračun mirovine i bruto plaće svih, može iznositi prosječno najviše 3,8

Zato, za imaginarnog umirovljenika, kombiniramo njegov ukupni mirovinski staž, valorizirajući različite osnovice mirovinskog osiguranja, tako da koristimo i njegova stečena prava po tom osnovu iz radnog odnosa

            Ako je zdravstveni radnik privatne prakse u jednom razdoblju svog radnog vijeka ostvarivao plaću, npr. u DZ, kao zaposlena osoba, recimo, 13.500,00 bruto/mjesec ili 162.000,00 kn bruto/godina, po istom principu usporedbe, ostvario je koeficijent 1,9154, koji također dobiva karakter vrijednosnog, odnosno osobnog boda.

            Ako je budući umirovljenik, npr. za 15 godina rada u DZ ostvarivao po prilici plaću u jednakom odnosu prema plaći svih u RH, znači prema koeficijentu 1,9154, za 15 godina on je ostvario 28,7318 vrijednosnih/osobnih bodova.

U kombinaciji koristimo i njegov status zdravstvenog radnika privatne prakse, kada je za sebe plaćao doprinos po najnižoj osnovici osiguranja

            Ako je isti budući umirovljenik obavljao 15 godina djelatnost u privatnoj praksi Hrvatske, a doprinose plaćao prema najnižoj propisanoj osnovici za VSS, koja je za 1,1 veća od prosječne bruto plaće svih, on će s tog naslova ostvariti 16,50 vrijednosnih/osobnih bodova.

Izbor više osnovice osiguranja – u iznosu prema propisanoj najvišoj osnovici

            Ako je nastavno isti budući umirovljenik od 2000. godine, pa zaključno do 2007.g. plaćao doprinose po izabranoj osnovici, koja je za 6,00 x veća od bruto plaće svih, on će za 7 godina ostvariti 41,8173 vrijednosnih/osobnih bodova.

Izračun mirovine za takvog budućeg umirovljenika, koji je ispunio uvjet za starosnu mirovinu, na dan 01.01.2008.g.

            Ako takav imaginarni – budući umirovljenik 01.01.2008.g. odluči ići u mirovinu, jer ispunjava uvjet iz Zakona o mirovinskom osiguranju (najmanje 65 godine i min. 15 g. staža osiguranja ), njemu će se mirovina izračunati na osnovi 37 godina prosječnih osnovica za uplate doprinosa. To znači za 7 godina u statusu izabrane – više osnovice, 15 godina u statusu plaćanja doprinosa  na najnižu osnovicu i 15 godina prema plaći koju je ostvario kao radnik DZ, ili ukupno 72.1991 bodova, ili prosječno za 1,9513 bodova/godina  mirovinskog staža.         

            S obzirom da takav umirovljenik odlazi u mirovinu s ukupno 37 godina mirovinskog staža, broj vrijednosnih bodova množi se sa 37  i dobiva se 72.1991 vrijednosnih/osobnih bodova.

            Za starosnu mirovinu koeficijent za izračun osobnih bodova je 1,00, pa se automatski vrijednosni bodovi u navedenoj količini pretvaraju u osobne bodove.

            Mirovina takvog imaginarnog zdravstvenog radnika privatne prakse, prema sadašnjoj vrijednosti boda, iznosila bi 01.01.2008.g. 3.809,00 kn bruto/mjesec (72,1991 bodova x 52,76 kn bruto/bod u primjeni od 01.07.2007.g., jer nije izračunat/usvojen novi iznos za primjenu od 01.01.2008.g.).

Druga varijanta, izračun mirovine za istog osiguranika, s istim  brojem godina mirovinskog staža, a koji nije izabrao višu – najvišu osnovicu osiguranja

            Kada takav imaginarni – budući umirovljenik ne bi izabrao višu osnovicu osiguranja, u odnosu na propisanu minimalnu, on bi za cijeli svoj vijek rada u statusu privatnika imao osnovicu osiguranja koja predstavlja 1,1 prosječne bruto plaće svih u RH. Umjesto za 7 godina osiguranja, kada je plaćao doprinos po višoj – najvišoj osnovici, za te godine “naš” umirovljenik bi ostvario 7,7 vrijednosnih/osobnih bodova.

            Ako postupimo na identičan način, pa umjesto 36 bodova, izračunatoj masi od 41.59 bodova pribrojimo 7,7 dobijemo ukupno 52,9318 bodova, za razdoblje od 37 godina, što podijeljeno s istim brojem daje prosjek od 1,4305 bodova/godina. Ako se taj broj množi sa 37 godina dobije se ukupan broj vrijednosnih/osobnih bodova 52,9317 Ako nastavno taj broj bodova pomnožimo sa 52,76 kn bruto, dobijemo iznos mirovine od 2.792,68 kn bruto/mjesec.

            Zaključak

            Nažalost, opisano je naša stvarnost!

---------

Za C/ (volontera):

2.441,25 kn = osnovica

            20% za mirovinsko osiguranje = 488,25 kn doprinosa/mjesec,

            15 % za zdravstveno osiguranje = 366,18 kn,

            0,50 % za ozljedu na radu i profesionalno oboljenje = 12,20 kn

            UKUPNO: 866,63 kn/mjesec.

Pravna pravila o volonterskom radu iz Zakona o radu

Prema definiciji iz članka 37. Zakona o radu – pročišćeni tekst, NN, 137/04., volonter je osoba koja je završila školovanje za zanimanje, za koje je zakonom ili drugim propisom, kao uvjet za obavljanje tog/takvog zanimanja propisao stručni ispit.

Razdoblje volonterskog rada ubraja se u pripravnički staž i radno iskustvo utvrđeno kao uvjet za rad u određenom zanimanju.

Volonterski rad može trajati najduže koliko traje pripravnički staž.

Na volontera se primjenjuju odredbe o radnim odnosima iz Zakona o radu, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi plaće, te prestanku ugovora o radu.

Ugovor o volonterskom radu mora se sklopiti u pisanom obliku.

Definicija volontera iz Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja

            Prema članku 3. stavak 1. podstavak 41. volonter je osiguranik – osoba koju poslodavac nakon završenog školovanja za određeno zanimanje primi na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa prema propisima o radu i osoba koja se nakon završenog obrazovanja nalazi na obveznom pripravničkom radu, a za svoj rad ne prima plaću niti naknadu plaće. 

Pravna pravila o volonterskom radu iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti

Odredbom članka 127. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, propisana je obveza polaganja stručnog ispita za sve zdravstvene radnike, nakon obavljanja pripravničkog staža. Odredbom članka 131. stavak 3. istog Zakona, izrijekom je propisana mogućnost obavljanja pripravničkog staža i u obliku volontiranja.

Pripravnički staž traje 1 godinu.

Pravna pravila o sadržaju edukacije volontera iz Pravilnika o pripravničkom stažu zdravstvenih djelatnika

            Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih djelatnika, NN, 18/94., 20/94., 21/95., 47/95., 39/96., 62/96., 58/99., 130/99. i 11/03.(u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisani su sadržaji – plana i programa pripravničkog staža za doktore medicine, doktore stomatologije, magistre farmacije, dipl. ing. med. biokemije, ing. medicinske radiologije, medicinske sestre općeg smjera, medicinske sestre primaljskog smjera, fizioterapeute, laboratorijske tehničare i farmaceutske tehničare.

            Ugovor o volontiranju, koji mora biti sklopljen u pisanoj formi, mora također naznačiti i koji sadržaj/plan i program edukacije volonter svladava tijekom pripravničkog staža od godine dana.

            Model Ugovora o volontiranju

 

Na osnovi odredbi članka 37. Zakona o radu – pročišćeni tekst  ("NN" br. 137/04.), respektirajući odredbe članka 131. stavak 2 Zakona o zdravstvenoj zaštiti  (NN br. 121/03) i članka 3. stavak 41 i članka 7. Zakona o doprinosima za obvezno osiguranje (NN 147/02), te članka 38.  Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske (NN  br. 127/06. i 122/07.),  s t r a n k e

 

_____________ (u daljnjem tekstu: Poslodavac)  zastupana po ___________

i

__________iz ________ (u  daljnjem tekstu: Pripravnik), sklopili su

 

  U G O V O R

o volonterskom radu

 

Uvodne napomene

Članak 1.

            Povodeći se spoznajom, da je Pripravnik završio obrazovanje zdravstvenog usmjerenja – Srednja  škola za medicinske sestre općeg smjera (ili fizioterapeute, ili laboratorijske tehničare i/ili farmaceutske tehničare) i stekao IV. stupanj stručne spreme (SSS), zanimanja  medicinska sestra općeg smjera ili …, to je  obvezan nakon završenog školovanja obaviti pripravnički staž,  temeljem članka 131. stavak 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (u daljnjem tekstu: Zakon), da bi se osposobio za samostalan rad,  u smislu  odredbi članka 128. istog Zakona.

Pripravnički staž Pripravnik obavlja na način i po postupku kako je propisano Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih djelatnika ("NN" br. 18/94., …) u trajanju od godinu dana.

Iz navedenih razloga, program  edukacije Pripravnika  sustavom pripravničkog   staža, prema ovom Ugovoru, moguće  je obaviti bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad), temeljem članka 37. st. 1. Zakona o radu  - pročišćeni tekst (u daljnjem tekst: ZOR) i članka 131. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

U uvjerenju da su ispunjene zakonske pretpostavke za takav rad,  stranke  sklapaju ovaj Ugovor o volonterskom radu.

Početak i trajanje edukacije

Članak 2.

            Rezimirajući rečeno u  članku 1. ovog Ugovora Poslodavac nudi, a Pripravnik prihvaća edukaciju uz rad radi stjecanja znanja  za zanimanje medicinske sestre općeg smjera – prema šifri 3231.11.4 iz Nacionalne klasifikacije zanimanja (“NN” br. 111/98), po Programu, koji je propisan u glavi IV. Priloga broj 1. uz Pravilnik o pripravničkom stažu zdravstvenih djelatnika ("NN", br. 20/94., 21/95., 47/95., 36/96. 62/96., 58/99. i 130/99.) u trajanju od godinu dana (1 godina), počevši od  _________g.

U slučajevima  opravdanog prekida pripravničkog staža zbog bolesti, porodiljinog dopusta ili vojne obveze, pripravnički staž Pripravnika  produžuje se za onoliko vremena, koliko je prekid trajao.

Poslovi za koje se Pripravnik educira, radi budućeg samostalnog rada u struci

Članak 3.

            Program pripravničkog staža Pripravnik  će obavljati u zdravstvenoj ustanovi, po dogovoru Poslodavca, sa odgovornom osobom u  zdravstvenoj ustanovi  i /ili ordinaciji zdravstvenog radnika privatne prakse i  to:

            za medicinsku sestru općeg smjera:

            A) zdravstvena njega u bolničkoj djelatnosti:

1.     zdravstvena njega internističkih bolesnika, 3 mjeseca,

2.     zdravstvena njega kirurških bolesnika, 3 mjeseca,

3.     zdravstvena njega kod infektivnih bolesti, 1 mjesec,

4.     zdravstvena njega bolesnika u ginekologiji i porodništvu, 1 mjesec,

5.     zdravstvena njega u pedijatriji, 1 mjesec,

6.     zdravstvena njega u neurologiji, 15 dana,

7.     zdravstvena njega u psihijatriji, 15 dana.

B) Zdravstvena njega u primarnoj zdravstvenoj zaštiti:

1.     djelatnost patronaže ili kućne njege, 1 mjesec,

2.     zdravstvena njega u zaštiti predškolske djece, 7 dana,

3.     zdravstvena njega u djelatnosti zaštite školske djece, 7 dana,

4.     zdravstvena njega u djelatnosti zdravstvene zaštite žena, 7 dana,

5.     zdravstvena njega u djelatnosti opće medicine, 7 dana.

ili za fizioterapeutskog tehničara:

A)  Kineziterapija 8 mjeseci u jedinici za  kineziterapiju  i u stacionaru uz bolnički krevet, gdje ovisno o dnevnoj frekvenciji najmanje kod 5 i 10 bolesnika obavlja propisane  poslove;

B) Fizikalna terapija 4 mjeseca u jedinici za  fizikalnu terapiju, gdje ovisno o dnevnoj frekvenciji, najmanje kod 5-15 bolesnika  primjenjuje hidroterapiju, krioterapiju, parafinoterapiju i elektroterapiju, kako je  propisano Pravilnikom.

i/ili za laboratorijskog tehničara:

            A) medicinska biokemija, 6 mjeseci,

            B) hematologija, 5 mjeseci,

            C) bakteriologija i parazitologija, 1 mjesec.

            Pripravnička knjižica

Članak 4.

            Pripravnički staž, prema opisu iz prethodnog članka, Pripravnik unosi u Pripravničku knjižicu zdravstvenog djelatnika, prema unificiranom obrascu, kako je propisao ministar zdravstva i socijalne skrbi RH.

            Pripravničku knjižicu potpisuje Ravnatelj  zdravstvene ustanove ili zdravstveni radnik privatne prakse u kojoj  Pripravnik provodi pripravnički staž i rukovoditelj stručne jedinice u zdravstvenoj ustanovi, u kojoj je Pripravnik obavljao staž.

Provjera stečenih znanja, sudjelovanjem uz rad drugih kod Poslodavca

Članak 5.

            Pripravnik mora, s vremena na vrijeme, prema rasporedu Poslodavca sudjelovati u radu tima Poslodavca ili kolega iste struke u prostorijama Poslodavca, da bi utemeljio i provjerio stečena znanja.

            Obveze Pripravnika

Članak 6.

            Za izvršenje odredbi ovog Ugovora Pripravnik se obvezuje:

            1. obaviti zdravstveni pregled propisan za zdravstvenog djelatnika, prema pozitivnim zakonskim propisima;

            2. obavljati volonterski rad po Programu iz članka  3. ovog Ugovora  u zdravstvenoj ustanovi i/ili zdravstvenog radnika privatne prakse, koji ispunjava uvjet propisan Pravilnikom,  po pravilima koja važe  za radnike zdravstvene ustanove/zdravstvenog radnika privatne prakse kod koga provodi postupak edukacije, nastojeći apsorbirati što veća znanja i sposobnosti, da bi mogao/la nakon edukacije samostalno obavljati poslove svog zanimanja, štiteći pri tome autoritet Poslodavca;

            3. respektirati upute mentora;

            4. voditi evidencije o izvršenim radovima;

            5. voditi evidencije o primitku i utrošku materijala, koji služi u obavljanju poslova zanimanja, za koje se educira;

            6. stjecati znanja o organizaciji rada u Poliklinici;

            7. stjecati znanja o radu s propisanom opremom, koja je primjerena djelatnosti Poslodavca;

            8. odazvati se na poziv Poslodavca i nastaviti rad u prostorijama Poslodavca da bi utemeljio/la stečena znanja i na taj način se još bolje pripremio/la za budući samostalni rad u zanimanju za koje se educira;

            9. poštivati red i disciplinu u   zdravstvenoj ustanovi/zdravstvenog radnika privatne prakse, kod koga/gdje se educira kao i kod Poslodavca;

          10. i drugo primjereno pravima i obvezama Radnika.

            Troškovi polaganja Stručnog ispita

Članak 7.

            Pripravnik - volonter sam snosi troškove polaganja Stručnog ispita.

Obveze Poslodavca

Članak 8.

            Za izvršenje ovog ugovora, Poslodavac se obvezuje;

            1. uputiti Pripravnika na prethodni zdravstveni pregled koji je propisan za zdravstvenog djelatnika i koji je/će obavljati poslove s posebnim uvjetima rada, prema pozitivnim zakonskim propisima;

            2. prijaviti Pripravnika za zdravstveno osiguranje, temeljem članka 5. st. 1. točka 5. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i za mirovinsko osiguranje, temeljem članka 141. Zakona o mirovinsko-invalidskom osiguranju i plaćati doprinose za navedena osiguranja temeljem članka 3 stavak 41 i članak 7. Zakona o doprinosima po stopi od 15,00% + 5,00% za MO, 15,00% za ZO i 0,50% za ZO za ozljedu na radu na osnovicu koju čini najniža mirovinska osnovica (0,35 x prosječna plaća);

            3. osigurati Pripravnika od posljedica ozljeda na radu i profesionalnog oboljenja, temeljem članka 3. stavak 1. podstavak 41., članka 4. stavka 4., članka 7. i članka 32. Zakona o plaćanju doprinosa za obvezna osiguranja;

            4. dogovoriti sa zdravstvenim ustanovama, vrijeme edukacije, radi svladavanja Programa iz članka 3. ovog Ugovora;

            5. utvrditi za Pripravnika program dopunske edukacije u prostorijama Poslodavca iz djelatnosti Poslodavca;

            6. i drugo, primjereno svrsi ovog Ugovora.

            Prijelazne i završne odredbe

 

Članak 9.

 

            Stranke su suglasne, da  će sva sporna pitanja proizišla iz  izvršenja ovog Ugovora nastojati riješiti dogovorno, a u slučaju nemogućnosti ugovaraju nadležnost suda, prema sjedištu rada Poslodavca.

 

            Ovaj Ugovor je sastavljen u  3 (tri) istovjetna primjerka, za Poslodavca 2 (dva), a za Pripravnika 1 (jedan) primjerak.

 

            Ovaj Ugovor stupa na snagu danom potpisa, a primjenjuje se od _______. g. do _________g.

 

Stranke su ovaj Ugovor pročitale, te ga u znak suglasnosti vlastoručno potpisuju.

 

U,________, ________ g.

 

Pripravnik:                  Poslodavac:

________                     __________

-------

Uvjet da i zdravstveni radnik privatne prakse VSS može provoditi edukaciju pripravnika u ordinaciji

            Prema članku 5. Pravilnika propisano je, da zdravstveni radnik privatne prakse VSS može primiti na edukaciju pripravnika, radi obavljanja njegovog pripravničkog staža u njegovoj ordinaciji/djelatnost, uz uvjet da obavlja privatnu praksu najmanje 5 godina i da u ordinaciji radi zdravstveni radnik sa položenim stručnim ispitom koji ima viši, a najmanje isti stupanj stručne spreme zdravstvenog usmjerenja kao i radnik koji se educira.

            To znači, da za edukaciju medicinske sestre općeg smjera privatnik mora imati u radnom odnosu medicinsku sestru istog zanimanja, s najmanje istim stupnjem stručne spreme, koja ima položen stručni ispit i dozvolu za samostalni rad.

Kontinuitet obavljanja pripravničkog staža

            Odredbama članka 7. Pravilnika propisano je da pripravnik obavlja staž u radnom vremenu od 40 sati/tjedan i bez prekida kontinuiteta.

            Opravdani prekid kontinuiteta staža je bolest, porodiljski dopust i vojna obveza. U tim slučajevima staž se produžava za onoliko vremena koliko je prekid trajao.

Program stručnog ispita za zdravstvene radnike SSS

            Stručni ispit, temeljem članka 13. Pravilnika, za zdravstvene djelatnike SSS sastavljen je od općeg i stručnog dijela.

            Opći dio stručnog ispita obuhvaća pravne ispitne predmete:

1.     ustavno uređenje RH,

2.     Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o zdravstvenom osiguranju,

3.     radni odnosi i mirovinsko-invalidsko osiguranje,

Ispitni predmeti stručnog dijela ispita su:

a) za medicinske sestre općeg smjera:

1.     zdravstvena njega bolesnika,

2.     zdravstvena njega u primarnoj zz.

b) za fizioterapeutske tehničare:

1.     kineziterapija,

2.     fizikalna terapija.

b/1) radno-terapeutski tehničari:

1.     kinezilogija sa kineziterapijom

2.     radna terapija..

c) za laboratorijske tehničare:

1.     medicinska biokemija i hematologija,

2.     mikrobiologija.

d) za farmaceutske tehničare:

1.     farmaceutska tehnologija,

poznavanje i čuvanje

 

  Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4

st1\:*{behavior:url(#ieooui) } /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin:0cm; mso-para-margin-bottom:.0001pt; mso-pagination:widow-orphan; font-size:10.0pt; font-family:"Times New Roman","serif";}

PRIMJENA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, NN, 177/04.

sve o osobnom odbitku ili o neoporezivom dijelu dohotka (aktualna tema u svezi obračuna poreza iz dohotka za 2007.g.)

 


Prema članku 36. Zakona o porezu na dohodak (u daljnjem tekstu: Zakon) rezidentima se ukupan iznos ostvarenog dohotka , prema članku 5. Zakona umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini od 1.600,00 kn i to za svaki mjesec poreznog razdoblja za koje se utvrđuje porez.

            Rezidentima se kod ostvarene mirovine na temelju prijašnjih uplata obveznih doprinosa za mirovinskog osiguranja i na temelju prijašnjih uplata premija osiguranja za dokup dijela mirovine na teret poslodavca, priznaje osobni odbitak u visini ukupne ostvarene mirovine u poreznom razdoblju, najmanje 1.600,00 kn a najviše 3.000,00 kn mjesečno.

            Definicija rezidenta

            Prema članku 3. Zakona rezident je fizička osoba koja u RH ima prebivalište ili uobičajeno boravište, kao i osoba koja nema prebivalište ni uobičajeno boravište u RH, ali je zaposlena u državnoj službi RH.

            Uvećanje osobnog odbitka

            Rezidenti mogu uvećati o.o.o.:

1.     0,5 o.o.o. za uzdržavane članove uže obitelji, te bivšeg bračnog druga za kojeg plaća alimentaciju,

2.     za uzdržavanu djecu: 0,5 o.o.o. za 1. dijete, 0,7 o.o.o. za 2.,. 1,0 za treće 1,4 za četvrto, 1,9 za peto, a za svako daljnje dijete faktor o.o.o. progresivno se povećava i to za 0,6, 07, 08, 0,9, 1,0…više u odnosu prema faktoru o.o.o. za prethodno dijete,

3.     0,3 o.o.o. za poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete ako su osobe s invaliditetom,

4.      1,0 o.o.o. za poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe kojima je rješenjem, na temelju posebnim propisa utvrđena invalidnost po jednoj osnovi 100 % i/ili koji radi invalidnosti imaju na temelju posebnim propisa pravo na tuđu pomoć i njegu. U tom slučaju porezni obveznik za sebe osobno i za osobu koju uzdržava ne može koristiti o.o. o. točke 3. ovog stavka.

Tko se smatra/može smatrati uzdržavanim članovima uže obitelji

Prema odredbi članka 36. stavak 4. Zakona propisano je da se uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom, ne  prelaze iznos šesterostrukog o.o.o. iz stavka 1. na godišnjoj razini (115.200,00 kn, ili 1.600,00 kn x 12 x 6, a za umirovljenika prema njegovoj mirovini, po istoj formuli, ili maksimalno 216.000,00 kn/godina).

O.o.o., kada više osoba uzdržava člana uže obitelji

Ako više osoba uzdržava člana ili članove uže obitelji ili djecu o.o.o. za te osobe ravnomjerno se raspoređuje na sve koji te članove i djecu uzdržavaju, osim ako se ne sporazume drugačije.

Tko se sve smatra djetetom/djecom glede  primjene poreznih propisa?

Prema odredbama članka 36. stavak 7. Zakona, djecom, u smislu stavka 2. istog članka Zakona smatraju se djeca koju roditelji, skrbnici, usvojitelji, poočimi i pomajke uzdržavaju. Djecom se smatraju i djeca nakon završenog redovitog školovanja do prvog zaposlenja, ako su prijavljena Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.

Tko su drugi uzdržavani članovi uže obitelji?

Drugi uzdržavani članovi uže obitelji u smislu stavka 2. istog članka Zakona smatraju se bračni drug poreznog obveznika, roditelji poreznog obveznika i roditelji njegovog bračnog druga, preci i potomci u izravnoj liniji, maćehe, odnosno očusi, koje punoljetno pastorče uzdržava, bivši bračni drugovi, za koje porezni obveznik plaća alimentaciju i punoljetne osobe, kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom, prema posebnom Zakonu.

Definicija invalida, prema Zakonu

            Osobama s invaliditetom, u smislu Zakona, smatra se fizička osoba – porezni obveznik i/ili uzdržavani član njegove obitelji i uzdržavana djeca, kojima je rješenjem donesenim prema propisima o mirovinskom osiguranju, zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi odgoju i obrazovanju te prema drugim posebnim propisima utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje.

Ostali osnovi koji uvećavaju o.o.o. rezidentu

1.  za iznose plaćene za obvezno zdravstveno osiguranje, ako porezni obveznik nije drugačije osiguran i to do visine propisanog obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje, po propisanoj stopi na najnižu mjesečnu osnovicu (vidi sve o primjeni Naredbe o osnovicama doprinosa za 2007.g.).

2.     za iznose stvarnih troškova zdravstvenih usluga u RH, za vlastite potrebe, a pod uvjetom da ti izdaci nisu plaćeni iz osnovnog, dopunskog ili privatnog zdravstvenog osiguranja i ako nisu financirani iz dobivenih darovanja za te namjene.

Koje zdravstvene usluge ulaze u troškove pod 2. ?

U troškove pod 2. ulaze usluge iz primarne, specijalističko-konzilijarne i bolničke zz, koje se provode u svrhu liječenja i to: liječnički pregledi, dijagnostičke i laboratorijske pretrage, dijagnostički i terapijski postupci, operativni zahvati, uključujući i ugradbene materijale, bolnička zz i medicinska rehabilitacija stomatološke usluge i protetski nadomjesci, lijekovi koji su registrirani u RH i propisani na Rp, te se ne mogu kupiti bez Rp, plaćena participacija, lijekovi propisani na Rp i kupljeni u RH, a koji nisu registrirani u RH i ne mogu se kupiti bez Rp, ortopedska pomagala, očna i slušna pomagala, pomagala za omogućavanje glasnog govora i drugog pomagala, uključivo i popravak pomagala, rezervni dijelovi i sve drugo prema Pravilniku o ortopedskim i drugim pomagalima.

Za koje obavljene zdravstvene usluge, rezident ne može odbiti plaćene troškove?

Rezident ne može odbiti svoje izdatke/porezno razdoblje nastale zbog estetskih i kozmetičkih zahvata, te kozmetičkih sredstava koja nisu medicinski indicirana ili primijenjena za prevenciju ili liječenje bolesti, za izdatke sanitetskog i potrošnog materijala i lijekova koja se mogu kupiti bez Rp.

Drugi uvjeti, da bi rezident mogao troškovima zdravstvene zaštite uvećati svoj o.o.o.

Pored rečenih uvjeta, da bi rezident mogao povećati svoj o.o.o. na godišnjoj razini, nabrojene zdravstvene usluge mora/morao je obaviti u zdravstvenoj ustanovi ili kod zdravstvenog radnika privatne prakse, koji su ovlašteni, odnosno registrirani, za obavljanje zz u RH.

3.     Za iznos koji je rezident utrošio za kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora  - stambene kuće ili stana – na području RH za potrebe svog trajnog stanovanja. Uvjeti:

1. da u trenutku kupnje ili gradnje prvog stambenog prostora rezident i njegov bračni drug nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu stambeni prostor, neovisno o površini u RH i inozemstvu,

2. da u istom trenutku kupnje/gradnje prvog stambenog prostora nije stekao u vlasništvo ili suvlasništvo stambeni prostor, neovisno o površini, u RH i u inozemstvu,

3. da do trenutka kupnje ili gradnje prvog stambenog prostora, a nakon sklapanja bračne zajednice, rezident i/ili njegov bračni drug nisu stekli u vlasništvo ili suvlasništvo stambeni prostor, neovisno o površini, u RH  i u inozemstvu.

Na koji način rezident može koristiti pravo glede kupnje/gradnje prvog stambenog prostora?

Uvećanje svog o.o.o. rezident može koristiti na način da:

1. kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora financira iz vlastitih sredstava, te mu se uvećanje o.o.o. priznaje na temelju vjerodostojnih isprava (računa registriranih izvođača radova i usluga i drugih isprava) u visini stvarno nastalog izdatka,

2. kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora financira sredstvima namjenskog stambenog kredita, te se uvećanje o.o.o. priznaje u visini plaćenih kamata po tom kreditu.

Uvećanje o.o.o. za kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora po osnovi plaćenih kamata, kako je navedeno pod 2., priznaje se rezidentu neovisno o datumu iz zaključenog ugovora o kupnji i gradnji stambenog prostora i ugovora o namjenskom stambenom kreditu za kupnju ili gradnju tog stambenog prostora.

Iznimno, za kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora sredstvima namjenskog stambenog kredita prije 01.01.2003.g., uvećanje o.o.o. po osnovi plaćenih kamata po tom kreditu priznaje se uz uvjet da je u poreznom razdoblju plaćena kamata iznosila 6 % i više.

4.     Za iznos utrošen za plaćanje troškova održavanja postojećeg stambenog prostora na području RH u vlasništvu rezidenta ili vlasništvu njegovog bračnog druga, kojima se poboljšavaju uvjeti stanovanja, a pod uvjetom da rezident u tom stambenom prostoru ima prebivalište i trajno boravi.

Uvjeti:

1. Uvećanje o.o.o. odobriti će se ako rezident prezentira vjerodostojne isprave za obavljene radove i usluge registriranih izvođača radova.

5.  Rezidentima koji nemaju riješeno stambeno pitanje, o.o.o. može se uvećati za iznos plaćene slobodno ugovorene zakupnine za potrebe stanovanja u stambenom prostoru zakupodavca.

Pravo iz prethodnog stavka ne može koristiti rezident koji plaća zaštićenu najamninu prema posebnom zakonu.

Zajedničko pravilo

            Za priznavanje prava za povećanje o.o.o., za 1. osnov plaćanja troškova zz, 2. za kupnju/gradnju  prvog stambenog prostora, 3. za održavanje postojećeg stambenog prostora i 4.  za iznos plaćene zakupnine u stambenom prostoru zakupodavca rezident mora prezentirati vjerodostojne isprave i dokaz o plaćanju, koji glasi na njegovo ime.

Ukupni iznos povećanja o.o.o./porezno razdoblje/rezident

            Za osnove navedene od 1 – 4. iz prethodnog stavka, rezident može povećati o.o.o. u ukupnom iznosu najviše do 12.000,00 kn/godina.

            U ukupan iznos o.o.o. iz prethodnog stavka ulaze i izdaci iz članka 12. stavak 9. Zakona i to:

·         uplaćene premije životnog osiguranja koje imaju obilježje štednje,

·         dopunsko privatno zdravstveno osiguranje, te

·         dobrovoljno mirovinsko osiguranje zaključeno sa Hrvatskim osiguravateljima i to do visine od 1.000,00 kn/mjesec poreznog razdoblja ili najviše do 12.000,00 kn/godina.

Darovanja  u poreznom razdoblju

6.     Povećanje o.o.o. za darovanja dana u RH u naravi i u novcu doznačenim na žiro-račun u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima do visine 2 % primitka za koje je u prethodnoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak.

Dodatno umanjenje dohotka od samostalne djelatnosti

Obveznicima poreza na dohodak, koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona, pa tako i zdravstveni radnici privatne prakse, koji obavljaju tzv. djelatnosti slobodnih zanimanja, oporezivi dohodak, temeljem članka 56. Zakona može se u poreznom razdoblju d o d a t n o   umanjiti:

·         za iznos isplaćenih plaća,

·         uplaćenih doprinosa “na” plaću za troškove novih radnika, te

·         iznos isplaćenih nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja.

Tko se smatra/može smatrati novim radnikom?

                   Novim radnicima, u smislu članka 56. stavak 2. Zakona smatraju se radnici s kojima je sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a zaposlenje je kod poreznog obveznika uslijedilo nakon najmanje 1-mjesečne prijave kod Zavoda za zapošljavanje i trajanje probnog rada, ako je ugovoreno.

                   Novim radnicima smatraju se i osobe zaposlene nakon odustanka korištenja prava na mirovinu ili osobe koje se 1. puta zapošljavaju a i osobe zaposlene na određeno vrijeme, kao pripravnici, vježbenici, stažisti i sl.

                   Ako u istom poreznom razdoblju poslodavac raskine ugovor o radu s radnikom/radnicima iz prethodnog stavka, dohodak se umanjuje za razliku između obračunatih i isplaćenih plaća novim radnicima i obračunatih plaća koje bi u istom poreznom razdoblju primili radnici s kojima je raskinuo ugovor o radu.

Trajanje beneficije dodatnog umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti

                   Porezni obveznik može pravo na dodatno umanjenje dohotka za isplaćene plaće i doprinosa “na” plaću novih radnika koristiti godinu dana od dana njihovog zaposlenja.

                   Iznimno od pravila iz prethodnog stavka, porezni obveznik to pravo može koristiti 3 godine, ako je zaposlio novog radnika – osobu s invaliditetom.

Dodatno umanjenje dohotka za školovanje i stručno usavršavanje radnika i samih zdravstvenih radnika privatne prakse – poreznih obveznika

            Obveznicima poreza na dohodak, koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona, pa time i zdravstvenim radnicima privatne prakse, dodatno se može umanjiti dohodak i za osnov:

·         školovanja i stručnog usavršavanja njihovih radnika, ali i samog nositelja djelatnosti, i to do visine ukupno nastalih izdataka u poreznom razdoblju.

Npr., u kategoriju takvog troška ulazi/može ući i trošak sudjelovanja na tečaju, savjetovanju, kongresu i svim drugim oblicima stručnog uzdizanja (troškovi prijevoza za dolazak/odlazak, troškovi kotizacije, troškovi smještaja u hotelu, dnevnice domaće i inozemne, troškovi kupnje stručne literature i…).

Dodatno umanjenje dohotka prema odredbama Pravilnika o porezu na dohodak

Dodatno umanjenje dohotka, kako smo elaborirali, razrađeno je odredbom članka 25. Pravilnika o porezu na dohodak, NN, 95/05.

Prema rečenom Pravilniku, izdaci za školovanje i stručno usavršavanje poduzetnika i njegovih radnika umanjuju/mogu umanjiti dohodak ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti, pa time i poreznu osnovicu   u godišnjem obračunu po podnesenoj poreznoj prijavi.

Ti/takvi izdaci su:

1.     za školovanje na osnovnim, srednjim, višim i visokim školama i fakultetima, poslijediplomskom studiju te u postupku za stjecanje doktorata, ako su plaćeni obrazovnim institucijama u RH ali i inozemstvu, pa i naknade za tečajeve, seminare, specijalizacije, konferencije, kongrese i to u RH i inozemstvu plaćene pravnim i fizičkim osobama ovlaštenim, odnosno registriranim za obavljanje tih djelatnosti,

2.     izdaci na nabavu knjiga, udžbenika, priručnika, skripata i dr. literature u papirnatom ili elektroničkom obliku,

Ako se školovanje i stručno usavršavanje obavlja izvan mjesta prebivališta, izdacima za školovanje/stručno usavršavanje smatraju se i troškovi:

·         prijevoza prigodom upućivanja na i povratka sa školovanja i stručnog usavršavanja i to do visine cijene karata sredstvima javnog prijevoza,

·         troškovi smještaja do visine stvarnih troškova,

·         dnevnice do visine i pod uvjetima propisanim člankom 13. i 14. Pravilnika, za sudjelovanje na seminarima i savjetovanjima.

 


* * * * *

 

Primjena Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske u svezi promjene iznosa najniže osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja, za 2008.g.,  prema Naredbi…, NN, 119/07.

 


                Sukladno iznijetom, najniža plaća  u privatnoj praksi Hrvatske, u 2008.g.  iznositi će  2.441,25 kn bruto/mjesec, sukladno članku 129. Kolektivnog ugovora (iznos najniže plaće u privatnoj praksi Hrvatske = iznos najniže osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja, za 2008.g.,  prema Naredbi…, NN, 119/07.).

U privatnoj praksi RH iznos najniže plaće ne može biti manji od iznosa najniže osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja/godina

Stoga, iznos najniže plaće u 2008.g. biti će za cca 6,24 % veći od važećeg iznosa u 2007.g. (2.298,00 kn bruto/mjesec). Iznos najniže plaće, u privatnoj praksi Hrvatske najčešće se koristi, pored  izračuna doprinosa za volontere i za izračun plaće pripravnika i specijalizanata.

Ako radnik radi za poslodavca s nepunim radnim vremenom, iznos osnovice za obračun doprinosa ne može biti manji od iznosa najniže plaće, iako mu je poslodavac utvrdio nižu plaću, koja je srazmjerna vremenu rada, osim ako radnik istovremeno obavlja poslove i za druge poslodavce, pa zbir njegovih ukupnih plaća daju iznos veći od iznosa najniže osnovice

Iznos najniže plaće također ima značenje kod izračuna plaće za rad s nepunim radnim vremenom. Ako radnik obavlja poslove s nepunim radnim vremenom samo kod jednog poslodavca, poslodavac mu  može utvrditi manji iznos plaće od najnižeg iznosa plaće, tj. plaću koja je srazmjerna vremenu rada radnika za poslodavca, pa iz takvog obračuna proizađe plaća koja je manja od najnižeg iznosa.

 No, u tom slučaju, ako radnik ne obavlja poslove i za druge poslodavce, temeljem čega bi u zbroju realizirao ukupnu plaću koja je veća od iznosa najniže plaće, poslodavac bi morao raditi dvostruki obračun plaće, jer bi doprinose morao obračunati na iznos najniže osnovice.

Ako bi pak radnik obavljao poslove za više poslodavaca sa ukupnom plaćom većom od iznosa najniže osnovice, svaki bi poslodavac morao obračunati radniku plaću sukladno mjerilima i kriterijima koji ga obvezuju,  nezavisno što obavlja poslove s manjim fondom sati rada od punog radnog vremena. No, ako radnik obavlja poslove s nepunim radnim vremenom za više poslodavaca, sve u okviru punog radnog vremena, svaki poslodavac može utvrditi radniku plaću u iznosu koji je manji od iznosa najniže plaće, ako bi u zbroju „sve“ plaće radnika iz rada za sve poslodavce u okviru punog radnog vremena dale iznos bruto plaće koji je jednak ili veći od iznosa najniže plaće = osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja.

  Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin:0cm; mso-para-margin-bottom:.0001pt; mso-pagination:widow-orphan; font-size:10.0pt; font-family:"Times New Roman","serif";}

MAKSIMALNI IZNOS PRIMJERENE PLAĆE

 

 Prema članku 90. stavak 2. Kolektivnog ugovora, maksimalni iznos primjerene plaće/radno mjesto – zanimanje/isti stupanj stručne spreme, te iznos prihoda/mjesec ili iznosa «glavarine», odnosno vrijednosti boda, koji uvjetuje izračun max. iznosa primjerene plaće – 3. objava, s primjenom od 01.01.2008.g.

 

 

  Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-fareast-language:EN-US;}

Korekcija plaća u privatnoj praksi Hrvatske u svezi s rastom plaća od 6,00 % u javnom sektoru zdravstva, s primjenom od 01.01. 2008.g.?

       Rast plaća službenika u javnom sektoru zdravstva, prema novoj osnovici od 5.108,84 kn bruto/mjesec, koja je za 6,00 % veća od prethodne, osnovice važeće za 2007.g. n e m a   direktne obveznosti/utjecaja na plaće radnika zaposlenih u privatnoj praksi Hrvatske, indirektne da. Zašto indirektne? Zato što se presumira da će HZZO povećati cijene svojih usluga za troškove plaća u kalkulaciji usluge, najmanje za 6,00 %, ali i ostale troškove u kalkulaciji prema %-tku rasta proizvođačkih cijena. Udruga presumira da će se i taj %-tak kretati oko 6,00 %.

       Kada HZZO donese/objavi svoje cijene usluga za 2008.g., pa se slijedom toga poveća ukupni prihod zdravstvenog radnika privatne prakse – ugovornog partnera HZZO-a – povećat će se i njegova ekonomska snaga prema radniku/radnicima, što će imati za posljedicu izračun njegove primjerene plaće, u smislu pojma primjerenosti prema članku 91. Kolektivnog ugovora.

HZZO još nije objavio cijene usluga za 2008.g.

       Za očekivati je da će HZZO to učiniti u I. kvartalu 2008.g.

Novi izračun plaće radnika s retroaktivnom primjenom

       Kada HZZO postupi u smislu rečenog u prethodnom stavku, utvrditi će cijene usluga za 2008.g., s primjenom od 01.01.o.g.  To znači, da će svaki ugovorni subjekt privatne prakse realizirati razliku sredstava prema %-tku rasta „glavarine“/boda, u odnosu na vrijednost koju je realizirao za prethodno razdoblje.  Tada će zdravstveni radnik privatne prakse pristupiti izradi rješenja o plaći radnika.

       Novo rješenje mijenja osnovicu plaće. Promjena iznosa periodske povišice u/iz rješenja je automatizam, jer se pripadajući %-tak primjenjuje na osnovicu. Ukupna plaća radnika, zbog rečenog, u %-tku će biti veća.

Zdravstveni radnik privatne prakse ili zdravstvena ustanova, koji nisu ugovorni subjekti sa HZZO-om, a koji su odredili plaće svojim radnicima prema pravilima primjerene plaće i maksimalnog iznosa primjerene plaće, prema objavi, morati će korigirati plaću svojim radnicima prema novom iznosu, ako izračun njegove/njihove ekonomske snage daje/opravdava takvu obvezu  - u smislu članka 109. Kolektivnog ugovora

       Naime, odredbom članka 109. Kolektivnog ugovora propisano je, kako poslodavac, koji nije uključen u Mrežu osnovne zdravstvene djelatnosti, tj. koji nije ugovorni zdravstveni radnik privatne prakse, odnosno ugovorna ustanova/trgovačko društvo obračunava plaću svom radniku. Propisano je, da takav poslodavac obračunava plaću radniku primjenom mjerila i kriterija iz članka 88. i 92. Kolektivnog ugovora, a njenu visinu za obračun u isplati prilagođava svojoj ekonomskoj snazi, primjenom istih ili sličnih mjerila kako je propisano Kolektivnim ugovorom za zdravstvenog radnika privatne prakse koji je uključen u Mrežu osnovne zdravstvene djelatnosti/iste djelatnosti.

       Npr., to u primjeni Kolektivnog ugovora/praksa znači:

a)     za dr. med./stom. specijalistu, koji obavlja privatnu praksu u sekundarnoj – specijalističko-konzilijarnoj razini zz.

Takav zdravstveni radnik privatne prakse utvrđuje kalkulativni iznos plaće, npr. za svoju m.s. iz članka 88. Kolektivnog ugovora  u iznosu od 3.893,83 kn bruto/mjesec.

Taj iznos zdravstveni radnik privatne prakse korigira na +/- zavisno od realiziranog prihoda/mjesec, mjereno vrijednošću boda, koja se uspoređuje sa kalkulativnom vrijednošću od 6,10 kn/bod, u smislu članka 109. stavak 3. Kolektivnog ugovora.

Broj bodova utvrđuje se za tim, u količini prema „Plavoj knjizi“. To znači, 28.620 bodova za spec./godina i 12.020 bodova za ms, sastavnicu tima, ili ukupno 40.640 bodova/tim/godina.

Kalkulativna vrijednost tima računa se tako, da se broj bodova pomnoži sa vrijednošću boda važećom za kalendarsku godinu, za djelatnost koju obavlja tim. Za 2007.g., vrijednost boda za specijalističko – konzilijarnu – izvanbolničku djelatnost iznosila je 6,82 kn bruto. To znači, da je kalkulativna vrijednost tima u 2007.g. iznosila 277.164,80 kn/godina ili 23.097,06 kn/mjesec.

Ako je zamišljeni zdravstveni radnik privatne prakse realizirao prihod kako je navedeno u prethodnom stavku, njegova realizirana vrijednost boda veća je od kalkulativne za 11,80 %.

Za taj %-tak, takav poslodavac korigira kalkulativnu plaću svom radniku, da bi ista dobila karakter primjerene plaće. To znači da bi primjerena plaća radnika iznosila 4.353,30 kn bruto/mjesec.

Kada bi %-tak razlike vrijednosti boda kod tog poslodavca bio veći, a bit će, ako je on na tržištu obavio veću količinu usluga ili usluga sa većom/povoljnijom cijenom, čime je realizirao veći prihod i %-tak razlike vrijednosti boda, u odnosu na kalkulativni iznos biti će veći.

Prema pravilima za izračun primjerene plaće, takav poslodavac morao bi korigirati kalkulativni iznos plaće na više prema dobivenom/izračunatom koeficijentu razlike.

Da ne bi primjena pravila izračuna primjerene plaće rezultirala nerealno visokim iznosom, koji bi bio/postao negacija pojma primjerenosti iz članka 88. ZOR-a (plaća koja se redovito plaća za jednaki rad), u članku 90. Kolektivnog ugovora propisano je pravilo ograničenja rasta/obračuna plaće do primjerenog iznosa, tzv. „maksimalnog iznosa primjerene plaće“ . To znači, da je poslodavac u obvezi obračunavati/korigirati kalkulativni iznos plaće na više, najviše do iznosa maksimalnog iznosa primjerene plaće. Maksimalni iznos primjerene plaće objavljuje Udruga u Časopisu „Privatna praksa u zdravstvu“, vodeći računa da on bude isti iznosu koji bi ostvario zdravstveni radnik istog zanimanja na radu u javnom sektoru zdravstva, prema pravnim pravilima iz Kolektivnog ugovora za javno zdravstvo, NN, 9/05. Tako utvrđen iznos predstavlja plaću za radnika početnika.

Korekcija kalkulativnog iznosa plaće, prema pojmu primjerenosti, ako poslodavac nije realizirao vrijednost boda prema kalkulativnoj/baznoj vrijednosti od 6,10 kn/bod, već manje, korigira kalkulativni iznos plaće na manji iznos. Kada poslodavac u korekciji dosegne iznos najniže plaće, radniku mora obračunavati plaću u tom iznosu, jer je člankom 129. Kolektivnog ugovora za rad u punom radnom vremenu propisana najniža plaća. Iznos najniže plaće jednak je iznosu najniže osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja.

b)    za dr. med./dr. stom. specijalistu na radu u zdravstvenoj ustanovi/trgovačkom društvu, koji nisu ugovorni subjekti sa HZZO-om

Obračun plaća identičan je obračunu kako je navedeno pod a).

c)     za radnika na radu u medicinsko-biokemijskom laboratoriju, koji nije ugovorni partner sa HZZO-om

Takav poslodavac obračunava plaću radnicima primjenom istog članka 109. Kolektivnog ugovora, a koji upućuje na mjerila i kriterije iz članka 98. do 102. Kolektivnog ugovora.

Nezavisno što se vrijednost rada MBL-a, koji je ugovorni laboratorij privatne prakse mjeri iznosom „glavarine“, za MBL koji nije ugovorni partner HZZO-a, pa time posluje po principu cijena x usluga, jer obavlja djelatnost sekundarne razine – specijalističko – konzilijarnu laboratorijsku djelatnost, glede obračuna primjerene plaće primjenjuje ista pravna pravila kao i dr. med./dr. stom., kako je navedeno pod a).

To znači, da poslodavac utvrđuje broj bodova za tim radnika, koji sudjeluju u obavljanju registrirane djelatnosti, prema zanimanju, kako je navedeno u „Plavoj knjizi“, što znači 28.620 bodova/godina za spec. med. biokemije ili citologije ili mikrobiologije ili..., 19.080 bodova za VSS, 13.928 bodova VŠS i 12.020 bodova za SSS. Dobivenu masu bodova za zdravstvene radnike tima/godina množi sa 6,10 kn/bod, da bi dobio kalkulativnu vrijednost tima. Tu vrijednost zdravstveni privatne prakse uspoređuje sa realiziranom vrijednošću i iskazuje koeficijent razlike.

Ako je dobivena vrijednost veća, povećava kalkulativni iznos plaće radnika, a ako je manja smanjuje kalkulativni iznos plaće.

 
ZAŠTITA INTERESA PRIVATNE PRAKSE: 
Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4

st1\:*{behavior:url(#ieooui) } /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; font-variant:small-caps; mso-fareast-language:EN-US;}

Uvodni komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

            Izračun plaće za stomatološkog asistenta česti je zahtjev članova Udruge tog zanimanja, upućen Udruzi. Obično udovoljavamo zahtjevu izradom odgovarajućeg rješenja o plaći. Ovaj puta objavljujemo kalkulaciju u rubrici „Zaštita interesa privatne prakse“.

            Za izračun plaće stomatološkom asistentu relevantne su odredbe članka 88., 91. i 97. Kolektivnog ugovora. S obzirom na činjenicu da je radnik počeo raditi za poslodavca, nisu relevantne odredbe Kolektivnog ugovora o periodskoj povišici iz članka 115. Kolektivnog ugovora.

            Članak 88. Kolektivnog ugovora daje definiciju kalkulativne plaće, kao plaće, koja je utvrđena primjenom mjerila iz članka 85. i 86. Kolektivnog ugovora.

            Članak 91. Kolektivnog ugovora definira pojam „primjerene“ plaće/radnik, tj. obračun kalkulativne plaće na +/- zavisno o iznosu vrijednosti naplaćenih usluga/program poslodavca, odnosno prihoda poslodavca u poreznom razdoblju, u odnosu na bazni iznos za usporedbu/djelatnost.

            Članak 97. Kolektivnog ugovora identificira 28.910,00 kn bruto/mjesec, kao bazni iznos ukupnog prihoda za poslodavca, koji u sebi sadrži iznos plaće stomatološkog asistenta prema veličini kalkulativne plaće iz članka 88. Kolektivnog ugovora. Primjerena plaća iz članka 91. Kolektivnog ugovora izračunava se tako, da se mjesečni prihod poslodavca uspoređuje sa baznim iznosom za usporedbu i ocjenu realnosti veličine njegovog ukupnog prihoda za obračun primjerene plaće radniku. S dobivenim koeficijentom razlike povećava se/smanjuje kalkulativni iznos plaće, da bi dobiveni iznos predstavljao iznos primjerene plaće primjeren ekonomskoj snazi poslodavca.

            Tako smo postupili i u odgovoru na pitanje članu Udruge.

- - - - -

Stomatološka ordinacija NN

                                               UPPZ

            Poštovani,

            Molim Vas da mi izračunate plaću za mog stomatološkog asistenta.

            Za izračun dostavljam Vam potrebne podatke:

-       glavarina/mjesec iznosi  22.000,00 kn

-       drugih prihoda osim „glavarine“ nemam.

Zahvaljujem i srdačno Vas pozdravljam.

                                   NN, dr. stom.

- - - - - -

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

 

Broj:/2007.

Zagreb, 05.12.2007.g.

 

Stomatološka ordinacija

N.N., dr. stom.

 

            Poštovana,

            Dostavljamo Vam izračun plaće za  Vašu m.s., prema mjerilima i kriterijima iz Kolektivnog ugovora i Vašoj ekonomskoj snazi.

            Parametri:

1.     Osnovica 4.232,43 kn bruto/mjesec = članak 85.  KU.

2.     Koeficijent za m.s. SSS na radu u primarnoj razini zz = 0,92, sukladno članku 86. KU.

3.     Plaća, kao umnožak naprijed navedena 2 parametra = 3.893,83 kn bruto/mjesec = kalkulativna plaća, i nju ostvaruje m.s., sukladno članku 88. KU,

4.     ako  poslodavac radnika u privatnoj praksi Hrvatske, koji obavlja djelatnost polivalentne stomatološke zz ostvaruje primitke u iznosu od 28.910,00 kn bruto/mjesec, npr. s naslova poslovnog odnosa sa HZZO-om i od svih drugih korisnika usluga, sukladno članku 97. KU (= bazni iznos za ocjenu ekonomske snage poslodavca).

5.     Ako isti poslodavac, a to ste i Vi,  realizira veće/manje  primitke/mjesec, takav iznos primitaka uspoređuje se sa baznim iznosom za ocjenu njegove ekonomske snage iz točke 4.

6.     Ako u Vašem konkretnom slučaju, kako ste naveli realizirate primitke, prema iznosu “glavarine” i drugih osnova stjecanja od cca x kn/godina ili prosječno 22.000,00 kn/mjesec, pa taj podatak  usporedimo sa podatkom iz točke 4. dobijemo koeficijent 0,7609  što znači da su Vaši primici za cca 24 %-tna poena manji od primitaka koji je označen kao bazni iznos za ocjenu ekonomske snage Vas, kao poslodavca Vašoj m.s. (22.000,00/28.910,41 = 0,7609). Važno je naglasiti, da u ukupni prihod Ordinacije ulaze prihodi iz svih osnova stjecanja, što znači prihod od HZZO-a, prihod od pacijenata – protetika i sl., s tim, da se od realizirane naplate za protetski rad odbijaju troškovi plaćanja zubotehničkom laboratoriju itd., sve kako je navedeno u članku 98. stavak 2. KU.

7.     Sukladno rečenom u točki 5., plaća iz točke 3., koja je označena kao kalkulativna plaća množi se sa koeficijentom iz točke 6., pa se dobiva iznos od 2.962,81 kn bruto/mjesec = osnovna plaća za Vašu m.s. (3.893,83 kn bruto/mjesec iz točke 3. x 0,7609 = koeficijent iz točke 6.)

8.     Osnovna plaća radnika na radu u privatnoj praksi Hrvatske, pa tako i Vaše m.s., u iznosu iz točke 7. povećava se za periodsku povišicu, temeljem članka 115. KU, a ona iznosi 0,5 % od osnovice za svaku godinu rada radnika za istog poslodavca, u konkretnom slučaju to znači za Vas.

9.     Kako Vaša radnica radi za Ordinaciju 10 godina, njena plaća iz točke 7. povećava se za 5,00 % ili za 148,14 kn bruto/mjesec, pa bi slijedom toga njena ukupna plaća iznosila 3.110,95  kn bruto/mjesec.

10.  Plaću iz točke 7., te periodsku povišicu iz točke 8. i ukupnu plaću iz točke 9.  m o r a t e  utvrditi rješenjem, u smislu članka 245. KU.

11.  Radnik na radu u privatnoj praksi Hrvatske ostvaruje akontaciju plaće, tj. njegova plaća je promjenjiva na +/- zbog pravnog pravila koje je navedeno u točki 5, za razliku od javnog sektora zdravstva, gdje/kod koga radnici ostvaruju fiksnu plaću prema zvanju i položaju.

12.  To znači, da svaka promjena iznosa ukupne  “glavarine”/mjesec ili dulje razdoblje,  koju realizirate Vi, a uvjetovana je promjenom broja i strukture osiguranika  i/ili vrijednosti “glavarine”, uvjetuje promjenu visine akontacije plaće.

13.  To također znači, da se plaća radniku utvrđuje za poslovnu godinu, kada se saldiraju ukupni primici poslodavca i uspoređuju sa ukupnim baznim iznosom svih primitaka Ordinacije iz točke 4.

Da biste izvršili svoju obvezu prema Radniku, kako je propisano Kolektivnim ugovorom, naručite od Udruge izradu Rješenja o plaći. Da bismo mogli to i učiniti potrebno je da nam dostavite podatak o ukupnim primicima Ordinacije/mjesec ili /godina.

Srdačno Vas pozdravljamo.

                        Tajnik Udruge

                        Ivan Gabrilo, dipl. iur.

* * * * *

Uvodni komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

            Doktor opće/obiteljske medicine često dolazi u situaciju ocjene realnosti – prema propisanom standardu obujma/opsega djelatnosti svoje ordinacije, mjereno naturalnim pokazateljima. U takvoj situaciji se našla i naša članica. Ona je pošla od pretpostavke, da je broj posjeta u obiteljskoj medicini propisan brojkom 35? S obzirom da ona, kao i njene kolege imaju i veći broj posjeta, zaključili su da bi bilo uputno o toj činjenici upoznati nadležna tijela.

            Opterećena  takvom  dilemom, obratila se Udruzi da ju savjetujemo.

            U svom odgovoru dali smo prikaz pravnog stanja „stvari“, aplicirano na tim zdravstvenog radnika privatne prakse opće/obiteljske medicine.

- - - - -

J.R., dr. med.

UPPZ

            Poštovani gosp. Gabrilo,

            Da li je dnevni broj posjeta u obiteljskoj medicini i dalje 35 (Plava knjiga)? Svi mi ih imamo dnevno 50-90! Koliki je broj dnevnih posjeta – pedijatrija?Naši pedijatri ih imaju dnevno 70-90! Da li bi bilo pametno potpisati izjavu kojom bi se ogradili od odgovornosti, zbog preopterećenosti?? Tu izjavu bi poslali ravnatelju DZ, HZZO-u, Ministarstvu zdravstva i tiskovinama. Da li bi to imalo smisla?

            Hvala, s poštovanjem.

                                   J.R., dr. med.   

- - - - -

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, Tel/faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

 

Broj:---/2008.

Zagreb,  siječanj, .2008. g.

 

            Na Vaše pitanje odgovaram kako slijedi:

"Plava knjiga" ne određuje direktno implicite broj posjeta/dan/ordinacija opće-obiteljske medicine, kako ste se izjasnili u pitanju. "Plava knjiga" propisuje da zdravstveni radnik mora izvršiti planiranu količinu usluga, izraženo brojem bodova u planiranom efektivnom vremenu rada/godina, mjereno fondom sati rada od 1510 sati/godina. Taj broj sati rada izračunat je tako, da se zakonsko radno vrijeme od 40 sati rada/tjedan  x broj tjedana/godina umanji za prosječno vrijeme odsutnosti za GO od 30 kalendarskih dana/djelatnik, 8 dana zbog prosječne odsutnosti zbog bolesti, 8 dana za stručno usavršavanje/godina, 30 minuta/dan za svakog djelatnika za rukovođenje, organizacijske upravne poslove, te pripremu za rad i 30 minuta dnevni odmor po djelatniku/dan.

Ako 1510 efektivnih sati rada/godina podijelimo sa 11 ispada da radnik mora mjesečno odraditi 137,27 sati rada ili prosječno 6,23 sata dnevno ili 373,80 minuta dnevno (22 radna dana/mjesec).

Ako nastavno dnevni fond sati/minuta  rada liječnika i medicinske sestre SSS /dan konzumiramo brojem i vrstom usluga/dan ispada npr. da bi tim morao obaviti 74,76 pregleda pod šifrom 00001 - kratki orijentacijski pregled organa i tijela kod liječnika u primarnoj zz ili 31,15 pregleda označenih pod šifrom 01001 - djelomično ili srednje opsežan pregled u primarnoj zz ili 26,70 pregleda označenih pod šifrom 03001 - prošireni pregled kod liječnika primarne zz  ili 15,57 pregleda označenih pod šifrom 04001 - kompletan pregled kod liječnika u primarnoj zz i dalje da ne nabrajamo. Prema tome, s obzirom na činjenicu da morate voditi dnevna izvješća o vrsti obavljenih usluga prema "Plavoj knjizi", koja doduše iskazujete brojem bodova, ne i normom sati rada/usluga prema istoj "Plavoj knjizi", Vi možete za sebe izračunati koja Vam je prosječna norma sati rada/dan, odnosno izračunati koliko ste obavili efektivnih sati/dan i iskazati razliku.

* * * * *

Uvodni komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

Vrlo česta pitanja Udruzi odnose se na primjenu Pravilnika o uvjetima za davanje u zakup domova zdravlja i ljekarni, u primjeni od 09.08.2007.g.

Jedno od pitanja našeg člana bilo je, da li obvezi „privatizacije“ prema odredbama citiranog Pravilnika podliježu i medicinske sestre iz patronaže u DZ?

            Postavljeno pitanje dovodilo se u svezu s primjenom članka 35. Pravilnika koji propisuje da upravna vijeća DZ moraju najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu Pravilnika donijeti odluku o davanju u zakup svih dijelova DZ, koji se daju u zakup, sukladno Zakonu i citiranom Pravilniku.

Član Udruge zanemario je obvezu „konzultirati“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti, na koji upućuje članak 35. Pravilnika, tj. što on propisuje u svezi s mogućom „privatizacijom“ DZ. Da je član Udruge to učinio, onda bi konstatirao, da Zakon isključuje mogućnost privatizacije slijedećih djelatnosti DZ: 1. patronažnoj zz, 2. hitnoj medicinskoj pomoći, 3. zdravstvenoj njezi i palijativnoj skrbi bolesnika, 4. rodilištu i 5. stacionaru za privremeni smještaj bolesnika.

Znači, ako je među nabrojenim djelatnostima nabrojena i djelatnost patronaže, patronaža ne može biti predmet „privatizacije“ DZ, u smislu članka 35. Pravilnika.

- - - - -

J.R., dr. med.

                                               UPPZ

            Poštovani gosp. Gabrilo,

Predviđa li novi Pravilnik o zakupu „zakupizaciju“ radiologije i patronaže?

            Hvala, s poštovanjem.

                                               J.R.,dr.med.

- - - - -

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, Tel/faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

 

Broj:---/2008.

Zagreb,  siječanj, .2008. g.

 

Poštovana,

 

Na Vaša pitanja odgovaram kako slijedi:

Odredbom članka 2. Pravilnika ..., NN, 80/07. u primjeni od 09.08.07.g. propisano je, da se jedinica zakupa daje u zakup zdravstvenom radniku VSS, a iznimno i zdravstvenom radniku VŠS i SSS koji ispunjavaju uvjete iz članka 141. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, propisane za obavljanje privatne prakse i to za obavljanje odgovarajuće djelatnosti iz članka 70. Zakona (članak 141. Zakona propisuje da privatnu praksu mogu obavljati: medicinske sestre/med. tehničari, viši zubari/zubni tehničari i fizioterapeuti, koji imaju položeni stručni ispit i koji ispunjavaju uvjete iz članka 139. stavak 1. točka 2 - 9 Zakona, tj. skoro iste uvjete kao i zdravstveni radnici VSS,  a članak 70. Zakona propisuje davanje u zakup dijelova DZ zdravstvenim radnicima koji ispunjavaju uvjete propisane istim Zakonom). Radi ispravnog odgovara na Vaše pitanje moramo konzultirati i članak 71. Zakona o zz. Članak 71. Zakona kaže, da se privatna praksa iz članka 70. stavak 1. ovog Zakona ne može obavljati u privatnoj praksi davanjem u zakup dijelova DZ u slijedećim djelatnostima DZ: 1. patronažnoj zz, 2. hitnoj medicinskoj pomoći, 3. zdravstvenoj njezi i palijativnoj skrbi bolesnika, 4. rodilištu i 5. stacionaru za privremeni smještaj bolesnika.

Rezimirajući rečeno, ubuduće djelatnost DZ svodi se samo na djelatnosti 1, 2, 3, 4 i 5., kako je navedeno u prethodnom stavku.

S obzirom na postavljeno pitanje, radiologija se može dati u zakup a patronaža ne.

Za zakup radiologije vrijede ista pravna pravila iz Pravilnika, kao i za zakup opće medicine ili ...

* * * * *

Uvodni komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

Općinski sud u Zagrebu donio je presudu kojom nije uvažio tužbeni zahtjev našeg člana za obračun/isplatu razlike plaće, koja joj je bila umanjena, kao radniku DZ, jer nije imala na skrbi optimalni broj osiguranika.

S obzirom da je u to vrijeme člana Udruge bila u statusu službenika DZ-a, odgovorili smo članici da je Općinski sud donio protuzakonitu presudu, nezavisno od činjenice što je Kolektivni ugovor za djelatnost javnog zdravstva, s a m o  za doktore medicine/dr. stom. – službenike DZ-a, propisivao takvu mogućnost. Svi drugi radnici u zdravstvu RH, prema Zakonu o plaćama u javnim službama ostvarivali su plaću prema zvanju i položaju, nezavisno od opsega rada koji su obavili, ne i oni, koji su obavljali poslove u statusu izabranog dr. med./dr. stom.

            U tom dijelu, primjena takvih normi dovela bi radnike u nejednak položaj, ako ništa drugo, bili bi diskriminirani u odnosu na druge radnike istog poslodavca, što je u izričitoj suprotnosti/što je zabranjeno člankom 2. Zakona o radu.

            Istovremeno, u istoj pravnoj stvari oglasio se i Ustavni sud RH, koji je svojom Odlukom pod brojem  U-III-1316/05 od 26.10.2005.g., vezano za primjenu Zakona o plaćama u javnim službama, u predmetu tužbe radnika HZZO-a, protiv HZZO-a  prosudio u korist radnika prema načelu – „Pri određivanju plaća u javnim službama prisilni propisi imaju prednost u odnosu na ugovorne uglavke ugovora o radu“.  Radnici DZ-a obavljaju djelatnost javne službe, pa tako i član Udruge, koji je bio službenik DZ i na kojeg se je primjenjivao Zakon o plaćama u javnim službama u vrijeme nastanka spora.

- - - - -

            J.R., dr. med.

                                               UPPZ

            Poštovani,

            Danas sam dobila presudu Općinskog suda (u svezi smanjenja plaće 1999.g.), pa molim Vaš komentar.

            Srdačno Vas pozdravljam.

                                               J.R., dr. med.

- - - - -

             Poštovana,

Na Vaš podnesak glede sudske presude odgovaram kako slijedi:

Glede presude - poglavito obrazloženja dispozitiva presude - Sud je postupio protuzakonito. No, da previše ne filozofiram, navodim Odluku Ustavnog suda RH pod brojem U-III-1316/05 od 26.10.2005.g., vezano za primjenu Zakona o plaćama u javnim službama, kada je u predmetu tužbe radnika HZZO-a, protiv HZZO-a  prosudio u korist radnika prema načelu – „Pri određivanju plaća u javnim službama prisilni propisi imaju prednost u odnosu na ugovorne uglavke ugovora o radu“.  Primjena navedenog načela na Vaš konkretni slučaj znači, da norma Zakona o plaćama u javnim službama, koja propisuje da službenik/namještenik ostvaruje plaću prema zvanju i položaju predstavlja prisilni propis u odnosu na odredbe Kolektivnog ugovora . Kolektivni ugovor je jedna vrsta ugovora - institut obveznog prava. Drugo, pokušaj Suda da člankom 242. e. izmijenjenog i dopunjenog ZOR-a derogira primjenu načela iz članka 12. ZOR-a - načelo "primjena za radnika najpovoljnijeg prava"  - je više nego nestručna. Drugim riječima, ponavljam, za vrijeme dok ste bili službenik DZ-a Vi ste morali ostvariti/ostvarivati plaću prema odredbama Zakona o plaćama u javnim službama, NN, 74/94. Prema odredbama članka 2. stavak 2. citiranog Zakona osnovna plaća službenika čini umnožak vrijednosti platnog razreda u koje je razvrstano zvanje u koje je službenik postavljen i izražena je umnoškom koeficijenta vrijednosti platnog razreda i osnovice.  Prema odredbama članka 14. stavak 1. istog Zakona, prema svom zvanju Vi ste bili ili ste trebali biti razvrstani u zvanje/položaj I. vrste.

U vremenu od 1999. do 2001.g.  - vrijeme kada ste bili u radnom odnosu u DZ, pod "udar" primjene članka 54. Kolektivnog ugovora, temeljem kojeg Vam je umanjena plaća, vjerojatno se našlo 100-tinjak dr. med./dr. stom. u RH. U odnosu na ukupan broj zaposlenih u javnom zdravstvu RH to je predstavljalo cca 0,001 % ukupnog broja zaposlenih. Postavlja se pitanje, kako se primjenjuje ustavno načelo jednakosti, ako se određenoj grupi službenika umanjuje plaća, kao što je to učinjeno Vama. Da apsurd bude veći, plaća nije umanjena m.s. koje čine tim zz, zajedno sa liječnikom/stomatologom.

Primjena Kolektivnog ugovora za javno zdravstvo svim drugim službenicima/namještenicima jamči obračun plaće prema zvanju i položaju, bez obzira da li je ustanova realizirala odgovarajuća sredstva za pokriće troškova tih/takvih plaća. Rezultat toga je gubitak bolnica u 2005. g. 3 mlr. kn, u 2006.g. 2,5 mlrd. kn, a u 2007.g. vjerojatno oko 2 mlrd kn. Gubitke pokriva Država.  Prema tome, svi službenici/namještenici u javnom sektoru zdravstva imaju/mogu imati samo i isključivo jednaki status i položaj glede njihovih prava iz rada i po osnovi rada. Sve drugo ulazilo bi u kategoriju ustavne nejednakosti ili kategoriju diskriminacije, što je člankom 2. ZOR-a propisano kao zabranjeno (izravna i neizravna diskriminacija - "izravna diskriminacija kada se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj u odnosu na drugu osobu u usporedivoj situaciji"). Zar službenici,  koji su kao i Vi stavljeni u poziciju obračuna plaće prema presudi Suda n i s u  izravno diskriminirani u odnosu na cca 60.000 zaposlenih u javnom zdravstvom u razdoblju 1999 - 2001. ?

 Srdačno Vas pozdravljamo.

Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik Udruge.

* * * * *

Uvodni komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

            Suosnivač poliklinike, koja  je članica  Udruge je dr. med., spec. pneumoftiziolog. Specijalizaciju je stekao prema propisima od prije 30-ak godina. Sada, Pravilnik o specijalističkom usavršavanju ne poznaje kao zasebnu granu medicine pneumoftizilogiju/pulmologiju, već kao užu specijalizaciju interne medicine.

            Osobu iz prethodnog stavka more dileme, da li bi ona mogla pristupiti užoj specijalizaciji iz kardiologije propisanu za internu medicinu, kad je već i pulmologija  uvrštena u internu medicinu kao njen subspecijalistički dio? 

- - - - -

Poliklinika NN

                                               UPPZ

            Cijenjeni gosp. I. Gabrilo,

            Molim Vas za Vaše mišljenje i savjet i to o slijedećem:

            Radi se o meni osobno. Ja sam specijalizirala pneumoftizilogiju u periodu od 1985 – 1989.g. Nakon što sam položila specijalistički ispit stekla sam status specijaliste pneumoftiziologa. Tada je to bila posebna specijalizacija koja je trajala 4 g.

            Budući da sam u međuvremenu doktorirala i postala doktor medicinskih znanosti, prema Pravilniku o priznavanju subspecijalizacija za 2007.g. priznata mi je (pismeno) subspecijalizacija iz pulmologije. Po novoj reformi specijalizacija, pulmologija je postala jedna od subspecijalističkih grana interne medicine.

            Kako u zadnje vrijeme razmišljam o kardiologiji, zanima me da li ja, u ovom statusu mogu tražiti od Ministarstva zdravstva da mi se odobri edukacija iz subspecijalističke grane interne medicine i to iz kardiologije. Odnosno, da li ja ispunjavam sve uvjete da mi se to i odobri? Po mojem mišljenju ispunjavam ali me zanima Vaše, pa Vas molim da mi odgovorite. Hvala.

            Zahvaljujem na suradnji.

                                   dr.sc. I.P.

------

Poštovana,

            Na Vaše pitanje  od 09.01.2008. g. odgovaramo kako slijedi:

            Vi, pledirate za primjenu analogije. Morate znati da analogiju u pravu nije dozvoljena. Što bi to po prilici značilo u praksi, ilustrirat ću Vam na primjeru, koji smo učili u povijesti prava (navodim kao uvod u materiju koja je predmet mog odgovora). U Rusiji nakon 1917.g. počeli su primjenjivati analogiju i u pravu, pa su ubijali ljude u uvjerenju onoga koji je ubio, da je onaj drugi štetočina iz razloga, što je pravni sustav u formiranju dozvoljavao da se mogu ubiti štetočine (npr. kao što je to pantagan i sl.). Ustav RH kaže, da se prava i obveze građana utvrđuju zakonom. Podzakonskim propisom utvrđuju se samo način i postupak ostvarenja prava i to samo ako je zakon to dozvolio i u granicama date ovlasti (da bi se zaštitilo načelo zakonitosti).

            Točno je da Pravilnik o specijalističkom usavršavanju zdravstvenih djelatnika, NN, 33/94. i…u Planu i programu specijalizacija i užih specijalizacija, koji čini sastavni dio  tog Pravilnika ne predviđa pulmologiju kao zasebnu granu medicine, već samo u sastavu interne medicine, odnosno pedijatrije, kao uže specijalnosti navedene grane medicine.  Postavlja se pitanje što se dešava sa onim doktorima medicine koji su završili specijalizaciju po prethodnim programima, koji su tretirali pulmologiju kao zasebnu kliničku disciplinu? U pravilu, stečeno pravo ne može se umanjivati nezavisno od naknadnih promjena. To drugim riječima znači, da Vi kao specijalist pulmologije konzumirate sva prava koja ste stekli vezano za struku, važeća u momentu polaganja specijalističkog ispita.

            Drugo je pitanje, da li Vi možete steći  povoljnije pravo, kako ste opisali, s obzirom na legalizirane promjene u sadržaju  kliničkih disciplina?

            Odgovor možete jedino dobiti od Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.

            Koliko znam, u pripremi je donošenje novog Pravilnika o specijalističkom usavršavanju, koji bi morao biti usuglašen s europskim standardima.  Kako je u Europi riješen tretman pulmologije u odnosu na samostalnost te kliničke discipline, odnosno nesamostalnost, Vi ćete vjerojatno bolje znati od mene (da li je uključena kao uža specijalizacija u sastav neke druge kliničke medicinske discipline, kao što je to slučaj sada u RH u internoj medicini, odnosno pedijatriji).

            Kao što sam Vas obavijestio, u NN, 107/07. od 19.10.2007.g. objavljen je Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (Zakon koji nas uz Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz 2003.g. uvodi u sustav obrazovanja prema europskim standardima – bolonjski program/standard). Prema tom Zakonu, nakon završenog diplomskog studija, osoba može nastaviti poslijediplomski specijalistički studij u trajanju od 1 – 2 godine. Drugim riječima, programi specijalističkog usavršavanja koji danas traju u medicini 4 i više godina, morati će se podvesti na 1 – najviše  2 godine. Programi specijalističkog usavršavanja biti suženi, koncentrirani na struku. U svladavanju programa neće se ponavljati programi drugih struka, koje je  kandidat konzumirao kroz fakultetsko školovanje. Zašto je svjetsko iskustvo takvo? Odgovor je zato, što se u ovom vremenu globalizacije čovjek mora usavršavati kroz cijeli radni vijek, kao i zato što su promjene praktično svakodnevne  - npr. ukupna svjetska znanost obrne se svakih 5 godina. Kritika našeg stanja kaže, da se samo 2,5 % Hrvata kontinuirano educira uz rad. Nedavno sam imao u rukama svjedodžbu o položenom specijalističkom ispitu iz ginekologije i opstetricije u Rusiji, pa sam se uvjerio da  specijalizacija kod njih traje  1 godinu (isti fakultetski program studija, jer je Medicinski fakultet u Zagrebu priznao kao ekvivalent diplomi fakulteta u Zgb)

            Ako je to budućnost Hrvatske, a je, ne može biti drugačije, onda će i rješenja, pa i Vaša, koja su danas možda dubiozna biti daleko lakše rješiva.

            Srdačno Vas pozdravljam i također želim sve najbolje u Novoj 2008. godini. 

                                   Tajnik Udruge

                                   Ivan Gabrilo, dipl. iur.

* * * * *

Uvodni komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

            Česta su pitanja, za koja ne nalazimo odgovore u propisima i općim aktima HZZO-a. Jedno od takvih pitanja je i provođenje zdravstvene zaštite prema ad hoc traženja ne ili da  kroz sustav pripravnosti.

            U praksi, pripravnost se provodi sa više modaliteta, nego je to normirano propisima iz prethodnog stavka. Život se reproducira u varijantama koje su i koje nisu unaprijed predvidive. Zato ispada, da ako se kruto primjenjuju norme, da one blokiraju život.

            Dolje opisani „slučaj“ mogli bi ubrojiti u pravilo iz prethodnog stavka. Naime, intervenciju doktora medicine, opisanu, kao sadržaj rada doktora medicine u pripravnosti, obavio je doktor medicine u vrijeme svog redovnog rada. Postavilo se pitanje, da li za takav rad/intervenciju on ima pravo na naknadu? DZ mu je odbio platiti naknadu, jer da se njegova intervencija ne uklapa u sadržaj/opis pripravnosti, za koji je utvrđena naknada. Pored toga, DZ je odbio platiti izvršenu uslugu s obrazloženjem, da je on već plaćen za rad u punom radnom vremenu, pa bi posebno plaćanje za obavljenu uslugu rezultiralo duplim plaćanjem rada u istoj  jedinici vremena rada. U svom odgovoru naglasili smo pogrešnost takvog pristupa predmetu, jer DZ nije vodio računa o činjenici da je osoba koja je obavila uslugu privatnik i da prema njemu ne može primijeniti pravna pravila koja se odnose na radnika  DZ-a. Umjesto naknade za pripravnost, DZ je naknadu mogao platiti za „rad po pozivu“

            Ovaj „slučaj“ obradili smo i u rubrici „Pitanja i odgovori“

- - - - -

            Ordinacija  opće medicine

            NN, dr. med.

                                               UPPZ

            Poštovani,

            U prilogu Vam dostavljam svoj dopis ravnatelju DZ. Reakcija ravnatelja je u početku bila pozitivna u smislu iznalaženja načina plaćanja ali on još traži načine plaćanja i njegovoj potrazi ne nazire se kraja,, odnosno birokratska klasika na djelu, puno pričam, ništa ne kažem, a još manje napravim.

            Moja pitanja su slijedeća.

1.     i nije pitanje nego razmišljanje – ako pravni sustav ne može definirati rad u istom vremenu na dva različita radna mjesta, odnosno ne može definirati plaćanje po navedenim okvirima, otkud pravo ravnatelja/sustava da traži od mene takav rad? Ako me ne možeš platiti za moj rad, onda ga i ne traži;

2.     pravo pitanje – koje su mogućnosti pravne zaštite i izglednost parničnog procesa.

Zahvaljujem na odgovoru.

NN, dr. med.

- - - - -

NN, dr. med.

                                               DZ

                                               Županije ….

Predmet: Pojašnjenje glede ispostave računa za pripravnost

            Poštovani,

            Kao što Vam je poznato, pri dostavi računa za dežurstvo za srpanj – 07. dostavio sam Vam račun i za pripravnost za isti mjesec.

            Uredno ste mi isplatili račun za dežurstvo, no račun za pripravnost nije plaćen, jer u postojećim dokumentima koji reguliraju naše međusobne odnose (Ugovor o obavljanju poslova dežurstva od 30.04.2007.) pripravnost kao takva nije ni definirana, dakle, nije definirana, dakle ne postoji, dakle nema se što platiti.

            Članak 55. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zz definira, da su zdravstvene ustanove (DZ) obvezni neprekidno pružati zz radom u jednoj, dvije ili više smjena… pripravnošću ili dežurstvom u skladu sa potrebama stanovništva.

            Također isti članak definira i pripravnost: stalna pripravnost je oblik rada kada radnik ne mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi, odnosno trgovačkom društvu, ali mora biti dostupan radi obavljanja hitne medicinske pomoći.

            U procesu stvarnog rada u ispostavi XX pružanje hitne medicinske pomoći obavlja se na način da ja ponedjeljkom i srijedom obavljam usluge pružanja hitne medicinske pomoći u punktu dežurne službe organiziran sa vaše strane u redovno radno vrijeme moje Ordinacije. Dakle, ja sam dostupan vašoj dežurnoj službi radi obavljanja hitne medicinske pomoći.

            Članak 16. Pravila i općih uvjeta ugovaranja zz, definira moju pripravnost, a stavak 2. istog članka: DZ je obvezan na osnovi međusobnog sklopljenog ugovora, isplatiti novčanu naknadu privatniku koji sudjeluje u dežurstvu i pripravnosti.

            Naš međusobni Ugovor o obavljanju dežurstva ne navodi vrijeme dežurstva, te je za pretpostaviti, da je to prepušteno članku 55. zakona, a praksa potvrđuje da se dežurstvo provodi u vremenu radnim danom od 20,00 do 07,00 – početka prve smjene, te petkom od 14,30 do 7,00, a subotom i nedjeljom kroz 24-satna dežurstva.

            Iz gore navedenog, očito je da vrijeme kontinuirane zz radnim danom od 7,00 – 20,00 nije definirano našim Ugovorom, odnosno Vašom pažnjom, ako nije definirano, dakle ne postoji, što je u suprotnosti sa zakonskim atributima zz u RH i Vašim zakonskim obvezama.

            Tko osigurava kontinuitet? Vaši liječnici i liječnici u zakupu, kako tradicijom i nepisanim sporazumom o početku i kraju pripravnosti za svakog od nas.

            Apsurd je, da se temeljni atribut zz  osigurava po principu „dogovoriti ćemo se“, iako sa tim principom sve i počinje.

            Moj prijedlog radi izbjegavanja daljnjih nesporazuma i usklađenja stvarnih atributa procesa rada u ispostavi XX sa pozitivnim zakonskim propisima je da Vi kao odgovorna osoba i ja kao privatnik sklopimo Ugovor o obavljanju pripravnosti i dežurstva temeljem kojeg će biti javno dostupan raspored liječnika za obavljanje stalne pripravnosti radnim danom u vremenu od 7,00 – 20,00 sati.

            Temeljem Ugovora o pripravnosti može se i izvršiti plaćanje.

            I ovaj puta dostavljam račun za pripravnost, fond sati dnevno je računato kao polovica radnog vremena dežurne službe radnim danom u vremenu od 7,00 – 20,00, te kao pripravnost nije u koliziji sa Pravilnikom o radnom vremenu ordinacija koje obavljaju i kućne posjete Vi, uostalom to i plaćate kada odobravate besplatan rad sestra/tehničara DZ u pojedinim privatnim ordinacijama u zakupu, te samim time formirate status neravnopravnosti između pojedinih liječnika u zakupu.

            Primjer neprimjerenosti dosadašnjeg oblika organizacija pripravnosti radnim danom. 03.09.2007. u 14,20 Vaš tehničar prima poziv o prevrtanju traktora sa ozljeđivanjem sudionika, odlazi kod liječnika koji je započeo raditi svoju poslijepodnevnu smjenu (po nepisanom pravilu, dogovorenom između liječnika, starim 12 godina, jutarnja smjena odrađuje pripravnost do 14 sati, a poslijepodnevna od 14,00) liječnica poslijepodnevne smjene upućuje ga na mene u 14,22 jer navodno ima još jedno nepisano pravilo („tako su mi rekli šefovi“ – izjava kolegice) po kojoj pripravnost započinje u 14,30. To mi je kolegica ispričala usput dok smo se ja i tehničari pripremali za izaći po ozlijeđene.

            Ja sam prvenstveno izašao na teren, zbrinuo ozlijeđene, a poslije popričao sa kolegicom koja svoje mišljenje strukturira temeljem jedne neosporne činjenice a to je da ona najviše pruža usluge pripravnosti – 3 dana u tjednu - … niz nepisanih pravila – niz osobno percipiranih obveza stvar dojam neorganiziranosti, nepripremljenosti, ovaj puta je to prošlo bez ikakvih nepoželjnih posljedica na pacijenta.

            S poštovanjem,

                                               NN, dr. med.

O tome obavijest:

- Župan

- Županijski ured za zdravstvo

- HZZO-u, Područni ured

- - - - -

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, Tel/faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

 

Broj:020/2008.

Zagreb,  11.01.2008. g.

                                                                       Ordinacija opće/obiteljske medicine

            NN.  dr. med.

            Poštovani,

            Na Vaš e-mail upit /razmišljanja/stavove, u predmetu „Pojašnjenje glede ispostave računa za pripravnost, od 08.09.2007.g.“, odgovaram/razmišljam/iznosim svoj stav i to  kako slijedi:

            Kao prvo, ako ste sklopili Ugovor sa DZ-om u smislu članka 16. stavak 2. Općih uvjeta  Ugovora o provođenju zz iz obveznog zdravstvenog osiguranja, NN, 11/07., tada je Ugovor morao sadržavati i odredbe o pripravnosti, ne samo o dežurstvu.

            Drugo, članak 156. Zakona o zdravstvenoj zaštiti definira pripravnost i to kako slijedi: „Stalna pripravnost jest poseban oblik rada, kada radnik ne mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi, odnosno trgovačkom društvu, ali mora biti dostupan radi obavljanja hitne medicinske pomoći.“

            Definicija pripravnosti legalizira status, da je netko u obvezi biti dostupan poradi pružanja hitne medicinske pomoći, što znači i kada taj „netko“ obavlja poslove u okviru 40-satnog radnog tjedna, pogotovo ako je taj netko u statusu zdravstvenog radnika privatne prakse. Presumpcija je, jer je on na tržištu, da će poslove svoje registrirane djelatnosti koje nije obavio u vrijeme pružanja usluga hitne pomoći za vrijeme pripravnosti, morati obaviti naknadno, s dodatnom vremenskom angažiranošću. Bilo koju uslugu zdravstveni radnik privatne prakse obavlja za treće, i u bilo koje vrijeme, ima svoju cijenu. Iz razloga što DZ Vas tretira kao svog radnika, pa slijedom toga disponira s Vašim vremenom rada kako ste opisali, u praksi se reproduciraju nakaradni odnosi, kao što je Vaš. Pripravnost se po definiciji ne veže samo za vrijeme kad je netko slobodan, kad nije na radnom mjestu i sl., već i kad je netko angažiran u okviru svoje redovne djelatnosti.

            Da zaključim, bilo koja Vaša  ugovorena obveza, za Vas koji poslujete po principu za obrtnika i naručitelja Vaše usluge, zvala se ona dežurstvo ili pripravnost, prema definiciji iz članka 156. Zakona, ima svoju cijenu. Izvršenjem usluge uspostavlja se dužničko-vjerovnički odnos. Iz tog dužničko-vjerovničkog odnosa Vi stičete prihod a DZ trošak. Sredstva za pokriće tog troška DZ realizira iz ugovornog odnosa s HZZO-om.

            Obavljanje hitne pomoći za određeno područje, stvar je i obveze/standarda lokalne i područne samouprave. Drugim riječima, to znači, da ako sredstva nisu dostatna za pokriće realnih/stvarnih troškova, Grad Pakrac mora osigurati razliku sredstava, pozivom na odredbe članka 19. Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi.

            Ako pak DZ registrira gubitak iz takvog poslovanja, jer je imao veće izlazne troškove od ulaznog prihoda, pa i za osnov koji je predmet ove elaboracije, gubitak ili trošak za viši standard pokriva vlasnik DZ-a a to je Požeško-slavonska županija.

            Srdačno Vas pozdravljam.

            Tajnik Udruge: Ivan Gabrilo, dipl. iur. 

* * * * *

Uvodni komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

            Nakon sklapanja koalicijskih sporazuma između HDZ-a s jedne strane te  HSLS-a i HSS-a s  druge strane, objelodanjeni su tekstovi Sporazuma, pa tako i onaj, koji se odnosi na zdravstvo, konkretnije reformu zdravstva.

            Sporazumom su se stranke dogovorile o obustavi primjene Pravilnika o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova DZ i gradskih ljekarni, u primjeni od 09.08.2007.g.

            Informacija o obustavi primjene Pravilnika, izazvala je u javnosti sumnjičavost u deklarirane namjere privatizacije primarne razine zz, odnosno, povratak na prethodnu/napuštenu organizaciju, tj. ponovno oživotvorenje domova zdravlja.

            Sa takvim upitom, obratio nam se član Udruge.

            Udruga sumnja u izvedene zaključke, jer je reforma primarne zdravstvene zaštite pokazala put kako provesti ukupnu reformu zdravstva. Evidentno je da su u reformi troškovi primarne zz smanjeni, zato jer je izvršena privatizacija i to za više od 50 %, ako se troškovi mjere udjelom troškova primarne zz u ukupnim troškovima zz. No, efekti ušteda nisu imali odraza na ukupne uštede troškova zdravstva, već su bili pretočeni za pokriće troškova nekontroliranog rasta troškova     sekundarne razine. Zbog toga, jer prije ulaska u EU, RH mora izvršiti reformu i sekundarne razine zz, nameće se zaključak, nema/ne može biti  dilema da li će RH to učiniti, ona to mora učiniti, jer je obveza smanjiti stopu izdvajanja na nivo stope primjerene zemljama EU, a to je cca 7,5 – 8,0 % bruto plaće. RH sada izdvaja 15,00 %.

            Zadaci su jasni, no, sigurno je jedno, da će to biti teško provesti. Koje su mjere, koje se moraju poduzeti, da bi se postigao željeni cilj?  Odgovor je, mjere su naznačene, znamo iskustva drugih, samo se moraju početi postepeno provoditi. U svom odgovoru na postavljeno pitanje/dilemu, naznačili smo neke od tih mjera.

- - - - -

J.R., dr. med.

                                   UPPZ

            Poštovani g Gabrilo,

 

Što da sada čovjek misli? Novi ministar kaže da ga koalicijski sporazum ( s HSS-om i HSLS-om ) obvezuje da zaustavi daljnju zakupizaciju i da ojača ulogu domova zdravlja (to navodno traži bivša ministrica zdravlja prof Ana Stavljenić-Rukavina koja u HSLS-u ima zadaću reforme zdravstva) . Ili su to samo puste želje naših „glavonja“???

 

 Hvala,  s poštovanjem,  J.R., dr. med.

- - - - -

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, Tel/faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

 

Broj:---/2008.

Zagreb,  11.01.2008. g.

 

Ordinacija opće medicine

J.R., dr. med.

Poštovana,

Na Vašu konstataciju odgovaram, da i ja tako mislim.

 Slažem se s Vašim zaključkom - citat: "To su samo puste želje naših "glavonja". Zašto je to tako? Odgovor je zato, što je reforma zdravstva, koja se mora provesti iz ekonomskih/fiskalnih razloga obavljena samo u primarnoj razini zz. Rezultat toga je, da su ukupni troškovi primarne razine zz, u odnosu na sveukupne troškove smanjeni sa 35 % na 16 %. Naročito dobri rezultati polučeni su u stomatološkoj djelatnosti, gdje je pretežni dio troškova prebačen na osiguranika. Europska zajednica to ističe kao najbolje rješenje u Europi. Nastavak reforme slijedi u sekundarnoj razini. Kako će se to provesti, sam Bog zna? Sigurno je jedno, da će se bolnice morati organizirati prema načelima: 1. najmanje 300 - 350 kreveta, u radijusu od 50 km, za točno određenu patologiju, podjelu na akutne i kronične, podjelu rada između bolnica, dodjelu akreditacije za određeni standard i kvalitetu, odgovornost za obveze bolnice prenijeti na vlasnika a to su županije  i ..... Kada se to provede, a morati će, onda sigurno neće moći egzistirati bolnica npr. u Pakracu od 115 kreveta, Ogulin 117, Gospić 94, Nova Gradiška 165, Našice 150, Zabok 229, Lipik 220, Biograd 150, Vukovar 228, Vinkovci 372, itd. (pogotovo, nakon što se cestovne komunikacije razdaljine, u vremenskom smislu smanje - npr. umjesto u bolnicu Zabok, autocestom do bolnice Blato moći će se stići prije, nego od N. Zagreba do Rebra ili Nove bolnice ili ..., odnosno od Ogulina do Karlovca, a da o bolnicama u trokutu prema Osijeku ne govorim) i promatraju i u kontekstu  patologije koja se liječi, duljine trajanja liječenja i ..., tako da se negativni zaključci multipliciraju. Kako je moguće da u trokutu Osijek - Vukovar - Vinkovci, na relativno malom prostornom radijusu egzistiraju 3 opće bolnice? Gubitke  bolnica od cca 3 milijarde/godina, umjesto županija/Država  pokriva isključivo  Država, pa vlasnici - županije/grad Zgb.  ne postavljaju  pitanje efikasnosti organizacije rada svojih bolnica, njihove racionalizacije, smanjenja duplih kapaciteta, standardizacije troškova, podizanja razine efikasnosti rada svakog pojedinca liječnika, mjerenjem njegovog rezultata rada i... itd.

            Kada se dio djelatnosti sekundarne razine prebaci na primarnu, kako je zacrtano, da 70 - 80 % svih potreba za zaštitom zdravlja konzumira primarna zz, egzistirati će ovakav javašluk. Englezi su izračunali da liječenje jedne te iste dijagnoze u izvanbolničkoj djelatnosti košta 30 Lstg, a u bolnici 8 puta više ili 240 Lstg, pa neka izvoli tko to želi platiti. U Hrvatskoj se ne vodi računa o tome, jer HZZO sve plaća, osim Vama. Primarnu su "ogolili" da bi sredstva pretočili u sekundarnu razinu. Nikad u povijesti koju pamtimo unazad 70-ak godina, zdravstvo RH nije imalo na raspolaganju cca 6 milijardi DM. Zašto iskazujem u DM, valuti koja više nije važeća? Odgovor je zato, što smo u bivšoj Državi, kada smo za zdravstvo trošili 3 milijarde DM imali bogato zdravstvo sa daleko većim standardom zdravstvene zaštite. Ako je ovo istina, a je, postavlja se pitanje, što dalje, tko će riješiti ove logične probleme? Odgovor je, mi sami, jer ulaskom u EU moramo smanjiti stopu izdvajanja za zz, skoro na 50 % sadašnje, to znači sa 15 % na cca 7,5 - 8,00 %. Nezamislivo je da svedemo sredstva, mjereno apsolutnim iznosima na 50 %, tj.  umjesto cca 20 milijardi kn, koliko trošimo sa participacijom iz proračuna na 10 milijardi. Pored racionalizacije, koja se mora provesti, 10 milijardi će biti premalo. Tko će osigurati razliku? Odgovor je, županije ili regionalne zajednice (mora se provesti regionalizacija, tako da svaka regija ima od 800.000 - 1 milijun stanovnika, jer samo takva aglomeracija može pokriti troškove sekundarne razine zz).  Kada će vlasnici županije/regije morati osigurati sredstva za pokriće razlike troškova, onda će oni voditi računa o elementima racionalizacije. Vjerojatno se neće desiti kao sada, da  cca 50 - 70 % svih nalaza dijagnostičkih postupaka, koji su navodno bili "nužni", ostanu nepodignuti?? Iako je i negativni nalaz nalaz, sigurno je da %-tak negativnih nalaza ne smije biti takav. Sjećam se naputaka pok. prof. Mihaljevića, doajena hrvatske medicine, kada se obraćao mlađim liječnicima - kolege, nakon detaljnog pregleda i anamneze, usmjerite dijagnostički postupak ciljano. Iz mog iskustva doživio sam da su ordinirali npr. hladamidije i mikoplazme - pretrage koje je obavljao Zavod za javno zdravstvo, da je 99 % nalaza bilo negativno. Drugo, da su ordinirali virusološke pretrage, ne ciljano jednu u bateriji pretraga, već cijelu bateriju. Rezultat je bio kao i ovaj prethodni. No, tragedija je bila to veća, da su liječnici HZJZ konstatirali da ordinirana pretraga nema nikakve veze sa dijagnozom zbog koje je pacijent bio liječen u bolnici??

            Spominjete dr. Stavljenić - Rukavina? Moje iskustvo s njom je, da ona o ovim stvarima nema blage veze, kao što nemaju i profesori MF koji se pojavljuju u javnosti glede organiziranja zz. Sjećam se vremena, kada su, kao "prvi među jednakima" u struci, preko noći bili imenovani za ravnatelja OOUR-a. Dolazili su k meni po instrukcije, kako voditi OOUR u organizacijskom, ekonomskom i pravnom smislu? Normalno je da o tome nisu imali pojma. Zdravstvena zaštita je sve skupa daleko više od čiste medicine. ZZ je najkompliciranija djelatnost. U njoj su skoncentrirane sve gospodarske djelatnosti. Bolnica je konglomerat svih tehničkih/zanatskih struka, ugostiteljstva, uslužnih djelatnosti kao što su pranje rublja, održavanje čistoće, parkova, nasada, farmaceutike, kemije, elektronike i..., a sve se svodi na računicu, prihodom moraš pokriti ulazne troškove. Zdravstvena djelatnost ima nekoliko tisuća usluga. Svaka usluga podliježe izračunu cijene, što znači da se prethodno mora utvrditi vremenski i kadrovski normativ za obavljanje usluge, standarde ostalih troškova, da se to mora pratiti itd., itd. U zdravstvenoj djelatnosti, odmah nakon svemirske i vojne tehnike, primjenjuju se tehnološka rješenja kroz opremu, instrumente itd. Zbog toga je zdravstvena djelatnost predestinirana da bude skupa. Ako je to tako, onda se trošenje novca mora organizirati tako, da se troši samo ako je usluga neophodna i to na točno određenom mjestu. To će značiti podjelu rada. To će značiti koncentraciju kvalitete na jednom mjestu u regiji ili državi. Pa Hrvatska ima samo 4,3 milijuna stanovnika, zar ne?

            Da rezimiram, dok je reforma zdravstva RH obuhvatila primarnu zz i dok su troškovi smanjeni s 35 na 15 % ukupnih troškova zz, ne može biti povratka na staro, već samo po istom modelu izvršiti reformu i sekundarne razine. U sekundarnoj razini plaća se puno toga "prazno za puno",  plaća se zvanje i položaj, a ne rad. Na tom principu plaćanja zvanja i položaja koncipiran je cijeli sustav plaća u javnim službama. To ne može ići dalje. Takav sustav ne konvenira i mnogim liječnicima u sekundarnoj razini koji su se dokazali svojom kvalitetom, i koji rade više od drugih. Sada "caruje" uprosječenost odnosno svi smo jednako kvalitetni, jednako vrijedni, jednako kooperativni, jednako racionalni i jednako... U socijalizmu smo imali vrednovanje prema radu, a sada živimo i radimo u kapitalizmu?? Pretpostavka je za kapitalizam da tržište određuje vrijednost rada. Rad je roba, ima svoju cijenu, kao i svaka druga roba i... To je ispravno na zadnjoj sjednici Sabora RH konstatirao zastupnik Kunst, kada je replicirao apsurdnoj demagogiji zastupnice Sobol! Apsurd!

Prema pozitivnim zakonskim propisima, u RH egzistira pored mnogih načela u poslovanju i načelo "međuzavisnosti troškova i prihoda". Kada to načelo saživi i u javnom sektoru zdravstva, svi ćemo biti bogatiji, porezni obveznici manje terećeni, odnosno, za izdvojenu kunu dobiti će više usluga, osiguranik će biti  cijenjen od onoga koji tu uslugu pruža, ne tretirani kao nužno zlo itd.

Srdačno Vas pozdravljam.

Tajnik Udruge: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

* * * *

Pitanja na koja odgovara I. Gabrilo, dipl iur. Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; font-variant:small-caps; mso-fareast-language:EN-US;}

140. pitanje: Sklopio sam ugovor sa DZ-om o obavljanju dežurstva za potrebe Osnovne mreže zdravstvene djelatnosti, u smislu članka 16. stavak 2. Općih uvjeta o provođenju zz iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Ugovorom nismo predvidjeli mogućnost ad hoc mog angažmana za pružanje zdravstvene zaštite, prema opisu/sadržaju, kako je propisano za pripravnost. Da li sam u obvezi napustiti radno mjesto u Ordinaciji za vrijeme obavljanja djelatnosti i intervenirati na terenu, za poslove koji ulaze u sadržaj rada pripravnosti -  pružanja hitne medicinske pomoći?

Odgovor:  Odgovor je da, nezavisno što ugovor iz članka 16. Općih uvjeta nije obuhvatio i takvu Vašu obvezu, tj. obvezu obavljanja poslova iz sadržaja pripravnosti – pružanja hitne medicinske pomoći u vrijeme dok obavljate redovnu djelatnost. Vaša obveza pružanja hitne medicinske pomoći, kao zdravstvenog radnika privatne prakse, propisana je člankom 149. Zakona o zdravstvenoj zaštiti – citat: „Zdravstveni radnik privatne prakse obvezan je pružati hitnu medicinsku pomoć svim osobama u sklopu svoje stručne spreme“.

Kazneni zakon RH sankcionirao je kao kažnjivo djelo nepružanja hitne medicinske pomoći.

141. pitanje: Prema definiciji pripravnosti iz članka 156. Zakona o zdravstvenoj zaštiti pripravnost je poseban oblik rada kada radnik ne mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi, ali mora biti dostupan radi obavljanja hitne medicinske pomoći.  Znači, činjenice iz mog statusa odudaraju od činjenica iz definicije pripravnosti. Naime, suprotno tome, ja sam bio nazočan u zdravstvenoj ustanovi i obavljao sam redovnu djelatnost. Dovodeći u svezu opisano sa Vašim odgovorom na prethodno pitanje, još jednom postavljam pitanje, jesam li morao obaviti uslugu pod pravnim režimom „pripravnosti“?

Odgovor: Da.

142. pitanje: Ako sam već obavio uslugu, da li za tu uslugu imam pravo na naknadu, prema iznosu naknade propisane za standardnu pripravnost?

Odgovor: Da, iako bi primjerenija bila naknada za rad po pozivu, u smislu članka 122. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske. Taj pravni institut propisan za ostvarenje prava radnika na radu kod privatnog  poslodavca, jednak je sadržaju istog pravnog instituta za „rad po pozivu“, propisan za radnika javnog sektora zdravstva, iz članka 63. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, NN, 9/05.

143. pitanje: U čemu se sastoji sadržaj rada prema propisanom opisu?

Odgovor: Sadržaj rada po pozivu, koji se tretira kao poseban oblik rada radnika i koji se koristi za rad  u zdravstvenoj ustanovi, upućuje na obavljanje poslova iz zanimanja onoga koga se poziva, jer nazočni radnici u zdravstvenoj ustanovi ne mogu riješiti problem niti se rješavanje problema može odgoditi, a nije određena pripravnost odgovarajućeg radnika.

Pravno pravilo propisano za rad radnika po pozivu mogli bi primijeniti i za rad zdravstvenog radnika privatne prakse.

144. pitanje: Iz svega zaključujem, a u svezi s mojim „slučajem“, da je opis dat u odgovoru na prethodno pitanje identičan mom slučaju. Stoga zaključujem, ako mi je upućen poziv da obavim hitan slučaj, a nije bila određena pripravnost, imam pravo na naknadu za izvršenu uslugu hitne medicinske pomoći. Imam li pravo?

Odgovor: Da.

145. pitanje: U DZ-u odbijaju platiti naknadu s obrazloženjem, da u isto vrijeme/za isto vrijeme ne mogu 2 puta naplatiti svoj rad. Da li DZ ima pravo?

Odgovor: Ne. DZ primjenjuje pravna pravila za radnike u radnom odnosu sa određenim poslodavcem.  Radni odnos je de facto najamni radni odnos u kojem radnik prodaje samo svoje vrijeme rada, bez obzira na rezultat. On je plaćen prema vrijednosti satnice za puno radno vrijeme ili manje, srazmjerno ugovorenom fondu sati rada u odnosu na puno radno vrijeme.

Vi niste u radnom odnosu, Vi ste poduzetnik i poslodavac, ako zaposlite fizičku osobu koja time stiče status radnika, prema obilježjima iz ZOR-a, Vi nastupate u ime ordinacije. Kada se od „Vas“ naručuje usluga, onda se naručuje usluga ordinacije. U žargonu, Vi personalizirate ordinaciju. Ta činjenica u poslovnoj komunikaciji  često radi zbrku. Razabirem iz pitanja da se to desilo i Vama.

146. pitanje: Kako opravdati moje potraživanje prema DZ za plaćanje usluge  izvršene po pozivu, prema citiranim odredbama jednog i drugog Kolektivnog ugovora?

Odgovor: DZ morate uvjeriti u pravne činjenice navedene u prethodnim odgovorima. Točno je to, da radnik ne može od poslodavca tražiti plaćanja te/takve usluge, ako je uslugu obavio u redovno radno vrijeme, za koje je ostvario plaću. Tko umjesto njega obavlja poslove za poslodavca kada je on odsutan, jer obavlja poslove u ime svog poslodavca po pozivu, nije stvar prosudbe i utjecaja radnika, već njegovog poslodavca.

Obrnuto, Zdravstveni radnik privatne prakse mora organizirati rad ordinacije sa svojom zamjenom, bez prekida u kontinuitetu rada ordinacije i to ugovorom sa kolegom iste struke ili sa DZ, u smislu članka 148. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Za takvu zamjenu, zdravstveni radnik privatne prakse mora osigurati sredstva za plaćanje troškova takve zamjene. U svom financijskom planu, prihod za pokriće tih troškova zdravstveni radnik privatne prakse nema. Zbog toga, obavljenu uslugu „rad po pozivu“ on mora naplatiti prema cijeni iz svog cjenika, da bi na taj način u prihodu osigurao izvor sredstava za pokriće opisanih troškova.

147. pitanje: Kako bi utvrdio cijenu svog rada, za rad po pozivu?

Odgovor: Članak 122. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske propisuje mjerila i kriterije za utvrđivanje plaće radniku na radu kod poslodavca – zdravstvenog radnika privatne prakse,  za takvu vrstu rada, kada mu poslodavac naredi obaviti takav rad.  .

Za utvrđivanje cijene rada zdravstvenog radnika privatne prakse mogli bi koristiti ista mjerila i kriterije, i to kako slijedi:

§  utvrditi broj sati rada za obavljanje usluge „po pozivu“,

§  utvrditi naznaku dana, kada je obavljen rad u odnosu na dane u tjednu, dane koji su označeni kao blagdani/neradni dani.

Cijena rada utvrđuje se tako, da se broj sati rada množi s prosječnom vrijednošću sata rada izvršitelja, uvećano za određeni  %-tak. Izvršitelj je zdravstveni radnik privatne prakse.

Prosječna vrijednost sata rada izvršitelja – zdravstvenog radnika privatne prakse utvrđuje se tako da se iz prosječnog ukupnog prihoda ordinacije izuzme iznos plaće za m.s. sa doprinosima „na“ plaću, da bi on nakon toga dobiveni iznos podijelio sa 172 sata. Dobivena prosječna satnica sadrži kalkulativni iznos „plaće“ nositelja djelatnosti sa doprinosima „na“ takvu plaću + svi režijski troškovi ordinacije/mjesec, svedeno na sat rada ordinacije .

Ako se rad po pozivu  obavlja noću ili nedjeljom, dobiveni iznos satnice uvećava se za 15,00 %, odnosno 10,00 %, a ako se obavlja na dan blagdana/neradnog dana, prema Zakonu NN, 33/96., onda se iznos uvećava za 120,00 %.

 

Nastavak – u slijedećem broju „Časopisa




Pitanja na koja odgovara A. Gabrilo, dipl oecc.

  Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; font-variant:small-caps; mso-fareast-language:EN-US;}

1.            pitanje: Da li mi je povoljnije kupiti osobni automobil na lizing ili kredit i objasnite razliku?

 

Odgovor: Kupnjom automobila na kredit ordinacija postaje vlasnik i unosi ga u Popis dugotrajne imovine, te otpisuje amortizaciju sukladno članku 12. Zakona o porezu na dobit, kako sam već elaborirao u prošlom broju Časopisa. Ugovaranjem lizinga auto ostaje u vlasništvu lizing kuće sve do konačne otplate lizinga.

 

2.            pitanje: Koja je razlika između operativnog lizinga i financijskog lizinga?

 

Odgovor: Za operativni lizing se u pravilu odlučuju ljudi čija namjera nije stjecanje vlasništva nad vozilom, već njegovo korištenje, pa shodno tome lizing kuća naplaćuje mjesečno korištenje vozila sve do zadnje rate kada korisnik lizinga može odlučiti želi li auto otkupiti po tržišnoj cijeni za to godište vozila ili unajmiti novo vozilo.

Kod financijskog lizinga za auto se stiče vlasništvo, bez formaliziranog akta kupoprodaje.  Stjecanje „vlasništva“  predstavlja jedan od uvjeta za  unos istog auta   u Popis dugotrajne imovine ordinacije. Slijedom toga, posjedovni „vlasnik“ otpisuje njegovu knjigovodstvenu vrijednost i to sve do zadnje rate lizinga. Tada stranke sklapaju kupoprodajni ugovor  i to  po simboličnoj cijeni. 

Bitno je napomenuti da su rate financijskog lizinga veće, nego rate operativnog lizinga, ali je zato zadnja rata po kojoj se otkupljuje vozilo bitno manja.

 

3.            pitanje: Da li ja mogu odbiti porez na dodanu vrijednost koji mi zaračuna lizing kuća kao pretporez?

 

Odgovor: Ne,  ne možete, jer su ordinacije privatne prakse sukladno članku 11.  Zakona o porezu na dodanu vrijednost oslobođene plaćanja PDV-a, pa ne mogu niti odbiti ulazni PDV od izlaznog  PDV-a, jer izlazni PDV nije zaračunat na prodajnu cijenu usluge (RH je usvojila institucionalni sustav oslobađanja PDV-a, ne funkcionalni, kao cijela Europa. To znači, da su oslobođeni točno navedeni subjekti, npr. kao klinike, bolnice, poliklinike i …, te ordinacije privatne prakse, MBL, kućne njege i…, ne npr. i ljekarne, zubotehnički laboratoriji, državni zavodi za javno zdravstvo, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti i…) 

 

4.            pitanje: Kako to da lizing kuća na kamatu zaračunava PDV, a banka na kamatu kredita ne?

 

Odgovor: Dobro ste primijetili, to je stoga jer su banke u članku 11.  Zakona o porezu na dodanu vrijednost navedene kao subjekti čije su usluge oslobođene obveze obračuna PDV-a.

 

5.            pitanje: Kako je to moguće kada obavljaju po obilježju iste usluge?

 

Odgovor: To je stoga što je Republika Hrvatska usvojila tzv. institucionalni oblik oslobađanja PDV-a, za razliku od funkcijskog oblika. Isti primjer nalazimo u članku 11. Zakona o porezu na dodanu vrijednost gdje su navedeni subjekti oslobođeni obračuna PDV-a, ordinacije zdravstvenih djelatnika, laboratoriji,  ,,,,,,,, ali nisu navedena trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti, pa su sukladno mišljenju Porezne uprave i prethodno navedenom načelu obvezni obračunavati PDV, iako su registrirani za obavljanje iste djelatnosti kao i zdravstvene ustanove ili ordinacije privatne prakse.

 

6.            Da li je meni u ordinaciji izdatak/trošak ukupni iznos primljenog računa sa PDV-om ili bez PDV-a?

 

Odgovor: Vama je kao obvezniku poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i obvezniku vođenja poslovnih knjiga iz članka 19. do članka 24. Zakona o porezu na dohodak, NN 177/2004, porezno priznati izdatak ukupni iznos ulaznog računa.

 

7.            pitanje: Moja zdravstvena ustanova je kupila 2 automobila, jedan za mene ravnatelja i drugi za radnika, doktora medicine, specijalistu ginekologije. Na koji način možemo knjižiti nastale troškove?

 

Odgovor: Ravnatelj zdravstvene ustanove kao poslovodni organ mora donijeti odluku o načinu korištenja osobnog automobila u privatne svrhe, te njegovoj pravnog tretmana.

Ako  ravnatelj zdravstvene ustanove donese odluku u smislu rečenog u prethodnom stavku, presumpcija je da on ili radnik zdravstvene ustanove koristi automobil u službene svrhe za potrebe ustanove, te izvan radnog vremena za svoje privatne potrebe.  Troškovi za takvo korištenje u poreznom razdoblju utječu na visinu oporezive dobiti. Da bi ograničila/reducirala takve troškove, Država je zakonom propisala poseban obračun tih troškova i to na kraju poreznog razdoblja = godina. Obračun je slijedeći:

Sve nastale troškove, na temelju ulaznih računa, knjižite u punom iznosu u poslovne knjige (benzin, kupnja autoguma, servis, premije osiguranja, amortizacija itd.), a u obrascu PD, u koloni - uvećanje oporezive dobiti - upisujete iznos od 30% svih nastalih troškova za korištenja automobila/godina, osim premija osiguranja, sve u smislu članka 7. Zakona o porezu na dobit.

Ako ravnatelj odluči da će radnik koristiti automobil ustanove i  za svoje osobne potrebe, troškovi korištenja povećavaju iznos njegove bruto plaće, ne dobiti/dohotka od samostalne djelatnosti.  Tada radnik mora voditi evidenciju o prijeđenim kilometrima u privatne svrhe i dobiveni broj km množi sa 2,00 kune po prijeđenom kilometru ili izračuna  1,00 % nabavne vrijednosti automobila, da bi dobiveni iznos  pribrojio  brutto plaći radnika koji koristi auto kao dar u naravi iz članka 14. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak.

 

8.            pitanje: Da li jedan način obračuna isključuje drugi?

 

Odgovor: Da, ako se korištenje automobila za osobni prijevoz knjiži na teret oporezive dobiti (30 % navedenog troška/godina, osim osiguranja, povećava se iznos oporezive dobiti) onda se ne mora  teretiti i plaća radnika, sve prema članku 22. stavak 5. Zakona o porezu na dohodak.

 

9.            pitanje: Kupio bih na teret ordinacije uređaj za navođenje Garmin, iako još nisam kupio auto, da li ja to smijem?

 

Odgovor:  Sukladno članku Zakona o obveznim odnosima navedena kupnja se smatra investicijskim održavanjem, jer povećava vrijednost osnovnog sredstva, tj. osobnog automobila, pa shodno tome, ako  niste kupili osobni automobil/osnovno sredstvo za potrebe ordinacije, pa slijedom toga to sredstvo nije evidentirano u Popisu dugotrajne imovine, kao imovina  ordinacije, ne možete kupiti navedeni uređaj na teret izdataka ordinacije, jer ono, kao „sporedna“ stvar ili kako se pravničkim jezikom kaže pertinencija, slijedi pravnu sudbinu „glavne“ stvari, a to je osobni automobil/osnovno sredstvo ordinacije.

Važno je također naglasiti, da članak 21. Zakona o porezu na dohodak uvjetuje troškove poslovanja samo za one troškove koji su uvjet stjecanja prihoda/djelatnosti, odnosno koji su sadržani u usluzi/proizvodu. Članak 25. Pravilnika o porezu na dohodak je to lijepo sankcionirao, navodeći načelo: „međuzavisnosti prihoda i troškova“ i obrnuto.

- - - - -

Godišnja prijava poreza na dohodak za 2007.g.

 

10.          pitanje:Tko je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu?

Odgovor: Sukladno članku 39. Zakona o porezu na dohodak, NN, 177/2004. Poreznu prijavu moraju podnijeti porezni obveznici koji u poreznom razdoblju ostvare:

1)            dohodak od nesamostalnog rada – plaću kod dva ili više poslodavaca istovremeno,

2)            dohodak od samostalne djelatnosti (vlasnici ordinacija privatne prakse, laboratorija, ljekarničkih jedinica itd.) i oni koji su registrirali u poreznoj upravi obavljanje tzv. druge djelatnosti uz radni odnos, te vode poslovne knjige prema člancima 19. do 24. Zakona.

3)            Godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi rezident ako dohodak ostvari izravno uplatom iz inozemstva,

4)            Porezni obveznik obvezan je podnijeti godišnju poreznu prijavu ako poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije obračunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak,

11.          pitanje: Do kojeg datuma se podnose porezne prijave?

Odgovor: Krajnji rok za podnošenje DOH obrasca – porezne prijave je kraj veljače tekuće godine za proteklo porezno razdoblje, dakle 2007.g.

12.          pitanje: Kome podnosim poreznu prijavu?

Odgovor: Poreznu prijavu sukladno članku 43. Zakona rezident podnosi ispostavi područnog ureda Porezne uprave koja je mjesno nadležna prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika.

Nerezident podnosi prijavu ispostavi područnog ureda koja je mjesno nadležna prema sjedištu isplatitelja primitaka ili prema mjestu u kojem je pretežno obavljao djelatnost.

13.          pitanje: Što je porezno razdoblje i koliko traje?

Odgovor: Porezno razdoblje je u pravilu kalendarska godina, ali može u određenim slučajevima trajati i kraće (ako porezni obveznik započne djelatnost tijekom godine ili odjavi djelatnost, umre ili izgubi poslovnu sposobnost itd.)

14.          pitanje: Koje sve  izvore dohotka moram unijeti u poreznu prijavu?

Odgovor: Porezni obveznik dužan je u poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni dohodak, prema članku 5. Zakona o porezu na dohodak, a to su slijedeći izvori dohotka:

1)            dohodak od nesamostalnog rada (ostvaruju radnici zaposleni temeljem ugovora o radu kod pravne ili fizičke osobe),

2)            dohodak od samostalne djelatnosti (ostvaruju sve fizičke osobe iz članka 18. Zakona o porezu na dohodak, a to su osobe  koje su registrirane kao obrtnici i s obrtom izjednačena zanimanja, kao npr. slobodna zanimanja i ostale samostalne djelatnosti, te svi drugi koji vode poslovne knjige prema članku 19. do 24. Zakona),

3)            dohodak od imovine i imovinskih prava (ostvaruju svi koji daju pokretnine i nekretnine u zakup ili su tijekom pet godina prodali više od tri nekretnine itd.),

4)            dohodak od kapitala (ostvaruju oni koji imaju prihode od kamata po odobrenim kreditima pravnim i fizičkim osobama, izuzimanja dobiti iz trgovačkih društava tijekom poreznog razdoblja, te ostala izuzimanja imovine trg.društava od strane članova uprave za svoje privatne potrebe),

5)            dohodak od osiguranja (ostvaruju oni koji su koristili tijekom radnog vijeka premije životnog osiguranja kao porezne olakšice, pa pri isplati osigurane svote nakon isteka trajanja police osiguranja su dužni na iznos zbroja ukupnih premija iz poreznih prijava obračunati i platiti porez na dohodak od osiguranja po stopi 15%, uvećanoj za propisani prirez ),

6)            drugi dohodak, u smislu članka 32. Zakona o porezu na dohodak (ostvaruju svi koji uz radni odnos ili mirovinu ostvaruju dohodak temeljem ugovora o djelu kod raznih isplatitelja fizičkih ili pravnih osoba),

15.          pitanje: Da li sam ja dužan podnijeti poreznu prijavu ako sam tijekom poreznog razdoblja radio kod jednog poslodavca, te sam uz dohodak od nesamostalnog rada – plaću ostvario i drugi dohodak temeljem ugovora o djelu kod dva isplatitelja?

Odgovor: Ne, Vi ne morate podnijeti poreznu prijavu, sukladno članku 40. Zakona, a isto važi i ako ste uz mirovinu ili plaću kod jednog poslodavca istovremeno ostvarili i dohodak od imovine, dohodak od osiguranja ili/i dohodak od kapitala, ali možete, ako bi ostvarili za sebe povoljan interes.

16.          pitanje: Koji su izdaci porezno priznati meni, vlasniku ordinacije?

Vi kao stjecatelj dohotka od samostalne djelatnosti možete knjižiti u knjigu primitaka i izdataka samo one izdatke koji su izravno vezani za obavljanje djelatnosti, prema članku 21. Zakona.

U članku 21. Zakona su navedeni slijedeći porezno priznati izdaci:

1)            knjigovodstvene vrijednosti prodane dugotrajne imovine,

2)            iznosi otpisa vrijednosti dugotrajne imovine navedene u Popisu DI, po stopama otpisa iz članka 12. Zakona o porezu na dobit, a to su:

             za građevinske objekte 5%,

          za osobne automobile 20%,

             za računala i opremu,

           software 50%,

             za medicinsku opremu 25%, te

           svu ostalu imovinu 10%,

3)            sva ulaganja, osim ulaganja u financijsku imovinu,

4)            plaćene kamate po kreditima i zajmovima za obavljanje djelatnosti, pa i kamate na zajam od vlasnika, ali onda on mora platiti predujam poreza na dohodak od kapitala, kako je već prije navedeno,

5)            uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja vlasnika ordinacije prema posebnim propisima,

6)            izdaci za materijal, robu, proizvode, energiju i usluge, koji služe za stjecanje dohotka od registrirane djelatnosti, priznaju se u visini cijene nabave ili troška proizvodnje,

7)            izdaci za plaće i obvezni doprinosi na plaću radnika u visini stvarnih isplata,

17.          pitanje: Koji se izdaci porezno ne priznaju?

Odgovor: Porezno se ne priznaju slijedeći izdaci:

1)            70% izdataka reprezentacije (ugošćenja, darovi bez utisnutog znaka tvrtke, izdatci za rekreaciju, odmor itd.) u visini troškova nastalih iz poslovnih odnosa sa poslovnim partnerom,

2)            porez na dodanu vrijednost na vlastitu potrošnju, ako je porezni obveznik u sustavu PDV-a (za privatnu praksu to znači: zubotehnički laboratoriji, ljekarne, trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost),

3)            primici poduzetnika koji obavlja samostalnu djelatnost po osnovi naknada, potpora i nagrada iznad iznosa utvrđenih člankom 13. Pravilnika o porezu na dohodak, NN 95/2005 (iznosi navedeni u nastavku),

4)            dnevnice i troškovi službenih putovanja poduzetnika iznad propisanih iznosa (dnevnice u zemlji do 170,00 kn, trošak korištenja vlastitog automobila u službene svrhe prema nalogu  u iznosu  2,00 kn po prijeđenom kilometru, trošak hotela u visini stvarnog troška po računu ),

5)            30% izdataka u svezi s osobnim vozilima u vlasništvu ordinacije ili unajmljenim od lizing kuća i slično (iznos rate lizinga, iznos amortizacije, izdatak servisa, kupnje autoguma itd.), ako se po osnovi korištenja tih sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća ili drugi dohodak

6)            iznimno od prethodnog stavka, izdaci uplaćenih premija kasko i obveznog auto osiguranja se priznaju u cijelosti u izdatke.

Ovi izdaci se tijekom poreznog razdoblja knjiže u knjigu primitaka i izdataka u cijelosti, a zatim se u rekapitulaciji na temelju koje se unosi iznos dohotka u prijavu poreza na dohodak od samostalne djelatnosti u predviđenim poljima prijave (točka 4.2.1. u DOH obrascu) za ove iznose povećava osnovica za obračun poreza.

18.          pitanje: Do kojih iznosa mogu sebi i radniku isplatiti nagrade i potpore iz članka 13. Pravilnika kao neoporeziv izdatak?

Odgovor: Vi možete sebi – vlasniku ordinacije, laboratorija, ljekarne i…, kao i radniku, na temelju donijetog rješenja isplatiti neoporezivo na tekući račun ili iz blagajne slijedeće iznose po navedenim osnovama:

1)            jubilarne nagrade za radni staž kod Vas istog poslodavca, ali i za radni staž kod prethodnog poslodavca, ako ste tako odlučili, uz uvjet da  radnik nije već primio nagradu za taj dio staža, što mora potvrditi posebnom  izjavom,

            za navršenih 10 godina radnog staža do 1.500,00 kn,

           za 15 godina do 2.000,00 kn,

            za 20 godina do 2.500,00 kn,

            za 25 godina do 3.000,00 kn,

            za 30 godina do 3.500,00 kn,

            za 35 godina do 4.000,00 kn, i

          za 40 godina do 4.500,00 kn.

Navedene nagrade se mogu po rješenju isplatiti kumulativno, na primjer za 5,10 i 15 godina zajedno ako Vi odnosno radnik niste/nije već primio nagradu tijekom radnog staža, a radniku ste odlučili isplatiti nagradu za rad i za bivše poslodavce.

2)            dar vlastitom ili djetetu radnika do 15 godina starosti po rješenju do 600,00 kuna,

3)            naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim prijevozom ako ga radnik koristi u visini iznosa mjesečne karte, s tim da radnik ne mora kupiti kartu, već je dovoljan dokaz izvod iz cjenika prijevoznika,

4)            naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do 2,00 kune po prijeđenom kilometru, za što je potrebno voditi evidenciju u nalogu koji ispostavlja poslodavac, a popunjava korisnik,

5)            potpore za slučaj smrti radnika do 7.500,00 kuna,

6)            dnevnice u zemlji do 170,00 kuna za službeno putovanje koje traje dulje od 12 sati, a za kraće do 85,00 kuna,

7)            dnevnice u inozemstvu do iznosa propisanih za korisnike državnog proračuna,

8)            naknade za božićnicu i regres zajedno do 2.500,00 kuna po rješenju,

9)            otpremnine prilikom odlaska u mirovinu do 8.000,00 kuna,

10)         otpremnine zbog poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza, prema Zakonu o radu do visine 6.400,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog istog poslodavca i otpremnine zbog ozljede na radu i profesionalne bolesti do visine 8.000,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod istog poslodavca,

11)         potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana do 2.500,00 kuna godišnje,

12)         potpore zbog invalidnosti radnika – do 2.500,00 kn,

13)         dar u naravi – „Uskrsnica“ – do 400,00 kn,

14)         potpore za novorođeno dijete – do 3.326,00 kn (iznos 1 proračunske jedinice prema Zakonu o izvršenju državnog proračuna).

Bitno je napomenuti da svi obveznici poreza na dohodak posluju po načelu blagajne, tako da u primitke moraju knjižiti sve priljeve novca koji sjednu na žiro račun do 31/12/2007.g., te u poslovne izdatke smiju knjižiti sve odljeve novca do navedenog datuma.

19.          pitanje: Da li ja i suprug možemo koristiti osnovni osobni odbitak (u daljnjem tekstu: o.o.o.) za naše dvoje djece, te koliki je on?

Odgovor: Ne, o.o.o. za djecu može koristiti samo jedan roditelj i to onaj kojemu je to navedeno u PK obrascu, s tim da roditelji mogu prema dogovoru podijeliti o.o.o. za djecu tako da svaki koristi 50 % o.o.o. djeteta. O.o.o. za prvo uzdržavano dijete iznosi 0,5 o.o.o.. Za drugo dijete 0,7 o.o.o., za treće dijete 1,0 o.o.o., za četvrto dijete 1,4 o.o.o.  itd.

20.          pitanje: Posjedujem rješenje o 100% invalidnosti, da li mi to uvećava o.o.o.?

Odgovor: Da, Vi sukladno članku 36.st.1.t.4. Zakona o porezu na dohodak imate pravo uvećati svoj o.o.o. za 1,0, pa bi iznosio ukupno 2,0 o.o.o.  ili 3.200,00 kuna mjesečno.

21.          Ako imam rješenje o 80% invalidnosti, koliki mi je onda o.o.o.?

Odgovor: U tom slučaju Vaš o.o.o. se povećava za 0,3 i iznosi 1,3 o.o.o. ili 2.080,00 kuna mjesečno.

22.          pitanje: Da li se djetetom prema Zakonu smatra i usvojeno dijete?

Odgovor: Da, sukladno članku 36. st.7. Zakona uzdržavanom djecom se smatraju djeca koju roditelji, skrbnici, usvojitelji, poočimi i pomajke uzdržavaju. Djecom se smatraju i djeca nakon završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja ako su prijavljena Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.

23.          pitanje: Moj sin za kojeg koristim o.o.o. je prošle godine imao primitke preko student servisa u visini 12.000,00 kuna godišnje, da li to utječe na pravo korištenja o.o. ?

Odgovor: Da, sukladno članku 36. st. 4. Zakona, uzdržavanom djecom i članovima uže obitelji smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos šesterostrukoga o.o.o. na godišnjoj razini.

Dakle ako Vaš sin ostvari primitke preko student servisa u iznosu većem od 6 puta zakonom propisani iznos  o. o. o., što znači  od  9.600,00 kuna godišnje, tada Vi nemate pravo uvećati vaš o.o.o.

Bitno je napomenuti da se u navedene primitke ne računaju socijalne potpore, doplatak za djecu, primitak za opremu novorođenog djeteta i obiteljskih mirovina nakon smrti roditelja.

24.          pitanje: Da li se isto pravilo primjenjuje pri isplati stipendije studentu za redovno školovanje na visokoj školi?

Odgovor: Da, Vi sukladno članku 10. Zakona, te članku 7. i 45. Pravilnika o porezu na dohodak možete na temelju sklopljenog ugovora o stipendiranju i izjave stipendista da ne prima stipendiju od drugog isplatitelja, isplatiti stipendiju neoporezivo do iznosa od 1.600,00 kuna mjesečno, ali ako taj iznos prijeđe 9.600,00 kuna godišnje roditelj tog stipendiste nema pravo uvećati svoj o.o.o. za svoje dijete – stipendistu.

25.          pitanje: Da li ja kao vlasnik ordinacije, samostalne djelatnosti imam pravo uvećati o.o.o. do 12.000,00 kuna godišnje za plaćene izdatke iz članka 36. Zakona?

Odgovor: Da, Vi također možete uvećati o.o.o. za plaćene zdravstvene usluge u primarnoj i specijalističko konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti, ako nisu pokrivene obveznim zdravstvenim osiguranjem, za iznos kamata stambenog kredita ili računa izvoditelja građevinskih radova pri kupnji ili gradnji prvog stambenog prostora, s tim da rezident ima prijavljeno prebivalište u tom prostoru i da tu trajno boravi.

26.          pitanje: Moja supruga ima u suvlasništvu stan u kojem živi njena majka, da li mi prilikom namjeravane gradnje vlastite kuće možemo koristiti navedene olakšice?

Odgovor: Prema članku 36. stavak 17. Zakona ne možete, jer je propisano za korištenje navedenog prava da rezident i njegov bračni drug ne smiju imati u vlasništvu ili suvlasništvu stambeni prostor, neovisno o površini, bilo  u tuzemstvu i/ili u inozemstvu.

27.          pitanje: Da li je određen minimalni iznos ugovorene kamate stambenog kredita da bi bila porezno priznati izdatak?

Odgovor: Da, ali samo za kupnju ili gradnju stambenog prostora sredstvima namjenskog stambenog kredita prije 01. siječnja 2003. godine je bila propisana minimalna ugovorena kamatna stopa od 6,00 % godišnje.

28.          pitanje: Niste naveli premije životnog osiguranja, dopunskog zdravstvenog i privatnog zdravstvenog osiguranja, da li se i one porezno priznaju?

Odgovor: Da, navedene premije svih vrsta životnog osiguranja koje imaju u sebi ugrađen oblik štednje,  premije dopunskih i privatnih zdravstvenih osiguranja, te uplate dobrovoljnog mirovinskog osiguranja se priznaju zajedno sa kamatama stambenog kredita, plaćenim zdravstvenim uslugama i troškovima građenja vlastitog stambenog prostora do 12.000,00 kuna godišnje.

 Spomenute premije osiguranja ne uvećavaju o.o.o., već se priznaju kao izdatak pri utvrđivanju dohotka, prema članku 12. stavak 9. Zakona i unose se u točku 6. Obrasca DOH.

Osim navedenih prava, stjecatelj dohotka od samostalne djelatnosti može umanjiti dohodak u poreznoj prijavi i za plaće novozaposlenih radnika po članku 56. Zakona (točka 4.2.4. pod 1. u obrascu DOH), a pod tim se smatraju radnici sa kojima je sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a zaposlenje je kod poreznog obveznika uslijedilo nakon najmanje jednomjesečne prijave kod Zavoda za zapošljavanje i trajanja probnog rada ako je ugovoren. Novim radnicima smatraju se i osobe zaposlene nakon odustanka od korištenja prava na mirovinu ili osobe koje se prvi put zapošljavaju, a i osobe zaposlene na određeno vrijeme kao pripravnici, vježbenici, stažisti i slično.

Vlasnik ordinacije može izdatke za školovanje sebe i radnika (kotizacije, knjige, putni troškovi na seminar ili kongres sa dnevnicama itd.) koje je tijekom godine imao koristiti u prijavi također  za dodatno umanjenje dohotka u točki 4.2.4. pod r.br.3. obrasca DOH, a sve sukladno članku 56. stavak 6. Zakona.

ZAKLJUČAK:  Pri izradi prijave poreza na dohodak trebate obratiti pažnju dakle na izdatke koje je imala ordinacija ili laboratorij, vidjeti da li se po vrsti – obilježju tih izdataka uvećava dohodak, te na kraju utvrditi vaše privatne izdatke prema primljenim računima i potvrdama (izdaci zdravstvenih usluga, premije osiguranja, kamate stambenog kredita itd.) koje trebate priložiti uz poreznu prijavu.

Također uz prijavu morate priložiti rekapitulaciju primitaka i izdataka ordinacije, pri čemu se posebno iskazuju podaci o iznosu otpisa, uplaćenim premijama osiguranja tijekom poreznog razdoblja pri obračunu plaće, porezno priznatim izdacima reprezentacije, te podatak o broju zaposlenih sa stanjem na 31/12/2007.g., popis dugotrajne imovine, podnesak o korištenim olakšicama…. (poticaji za novozaposlene radnike i sl. sa prilozima, IP obrascima za te radnike i sl.).

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; font-variant:small-caps; mso-fareast-language:EN-US;}

IZ RADA UDRUGE

 

 

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

 

 

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

            Broj:___/2007.

            Zagreb, 12.11. 2007.

 

Z A P I S N I K

sa  sjednice Povjerenstva za ljekarničku djelatnost

                Sjednica je održana u prostorijama Udruge, Zagreb, Rugvička 1, dana 22. 11. 2007.g. sa početkom u 14,00 sati. Sastanku su bili nazočni zdravstveni radnici privatne prakse mr.ph. i to:  Dora Matijaca, Silva Kovačić – Tukec, Elizabeta Dragčević,  Mirna Vukmanić – Metzger, te financijski savjetnik Udruge Ante Gabrilo, dipl.oecc. i tajnik Udruge Ivan Gabrilo, dipl. iur.

Mr.ph. Ines Sappe, Mira Kačić, Lucija Milanović – Litre i   Zdenka Nemec ispričale su izostanak sa sjednice. 

D n e v n i    r e d:

Prezentiranje informacije o donijetom Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima za određivanje područja na kojem će se osnivati ljekarne, NN, 118/07., a koji stupa na snagu 23. 11. 2007.g.

Informaciju je prezentirao tajnik Udruge, prema dostavljenoj Promemoriji.

Prezentiranje informacije o donijetoj Odluci o izmjenama i dopunama Odluke o sklapanju ugovora o provođenju zz iz obveznog zo, NN, 117/07. od 14.11.2007.g., koja stupa na snagu 21.11.2007.g.

Informaciju je  prezentirao tajnik Udruge, prema dostavljenoj Promemoriji.

Prezentiranje informacije o donijetoj izmjeni Općih uvjeta ugovora o provođenju zz iz obveznog zo, NN, 117/07., koja također stupa na snagu 21.11.2007.g. a donijeta je u svezi primjene točke 2. ovog dnevnog reda.

Informaciju je prezentirao tajnik Udruge, prema dostavljenoj Promemoriji.

Prezentiranje informacije o donijetom Pravilniku o izmjeni i dopuni Pravilnika o načinu razvrstavanja lijekova te propisivanju i izdavanja lijekova, NN, 104/07., koji je stupio na snagu 20.10.2007.g.

Informaciju je prezentirao tajnik Udruge, prema dostavljenoj Promemoriji.

Stupio je na snagu novi Zakon o računovodstvu, NN, 109/07., u primjeni od 01.01.2008.g. Tekst Zakona je usuglašen sa europskim zakonima i Međunarodnim financijskim standardima. Tekst Zakona primjenjuje se praktično na sve ljekarne/ljekarničke ustanove, jer imaju ukupni prihod/godina veći od 2 milijuna kn – jedan od uvjeta iz članka 2. Zakona o porezu na dobit.

Tekst Zakona razgraničava posebnu odgovornost pravnih i/ili fizičkih osoba koje vode računovodstvene /knjigovodstvene poslove za ljekarnu – poduzetnika, ali i za poduzetnika, kao i za odgovornu osobu u pravnoj osobi – ravnatelja ljekarničke ustanove.

Informaciju je prezentirao financijsko-porezni savjetnik Ante Gabrilo, dipl. oecc. i  tajnik Udruge, prema dostavljenoj  Promemoriji.

Prezentiranje informacije Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, NN, 107/07., koji je stupio na snagu 27.10.2007.g.

Informaciju je prezentirao tajnik Udruge, prema dostavljenoj Promemoriji.

1.     Razno.