Kontakt:

Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu
Rugvička ulica br.1 10000 Zagreb
Tel: 01/6190 001; 6190 003
Fax: 01/6190 005

HNB tečajna lista

Dana
21.02.2018
Srednji
GBP
1
8,430076
USD
1
6,027146
EUR
1
7,434484
Pliva banner
Home
Časopis broj 5/2007
Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; font-variant:small-caps; mso-fareast-language:EN-US;}

S A D R Ž A J:                                                                                                                                                                               

INTERVJU:

Eddy Žeželić, dr. stom., Stomatološka ordinacija iz Matulja, Branka Laginje 33 A

POSLOVNE OBAVIJESTI

- Podaci o plaćama u RH , o iznosima neto i bruto plaća za razdoblje I-VII/07. - plaće na godišnjoj razini, usporedba rasta plaća u djelatnosti zdravstva RH i rasta „glavarine“, u razdoblju 1997 – 2007.g.;

-Statistički podaci o korisnicima mirovine, za rujan 2007.g., statistički podaci o prosječnoj plaći/radnik/godina u RH od 1970 – 2006.g i…Za informaciju, dajemo prikaz najave  „novosti“ u mirovinskom sustavu

-Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, počev od 01.01.1999.g., pa zaključno do 2010.g. i dalje;

NOVI PROPISI: 

- Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, NN, 107/07.

- Zakon o kvaliteti zdravstvene zaštite, NN, 107/07.

- Zakon o računovodstvu, NN, 109/07.

- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstsvenog osiguranja, NN, 117/07.

- Izmjena Općih uvjeta ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, NN, 117/07.

- Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o načinu razvrstavanja lijekova te propisivanju i izdavanju lijekova, NN, 104/07.,

PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA

- Primjena Kolektivnog ugovora glede ostvarenja ostalih materijalnih prava radnika iz  rada, u smislu članka 10. stavak  9. Zakona o porezu na dohodak;

- Objavljujemo obračun jubilarne nagrade radniku na radu u privatnoj praksi Hrvatske i model rješenja – aktualno za one zdravstvene radnike privatne prakse koji su ili će ove godine biti  u zakupu 10 godina;

-Obračun otpremnine radniku na radu  kod zdravstvenog radnika privatne prakse, koji je izrazio namjeru ostvarenja prava na  mirovinu  - aktualno  za one zdravstvene radnike pp, koji su sklopili ugovor o zakupu sa DZ/gradskom ljekarnom, čime su morali sklopiti ugovor o radu sa radnikom DZ koji je radio s njim u timu, sve, prema/u duhu primjene članka 10. Pravilnika o uvjetima za davanje u zakup DZ, u primjeni od 10.08.07.  Uz pravnu elaboraciju objavljujemo i

- Model Rješenja o otpremnini na teret poslodavca,

- model zahtjeva radnika DZ za obračun otpremnine – razlika do punog iznosa, razmjerno vremenu rada za DZ; 

- Obračun i isplata „Božićnice“/07., sa modelima rješenja – aktualno zbog povećanja osnovice za 25 %, tj. sa 2.000,00 na 2.500,00 kn 

- Isplata potpore radniku za kupnju dara djetetu/07. , sa modelima rješenja – aktualno zbog povećanja osnovice za 50 %, tj. sa 400,00 na 600,00 kn 

ZAŠTITA INTERESA PRIVATNE PRAKSE

- Zanavljanje medicinsko-tehničke i druge opreme, koja čini sastavni dio jedinice zakupa;

- Uskrata ordinacijama  novčanih sredstava od strane HZZO-a, na ime putnih troškova  korisnika zdravstvene zaštite, iako je ostvarenje zz odobrilo nadležno Povjerenstvo;

- Da li je DZ, kao zakupodavac dužan uvesti nove telefonske linije i iste staviti na dispoziciju zakupcima, da bi oni obavljali djelatnost u novim uvjetima, koje diktira razvoj informatičke tehnologije i HZZO, kao njihovo poslovni partner?

- Uvjeti i način provođenja dodatnog zdravstvenog osiguranja;

- Izvanredni otkaz za povrede radnih dužnosti koje su produkt nezakonitog rada radnika ili nezakonitog raspolaganja sa sredstvima poslodavca;

- Rješavanje višegodišnjih sporova  izvansudskom nagodbom;

- Rad zaposlenih liječnika iz općih/specijalnih bolnica/klinika za druge poslodavce?

PITANJA I OGDOVORI

PITANJA, na koja odgovara I. Gabrilo, dipl. iur. - dežurstvo/pripravnost u primarnoj razini  zz

PITANJA , na koja odgovara A. Gabrilo, dipl. oecc -  amortizacija

IZ RADA UDRUGE

- Dopuna Zapisnika sa sjednice Predsjedništva Skupštine Udruge od 14.07.2007.g.

- Zapisnik sa   sjednice Predsjedništva Skupštine Udruge  od  20.10. 2007.g.

- Zapisnik sa   sjednice Povjerenstva za ljekarničku djelatnost  od 11.10. .2007.g.


INTERVJU:

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4

st1\:*{behavior:url(#ieooui) } /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; font-variant:small-caps; mso-fareast-language:EN-US;}

POSJET PRIVATNOJ STOMATOLOŠKOJ ORDINACIJI U MATULJIMA


1.500 upisanih osiguranika, a broj se svakodnevno povećava

Uspješna Ordinacija i veliki planovi za budućnost   

 


Razgovor: Eddy Žeželić, dr. stom., Matulji, Branka Laginje 33 A

 

            Razgovor u ovom broju Časopisa „Privatna praksa u zdravstvu“ odlučili smo obaviti u Primorsko-goranskoj županiji.

            Nismo se uputili u najveći grad Rijeku, već smo posjetili neposredno susjedstvo - pitoreskne Matulje, te se pritom osladili čuvenim marunima.

Naš sugovornik ovog puta bio je Eddy Žeželić, dr. stom,  kojeg smo posjetili u obiteljskoj kući, u sklopu koje se nalazi i stomatološka ordinacija.

 


Doktore Žeželiću, molimo da se ukratko predstavite, da predstavite Vašu obitelj i za početak razgovora, ispričate nam kako provodite slobodno vrijeme, nakon napornog rada ? 

Rodio sam se 1957. u Rijeci, oženjen sam, supruga Ingrid po struci je informatičarka i radi sa mnom na radnom mjestu medicinskog suradnika – menadžera.

Imamo dvoje djece - stariji sin, Zaviša, student je prve godine stomatologije, a mlađa kći Lola pohađa treći razred hotelijersko-turističke škole u Opatiji.

Nemam pravi hobi, ali supruga i ja, kao bivši sportaši, nastojimo slobodno vrijeme koje nam ostane nakon drugih obiteljskih obaveza, provesti aktivno ili dalje od svakodnevnog miljea.

Djeca su nam već odrasla i imaju svoj ritam koji često nije usklađen s našim obvezama.

Međutim, naša konstantna prisutnost u kući omogućuje nam da pratimo i sudjelujemo u svemu. Imamo vrlo dobar odnos, s varijacijama na temu, ali koji podrazumijeva i kompromisno prijateljstvo, kao i, kada je to potrebno, beskompromisno roditeljstvo

 

Opišite nam Vašu naobrazbu -školovanje, specijalizacija …?

Maturirao sam u opatijskoj gimnaziji 1976. g., te upisao Stomatološki fakultet u Rijeci. Nakon diplome i položenog stručnog ispita, zaposlio sam se u Domu zdravlja Rijeka.

Opišite tijek Vaše profesionalne karijere ?

Prvo radno mjesto mi je bilo u Domu zdravlja Rijeka, gdje sam radio do 1993. godine, do odlaska na hrvatsko bojište.

Nakon povratka iz domovinskog rata, otvorio sam privatnu praksu u obiteljskoj kući u Matuljima. Razlog odlaska u privatnu praksu bila je želja da razvijam sebe i svoju profesiju u smjeru i na način koji sam želio. 

Kakvom opremom raspolažete u Ordinaciji?

Ordinacija se sastoji od dvije ambulante opremljene najsuvremenijom opremom: novim stomatološkim jedinicama, s tim, da je u svakoj ambulanti  instaliran i  RTG uređaj, te RVG i intraoralne kamere.

Sve je informatički umreženo i spojeno s prijemnom kancelarijom. Veliku pozornost posvećujemo sterilizaciji instrumenata, što se postiže njihovim pakiranjem i autoklaviranjem.

            S koliko suradnika radite?

U Ordinaciji je zaposleno četvoro suradnika: dva liječnika, ja kao nositelj prakse i od 2004. mlađi kolega dr. Emil Ćosić, medicinska sestra Andrea Bokan i moja supruga Ingrid kao zdravstveni suradnik.

Kakve poslove obavlja Vaša supruga?

Supruga vodi svu administraciju, knjigovodstvo i komunikaciju s pacijentima, a i stalno je prisutna u Ordinaciji.  

Drag mi je jutarnji ritual zajedničkog ispijanja kave, kada se supruga i ja najčešće i najkvalitetnije dogovaramo u vezi svakodnevnih obaveza i organizacije rada.

Koje je radno vrijeme Ordinacije ?

Radno vrijeme Ordinacije zakonski je određeno, ali se poštuje i namjera da smo uvijek dostupni našim pacijentima, s obzirom na njihove obaveze i mogućnosti.

S obzirom da je Ordinacija u obiteljskoj kući u kojoj živimo, ne može se uvijek podvući crta između radnog i privatnog vremena, pacijenti su navikli da smo im uvijek dostupni, što je i razumljivo.

Naime, sami smo željeli razvijati obiteljsku praksu.

Bez obzira na definirano radno vrijeme Ordinacije, aktivan i pasivan angažman oko iste je cjelodnevan, bilo da se radi o pacijentu, rade analize, planiraju radovi, ili provodi edukacija.

Koliko imate upisanih osiguranika, kojih dobnih i ostalih struktura ?

Usluge Ordinacije koristi oko 1.500 osiguranika užeg i šireg područja, svih dobnih struktura, a najviše imamo dobne skupine između 18 i 65 godina.

Broj naših osiguranika se iz dana u dan povećava. 

Imate li potpisan ugovor s HZZO-om?

Nakon trinaest godina isključivo privatne prakse, a kako na našem području nije popunjena mreža primarne stomatološke zaštite, uz postojeći broj korisnika usluga, odlučili smo konkurirati za dobivanje ugovora sa HZZO-om i time postati dostupniji široj populaciji ljudi. Ugovor smo potpisali u prosincu 2006.g. Još uvijek prolazimo kroz tzv. „porođajne muke“ u nastojanju da udovoljimo novim osiguranicima i zadovoljimo sve zakonske regulative i zadržimo kvalitetu pružene usluge.

Jeste li član Hrvatske stomatološke komore i kako ste zadovoljni članstvom ?

Da, član sam Hrvatske stomatološke komore. Vrlo sam zadovoljan podrškom koju dobivam kao njen dugogodišnji član, jer mi omogućuju ciljane, strukovne informacije i edukaciju.

Kakva su Vaša iskustva s Udrugom privatnih poslodavaca u zdravstvu?

Član sam Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu od samog početka vlastite privatne prakse. Tijekom iste, prigodom donošenja poslovnih odluka i rješavanja tekućih problema, Udruga me uvijek redovno i korektno pratila.

Veliku pomoć nalazim u Časopisu „Privatna praksa u zdravstvu“, koji primam kao član Udruge. U njemu pronalazim sve važne i relevantne informacije za privatnu praksu ali i opisana iskustva drugih kolega.

Imate li još kakvih primjedbi ili zapažanja, vezanih uz Vaš rad?

Kad se osvrnem unatrag i sagledam sve okolnosti u kojima radimo, te procijenim suradnju našeg malog tima, odnose koje stvaramo i gradimo s pacijentima, te kvalitetu i raznolikost usluga koje pružamo, mogu reći da sam zadovoljan.

Problemi na koje nailazimo, najviše proizlaze iz činjenice da se velik broj propisa i zakona nisu sasvim suživjeli s realnim situacija u našoj djelatnosti, što se dijelom odnosi na ekipiranost, prostorne i tehničke uvjet, kao i na probleme u neposrednom pružanju stomatoloških usluga, što rezultira, ponekim kompromisom, ali – nikako ne na štetu pacijenta.

            Koji su Vam budući planovi u vezi rada Ordinacije ?

Zbog podizanja kvalitete usluga na još višu razinu, što podrazumijeva i veću komociju u radu, želja mi je otvoriti zdravstvenu ustanovu koja bi bila namijenjena suradnicima specijalistima, sa rendgen kabinetom za suvremenu dijagnostiku i zubotehničkim laboratorijem.

Moram napomenuti da moje namjere počivaju i na činjenici da sin Zaviša studira stomatologiju i da ono što ja ne uspijem dostići, uspjet će, nadam se, moj sin.

Velika mi je želja da on specijalizira ono što će ga najviše interesirati, a samim tim konačan cilj bit će lakše ostvariv.

Našem sugovorniku dr. stom. Eddyju Žeželiću poželjeli smo povećanje broja osiguranika, otvaranje stomatološke ustanove, kao i uspjeh u budućem radu, a mi smo se, uživajući u toplim bojama zlatne jeseni, vratili u magloviti Zagreb.                         S.G.


POSLOVNE OBAVIJESTI
Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4  

* pripremio Ivan Gabrilo, dipl. iur *

 PODACI O PLAĆAMA U RH

 P  R  O  S  J  E  K

NETO PLAĆE PO  R A D N I K U  U NEKIM POSLOVNIM SUBJEKTIMA RH ZA

RAZDOBLJE 1997. do 2006. g. TE I-VII/07.  I  INDEKS I-VII/07./ Ø 2006.

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; font-variant:small-caps; mso-fareast-language:EN-US;}

Rast Ø plaća I-VII/07./Ø2006.g. = prosječno 3,99%

Iz prethodne tablice je vidljivo da su plaće svih zaposlenih u RH, u razdoblju I-VII/2007.g.  porasle za prosječno 3,99 %, u odnosu na prosjek plaća zaposlenih RH za 2006.g. Prosječni rast plaća od nabrojenih djelatnosti bio je veći u svim djelatnostima osim u djelatnostima financija, u odnosu na prosjek rasta plaća svih u RH.

Iznenađuje da su prosječne plaće u djelatnosti financija ostvarene sa cca 3,10 %-tna poena manje od ostvarenog prosjeka svih za isto razdoblje u odnosu na 2006.g.

Veći %-tak rasta plaća u neprivrednim djelatnostima u odnosu na prosjek svih upućuje na saznanje da su plaće u privrednim djelatnostima stagnirale ili rasle sporije od rasta u neprivredi. To je logično, ako se zna da su plaće u 2006.g. u privrednim djelatnostima rasle po većoj stopi od rasta u neprivrednim djelatnostima. Rezultat toga je umjereniji rast ili obračun bez rasta ili čak isplata ispod obračunate i isplaćene neto plaće/subjekt gospodarske djelatnosti. 

U RH, prosječna neto plaća /radnik/mjesec za I-VII/2007. iznosila je 652,14 €  (prosječni mjesečni tečaj 1 € za Ø 2006. = 7,3227 kn, a I-VI/07.  =7,3476 kn/€, a I-VII/07=7,3404 kn/€)

                Ako usporedimo prosječnu  neto plaću/mjesec zaposlenih u RH za I-VII/2007. sa prosječnom  prodajnom vrijednošću €/kn za isto razdoblje  (7,3404 kn/€ prema objavi HNB – Mjesečno statističko izvješće br. 9/07. u izdanju Državnog zavoda za statistiku), dobijemo podatak da je radnik u RH u I-VII/2007.g.  imao prosječnu plaću od 652,14 €, ili 3,74 % više  od prosjeka za 2006.g. (628,59 €/06.), prema podatku kojeg smo objavili u Časopisu “PP” broj 2/07., odnosno 10,29 % više od prosjeka za 2005.g.  (591,28 €/05.).

 Prosjek rasta plaće iskazan u € manji je  od rasta prosječne plaće zaposlenih u RH mjereno u HRK za cca  0,25  %-tnih poena,  zbog rasta vrijednosti tečaja € prema kn (prosjek za I-VII/07 = 652.14 €/mj, a I-VI/07. = 650,00 €/mj.,   prosjek za 06.= 628,59 €, a za 2005.g. = 591,28 €).

 

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4
st1\:*{behavior:url(#ieooui) } /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin:0cm; mso-para-margin-bottom:.0001pt; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-fareast-font-family:Calibri; mso-fareast-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-bidi-font-family:"Times New Roman"; mso-bidi-theme-font:minor-bidi; font-variant:small-caps; mso-fareast-language:EN-US;} P  R  O  S  J  E  K BRUTTO PLAĆE PO  R A D N I K U    U   RH ZA RAZDOBLJE 1997. do 2006. g., TE I-VII/07. I  INDEX Ø I-VII 2007/ Ø 2006.
 
Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-fareast-language:EN-US;}

N a j a v a:

Za doktore medicine/stomatologe i … za 2008.g.

Za 2008.g., iznos poduzetničke plaće, odnosno iznos osnovice za plaćanje doprinosa za slobodna zanimanja (doktori medicine/stomatologije u privatnoj praksi, odvjetnici, javni bilježnici, …svi nabrojeni u članku 18. Zakona o porezu na dohodak), tj. osobe koje obavljaju profesionalnu djelatnost, iznositi će 7.672,50 kn bruto/mjesec ili 6,24 % više od osnovice za 2007.g. – 7.221,50 kn bruto/mjesec (iznos osnovice utvrđen je primjenom članka 12. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja tako, da je iznos prosječne bruto plaće u RH/radnik – PBP -  obračunat za razdoblje I-VIII/07. pomnožen sa koeficijentom 1,10. PBP za razdoblje I-VIII/07. iznosi 6.975,00 kn bruto/mjesec – objava NN, 112/07.).

Za medicinske sestre, zubne tehničare i… za 2008.g.

Za medicinske sestre koje obavljaju djelatnost privatne prakse, mjesečna osnovica za obračun doprinosa utvrđuje se na isti način, kako je navedeno u prethodnom stavku, ali po koeficijentu 0,65 od PBP/radnik  za I-VIII/07., temeljem članka 11. Zakona. To znači da bi osnovica za obračun doprinosa iznosila 4.533,75 kn bruto/mjesec (6.975,00  kn x 0,65).

Za volontere i… za 2008.g.

Osnovica za obračun doprinosa za volontere, iznosila bi u visini najniže osnovice za obračun doprinosa, prema članku 25. Zakona, a to za 2008.g. znači osnovica (PBP) x koeficijent 0,35 = 2.441,25 kn bruto/mjesec.

Iznos najniže osnovice za obračun doprinosa = iznos najniže plaće u privatnoj praksi Hrvatske 

                Sukladno iznijetom možemo najaviti da će u 2008.g. iznos najniže plaće u privatnoj praksi Hrvatske iznositi 2.441,25 kn bruto/mjesec, sukladno članku 129. Kolektivnog ugovora (iznos najniže plaće u privatnoj praksi Hrvatske = iznos najniže osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja). Iznos najniže plaće u 2008.g. biti će za cca 6,24 % veći od važećeg iznosa u 2007.g. (2.298,00 kn bruto/mjesec). Iznos najniže plaće, u privatnoj praksi Hrvatske najčešće se koristi kod izračuna plaće pripravnika i specijalizanata, pored izračuna doprinosa za volontere.

* * * * *

Rast bruto plaća, npr. Ø I-VII/07 /1997.g. je 89,69 %

Ako usporedimo prosječnu bruto plaću/radnik u RH I-VII/07/1997.g., dobijemo podatak o rastu plaća za 89,69 %.

Taj podatak je interesantan za privatnu praksu Hrvatske, naročito subjekte primarne razine zdravstvene zaštite, jer su kalkulacije za usluge  - "glavarina”  i bod – rađene za 1997.g., a nakon toga su povećavane određenim %. Za ilustraciju navodimo, da je „glavarina“ za opću medicinu, za isto razdoblje povećana za samo 79,41 % ili za cca 10,00 %-tnih poena manje od rasta plaća ili za 12,47 % manje (01.01.1997.g. = 107,92 kn/osiguranik, a 01.01.2007.g. = 193,60  kn/osiguranik).

Plaće i domaći brutoproizvod po stanovniku (BDP) mjeren metodom pariteta kupovne moći (PKM, u US $)

                Vrijednost BDP/stanovnik/2005.g. iznosila je:

o             Albanija 5.405 US $

o             Austrija 33.432 US $

o             Belgija 31.244 US $

o             Bjelorusija 7.711 US $

o             Bosna i Hercegovina 6.035 US $

o             Bugarska 9.223 US $

o             Češka 18.341 US $

o             Čile 11.937 US $

o             Estonija 16.414 US $

o             Etiopija 823  US $

o             Francuska 29.187 US $

o             Grčka 22.392 US $

o             Hrvatska 12.328 US $

o             Indija 3.320 US $

o             Irska 40.610 US $

o             Italija 28.534 US $

o             Izrael 23.474 US $

o             Jemen 751 US $

o             Kina 7.198 US $

o             Kuvajt 16.301 US $

o             Litva 14.158 US $

o             Luxemburg 69.800 US $

o             Mađarska 16.823 US $

o             Maroko 4.503 US $

o             Moldova 2.527 US $

o             Norveška 42.364 US $

o             Njemačka 30.579 US $

o             Poljska 12.994 US $

o             Rumunjska 8.785 US $

o             Rusija 11.041 US $

o             Saudijska Arabija 15.229 US $

o             Slovačka 16.041 US $

o             Slovenija 21.808 US $

o             Srbija 5.348 US $

o             Španjolska 26.320 US $

o             Turska 7.950 US $

o             Ukrajina 7.213 US $

o             V. Britanija 30.436 US $

Izvor:  Wikipedija

Popis zemalja po BDP (PKM – metoda pariteta kupovne moći), u iznosima US $ (prema podacima MMF-a)

•             Svijet -  61 tisuću milijardi US $,

•             EU – 12 tisuća milijardi US $

•             SAD – 12 tisuća milijardi US $, i nalazi se na 1. mjestu svjetske rang-liste od 181 zemlje,

•             Kina – 9 tisuća milijardi US $, na 2. mjestu

•             Japan – 4 tisuće milijardi US $, na 3. mjestu

•             Indija – 3,5 tisuće milijardi US $, na 4. mjestu

•             Njemačka – 2,5 tisuće milijardi US $, na 5. mjestu

•             Velika Britanija – 1,8 tisuće milijardi US $, na 6. mjestu

•             Francuska – 1,8 tisuće milijardi US $, na 7. mjestu,

•             Italija – 1,7 tisuće milijardi US $, na 8. mjestu

•             Brazil – 1,6 tisuća milijardi US $, na 9. mjestu

•             Rusija – 1,6 tisuća milijardi US $, na 10. mjestu

•             Južna Koreja – 1 tisuću milijardi US $, na 14. mjestu

•             Tajvan – 0,6 tisuća milijardi US $,  na 16. mjestu

•             Ukrajina – 0,3 tisuće milijardi US $, na 28. mjestu

•             Belgija – 0,3 tisuće milijardi US $, na 30. mjestu

•             Austrija – 0,3 tisuće milijardi US $, na 34. mjestu

•             Grčka – 0,2 tisuće milijardi US $, na 37. mjestu,

•             Rumunjska – 0,2 tisuće milijardi US $, na 44. mjestu,

•             Češka – 0,18 tisuća milijardi US $, na 46. mjestu

•             Mađarska – 0,17 tisuća milijardi US $, na 48. mjestu

•             Slovačka – 0,08 tisuća milijardi US $, na 60. mjestu,

•             Bugarska – 0,07 tisuća milijardi US $, na 66. mjestu

•             Hrvatska – 0,054 tisuća milijardi US $, nalazi se na 73. mjestu

•             Srbija – 0,044 tisuća milijardi US $, nalazi se na 80. mjestu

•             Slovenija – 0,043 tisuća milijardi US $, nalazi se na 81. mjestu

•             Bosna i Hercegovina – 0,023 tisuća milijardi US $, nalazi se na 104. mjestu svjetske rang-liste, od 181 zemlje.

 

 

* * * * *

Podaci o korisnicima mirovina, sa   zaštitnim dodatkom, isplaćene za rujan 2007.g., prema podacima iz Časopisa: Mjesečno statističko izvješće br. 9/07  koji izdaje Državni zavod za statistiku

  Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin:0cm; mso-para-margin-bottom:.0001pt; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-fareast-font-family:"Times New Roman"; mso-fareast-theme-font:minor-fareast; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-bidi-font-family:"Times New Roman"; mso-bidi-theme-font:minor-bidi;} Podaci o korisnicima mirovina, sa   zaštitnim dodatkom, isplaćene za rujan 2007.g., prema podacima iz Časopisa: Mjesečno statističko izvješće br. 9/07  koji izdaje Državni zavod za statistiku

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4
st1\:*{behavior:url(#ieooui) } /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-ansi-language:EN-US; mso-fareast-language:EN-US; mso-bidi-language:EN-US;}

Prijelazno razdoblje za izračun prava na starosnu i prijevremenu mirovinu traje do 2009. godine

  još 3 godine traje prijelazno razdoblje

 

            Prema odredbama članka 184. Zakona o MO, završetak prijelaznog razdoblja za izračun prosječnog koeficijenta plaće osiguranika/prosječna plaća svih u RH/godina je 2009. g. Te godine i nakon te godine,  vrijednosni bodovi/osiguranik izračunavaju se za 40 uzastopnih godina staža osiguranja.

u 2007. g. 34 godine, u 2008. g. 37 godina  i u  2009. g. 40  godina staža osiguranja.

 

Uvjet za ostvarenje starosne mirovine je životna dob osiguranika i to 65 godina za muškarca, odnosno 60 za ženu i 15 g. mirovinskog staža.

 

Starosna mirovina u prijelaznom razdoblju do 2009. godine,  prema odredbama članka 178. Zakona

 

§  još samo za ovu – 2007.g.

 

Iznimno od odredbi članka 30. Zakona, pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši:

§  (9) u 2007.godini 64 godine i 6 mjeseci života muškarac, odnosno 59 godina i 6 mjeseci života žena i 15 godina i 6 mjeseci mirovinskog staža.

 

Starosna mirovina u  prijelaznom razdoblju do 2009. godine, prema odredbama članka 179. Zakona

 

            Iznimno od odredbi članka 30. Zakona, pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik koji je navršio 40 godina mirovinskog staža muškarac, odnosno 35 godina mirovinskog staža žena i kada navrši:

 

§  ovo pravo važi još samo u 2007.g.

 

§  (9) u 2007. godini 59 godina i 6 mjeseci života muškarac, odnosno 54 godine i 6 mjeseci života žena

 

Prijevremena starosna mirovina  u prijelaznom razdoblju do 2009. godine, prema odredbama članka 182. Zakona

            Iznimno od odredbi članka 31. Zakona, pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 35 godina mirovinskog staža muškarac, odnosno 30 godina mirovinskog staža žena i kada navrši:

§  ovo pravo važi  još samo u 2007.g.

§  (9) u 2007.godini – 59 godina i 6 mjeseci života muškarac, odnosno 54 godine i 6 mjeseci žena.

Nova aktualna vrijednost boda za izračun mirovine u primjeni od 01.07.2007. g.

 

 

Odlukom Upravnog vijeća HZMO-a, a na temelju podatka Državnog zavoda za statistiku, utvrđena je nova aktualna  vrijednost boda za izračun mirovine – objava NN, 91/07., u smislu članka 81. Zakona o mirovinskom osiguranju.  Nova vrijednost boda iznosi 52,76 kn/bod. U odnosu na prethodnu, važeću vrijednost do 30. 06. 2007. g. nova vrijednost je veća 2,60 % ili za 1,34 kn/aktualna vrijednost boda.

Aktualna  vrijednost boda utvrđuje se za svako polugodište tako, da se aktualna vrijednost uskladi po stopi koja se dobije kao ½ zbroja stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu i stope promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u RH u prethodnom polugodištu, u odnosu na polugodište koje mu prethodi. 

D o n i j e t   j e

ZAKON O DODATKU NA MIROVINE OSTVARENE PREMA ZAKONU O MIROVINSKOM OSIGURANJU

            Zakon je objavljen u NN, 79/07., dana 30.07.2007.g., a stupio je na snagu 07.08.2007.g.

            Člankom 1. Zakona utvrđeno je pravo osiguranika, koji su ostvarili mirovine od 01.01.1999.g., prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, NN, 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04. i 92/05.  na  d o d a t a k, prema odredbama Zakona .

            Članak 2. Zakona propisuje, da se dodatak na mirovinu utvrđuje zavisno od svote mirovine i godine ostvarivanja prava na mirovinu, te slijedom toga dodatak iznosi:

·         na mirovine ostvarene u 1999.g.  dodatak iznosi 4,0 % od mirovine,

·         u 2000.g. dodatak iznosi 8,4 %,

·         u 2001. g. dodatak iznosi 12,6 %,

·         u 2002.g. dodatak iznosi 16,3 %,

·         u 2003.g. dodatak iznosi 19,0 %,

·         u 2004.g. dodatak iznosi 20,9 %,

·         u 2005.g. dodatak iznosi 22,6 %,

·         u 2006.g. dodatak iznosi 23,8 %,

·         u 2007.g. dodatak iznosi 24,9 %,

·         u 2008.g. dodatak iznosi 25,9 %,

·         u 2009.g. dodatak iznosi 26,4 %,

·         u 2010.g. i slijedećim godinama dodatak iznosi 27,0 % od mirovine.

Osnovicu za izračun dodatka čini mjesečna mirovina/osiguranik određena i usklađena svake godine s novom aktualnom vrijednošću boda.

Dodatak na mirovinu + mirovina ne može biti veća od iznosa najviše mirovine određene prema članku 1. Zakona o najvišoj mirovini

Odredbom članka 2. stavak 7. Zakona propisano je ograničenje navedeno u podnaslovu. Što to u praksi znači/može značiti ilustrirati ćemo na primjeru:

            Osiguranik je u 2001.g. ostvario mirovinu na osnovi prosječnih plaća u razdoblju od 16 godina, za ukupno 40 g. i 4 mjeseca mirovinskog staža, u protuvrijednosti 153,1590 osobnih bodova ili za prosječno  3,7887 bodova/godina. Prema odredbama članka 1. Zakona o najvišoj mirovini, NN, 162/98., svota najviše mirovine/ osiguranik određuje se množenjem osobnih bodova, mirovinskog faktora i aktualne vrijednosti boda. Osobni bodovi za određivanje najviše mirovine utvrđuju se tako, da se bruto plaća osiguranika ostvarena u obračunskom razdoblju  dijeli sa bruto plaćom svih u RH/godina (za promatrani primjer to znači za 16 g).  Nakon toga dobiveni koeficijenti se zbrajaju i dijele sa brojem godina za koje je izračunat zbir. Dobiveni prosječni koeficijent ne može biti veći od 3,8, pozivom na odredbe članka 1. Zakona o najvišoj mirovini. Umirovljenik, čiji primjer izračuna mirovine prikazujemo, kao što je navedeno ostvario je prosječni koeficijent od 3,7887, koji je pomnožen sa 40 g. i 4 mj., ukupnog mirovinskog staža da bi osiguranik ostvario 153,1590 osobnih bodova.

     Taj umirovljenik imao bi pravo na dodatak na mirovinu od 12,6 % od osnovice (njegova početna mirovina korigirana iz godine u godinu za rast vrijednosti boda. Kada bi povećali njegov prosječan  broj osobnih bodova od 3,7887 za 12,60 % dobili bi broj od 4,2660 bodova što je za 0,4660 bodova više od 3,8. Drugim riječima, taj osiguranik umjesto 12,6 % mogao bi ostvariti dodatak na mirovinu u protuvrijednosti 0,29 %.

U slučaju ponovnog određivanja mirovine, dodatak na mirovinu ponovno se određuje na novu svotu mirovine

            Odredbom članka 4. stavak 2. Zakona propisana je odredba, kako je navedeno u podnaslovu. Što to konkretno znači? To znači, ako se je umirovljenik ponovno zaposlio, morao je mirovinu staviti u stanje mirovanja (članak 90. Zakona). Ako je proveo na radu u novom zaposlenju najmanje 1 godinu, ima pravo na izračun nove mirovine, pozivom na isti članak, ali stavak 5. Zakona o MO. Kod izračuna nove mirovine, za izračun osnovice,  uzima se razdoblje prema članku 184. Zakona o MO (svake godine za 3 godine više, računajući na 10 godina, propisano za 1999.g., što znači 2009.g. za 40 g.r.s.).

                Ako  se je osiguranik, kojega smo kao primjer obradili u prethodnom izlaganju u 2001.g. ostvario mirovinu na osnovi 16 -godišnjeg prosjeka ponovno zaposlio, pa odluči da u 2008.g. reaktivira svoju mirovinu, odredila bi mu se ponovno mirovina temeljem članka 90. Zakona na bazi 37 godina njegovog radnog staža. U tom slučaju, utvrdio bi mu se i novi prosječni koeficijent njegove plaće i plaće svih u RH. To bi za njega značilo da bi prosječni koeficijent bio cca 3,20 ne 3,7 kakav je ostvario za 16 g.r.s. Tada  bi se tom umirovljeniku ponovno utvrđivao dodatak na mirovinu u protuvrijednosti 25,9 % od osnovice. Ako prosječni koeficijent 3,2 uvećamo za 25,9 %, dobijemo koeficijent od 4,0288 ili za 47 godina mirovinskog staža  ukupno 189,3536 bodova. No, kako prosječni koeficijent ne može biti veći do najvišeg koeficijenta 3,8, ostvareni prosječni koeficijent limitira se na najviši koeficijent. To znači, da bi naš umirovljenik ostvario mirovinu po novom izračunu u protuvrijednosti 178,600 bodova ili 10,753  manje bodova, ili za 567,32 kn bruto, računajući prema vrijednosti boda u primjeni od 01.07.07. od 52,76 kn bruto/bod.

Dodatak na mirovinu ostvaruje umirovljenik od 01.10.2007.g.

                Odredbom članka 6. stavak 1. Zakona propisano je da se pravo na dodatak na mirovinu ostvaruje od 01.10.2007.g., odnosno od dana ostvarivanja prava na mirovinu, kada je to pravo ostvareno nakon tog datuma.

HZMO po službenoj dužnosti odrediti će dodatak na mirovinu, bez donošenja posebnog rješenja

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-ansi-language:EN-US; mso-fareast-language:EN-US; mso-bidi-language:EN-US;}

D o n i j e t   j e

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4
st1\:*{behavior:url(#ieooui) } /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-ansi-language:EN-US; mso-fareast-language:EN-US; mso-bidi-language:EN-US;}

Zakon je objavljen u NN, br. 79/07. 30.07.o.g.  Odredbom članka 8. Zakona propisano je da Zakon stupa na snagu 01.01.2008.g.

Značajnije promjene u Zakonu

·          Smanjen je %-tak umanjenja mirovine za prijevremenu starosnu mirovinu

            Odredbom članka 2. Zakona izmijenjen je članak 78. Zakona o MO  tako, da se %-tak umanjenja vrijednosnog boda 1, kod  odlaska u  prijevremenu starosnu mirovinu, umjesto 0,34 %/mjesec za manji broj godina života od propisanog broja, što znači 4,08 %/godina utvrđen je novi %-tak od 0,15%/mjesec ili 1,80 %/godina.

                Prema odredbama članka 31. Zakona o MO propisano je, da osiguranik ostvaruje pravo na prijevremenu starosnu mirovinu kada navrši 60 g života i 35 g mirovinskog staža muškarac, odnosno kada navrši 55 g života i 30 g mirovinskog staža žena.

·         Osiguranik koji je ostvario prijevremenu starosnu mirovinu sa relativno velikom %-tkom umanjenja, ostvariti će pravo sa manjim %-tkom od 01.01.2008.g.

 

To u praksi znači, da je osiguraniku - muškarcu, koji je ostvario prijevremenu starosnu mirovinu sa 60 g. života, mirovina bila umanjena za 20,40 %. Taj isti osiguranik od 01.01.2008.g. ostvariti će novu mirovinu, po novom izračunu, prema kojem će mu izračunata mirovina biti umanjena samo za 9 %. Izračun nove prijevremene starosne mirovine obavlja služba MO, temeljem posebnog rješenja.

Primjer izračuna prijevremene mirovine za osiguranika, koji je 01.07.2007.g. navršio ukupno 60 g života sa 37 g mirovinskog staža:

                Navedeni osiguranik ostvario je u prethodne 34 g prosječni koeficijent svoje plaće prema plaći svih u RH od 1,51. To znači da je njegova prosječna plaća/godina za 34 g  bila  prosječno 51 % veća od prosječne plaće svih za isto razdoblje. radnog staža

            Osiguranik je odlučio ostvariti prijevremenu mirovinu sa 01.10.2007.g.  Računajući do tog dana, taj osiguranik je imao 60 g i 3 mj. života. Njemu je to znači, do 65 g života, mjereno brojem mjeseci nedostajalo 57 mjeseci.

            Vrijednosni faktor 1,00 za izračun prijevremene mirovine umanjuje se u 2007.g. za 0,34 % za svaki mjesec manje života, u odnosu na 65 godina, što za konkretni slučaj znači 57 x 0,34 % = 19,38 % manje od mirovinskog faktora 1,00. To znači da njegov mirovinski faktor iznosi 0,8062.

            Izračun broja osobnih bodova

            Prezentiranom osiguraniku broj osobnih bodova računa se po formuli

KOPP x BGMS x VF x AVB

            Legenda:

KOPP = koeficijent odnosa prosječne plaće (1,51)

                BGMS = broj godina mirovinskog staža (37)

VF = vrijednosni faktor izračunat za osiguranika (0,8062)

AVB = aktualna vrijednost boda (52,76 kn/bod, u primjeni od 01.07.2007.g.)

1,51 x 37 = 55,87  x 0,8062 = 45,0423 osobna boda  x 52,76 = 2.376,43 kn mirovine

                Dodatak na mirovinu

                Prezentirani umirovljenik ima pravo dodatka na mirovinu ostvarenu u 2007.g. u protuvrijednosti 24,9 % obračunato na iznos mirovine. To za našeg osiguranika znači:

2.376,43 kn mirovine  + 591,73 kn dodatka = ukupno 2.968,16 kn mirovine

Izračun mirovine za istog osiguranika, kojemu se od 01.01.2008.g. izračunava prijevremena mirovina primjenom %-tka umanjenja/mjesec manje života od 65 g  za 0,15 %, umjesto 0,34 % (HZMO po službenoj dužnosti donosi novo rješenje u duhu i smislu rečenog)

                Formula za izračun nove prijevremene mirovine je ista tj.:

KOPP x BGMS x VF x AVB

                KOPP – ostaje isti (1,51)

                BGMS – ostaje isti ( 37 g)

                VF – se mijenja i iznosi  za 57 mj. života manje od 65 g., računajući do dana ostvarenja prava na mirovinu x 0,15 %/mjesec = 8,55 % manje od vrijednosnog faktora 1,00.  To znači, da je vrijednosti faktor za našeg osiguranika 0,9145.

                AVB – ostaje ista, tj. 52,76 kn/bod.

            Izračun:

1,51 x 37 = 55,87 x 0,9145 = 51,0931 osobna boda x 52,76 kn/bod  = 2.695,67 kn/mjesec  mirovine

            Dodatak na mirovinu = 591,73 kn (isti iznos izračunat za 2007.g.)

Mirovina = 2.695,67 kn/mjesec + dodatak 591,73 kn = 3.287,40 kn bruto/mjesec

            U 2007.g. umirovljenik neće plaćati porez i prirez, a u 2008.g. će plaćati, 50,86 kn poreza i prireza iz mirovine na iznos razlike do  3.000,00 kn (maksimalni iznos o.o.o. umirovljenika).

 


* * * * *

  Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-ansi-language:EN-US; mso-fareast-language:EN-US; mso-bidi-language:EN-US;}

NOVI PROPISI

 Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, NN, 107/07.

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-ansi-language:EN-US; mso-fareast-language:EN-US; mso-bidi-language:EN-US;}

Dana 27.10.2007.g. stupio je na snagu Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju. Zakon je objavljen u NN, 107/07. dana 19.10.2007.g.

       Akademske nazive stječu osobe koje završe preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij i poslijediplomski specijalistički studij.

       Stručne nazive stječu osobe koje završe stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij.

       Akademski stupanj stječu osobe koje završe poslijediplomski i sveučilišni studij.

SVEUČILIŠNI I STRUČNI STUDIJI

a)   Sveučilišni studiji

         Sveučilišni studij, prema članku 70. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, NN, 123/03.,  obuhvaća:

1.     preddiplomski studij,

2.     diplomski studij i

3.     poslijediplomski studij

Ad 1. Preddiplomski studij 

       Prema članku 3. Zakona propisano je, da osoba sa završenim preddiplomskim sveučilišnim studijem, koje u pravilu traje 3 – 4 godine, stječe od 180 – 240 ECTS bodova i akademski naziv sveučilišni prvostupnik – baccalaureus, uz naznaku struke. Kratica naziva biti će univ. bacc, npr. oec. ili iur ili sl., a stavlja se iza imena i prezimena. Za tehničke znanosti, sveučilišni prvostupnik isticati će naziv – u kratici univ. bacc. ing.geod. i sl.

Ad 2. Diplomski studij

         Uvodno je potrebno naglasiti, da je  člankom 72. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, NN, 123/03., na koji se nadovezuje/koji ga upotpunjuje Zakon o akademskih stručnim nazivima …. propisano,  da diplomski sveučilišni studij u pravilu traje 1 – 2 godine, nakon završenog preddiplomskog studija, a koji prema članku 71. istog Zakona u pravilu traje 3 – 4 godine, tako da  u zbiru diplomski sveučilišni studij može trajati 4, 5 ili 6 godina.   

         Prema članku 4. Zakona propisano je da osoba koja je završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij stječe 300 ECTS bodova i akademski naziv magistar, uz naznaku struke. Kratica naziva biti će mag. arh., mag. oec., mag. iur. i sl. i stavlja se iza imena i prezimena. Iz područja tehničkih znanosti, osoba stiče naziv mag. ing. geod., građ. ili sl. i stavlja se iza imena i prezimena osobe. Za studij medicine, stomatologije ili veterine stječe se naziv doktor npr. – kratice dr. med., dr. stom. i stavlja se iza imena i prezimena.

       Po završetku diplomskog, poslijediplomskog i poslijediplomskog specijalističkog studija studentu se izdaje diploma, čime se potvrđuje da je student završio određeni studij i čime je stekao pravo na akademski naziv/stupanj.

       Ad 3. Poslijediplomski studij

         Odredbom članka 83. Zakona o znanstvenoj djelatnosti…propisano je da poslijediplomski – doktorantski studij završava polaganjem svih ispita, izradom i javnom obranom znanstvenog doktorskog rada – disertacije.           

         Člankom 5. Zakona propisano je da osoba, koja nastavi studij nakon završenog poslijediplomskog studija, koje traje u pravilu 3 godine, stječe 180 ECTS  bodova i akademski stupanj doktor znanosti. Kratica tog stupnja je dr. sc. i stavlja se ispred imena i prezimena osobe.

Specijalizacija nakon završenog poslijediplomskog studija  

       Člankom 6. Zakona propisano je stjecanje specijalizacije osobe, koja je završila poslijediplomski studij. Specijalizacija traje od 1 – 2 godine. Osoba stječe u pravilu 60 – 120 ECTS bodova i akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke. Kratica tog naziva je univ.spec.oec. ili univ. spec. polit. i sl., tako da bi puni naziv uz primjenu naziva iz članka 4. Zakona npr. bio: mag.oec. univ. spec. oec.

       Iznimno, kao iznimka od stavka 1. članka 6. Zakona, u stavku 2. istog članka Zakona, utvrđeno je da osoba sa završetkom poslijediplomskog sveučilišnog studija u medicini, stomatologiji i veterini stječe naziv sveučilišni mag. uz naznaku struke ili dijela struke, npr. dr. med .univ. mag. epidem. i stavlja se iza imena i prezimena. 

       Po završenom programu specijalističkog usavršavanja nakon diplomskog studija, izdaje se diploma.          

b) Stručni studij

         Stručni studiji, prema članku 74. Zakona o znanstvenoj djelatnosti… provode se na visokoj školi ili veleučilištu, a mogu se provoditi i na sveučilištu. Studij traje od 2 – 3 godine, a njihovim se završetkom stječe od 120 – 180 ECTS bodova. Završetkom stručnog studija sa manje od 180 ECTS bodova stječe se stručni naziv u skladu s posebnim zakonom. Završetkom stručnog studija sa 180 i više ECTS bodova stječe se stručni naziv baccalaureus, uz naznaku struke.

         Člankom 8. Zakona propisano je, da osoba koja završi stručni studij u trajanju kraćem od 3 godine, sa manje od 180 ECTS bodova stječe stručni naziv „stručni pristupnik“ npr. oec. ili stručni pristupnik medicinske radiologije ili stručni pristupnik politologije, a kratica tog/tih naziva je pristup. oec., pristup. med. rad. i…, a stavlja se iza imena i prezimena osobe.

       Člankom 9. istog Zakona propisano je, da osoba koja završi stručni studij od najmanje 3 godine, čime je stekla 180 i više ECTS bodova stječe stručni naziv baccalaureus uz naznaku struke, npr. oec., med. radiologije, i…, s tim, da je kratica stručnog naziva bacc. oec., bacc. med. rad. i…

Specijalizacija osobe sa završenim stručnim studijem

         Osoba s diplomom stručnog studija može se specijalizirati kroz tzv. specijalistički diplomski stručni studij, koji traje 1 – 2 godine, a kandidat u pravilu stiče od 60 – 120 ECTS bodova i stručni naziv „stručni specijalist“. Taj naziv kandidat ističe uz naziv stečen na stručnom studiju ili preddiplomskom sveučilišnom studiju, npr. struč.spec.polit.

       Sa završetkom specijalističkog diplomskog stručnog studija iz područja tehničkih znanosti, osoba/kandidat stječe stručni naziv spec. inž.

       Sukladno članku 10. stavak 4. Zakona propisano je, da osobe koje su završile specijalistički diplomski stručni studij u medicini, stomatologiji i veterini stječu uz stručni naziv, npr. stručna prvostupnica (bacc.), s naznakom struke i dipl. med. sestra, koji upućuje da je prvostupnica završila i specijalistički diplomski stručni studij.

Akademski ili stručni naziv osoba koje su završile sveučilišni studij po propisima prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz 2003.g.

         Stručni nazivi osoba koje su već završile sveučilišni studij: osobe koje su završile sveučilišni studij, prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, NN, 123/03. imaju pravo koristiti odgovarajući akademski ili stručni naziv ili akademski stupanj utvrđen ovim Zakonom (članak 14. Zakona), prema uvjetima, kako je propisano člankom 120.

Zakona o znanstvenoj djelatnosti… To npr. znači, dipl. oec.  ili dipl. iur. mogu i dalje koristiti taj naziv ili se opredijeliti da koriste mag.oec. ili mag. iur., ako su tražile i dobile potvrdu ili diplomu  odgovarajućeg fakulteta o tome, da prije stečeni akademski naziv odgovara nekom od akademskih naziva iz članka 71 – 74. Zakona, odnosno članka 3. i 4. Zakona o akademskim i stručnim nazivima…  (to znači, da svi diplomanti po starim propisima mogu tražiti nova uvjerenja/potvrde/diplome sa novim akademskim nazivom od svojih bivših fakulteta).

         Članak 120. Zakona o znanstvenoj djelatnosti … isključuje automatizam u promjeni akademskog naziva, prema odredbama Zakona o akademskim i stručnim nazivima. To znači, da nema pravne zapreke steći novi akademski naziv, ali se mora zadovoljiti forma/način stjecanja, prema općem aktu matičnog fakulteta/akademski obrazovana osoba.

       Sankcije

       Osoba koja koristi akademski ili stručni naziv ili njegovu kraticu protivno odredbama Zakona o akademskim i stručnim nazivima… izlaže se riziku plaćanja novčane kazne za prekršaj od 300,00 – 15.000,00 kn, sukladno članku 13. stavak 1. Zakona.

       Odredba iz prethodnog stavka odnosi se i na one osobe koje su stekle akademski ili stručni naziv po prethodnim propisima, a koje koriste nove akademske/stručne nazive ili kratice, a da nisu dobile potvrdu/diplomu od svog bivšeg matičnog fakulteta, u smislu članka 120. Zakona.

Znanstveni naslovi – Osobe koje su stekle znanstvene naslove po bivšim propisima  dr. sc. i mr.sc. zadržavaju stečene naslove.

       Rektorski zbor utvrditi će i objaviti u NN popis akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica u roku od 3 mjeseca.

 


* * * * *

  Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-ansi-language:EN-US; mso-fareast-language:EN-US; mso-bidi-language:EN-US;} Zakon o kvaliteti zdravstvene zaštite, NN, 107/07.

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-ansi-language:EN-US; mso-fareast-language:EN-US; mso-bidi-language:EN-US;}

Dana  27.10.2007.g. stupio je na snagu Zakon o kvaliteti zdravstvene zaštite. Zakon je objavljen u NN, 107/07. dana 19.10.2007.g.

         Što je akreditacija?

         Odgovor je, prema Zakonu, akreditacija je postupak procjenjivanja kvalitete rada zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno privatnih zdravstvenih radnika, na osnovi ocjene sukladnosti njihovog rada, s utvrđenim optimalnim standardima za djelatnost koju obavljaju.

         Načela na kojima  počiva Zakon

         Svakom se pacijentu mora osigurati pravo na kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, sukladno njegovom zdravstvenom stanju i općeprihvaćenim društvenim standardima.

       Subjekti provođenja zz prema odredbama Zakona mogu biti samo  zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatni zdravstveni radnici, sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti.

       Kvaliteta zdravstvene zaštite, na koju upućuje prethodno načelo je/mora odgovarati rezultatu mjera koje se poduzimaju sukladno suvremenim spoznajama u zdravstvenim postupcima, a koje osiguravaju najviši mogući povoljan ishod liječenja i smanjenje rizika i posljedica za zdravlje ljudi.     

 

         Standardi kvalitete zz moraju biti  precizno kvantificirani, s točnim opisom mjerila u svezi s obavljanjem zdravstvenih postupaka od strane zdravstvenih radnika, s opremom, materijalima i u odgovarajućem okolišu,  uvjetima,  u  kojima se obavljaju zdravstveni postupci, da bi se osigurala propisana kvaliteta zdravstvene zaštite.

       Dobrobit pacijenta temeljno je načelo/polazište za odluku o zdravstvenim postupcima usmjereni prema pacijentu i njegovom liječenju, s pravom da on suodlučuje, sve u cilju unapređenja kvalitete njegovog života.

 

         Sigurnost zdravstvenog postupka pretpostavlja osiguranje uvjeta obavljanja zdravstvenog postupka od mogućeg nastupa štetnih/neželjenih događaja, čija bi posljedica mogla biti bolest, ozljeda na radu i drugi štetni neželjeni događaji za pacijente, nastali tijekom provođenja zdravstvenog postupka zbog smanjene ili pogrešne uporabe zdravstvene tehnologije ili standardnih operativnih postupaka, odnosno nastali njihovom zloporabom.

 

         Učinkovitost zdravstvenog postupka mora se prilagoditi  stupnju postignutog rezultata, u odnosu na očekivani rezultat zdravstvenog postupka.

 

         Djelotvornost zdravstvenog postupka mora osigurati sposobnost pružanja većeg opsega i kvalitetnije zz istim sredstvima i troškovima u najkraćem vremenu.

 

       Poboljšanje kvalitete zdravstvenih postupaka mora biti stalna težnja kritičkog  ocjenjivanja s namjerom poboljšanja tih postupaka, zasnovana na multidisciplinarnom pristupu, te usmjerena na cjelokupni sustav upućen za zz pacijenta.

       I…

Plan i program mjera za osiguranje, unapređenje, promicanje i praćenje kvalitete zz

 

         Ministar zdravstva, na prijedlog Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu (u daljnjem tekstu: Agencija) donosi plan i program mjera za osiguranje, unapređenje, promicanje i praćenje kvalitete zz. Planom se utvrđuju prioriteti za poboljšanje kvalitete zz te mjere za uvođenje jedinstvenog sustava standarda kvalitete zz i kliničkih pokazatelja kvalitete, sve prema posebnom Pravilniku.

       Planom se utvrđuju prioriteti zz.

       Ministar donosi Pravilnik o standardima kvalitete zz i načinu njihove primjene.

Svi nositelji zz, obvezni su uspostaviti sustav za osiguranje i unapređenje kvalitete zz

       Zdravstvene ustanove s više od 40 zaposlenih obvezne su ustrojiti posebnu jedinicu za osiguranje i unapređenje kvalitete zz. Te zdravstvene ustanove obvezne su osnovati  Povjerenstvo za unutarnji nadzor. Povjerenstvo obavlja slijedeće poslove: provodi aktivnosti vezano za uspostavu sustava osiguranja i poboljšanja kvalitete zz i…

       Druge zdravstvene ustanove i privatni zdravstveni radnici obvezni su odrediti odgovornu osobu za kvalitetu zz.

       Svi subjekti zz obvezni su Agenciji podnositi polugodišnje izvještaje o provođenju aktivnosti utvrđenih planom i programom mjera zz, prema Pravilniku koji donosi ministar na prijedlog Agencije.

       Akreditacija -  Svi subjekti provođenja zz mogu se  a k r e d i t i r a t i , prema posebnom Pravilniku kojeg donosi ministar,  a akreditaciju daje Agencija. Akreditacija se daje na rok od 4 godine.  

         Korist od akreditacije - HZZO utvrđuje načine stimulativnog financiranja akreditiranih subjekata zz koji imaju sklopljen ugovor o provođenju zz, pa to znači i zdravstvenog radnika privatne prakse koji je uključen u Osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti.

       Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu

       Agencija je pravna osoba, čiji je osnivač RH, koja obavlja slijedeće poslove:

·         provodi postupak davanja, obnove i ukidanja akreditacije nositelja zz (slično komorama, no, komore daju licencu pojedincu, fizičkoj osobi određenog zanimanja, dok je Agencija nadležna za pravne osobe i fizičke osobe u statusu privatnika),

·          predlaže ministru standarde kvalitete zz,

·         predlaže ministru standarde kvalitete zz  na razini primarne razine zz,

·          predlaže ministru akreditacijske standarde,

·         obavlja edukaciju na području osiguranja, unapređivanja i promicanja kvalitete zz  (identično djelatnosti komore no, s tim, da akreditaciju dobiva samo nositelj djelatnosti, ne i osoba u statusu službenika odnosno zaposlene osobe kod poslodavca),

·         nadzire standarde zdravstvenog osiguranja.

 

                Kaznene odredbe

            Zdravstvena ustanova, te trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 30.000,00 – 80.000,00 kn ako ne osigura sustav za poboljšanje i kontrolu kvalitete zz (članak 10. stavak 1. Zakona). Odgovorna osoba u pravnoj osobi i privatni zdravstveni radnik kazniti će se za prekršaj novčanom kaznom od 8.000,00 – 15.000,00 kn, za isti osnov.

            Novčanom kaznom od 30.000,00 – 70.000,00 kn kaznit će se za prekršaj zdravstvena ustanova  koja obavlja zdravstvenu djelatnost ako ne ustroji jedinicu za osiguranje i unapređenje kvalitete zz, u smislu članka 10. stavak 2. Zakona (ona pravna osoba koja ima više od 40 zaposlenih). Novčanom kaznom od 8.000,00 – 15.000,00 kn kaznit će se i odgovorna osoba u zdravstvenoj ustanovi.

            Novčanom kaznom od 20.000,00 – 50.000,00 kn kaznit će se za prekršaj zdravstvena ustanova te trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost, ako ne dostavi Agenciji polugodišnje izvješće o provođenju aktivnosti utvrđenih planom/programom mjera za osiguranje i praćenje zz. Novčanom kaznom od 5.000,00 – 10.000,00 kn kazniti će se odgovorna osoba u zdravstvenoj ustanovi, odnosno TD i privatni zdravstveni radnik.

            Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 – 10.000,00 kn kaznit će se za prekršaj radnik zaposlen kod nositelja zdravstvene djelatnosti koji odbije sudjelovati u provedbi plana i mjera i praćenja kvalitete zz – obveza utemeljena  odredbama članka 10. stavak 3. Zakona.

            Napomena:

            Plan i program mjera za unapređenje i praćenje kvalitete zz mora donijeti ministar zdravstva u roku od 6 mjeseci, od dana stupanja na snagu Zakona, to znači do 18.04.2008.g.

                Pravilnike, za čije je donošenje ovlašten Zakonom ministar, dužan je donijeti do istog roka, kako je navedeno u prethodnom stavku, tj. do 18.04.2008.g.


* * * * *

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-ansi-language:EN-US; mso-fareast-language:EN-US; mso-bidi-language:EN-US;}

Zakon o računovodstvu,

NN, 109/07.

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4
st1\:*{behavior:url(#ieooui) } /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-ansi-language:EN-US; mso-fareast-language:EN-US; mso-bidi-language:EN-US;}

Zakon o računovodstvu donijet je 05.10.2007.g., a objavljen je 24.10.2007.g. Zakon stupa na snagu 01.01.2008.g., osim članka 12. stavak 4. i članka 17. Zakona, koji stupaju na snagu danom prijema RH u članstvo u EU.

            Zakon o računovodstvu kompromisno je rješenje na relaciji europske računovodstvene regulative i Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja. U Zakon, u odnosu na još uvijek vrijedeći Zakon, ugrađene su nove određene računovodstvene regulative, kao npr.:

·         konsolidacija godišnjih financijskih izvještaja,

·         revizija godišnjih financijskih izvještaja,

·         godišnje izvješće,

·         javna objava godišnjih izvješća,

·         financijski podaci za statističke i druge potrebe,

·         registar godišnjih financijskih izvještaja i

·         nadzor računovodstvenih poslova.

U Zakonu su prihvaćeni prijedlozi pregovaračke skupine EU, što znači i nove obveze poduzetnicima. 

            Odredbe Zakona d u ž n i   su primjenjivati poduzetnici i to:

  1. trgovačko društvo i trgovac pojedinac određeni propisima koji uređuju TD (to znači i zdravstvene ustanove u vlasništvu domaćih/stranih pravnih i fizičkih osoba, osnovane s namjerom stjecanja dobiti, prema članku 1. stavak 3. Zakona o ustanovama = posluju po načelima za javno trgovačko društvo),
  2. svaka druga  pravna i fizička osoba koja je obveznik plaćanja poreza na dobit, određena propisima koji uređuju poreze (sve privatne zdravstvene ustanove, jer su osnovane s namjerom stjecanja dobiti, u smislu članka 2. Zakona o porezu na dobit,NN, 177/04., ali i fizičke osobe, kao što su npr. svi ljekarnici ili medicinsko-biokemijski laboratoriji, tj. oni koji su u prethodnom razdoblju ostvarili 1. ukupni prihod veći od 2 milijuna kn ili 2. dohodak veći od 400.000,00 kn ili 3. ako su imali dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2 milijuna kn ili 4. su u prethodnom razdoblju zapošljavali više od 15 radnika).

Razvrstavanje poduzetnika

            Poduzetnici se razvrstavaju prema podacima iz financijskog izvještaja na zadnji dan poslovne godine, koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju financijski izvještaji i to prema  iznosu ukupne aktive i iznosu prihoda,  u 1. male, 2. srednje i 3. velike poduzetnike.  

            Mali poduzetnici su oni koji ne prelaze 2 od slijedeća 3 uvjeta: aktiva 32,500.000,00 kn, prihod od 65,000.000,00 kn i prosječan broj radnika tijekom poslovne godine 50. U tu grupu malih poduzetnika ulaze praktično sve privatne zdravstvene ustanove.

            Uvjeti za srednje poduzetnike su: ukupna aktiva 130 milijuna kn, prihod 260 milijuna kn i prosječan broj radnika 250 i više.

            Veliki poduzetnici su svi poduzetnici koji prelaze uvjete iz prethodnog stavka.

            Računovodstveni poslovi

            U računovodstvene poslove spadaju poslovi kao što su:

  • prikupljanje i obrada podataka na temelju knjigovodstvenih isprava,
  • priprema i vođenje poslovnih knjiga,
  • priprema i sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja,
  • prikupljanje i obrada podataka u vezi pripreme i sastavljanja godišnjih izvještaja te financijskih podataka za statističke, porezne i druge potrebe.

(ne i izrada knjigovodstvenih isprava, koji ulaze u nadležnost poduzetnika, kao što su ugovori, rješenja, odluke i sl.)

U prikupljanju i sastavljanju knjigovodstvenih isprava, vođenju poslovnih knjiga, te sastavljanja financijskih izvještaja, poduzetnik mora osigurati da su poštuju računovodstveni standardi i temeljena načela urednog knjigovodstva.

Iz knjigovodstvenih isprava i iz poslova vođenja poslovnih knjiga/sastavljanja godišnjih izvještaja, poduzetnik mora osigurati mogućnost provjere poslovnog događaja.

Knjigovodstvena isprava

Knjigovodstvena isprava je pisani dokument ili elektronički zapis o nastalom poslovnom događaju.

Knjigovodstvena isprava mora se sastaviti na mjestu i u vrijeme nastanka poslovnog događaja, osim onih isprava koje se sastavljaju u knjigovodstvu poduzetnika.

Knjigovodstvena isprava mora nedvojbeno i istinito sadržavati sve podatke o poslovnom događaju.

Knjigovodstvenom ispravom smatra se i isprava primljena telekomunikacijskim putem, preslika izvorne isprave ili isprava na elektroničkom zapisu, ako je na ispravi navedeno mjesto čuvanja izvorne isprave, odnosno razlog upotrebe preslike i potpisana je od ovlaštene osobe za zastupanje poduzetnika ili od osobe na koju je prenesena ovlast.

Čuvanje knjigovodstvenih isprava

Knjigovodstvene isprave čuvaju se kao izvorne isprave, na nositelju elektroničkog zapisa ili nositelju mikrografske obrade.

Knjigovodstvene isprave čuvaju se:

1.    isplatne liste, analitička evidencija o plaćam za koje se plaćaju obvezni doprinosi – trajno;

2.    isprave na temelju kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu knjigu – najmanje 11 godina;

3.    isprave na temelju kojih su podaci uneseni u pomoćne knjige – najmanje 7 godina;

Rok za čuvanje počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose poslovne knjige u koje su isprave unesene.

Poslovne knjige

            Poslovne knjige vode se po načelu sustava dvojnog knjigovodstva.

            Poslovne knjige čine: dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige.

            Dnevnik je poslovna knjiga u koju se unose knjigovodstvene promjene slijedom vremenskog nastanka a može se uspostaviti kao jedinstvena poslovna knjiga ili više knjiga za pojedine  bilančne skupine zapisa ili za izvanbilančne zapise.

            Glavna knjiga je sustavna knjigovodstvena evidencija promjena nastalih na financijskom položaju i uspješnosti poslovanja, a sastoji se od 2 dijela – bilančni zapisi i izvanbilančni zapisi. Glavna knjiga mora sadržavati unaprijed pripremljena konta, koja, sukladno potrebama poduzetnika osiguravaju podatke za godišnje financijske izvještaje.

            Pomoćne knjige se vode u pravilu zasebno.

            Vođenje u čuvanje poslovnih knjiga

            Poslovne knjige otvaraju se početkom poslovne godine.

            Poslovna godina u pravilu je kalendarska godina.

            Pomoćne knjige otvaraju se donosom stanja iz poslovnih knjiga prethodne godine.

            Poslovne knjige moraju se zaključiti na kraju poslovne godine i čuvati u propisanim rokovima.

            Dnevnik i glavna knjiga čuvaju se najmanje 11 godina.

            Pomoćne knjige čuvaju se najmanje 7 godina.

            Popis imovine i obveza

     Na početku poslovanja, poduzetnik mora popisati imovinu i obveze i navesti njihove pojedinačne vrijednosti u količinama i u novčanom iznosu.

            Poduzetnik mora najmanje jedanput i to na kraju poslovne godine popisati imovinu i obveze i s tim  uskladiti  knjigovodstveno stanje.

            Kako je navedeno u prethodnom stavku, poduzetnik mora popisati imovinu i obveze, u slučaju promjene cijena proizvoda i roba, statusnih promjena, otvaranja stečajnog postupka ili postupka likvidacije. U slučaju nastanka statusne promjene, pokretanja postupka likvidacije/otvaranja stečaja, poduzetnik je dužan dostaviti izvještaje u roku od 90 dana, od dana nastanka osnova.

            Ako poduzetnik tijekom poslovne godine nije imao poslovnih aktivnosti, pa slijedom toga nije unio podatke o imovini i obvezama u poslovne knjige, dužan je do 31.03. tekuće godine FINI dostaviti  i z j a v u  o neaktivnosti za prethodnu poslovnu godinu.  

            Rok dostave financijskih izvještaja

            Bilancu, račun dobiti i gubitka i dodatne podatke za prethodnu kalendarsku godinu poduzetnik je dužan FINI dostaviti do 31.03. tekuće godine.

Vođenje registra godišnjih fin. izvještaja

            Godišnje financijske izvještaje poduzetnik dostavlja FINI (financijska agencija).

            FINA obavještava Sudski registar o financijskim izvještajima/godišnjem izvješću koji je namijenjen javnoj objavi.

            Ako poduzetnik ne dostavi godišnji fin. izvještaj FINI, FINA obavještava Ministarstvo financija – Poreznu upravu.

            Nadzor računovodstvenih poslova

            Ministarstvo financija – Porezna uprava obavlja nadzor poduzetnika u dijelu računovodstvenih poslova, tj. da li poduzetnik obavlja računovodstvene poslove s odredbama zakona i drugih propisa koji uređuju obavljanje poslova poduzetnika, na način:

  1. praćenjem, prikupljanjem i provjerom knjigovodstvenih isprava, poslovnih knjiga, godišnjih financijskih izvještaja, te drugih poreznih i statističkih izvještaja,
  2. izravnim nadzorom poduzetnika,
  3. provjerom sustava koji poduzetnik primjenjuje za obradu podataka.

Kaznene odredbe

            Novčanom kaznom od 20.000,00 – 100.000,00 kn kaznit će se osoba ovlaštena za zastupanje poduzetnika (knjigovodstveni servis ili TD d.o.o. za vođenje knjigovodstva i sl.) i to za kazneno djelo:

1. netočnog prikazivanja imovnog stanja,

2. financijskog položaja i uspješnosti poslovanja poduzetnika u godišnjim financijskim izvještajima s namjerom da stekne imovnu korist za svoj ili tuđi račun ili da nekome nanese štetu.

            Novčanom kaznom za djelo iz prethodnog stavka kazniti će se i poduzetnik (to znači i zdravstveni radnik privatne prakse – obveznik plaćanja poreza iz dobiti i zdravstvena ustanova) novčanom kaznom od 50.000,00 – 500.000,00 kn.

            Novčanom kaznom od 50.000,00 – 500.000,00 kn kazniti će se poduzetnik u čijim poslovnim knjigama poslovni događaj bude utemeljen na nevjerodostojnoj dokumentaciji (isto, zdravstveni radnik privatne prakse – obveznik plaćanja poreza iz dobiti i zdravstvena ustanova, koja je obveznik plaćanja poreza iz dobiti).

     Pravno uporište za kaznenu odgovornost pod 1. i 2. nalazimo u odredbi članka 286. KZ-a, koji propisuje kazneno djelo za onoga tko s ciljem, da on ili druga pravna/fizička osoba izbjegne potpuno ili djelomično plaćanje poreza, doprinosa i zdravstvenog osiguranja, drugih propisanih doprinosa ili davanja, daje lažne podatke o zakonito stečenim dohocima ili o drugim činjenicama koje su od utjecaja za utvrđivanje iznosa ovakvih obveza, ili tko s istim ciljem ne prijavi zakonito stečeni prihod ili druge činjenice koje su od utjecaja za utvrđivanje ovakvih obveza, koje je po zakonu dužan prijaviti, a iznos obveze čije s plaćanje izbjegava prelazi 10.000,00 kn. Za to kazneno djelo propisana je kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina.      

Pravno uporište za kaznenu odgovornost pod 1. i 2. nalazimo i u odredbi članka 293. Kaznenog zakona (NN, 110/97., 129/00., 55/01., 105/04., 71/06.), koji propisuje, da odgovorna osoba u pravnoj osobi ili u pravnoj osobi koja za pravnu osobu obavlja poslove, u obavljanju poslova, s ciljem da za nju pribavi protupravnu imovinsku korist npr. lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica dovede drugoga u zabludu i time ga navede da ovaj, na štetu svoje ili tuđe imovine učini ili nešto ne učini. U tom slučaju propisana je kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina.

            Člankom 291. KZ-a propisana je kaznena odgovornost za odgovornu osobu u pravnoj osobi, koja kršenjem zakona ili drugog propisa o poslovanju očito nesavjesno posluje ili koja grubo povrijedi dužnost o skrbi o imovinskim interesima pravne osobe, koja se temelje na zakonu, … i time prouzroči štetu toj pravnoj osobi. Za to kazneno djelo propisana je kazna zatvora od 3 mjeseca do 3 godine.      

Članak 10. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela (NN, 151/03.) propisao je novčanu kaznu od 5.000,00 – 2 milijuna kn, od 10.000,00 – 3 milijuna kn, od 15.000,00 – 4 milijuna kn i od 20.000,00 – 5 milijuna kn,  ako je učinjeno kazneno djelo, za koje je propisana kazna zatvora od 6 mjeseci i više, odnosno od  1 godine i više („slučaj“ iz članka 293. KZ-a).

                Zakon o računovodstvu povećao je minimalne kazne, a smanjio i maksimalne kazne. Plaćanje kazni temeljem navedena 3 zakona koji reguliraju tu materiju, ne isključuje jedna drugu. Pravna osoba po Zakonu o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela kaznit će se za kazneno djelo koje je propisano za krivnju odgovorne osobe (čl. 291. KZ-a), kao što je navedeno u Zakonu o računovodstvu – kazna poduzetnika od 50.000,00 – 500.000,00 kn.

            Prekršajne odredbe

            Novčanom kaznom od 10.000,00 – 100.000,00 kn kazniti će se za prekršaj poduzetnik ako:

1.    ne vodi poslovne knjige (članak 4)

2.    ne sastavi knjigovodstvenu ispravu, (članak 5)

3.    ne sastavlja knjigovodstvene isprave sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 5. i 6.)

4.    ne provjerava knjigovodstvene isprave prije unosa u poslovne knjige (članak 6.),

5.     ne čuva knjigovodstvene isprave u rokovima i na način sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 7.),

6.    ne vodi poslovne knjige sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 9.)

7.     ne otvori poslovne knjige sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 9.)

8.     ne zaključi poslovne knjige sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 10.)

9.     ne zaštiti poslovne knjige koje se vode na elektroničkom mediju sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 10.)

10.  ne čuva poslovne knjige u rokovima i na način sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 10.)

11.  ne popiše imovinu i obveze sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 11.)

12.  ne sastavlja i ne prezentira godišnje financijske izvještaje primjenom HSFI-ja odnosno Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (članak 13.)

13.  ne sastavi godišnje financijske izvještaje (članak 15.)

14.  ne sastavlja godišnje financijske izvještaje sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 15.)

15.  ne čuva godišnje financijske izvještaje u rokovima i na način sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 15.)

16.  ne sastavi konsolidirane financijske izvještaje (članak 16.)

17.  ne sastavlja konsolidirane financijske izvještaje sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 16.),

18.  ne čuva konsolidirane godišnje financijske izvještaje u rokovima i na način sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 16.),

19.  ne revidira godišnje financijske izvještaje (članak 17.),

20.  ne čuva revizorsko izvješće u rokovima i na način sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 17.),

21.  ne izradi godišnje izvješće (članak 18.),

22.  ne izrađuje godišnje izvješće sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 18.)

23.  ne sastavlja poslovne knjige i ne sastavlja godišnje financijske izvještaje i druge financijske informacije na hrvatskom jeziku i u valutnoj jedinici koja se primjenjuje u Republici Hrvatskoj (članak 19.)

24.  ne dostavi godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće te revizorsko izvješće, ako je dužan revidirati svoje godišnje financijske izvještaje, i druge dokumente Financijskoj agenciji radi javne objave u rokovima sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 20.)

25.  ako podatke dobivene iz Registra godišnjih financijskih izvještaja koristi suprotno odredbama članka 24. stavka 4. ovoga Zakona

26.  ne omogući nadzor ovlaštenoj osobi sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 28.)

27.  ne otkloni utvrđene nepravilnosti i ne obavijesti Ministarstvo financija o tome sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 30.).

Zastara

            Prekršajni postupak ne može se pokrenuti nakon proteka 3 godine od dana saznanja da je radnja  prekršaja dovršena.

            Apsolutni zastarni rok je 6 godina.

            Na tijek i prekid zastare, te na zastaru izvršenja, primjenjuju se odredbe Zakona o prekršaju.

* * * * *

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima za određivanje područja na kojem će se osnivati ljekarne, NN, 118/07., a koji stupa na snagu 23. 11. 2007.g.

                   Pravilnikom, mijenjan je članak 6. Pravilnika  tako, da on glasi:

„Članak 6.

Iznimno od odredbi članka 2. ovog Pravilnika ljekarna ili podružnica ljekarničke ustanove može se osnovati na području za koje nisu uvjeti iz toga članka ovog Pravilnika:

1.           ako je međusobna udaljenost zračnom linijom do najbliže ljekarne u općinama, gradovima, odnosno gradskoj četvrti grada Zgb veća od 3 km,

2.           ako se ljekarna ili podružnica ljekarničke ustanove osniva u građevini organiziranoj u složenoj građevini s više od 500 stanova ili s više od 1000 stanovnika prema pisanoj izjavi investitora ili vlasnika sukladno detaljnom planu uređenja prostora ili programu poticajne stanogradnje te ako je ispunjen uvjet međusobne udaljenosti zračnom linijom do najbliže postojeće ljekarne najmanje 500 m,

3.                    ako se ljekarna ili podružnica ljekarničke ustanove osniva u turističkom naselju za smještaj najmanje 1000 gostiju, a najbliža postojeća ljekarna  udaljena je najmanje 1 km“. 

Prije izmjene, članak 6. Pravilnika je glasio: „Iznimno od odredbi članka 2. ovog Pravilnika ljekarna ili podružnica ljekarničke ustanove može se osnovati na području za koje nisu ispunjeni uvjeti iz tog članka ovog Pravilnika, ako je cestovna udaljenost do najbliže ljekarne veća od 5 km ili je najbliža ljekarna izvan granica javnog mjesnog prijevoza, pod uvjetom da se ljekarna ili podružnica ljekarničke ustanove osniva na otoku, odnosno na području određenom Zakonom o brdsko – planinskim područjima i Zakonom o područjima od posebne državne skrbi“. 

Intencije izmijenjenog članka 6. Pravilnika upućuju da se smanjuje razdaljina jedne ljekarne od druge, na području, koji ne ispunjava uvjete iz

članka 2. za osnivanje ljekarničke jedinice, a to su:

·         u gradovima iznad 500.000 osiguranih – najmanje 200 m,

·         u gradovima od 100.000 – 500.000 – najmanje 300 m,

·         u gradovima i općinama do 100.000 osiguranih – najmanje 500 m.

Međusobna udaljenost ljekarne do ljekarne mjeri se zračnom linijom, a za podstavak 3. geodetskom izmjerom, ovlaštene osobe za obavljanje geodetskih poslova.

Umjesto broj stanovnika, Pravilnik o uvjetima za uređenje prostora na kojima će se osnivati ljekarne, NN, 26/07., propisuje broj osiguranih osoba – 1 ljekarna/podružnica ljekarničke ustanove do 3.000 osiguranih osoba.

U općinama/gradovima, odnosno gradskim četvrtima grada Zgb s više od 3.000 osiguranih osoba, uvjet iz prethodnog stavka označava opskrbu putem 2 ljekarne/podružnice, za najmanje 8.000 osiguranih osoba.

U općinama/gradovima, odnosno gradskim četvrtima grada Zgb, s više od  3.000 osiguranih osoba, treća, odnosno svaka slijedeća ljekarna/podružnica može se osnovati na svakih daljnjih 5.000 osiguranih osoba, polazeći od 8.000 osiguranih osoba.

Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika u članku 7. Pravilnika dodati su stavci 2. i  3. koji glase:

(2) ljekarna, odnosno podružnica ljekarničke ustanove, osnovana sukladno članku 6. točka 1. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika nakon prestanka rada na određenoj

lokaciji može nastaviti rad na drugoj lokaciji koja je do najbliže ljekarne zračnom linijom udaljena najmanje 3 km.

(3) ljekarna, odnosno podružnica ljekarničke ustanove, osnovana sukladno članku 6. točka 2. i 3. ovog Pravilnika ne može nastaviti rad na drugoj lokaciji.


* * * * *

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-ansi-language:EN-US; mso-fareast-language:EN-US; mso-bidi-language:EN-US;} Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite  iz obveznog zdravstvenog osiguranja, NN, 117/07. od 14.11.2007.g., koja stupa na snagu 21.11.2007.g.

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-ansi-language:EN-US; mso-fareast-language:EN-US; mso-bidi-language:EN-US;}

Dosadašnja norma isključivala je od izvršenja sadržaja norme one zdravstvene radnike privatne prakse, ugovorne partnere HZZO-a koji nisu bili taksativno navedeni (npr. medicinske sestre privatne prakse, fizioterapeuti privatne prakse i…)

Odlukom  je mijenjan članak 28. stavak 1. Odluke tako, da je brisan tekst koji posebno navodi zdravstvene radnike privatne prakse, na koje se odredba/norma odnosi, pa to znači, da se norma odnosi generalno na sve zdravstvene radnike privatne prakse, koji su uključeni u Mrežu osnovne zdravstvene djelatnosti (bili nabrojani samo dr. med., dr. stom, dipl. ing. med. biokemije, te mr. ph.).  

Istovremeno je dopunjen isti članak Odluke tako, da je dodat novi stavak 3. koji propisuje obvezu da je ugovorni privatni zdravstveni radnik obvezan u slučaju spriječenosti zdravstvenog radnika s kojim radi u timskom radu osigurati zamjenu za potonjeg, te unaprijed, odnosno odmah nakon saznanja o tome izvijestiti nadležni područni ured HZZO-a.

Npr. mr.ph.,  obavlja djelatnost u timu sa 0,5 farm. tehničara, za 5.000 stanovnika, doktor opće medicine u timu sa medicinskom sestrom, dr. stom. u timu sa stomatološkim asistentom, dipl. ing. med. biokemije sa 1 lab. tehničarem VŠS i 6 lab. tehničara SSS, za standard od 40.800 osiguranika, odnosno srazmjerno manje, prema broju ugovorenih osiguranika i …, sve prema Pravilniku o standardima i normativima zz/godina.     

* * * * *

Izmjena Općih uvjeta ugovora o provođenju zz iz obveznog zo, NN, 117/07., koja također stupa na snagu 21.11.2007.g. a donijeta je u svezi primjene točke 2. ovog dnevnog reda.

Identično, kako je navedeno za izmjenu i dopunu Odluke iz prethodnog prikaza, izmijenjen je članak 15. Općih uvjeta Ugovora o provođenju zz iz obveznog zo, NN, 11/07, 40/07.

 

  Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-ansi-language:EN-US; mso-fareast-language:EN-US; mso-bidi-language:EN-US;} Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o načinu razvrstavanja lijekova te propisivanju i izdavanja lijekova, NN, 104/07., koji je stupio na snagu 20.10.2007.g.
Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-ansi-language:EN-US; mso-fareast-language:EN-US; mso-bidi-language:EN-US;}

Pravilnik je stupio na snagu 20.10.2007.g.

Pravilnik daje mogućnost da ovlašteni radnik ljekarne/ljekarničke ustanove, može bez prethodnog dogovora s ovlaštenom osobom koja je propisala lijek izdati istovrsni lijek iste ili slične cijene, uz uvjet:

·         da  ovlaštena osoba koja je propisala lijek nije naznačila da se lijek ne smije zamijeniti

·         da mr.ph., kao ovlaštena osoba izdavanje lijeka u ljekarni o svojoj namjeri unaprijed obavijestiti bolesnika, odnosno osobu koja preuzima lijek,

·          da se lijek može zamijeniti samo uz pristanak bolesnika,

·         da mr.ph. – ovlašteni radnik za izdavanje lijeka činjenicu izvršene zamjene  lijeka  označi na Rp-u.

Zabrana: Mr.ph. ne smije umjesto propisanog lijeka izdati lijek sličnog sastava.

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-ansi-language:EN-US; mso-fareast-language:EN-US; mso-bidi-language:EN-US;}

PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA U PRIVATNOJ PRAKSI HRVATSKE (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor)Primjena Kolektivnog ugovora glede ostvarenja ostalih materijalnih prava radnika iz rada, u smislu članka 10. stavka 9. i 10. Zakona o porezu na dohodak

Iznosi naknada, potpora  i nagrada, prema odredbama Pravilnika o porezu  na dohodak, NN, 95/05., 96/06. i 68/07.

 
 
 
 
Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-ansi-language:EN-US; mso-fareast-language:EN-US; mso-bidi-language:EN-US;} Aktualno, za one članove čiji su radnici za njih navršili 10 godina radnog staža Obračun jubilarne nagrade radniku na radu u privatnoj praksi Hrvatske   aktualno za zdravstvene radnike privatne prakse u zakupu, koji su počeli zakup 1997.g., jer njihovi radnici koje su „preuzeli“ od DZ, temeljem Ugovora o zakupu, ove godine navršavaju 10 godina rada za tog poslodavca, njihovog istog poslodavca   

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-ansi-language:EN-US; mso-fareast-language:EN-US; mso-bidi-language:EN-US;}

- Pravni osnov i stvarnost -

§   Jubilarna nagrada i Kolektivni ugovor

Odredbom članka 149. Kolektivnog ugovora propisano je da radnik ima pravo na isplatu jubilarne nagrade za ukupno navršenih 10, 15., 20, 25. 30.,35. i 40 godina radnog staža ostvarenog kod istog poslodavca i to najmanje 30 % iznosa osnovice/jubilarni broj godina.

Odredbom članka 136. istog Kolektivnog ugovora propisane su zajedničke odredbe za ostvarivanje prava radnika za naknade za materijalna prava iz rada i po osnovi rada, pa tako za „osnovicu“ i za definiciju „isti poslodavac“.

„Osnovica“ je novčani iznos određen Pravilnikom o porezu na dohodak, na kojeg se u isplati temeljem zakona ne obračunavaju doprinosi i porezi.

„Isti poslodavac“ je poslodavac radniku, prema odredbama Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske, tj. poslodavac s kojim je radnik sklopio ugovor o radu. §  Iznos jubilarne nagrade prema članku 13. Pravilnika o porezu na dohodak = osnovica

Iznose jubilarnih nagrada za koje se u obračunu/isplati prema propisanim uvjetima ne obračunavaju doprinosi, porez/prirez, objavljujemo u prethodnoj  tablici.

2007.godina za zakupce je godina isplate 1. jubilarne nagrade svojim radnicima, s kojim su nastavili rad u jedinici zakupa, temeljem ugovora o zakupu

            S obzirom na činjenicu da se početak zakupnog odnosa veže na primjenu Pravilnika …, iz 1996.g., u primjeni od 01.01.1997.g., možemo zaključiti da će u 2007.g. pojedini zakupci „proslaviti“ 10-godišnjicu rada privatne prakse u zakupu. Ako su privatnu praksu „doživjeli“ sa svojim radnikom, kojeg su „preuzeli“ od DZ, taj radnik u ovoj godini ima pravo na jubilarnu nagradu za 10 godina rada na teret svog poslodavca,  za njega  istog poslodavca.

            Obračun jubilarne nagrade

            Radnik ima pravo na jubilarnu nagradu u iznosu od 30 % od osnovice.

            Osnovica iznosi 1.500,00 kn.

            Ako poslodavac ne odluči drugačije, a može, njegov radnik ima pravo na jubilarnu nagradu u iznosu od najmanje 450,00 kn za navedeni osnov.

            Način isplate          

            Radnik ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu na temelju rješenja poslodavca. Poslodavac u rješenju utvrđuje iznos jubilarne nagrade, minimalni iznos ili više od toga, u okviru raspona od iznosa koji mu pripada do maksimalnog iznosa.

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4
st1\:*{behavior:url(#ieooui) } /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-ansi-language:EN-US; mso-fareast-language:EN-US; mso-bidi-language:EN-US;}

R j e š e n j e

o isplati jubilarne nagrade za 10 godina radnog staža, ostvarenog kod istog poslodavca

1.    Radniku ______________, koji obavlja poslove _________________, utvrđujem pravo na isplatu jubilarne nagrade za navršenih 10 godina radnog staža u iznosu od ________kn (najmanje 450,00 kn).

2.    Radni staž Radnika/isti poslodavac,  utvrđen je računajući do 31.12. tekuće godine.

3.    Nagradu iz točke 1. isplatiti Radniku u roku od 10 dana, računajući od dana donošenja ovog Rješenja na njegov račun, bez obračuna doprinosa, poreza/prireza.

4.    Ovo Rješenje stupa na snagu i primjenjuje se s danom donošenja.

O b r a z l o ž e n j e:

            Radnik i Poslodavac zasnovali su radni odnos Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme dana ______1997.g.

            Sukladno iznijetom, Radnik je/će dana ______2007.g. navršio/navršiti  ukupno  10 godina radnog staža za poslodavca, za njega istog Poslodavca.

            Dovodeći u svezu opisane činjenice sa odredbama članka 136.  149. Kolektivnog ugovora, iskazuje se obveza Poslodavca obračunati  i isplatiti Radniku jubilarnu nagradu za 10 godina njegovog rada za Poslodavca.

            Osnovicu iz članka 136. Kolektivnog ugovora,  za izračun jubilarne nagrade utvrdio je ministar financija Pravilnikom o porezu na dohodak NN, 95/05., 96/06 i 68/07. i iznosi 1.500,00 kn za 10 godina radnog staža.

            Primjenjujući %-tak za izračun jubilarne nagrade od 30 %/osnovica iz članka 149. Kolektivnog ugovora, Poslodavac je utvrdio da Radniku pripada za jubilarnu nagradu za 10 godina njegovog rada za Poslodavca,  minimalno 450,00 kn.

            Poslodavac je utvrdio Radniku pravo na jubilarnu nagradu u tom iznosu. (ako poslodavac utvrđuje nagradu u većem iznosu, umjesto ovog stavka, u Rješenje upisuje stavak za varijantu II.)

            Varijanta II:

     Poslodavac je utvrdio Radniku pravo na jubilarnu nagradu iznosu od ______kn, koji je veći od minimalnog iznosa za jubilarni broj godina radnog staža, prema stavku 5. ovog obrazloženja za _______kn ili _____%.

     Na iznos jubilarne nagrade iz točke 1. izrijeke, Poslodavac ne obračunava doprinose, porez/prirez, pozivom na odredbe članka 10. stavak 1. podstavak 9. Zakona o porezu na dohodak, NN, 177/04. i članka 14. stavak 1. podstavak 1. točka 1. 2. istog Zakona.

            Rezimirajući rečeno, riješeno je kao što je navedeno izrijekom. 

Dostavljeno                          Poslodavac:

- Radniku

- Knjigovođi


§  Aktualno za zdravstvene radnike privatne prakse u zakupu, ako njihov radnik/radnici, kojeg je/su „preuzeli“ od DZ, temeljem Ugovora o zakupu, ove godine odluče ostvariti pravo na mirovinu, u kontekstu raspodjele tog novčanog prava radnika/obveze zdravstvenog radnika privatne prakse i DZ, bivšeg poslodavca radnika, razmjerno vremenu rada radnika za jednog/drugog poslodavca

Obračun otpremnine radniku zbog odlaska u mirovinu

 


Obračun otpremnine radniku zbog odlaska u mirovinu aktualizira se u privatnoj praksi Hrvatske zbog činjenice:

·         što je odredbom članka 10. stavak 1. Pravilnika o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova DZ i ljekarničkih zdravstvenih ustanova, NN, 80/07. (u daljnjem tekstu: Pravilnik), propisana odredba, prema kojoj radnik SSS ili VŠS, koji radi u timu sa zakupcem, sukladno ugovoru o provođenju zz sa HZZO-om, ima pravo na otpremninu pri odlasku u mirovinu na teret zakupca – novog poslodavca i zakupodavca, tj. DZ ili gradske ljekarne – bivšeg poslodavca, razmjerno radnom stažu zdravstvenog radnika ostvarenog kod jednog/drugog poslodavca, u odnosu na njegov ukupni radni staž, ostvaren za iste poslodavce i

·         što se ove 2007.g.  navršava 10 godina od početka primjene Pravilnika o privatizaciji DZ, ljekarni i lječilišta  - NN, 6/96., pa oni radnici DZ, koji su tada imali cca 25 godina radnog/mirovinskog staža, u 2007.g. imaju najmanje 10 godina više (slučajevi u praksi, kada u pravilu medicinske sestre sa navršenih 60 ili nešto manje godina života, sa cca 36 do 38 g mirovinskog staža iskazuju namjeru umirovljenja).

Pod pritiskom Sindikata medicinskih sestara, ministar zdravstva i socijalne skrbi, ugradio je u Pravilnik citiranu odredbu, u duhu/smislu i prema intencijama  iz  članka 137. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske, NN, 127/06. (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor)

                Odredbom članka 137. Kolektivnog ugovora propisano je, da radniku na radu u privatnoj praksi Hrvatske, koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu prema uvjetima iz Kolektivnog ugovora, u iznosu do visine osnovice. Iznos osnovice za obračun/isplatu otpremnine utvrđen je člankom 136. Kolektivnog ugovora, a čini novčani iznos određen Pravilnikom o porezu na dohodak/osnov.

            S obzirom na činjenicu da je visina otpremnine relativizirana prilogom „do“ iznosa osnovice, odredbom istog članka stavak 3. Kolektivnog ugovora propisano je da radnik ostvaruje pravo na otpremninu najmanje u iznosu koji se dobije primjenom 2,85 % na iznos osnovice, za svaku godinu rada za istog poslodavca, a najviše do iznosa osnovice.

            Norma „za istog poslodavca“, što u primjeni, u privatnoj praksi Hrvatske znači za zdravstvenog radnika privatne prakse = isti poslodavac, različita je od norme važeće za sektor javnog zdravstva, koja obim prava/službenik-namještenik, „veže“ za ukupni radni staž. Zbog toga su medicinske sestre na radu u privatnoj praksi Hrvatske ostale prikraćene u obimu tog prava/iznos isplate otpremnine, prema sadržaju članka 137. Kolektivnog ugovora.

Sudska praksa

 U tom smislu vođene su i  mnogi sudski sporovi. Sudovi su prosuđivali u korist radnika, jer je u Pravilniku iz 1996.g. ministar zdravstva i socijalne skrbi ugradio odredbu o prijenosu ugovora o radu sa DZ na zakupca – novog poslodavca, u smislu članka 136. ZOR-a, iako za to nije imao zakonske ovlasti.

Očitovanje Ustavnog suda RH

 Ustavni sud RH je svojim Rješenjem br. U-II-174/201, od 28.06.2006.g., objava u NN, 78/06.  po tužbi Udruge utvrdio, da ministar zdravstva nije imao zakonske ovlasti regulirati Pravilnikom takvu normu[1]. No, nakon donošenja Zakona o zz 2003.g., ministar je člankom 73. Zakona dobio tu zakonsku ovlast. Ustavni sud RH je donio opisani pravorijek, imajući u vidu intencije članka 207. ZOR-a – pročišćeni tekst, koje propisuju da se članak 136. ZOR-a – pročišćeni tekst (prije članak 129. ZOR-a) primjenjuje na radnike do sklapanja novog kolektivnog ugovora, a najduže godinu dana (prijelazno razdoblje prolongacije važenja kolektivnog ugovora važećeg za bivšeg poslodavca, na novog poslodavca, pod presumpcijom da njega ne obvezuje „njegov“ kolektivni ugovor, ali najduže godinu dana). U tom smislu, to je i naglasio Ustavni sud RH u obrazloženju svog Rješenja broj U-I-3763/04. od 18.10.2006.g.,  objavljenog u NN, 123/06, u povodu tužbe grupe radnika proizvodnog sektora.

Zaključak

 Znači, u suštini, radilo se i radi se samo o tome, da li će se ili ne primjenjivati Kolektivni ugovor koji je obvezivao DZ – bivšeg poslodavca radnika. S obzirom da je Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja valorizirao obim prava radnika iz rada i po osnovi rada prema ukupnom radnom stažu, sudovi su prosuđivali u korist radnika, primjenjujući na visinu  naknade/obim prava ukupni radni staž.

            U novom Pravilniku, valoriziran je staž ostvaren kod istog poslodavca, što je u duhu i smislu ustavnog načela vlasništva i slobode poduzetništva, načela koja je isticala Udruga, parafrazirajući ta načela u rečenici: „Granice mog prava završavaju tamo gdje počinje pravo drugoga“ ili „Na drugog možeš prenijeti samo onoliko prava koliko sam imaš“. To drugim riječima znači, da Država nije imala prava u opisanom obimu, pa slijedom toga, to pravo nije ni mogla prenijeti na ministra.  

Pretpostavka da DZ neće sabotirati primjenu intencija članka 10. Pravilnika

                Kao što smo naveli, članak 10. Pravilnika propisuje obvezu zakupodavca i zakupca ugovorom o zakupu regulirati način ostvarenja prava radnika SSS/VŠS na radu u privatnoj praksi Hrvatske. Rok za izmjenu i dopunu ugovora o zakupu, pa time i opisanog prava , prema članku 36. Pravilnika istekao je 09.11.2007.g. Prema našim saznanjima, DZ/gradske ljekarne nisu ponudili zakupcima  sklapanje ugovora o izmjeni i dopuni ugovora o zakupu, u duhu i smislu intencija iz Pravilnika, pa tako i za obračun/isplatu otpremnine.

Postavlja se pitanje, da li radnik SSS/VŠS, bivši radnik DZ ima pravo na otpremninu na teret DZ, bez obzira na opisane okolnosti?

                Odgovor je ne, iz razloga što to pravo kao i sva druga prava iz članka 13. Pravilnika o porezu na dohodak, kao materijalno pravo iz rada nije propisano Zakonom o radu, pa, da bi radnik mogao ostvariti to/takvo pravo ono mora biti ugrađeno u njegov ugovor o radu ili propisano pravilnikom o radu/kolektivnim ugovorom poslodavca ili kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca, jer je npr. član Udruge (Odluka Ustavnog suda RH, objavljena u NN, 68/05.).

Iz svega proizlazi, da radnik na radu u privatnoj praksi Hrvatske, na teret svog poslodavca ostvaruje pravo na otpremninu ako je otpremnina ugovorena ili je poslodavac član Udruge, kojega obvezuje članak 137. Kolektivnog ugovora.

                S obzirom da je 2007.g. jubilarna – 10. godina „privatizacije“ subjekata primarne razine zz, radnici poslodavca, člana Udruge, koji se odluče ostvariti svoje pravo na mirovinu, bez obzira koju – starosnu, prijevremenu, invalidsku, obiteljsku ili… - imaju pravo na otpremninu, u visini, obračunatu prema mjerilima iz članka 137. Kolektivnog ugovora. To znači, npr. za 10 g radnog staža za istog poslodavca.

             Prema izračunu, taj i takav radnik imao bi pravo na otpremnu u protuvrijednosti 28,50 % iznosa osnovice ili najmanje 2.280,00 kn (10 x 2,85 %/g.r.s. za istog poslodavca = 28,50 % x 8.000,00 kn, tj. iznos osnovice iz članka 13. Pravilnika o porezu na dohodak, NN 95/05., 96/06., 68/07. = 2.280,00 kn).

                Temeljem članka 245. Kolektivnog ugovora, radnik ostvaruje pravo iz Kolektivnog ugovora na osnovi rješenja poslodavca, pa tako i pravo na otpremninu.

            Model Rješenja:

 

_____________

(poslodavac)

______________

(sjedište)

______________

(mjesto i datum)

 

            Na osnovi odredbi članka 245. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Republike Hrvatske –  NN, br. 127/06. a u svezi s odredbom članka  137. istog Kolektivnog ugovora, te Rješenja o ostvarenju prava na starosnu   mirovinu, od ____2007.g., koje je izdao Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Zagrebu (u daljnjem tekstu: HZMO),  d o n o s i m

 

RJEŠENJE

o isplati otpremnine Radniku, zbog ostvarenja prava na  starosnu[2] mirovinu

 

1. Radniku ___________, na radu kod/za  Poslodavca iz uvoda ovog Rješenja  (u daljnjem tekstu: Poslodavac),  koji/a je zaključno do _____2007. godine obavlja poslove svog zanimanja za Poslodavca,  utvrđujem pravo na isplatu otpremnine zbog odlaska u starosnu mirovinu, u iznosu od

2.280,00 kn

2. Otpremninu iz prethodnog stavka isplatiti Radniku u roku od 15 dana, računajući od dana dostave ovog Rješenja, na teret troškova poslovanja, bez obračuna doprinosa, poreza i prireza.

3. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se od prvog slijedećeg dana, koji se nadovezuje na dan dostave Poslodavcu Rješenja HZMO-a.  

O b r a z l o ž e n j e

Poslodavac je član Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu RH, pa ga prema Radniku, temeljem članka 199. Zakona o radu – pročišćeni tekst  (u daljnjem tekstu: ZOR),  obvezuje primjena  Kolektivnog ugovora iz uvoda ovog Rješenja (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor).

Dokaz: Uvid u Ugovor o pristupu u članstvo Udruge.

Temeljem radnog odnosa Radnika za Poslodavca, na odnose koji proizlaze iz rada, na Radnika, glede njegovih prava/obima pojedinog prava, primjenjuju se odredbe Kolektivnog ugovora, pa tako i prava na otpremninu zbog odlaska u mirovinu.

Dokaz: Uvid u članak 137. Kolektivnog ugovora

Prije toga, Radnik je zatražio a Poslodavac prihvatio njegov izraz slobodne volje o sporazumnom prestanku ugovora o radu, radi ostvarenja prava na mirovinu, u smislu članka 110. ZOR-a – pročišćeni tekst.

Dokaz: Uvid u Sporazum o prestanku ugovora o radu

Na temelju svog zahtjeva i činjenice prestanka ugovora o radu, kako je navedeno u  prethodnom stavku, uz ispunjenje drugih uvjeta, Radnik je stekao pravo na mirovinu utemeljeno Rješenjem HZMO-a, Područna služba u Zagrebu, od ______2007.g.

Dokaz: Uvid u Rješenje HZMO-a

Na osnovi iznijetog u prethodnom stavku, na strani Poslodavca stvorena je pravna pretpostavka/obveza, primijeniti članak 137. Kolektivnog ugovora, glede utvrđivanja prava Radnika na obračun/isplatu otpremnine zbog odlaska u mirovinu.

Dokaz: Uvid u članak 137.  Kolektivnog ugovora.             

Za obračun otpremnine Radniku, za stranke, relevantni su slijedeći parametri:

·         broj  godina rada Radnika za poslodavca, za njega istog Poslodavca = 10 g, računajući do dana _______2007.g.,

·         2,85% = postotak na koji Radnik ima pravo za svaku godinu rada za Poslodavca, od iznosa osnovice za obračun otpremnine = članak 137. Kolektivnog ugovora,

·         8.000,00 kn = iznos osnovice za obračun otpremnine, u smislu članka 136. Kolektivnog ugovora,

Dokaz: Uvid u članak 136. Kolektivnog ugovora i članak 13. Pravilnika o porezu na dohodak

Dovodeći u međusobnu zavisnost nabrojene parametre, Poslodavac je utvrdio da Radnik ima pravo na obračun otpremnine u protuvrijednosti, za 10  godina njegovog radnog staža za Poslodavca x 2,85 %/godina, što aplicirano na iznos osnovice daje iznos od 2.280,00 kn.

Rezimirajući rečeno u prethodnom stavku, Poslodavac je odlučio kako je navedeno u točki 1 izrijeke.

Na obračunati iznos otpremnine, Poslodavac nije obračunao porez na dohodak, jer je obračunao otpremninu/primitak Radnika s osnova naknade, do propisanog iznosa, u smislu članka 10. stavak 1. podstavak 9. Zakona o porezu na dohodak – NN 177/05. Obračunati iznos naknade za Radnika nema pravni tretman primitka po osnovi nesamostalnog rada - plaće, u smislu članka 14. istog Zakona, jer Poslodavac nije obračunao otpremninu iznad propisanih iznosa.

Slijedom toga, Poslodavac nema obvezu obračunati doprinose, porez i prirez na obračunati iznos otpremnine za odlazak u mirovinu bivšeg Radnika.

Pouka o pravnom lijeku

                Ako Radnik smatra da mu je ovim Rješenjem povrijeđeno njegovo pravo iz rada, ima pravo u roku od 15 dana računajući od dana dostave ovog rješenja zatražiti od Poslodavca izvršenje tog prava. Ako Poslodavac ne udovolji zahtjevu Radnika  u slijedećem roku od 15 dana računajući od dana dostave zahtjeva Radnika, Radnik može u ponovljenom roku od 15 dana, računajući od dana uručenja odgovora Poslodavca, ili od dana isteka prethodnog roka, zatražiti zaštitu svog prava pred nadležnim sudom, sukladno članku 133. ZOR-a.

            Prigovor ne zadržava izvršenje ovog rješenja.

 

* * * * *

Obračun prava na otpremninu na teret poslodavca zakupca i na teret DZ zakupodavca, bivšeg poslodavca radnika, prema članku 10. Pravilnika

            Bez obzira da li je ili ne DZ/gradska ljekarna – zakupodavac  sa zakupcem sklopio ugovor o izmjeni i dopuni ugovora o zakupu, u smislu članka 36. Pravilnika , u kojem je/u kojem je trebao regulirati pravo radnika na otpremninu srazmjerno vremenu rada za jednog i drugog poslodavca, objavljujemo model rješenja za isplatu otpremnine na teret zakupca, ne ulazeći/ne prejudicirajući pravo na otpremninu.

            Pretpostavka je da je radnik, od svojih ukupno 37 g radnog staža, 25 godina radio u DZ, 10 godina za zakupca i 2 g za druge poslodavce.

            Relevantan podatak za izračun prava na otpremninu, srazmjerno vremenu rada za zakupodavca/zakupca jeste 35 godina radnog staža.

            10 g radnog staža za zakupca prema ukupno 35 godina daje %-tak od 28,57 %.

            Taj postotak je %-tak, koji determinira obvezu zakupca za obračun/isplatu otpremnine radniku u odnosu na propisani – maksimalni iznos, odnosno 71,43 %  = razlika %-tka do 100, koji determinira obvezu zakupodavca za obračun/isplatu otpremnine svom bivšem radniku.

Maksimalan iznos otpremnine = 8.000,00 kn, prema članku 13. Pravilnika o porezu na dohodak (iznos koji obvezuje zakupca i zakupodavca).



[1] članak 17. Zakona o sustavu državne uprave propisuje da ministri donose pravilnike, naredbe i... za izvršenje zakona, samo ako ih zakon na to izričito ovlašćuje, i samo u granicama date ovlasti.

[2] Rješenje apostrofira  starosnu, kao jednu od nekoliko vrsta mirovina. Svaki osnov ostvarenja mirovine, glede otpremnine ima jednako pravno značenje.

  Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-fareast-language:EN-US;}

 

ZAŠTITA INTERESA PRIVATNE PRAKSE

Uvodni komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

                Ako MBL privatne prakse koristi medicinsku opremu u zakupu, a koristi, prema odredbama Pravilnika o uvjetima za davanje u zakup zdravstvenih ustanova primarne zz i lječilišta, NN, 6/96…., koji prestao važiti 09.08.2007.g., temeljem Pravilnika o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova DZ…., NN, 80/07., tada je zakupodavac, a to je DZ dužan zanavljati  opremu u zakupu.

                Riječ „zanavljati“ znači zamijeniti opremu, prema istoj vrsti i količini u zakupu, sa novom iste vrste i broja.

                Rokovi zamjene/zanavljanja prejudicirani su rokovima otpisa vrijednosti opreme – prosta reprodukcija – prema odredbama članka 12. Zakona o porezu na dobit, NN, 177/04. Npr. za računala, računalnu opremu i programe, opremu za računalne mreže, stopa amortizacije je 50 %, što znači da je procijenjeni vijek trajanja/eksploatacije i otpisa vrijednosti opreme 2 godine.  Za ostalu nespomenutu imovinu 10 % ili 10 godina.

                S obzirom na činjenicu da su tako reći svi dijagnostički aparati u laboratorijskoj djelatnosti konstruirani sa ugrađenim PC-em, njihov vijek trajanja je 2 godine, odnosno, teoretski, zakupodavac bi morao zamijeniti tu opremu zakupcu svake 2 godine.

                U pravilu, zbog rečenog, ta/takva oprema je skupa. U drugim okolnostima odnosa zakupodavac/zakupac, vrijednost opreme i kratki amortizacijski vijek, morala bi se ugraditi u cijenu zakupnine. Drugim riječima, zakupnina za takve aparate morala bi biti primjerena nabavnoj cijeni takvog aparata.

                Nažalost, opisano  pravilo,  se modificira u primjeni na odnose zakupodavac/zakupac u djelatnosti zdravstva.

                Zašto se modificira? Odgovor je zato, što je Država unaprijed propisala  plaćanje razlike ekonomske zakupnine u odnosu na utvrđeni iznos. Tu je obvezu Država prenijela  na županije/grad Zgb. (članak 9. i 52. Zakona o zdravstvenoj zaštiti).

                Riječi „utvrđeni iznos“ upućuju na zakupninu čiji iznos propisuje ministar zdravstva svojom naredbom. Visina zakupnine koju propisuje ministar jednaka je iznosu koji je HZZO, kao parametar zakupaca ugradio u cijenu usluge/“glavarine“ za subjekte provođenja zz u Osnovnoj mreži. Takav pristup ovom problemu pravda se odnosom prema subjektima koji ulaze u kategoriju „neprofitnih subjekata“. Nažalost, iz razloga što i zdravstveni radnici privatne prakse posluju po istim principima, eksponirani su prema zakupodavcu glede zanavljanja opreme prema opisanim pravilima.

                U praksi se tom problemu prilazi na različite načine, u pravilu, uvijek na štetu zakupaca. Nikada se oprema nije zanavljala u opisanom roku, tako da je oprema u zakupu u pravilu starija od 10 i više godina. Ako je koji DZ zamijenio otpisanu/rashodovanu opremu u zakupu, tada je zakupcu zaračunao zakupninu za tu/takvu novu opremu, prema ekonomskim pravilima. Poznat  je slučaj privatnika u zakupu laboratorijske djelatnosti, koji je na a conto zakupnine nove medicinskee opreme, zamijenjene za staru, platio DZ-u oko 200.000,00 kn. Sada taj bivši zakupac vodi sudski spor sa DZ oko vraćanja tog iznosa, dokazujući svoje pravo na osnovi  tumačenja Ministarstva financija RH da su decentralizirana sredstva korištena za kupnju te/takve opreme nepovratna sredstva, ne sredstva kredita DZ-u, pa slijedom toga  kupljena oprema u eksploataciji nema/ne može imati karakter zakupa prema pravilima zakupa za  profitne subjekte.  

- - - - -

MEDICINSKO BIOKEMIJSKI LABORATORIJ

XX

Zagreb, 11. 10. 2007. g.

 

DOM ZDRAVLJA

n/p ravnatelja

10000 ZAGREB

 

Predmet: zanavljanje medicinsko-tehničke i druge opreme koja čini sastavni dio jedinice zakupa  –

 t   r   a   ž  i  m  o ;

                Medicinsko-biokemijski laboratorij  XX.,  Zagreb, (u daljnjem tekstu: MBL), uključen je u Osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti iz članka 35. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kao ugovorni MBL privatne prakse u zakupu, temeljem Ugovora koji je sklopio sa Domom zdravlja «x» 2000. g.

Ugovorom o zakupu, pored jedinice zakupa, mi kao zakupci preuzeli smo u zakup i opremu, koju je koristio MBL u momentu stjecanja statusa zakupca, i to:

1.            Biokemijski analizator Hitachi 904, instaliran 05. 11. 1997.

2.            Hematološki 3 diff. analizator  Micros 18 OT (ABX), instaliran 08. 11. 1999. g.

3.            Plameni fotometar IL 943, instaliran 1989. g.

Predmetni medicinski aparati su knjigovodstveno otpisani, tehnički zastarjeli, neučinkoviti, podložni čestim kvarovima i skupim popravcima (koje bi, temeljem članka 12. i 15. stavak 2. Pravilnika morao održavati DZ kao zakupodavac).

Zbog rečenog, a temeljem članka 11. Pravilnika o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova Doma zdravlja i ljekarničkih zdravstvenih ustanova NN 80/07., od 01. 08. 2007. godine, koji je stupio na snagu 09. 08. 2007.g., (u daljnjem tekstu: Pravilnik), podnosimo zahtjev Domu zdravlja, kao nadležnoj zdravstvenoj ustanovi, osigurati MBL-u  z a m j e n u  gore navedenih medicinskih aparata.

                Pored rečenog, naglašavamo i ponavljamo, da su ordinacije privatne prakse i privatni laboratoriji, morali osigurati uvjete za propisanu vrstu i količinu opreme, u što spada i oprema iz stavka 2. od 1. do 3. ovog akta, prema članku 21. Pravilnika o minimalnim uvjetima u roku od 3 godine, računajući od dana stupanja na snagu istog Pravilnika. Pravilnik je stupio na snagu 10. 07. 2004. g., te je slijedom iznijetog rok od 3 godine istekao 09. 07. 2007. g.

Po našoj ocjeni, DZ mora o toj činjenici obavijestiti vlasnika, tj. Grad Zagreb, koji bi nastavno morao osigurati sredstva DZ za kupnju navedene opreme u gradskom proračunu ili na teret decentraliziranih sredstava za zdravstvenu zaštitu, koja ostvari, temeljem Uredbe o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne/regionalne samouprave, da bi ispunio svoju ustavnu zadaću u domeni primarne razine zdravstvene zaštite, kako je propisano Zakonom o lokalnoj i područnoj/regionalnoj samoupravi – NN 33/01 i 129/05. i člankom 135. Ustava RH.

Srdačno Vas pozdravljamo

Voditelj MBL:

___________

U ovom predmetu MBL zastupa Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1, koje je MBL član, temeljem članka 171. stavak 2 ZOR-a – pročišćeni tekst.

Tajnik Udruge :

Ivan Gabrilo, dipl. iur.  

- - - - -

Na znanje: Gradska uprava, Grad Zagreb, Ured za zdravstvo ….   

 

MEDICINSKO BIOKEMIJSKI LABORATORIJ

Ugovorni laboratorij privatne prakse u zakupu xx

 

Zagreb, 15. 10. 2007. g.

                                                                                              Grad Zagreb – Poglavarstvo

Gradska uprava,

Ured za zdravstvo,rad i socijalnu skrb

                                   10000 ZAGREB

                               Trg Stjepana Radića 1

 

Poštovani,

 

                U privitku ovog akta dostavljamo Vam na znanje Zahtjev Medicinsko-biokemijskog laboratorija privatne prakse u zakupu, naslovljen na Dom zdravlja za zanavljanje medicinsko-tehničke i druge opreme, koja čini sastavni dio jedinice zakupa, opreme bez koje laboratorij ne može obavljati djelatnost primarne razine zdravstvene zaštite.

                Odredbom članka 11. Pravilnika o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova DZ i ljekarničkih zdravstvenih ustanova – NN 80/07, koji je stupio na snagu 09. 08. 2007. godine, propisano je da Dom zdravlja, kao zakupodavac   o b v e z n o zanavlja medicinsku opremu u zakupu jedinici zakupa.

                Laboratorij je u zakupu u DZ i obavlja djelatnost primarne razine zdravstvene zaštite.

                Laboratorij je uključen u Osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti iz članka 35. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

                U cijeni usluge, laboratorij ne ostvaruje sredstva za zanavljanje opreme – amortizaciju, sredstva za investicijsko održavanje opreme i sredstva za razvoj (cijena usluga utvrđena je od strane HZZO-a, za neprofitne subjekte, koju ostvaruje i laboratorij kao profitni subjekt – jednako društvene konvencija u ovom vremenu).

                Očekujemo, da će Grad Zagreb kao vlasnik Doma zdravlja i kao područna/

regionalna jedinica, koja ima zadaće i u domeni lokalne jedinice, temeljem članka 19. Zakona o lokalnoj i područnoj/regionalnoj  samoupravi – NN 33/01 i 129/05. osigurati sredstva za funkcioniranje subjekata primarne razine zdravstvene zaštite, jer je to njegova  z a d a ć a, na koju upućuje i članak 9. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

Srdačno Vas pozdravljamo.

Prilog: kao u tekstu                                                                                                                          Voditelj MBL-a :

* * * * *

Uvodni komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

                Dolje opisani slučaj upućuje na nedosljednost/nezakonitost u primjeni propisa naše Države. Česta je praksa, da se pravilnicima utvrđuju prava i obveze građana, suprotno ustavnom/zakonskom načelu, da se prava i obveze građana utvrđuju samo zakonom, a pravilnikom, kao podzakonskim aktom način i postupak ostvarenja tih prava. Češći su slučajevi da se pravilnicima mijenjaju utvrđena prava i obveze iz zakona?? Apsurd!

                Gore opisano pravilo počiva na načelu  iz članka 16. Ustava RH, koji propisuje da se slobode i prava građana mogu ograničiti samo zakonom.  Člankom 17. Zakona o sustavu državne uprave propisano je da: „ministri i ravnatelji državnih upravnih organizacija donose pravilnike, naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa kad su to izrijekom ovlašteni, u granicama date ovlasti“.

                Primjena opisanih načela na konkretan slučaj/predmet upućuje na saznanje da su prava osiguranika na zdravstvenu zaštitu utvrđena Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, NN, 85/06., pa tako i na/za specijalističko-konzilijarnu zz. Način i postupak ostvarivanja prava, osiguranik realizira pravilnicima iz članka 139. istog Zakona.

                U namjeri da ograniči slobodu izabranom doktoru opće/obiteljske medicine glede propisivanja pojedinog prava/osiguranik, HZZO je utvrdio sustav prethodne kontrole postojanja zdravstvenih i drugih uvjeta na strani osiguranika za realizaciju utvrđenog prava koje mu je, prema indikaciji, propisao  njegov izabrani doktor. Kontrolu postojanja zdravstvenih uvjeta/indikacije/osiguranik, u smislu rečenog, obavljaju posebni kontrolori HZZO-a ili Povjerenstvo sastavljeno od više doktora. Drugim riječima, uputnica koju izdaje izabrani doktor opće/obiteljske medicine nema u realizaciji snagu narudžbenice, već samo oznaku potrebe za tom vrstom zdravstvene zaštite.  Snagu narudžbenice dobiva uputnica tek u onom momentu kad ju potvrdi nadležno tijelo/pojedinac sa kontrolnom funkcijom u ime i za račun HZZO-a. U tom momentu/ispunjenje tog uvjeta uputnica dobiva snagu narudžbenice, na osnovi koje se uspostavlja i dužničko-vjerovnički odnos između subjekta zdravstva koji obavi uslugu i HZZO-a, za njegovog osiguranika.  

                U opisanom slučaju, koji slijedi, na korisnika zdravstvene zaštite glede ostvarenja svog prava, u odnosu na intervenciju Povjerenstva HZZO-a/njegov slučaj, primjenjuju se propisi/opisana načela iz ovog uvodnog komentara. Drugim riječima to znači, da korisnik ostvaruje zdravstvenu zaštitu prema uputnici svog izabranog doktora u drugom mjestu, u odnosu na mjesto svog prebivališta, uputnici koja ima snagu narudžbenice, a sadržaj uputnice, opis vrste i količine usluga koje se naručuju, prema zdravstvenoj indikaciji korisnika.

                Izabrani doktor opće/obiteljske medicine koji je izdao takvu uputnicu ne odgovara HZZO-u prema opisu iz slučaja, koji slijedi, nakon ovog komentara.

- - - - -

                Ordinacija opće medicine

                B.T., dr. med.

                                                               UPPZ

                Poštovani,

                Pitanje: Da li je u navedenim slučajevima opravdana uskrata novčanih sredstava našim ordinacijama na ime putnih naloga koje smo izdali pacijentima. Radi razumijevanja pojedinih slučajeva šaljem i naše objašnjenje istih, te dopise HZZO-a.

1.            Gospođi N.T. je nakon dijagnosticiranja fibrilacije atrija u terapiju uključen Marivarin. Internistička služba u DZ ima dogovor sa Transfuzijskom med. KBC Rijeka, da se ti pacijenti do stabilizacije INR-a kontroliraju u Rijeci, a tek tada u Internističkoj službi DZ. Dakle, pacijentica neće biti jedinici pacijent kome će moja ili kolegičina ordinacija platiti putni trošak. Na to kao ordinariusi ne možemo utjecati i ne znam kakova bi bila reakcija tih pacijenata i HZZO-a kada bi im uskratila putni nalog.

2.            Objašnjenje povodom uskraćivanja novčanih sredstava našim ordinacijama na ime putnih troškova na relaciji Delnice – Lovran – Delnice. Činjenica je da KBC Rijeka nema odjel ortopedije već samo traumatologije. Najbliža ortopedska bolnica koja vrši operativne zahvate kod degenerativnih bolesti zglobova je Lovran. Zbog toga su pacijentima sa navedenim dijagnozama izdavani putni nalozi za tu relaciju.

3.            Pacijentica A. G. odlazila je na dijalizu u KBC Rijeka dok ista nije organizirana u Delnicama. Pri tom je koristila osobni automobil i dobila putni nalog za tu relaciju javnim prijevoznim sredstvom. Sanitetski  prijevoz nije koristila. Da li je prema zakonu ispravno?

4.            Postavlja se i pitanje kontrolnih pregleda na oftalmologiji KBC Rijeka nakon operativnih zahvata,a s obzirom da je i ta služba u Delnicama.

5.            U slučajevima uskraćivanja novčanih sredstava uzet je iznos  Delnice – Lovran – Delnice ili Delnice – Opatija – Delnice, a ne samo iznos npr. Rijeka – Lovran – Rijeka, kako bi prema našem uvjerenju bilo ispravno s obzirom da pacijenti imaju pravo na putni nalog Delnice – Rijeka – Delnice.

6.            Kako je moguće da Liječničko povjerenstvo odobri putni nalog za određenu relaciju, HZZO isplati taj putni nalog pacijentu, a nadležnom liječniku uskrati novčani iznos za isti. Postavlja se pitanje svrhe rada i odgovornosti Liječničkih povjerenstava?

S poštovanjem.

                                               B.T., dr. med.

- - - - -

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, Tel/faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

 

Broj:    /2007.

Zagreb,  23. 10. 2007. g.

                                                                                                              Ordinacija opće medicine

                               B.T.

                               Poštovana, 

                Na Vaša pitanja  od 1 – 5, od 09.10.2007.g. odgovaram i to kako slijedi:

                Ako je Liječničko povjerenstvo Područnog ureda HZZO-a Rijeka  odobrilo provođenje zdravstvene zaštite osiguraniku na način, da on kao korisnik indiciranog liječenja ostvari liječenje  u zdravstvenoj ustanovi u drugom mjestu, u odnosu na Delnice, mjesto njegovog prebivališta, ima pravo na povrat  putnih troškova, prema putnom nalogu, koji ste mu izdali  za relacije Delnice – Rijeka, Delnice – Lovran, Delnice – Opatija i natrag.

                Odobrenje liječenja u drugom mjestu, od strane liječničkog povjerenstva, u odnosu na mjesto prebivališta osiguranika, legalizira Vaš rad kao ordinariusa/konkretan casus, pa time i   izdani putni nalog za realizaciju indicirane specijalističko-konzilijarne  zdravstvene zaštite.

                Pravno uporište za tvrdnju iz prethodnog stavka nalazim u odredbi članka 9. stavak 1. Pravilnika o sastavu, ovlastima i načinu rada liječničkih povjerenstava HZZO-a, NN, 76/02. (u daljnjem tekstu: Pravilnik).

                Aktivnosti Liječničkog povjerenstva, kako je opisano u članku 9., 10. i 11. Pravilnika usmjerene su prema osiguraniku u postupku/načinu ostvarenja njegovih prava na zdravstvenu zaštitu, utemeljena Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju. Izabrani doktor opće/obiteljske medicine, pa time i Vi, samo inicira ostvarenje tog/takvog – zakonom utvrđenog prava. U realizaciji pojedinih prava, između izabranog doktora opće/obiteljske medicine, koji je inicirao pravo prema zdravstvenom  stanju osiguranika/potrebi i zdravstvene ustanove/zdravstvenog radnika privatne prakse – ugovornog subjekta koji bi prema djelatnosti mogao obaviti indiciranu zdravstvenu zaštitu, zdravstveni sustav postavio je, uvjetno rečeno „branu“, sa zadaćom regulatora  moguće zdravstvene potrošnje tog oblika zdravstvene zaštite.

                Sukladno tome, ako Liječničko povjerenstvo odobri liječenje u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi/privatniku, koji ima sjedište rada u mjestu koje je različito od mjesta prebivališta korisnika, tada HZZO ne može tražiti naknadu štete, na način kako je postupio prema Vama, uskratom/umanjenjem ugovorenih sredstava za trošak putnog naloga.

                Ako se svi opisani „slučajevi“ od 1 – 5 iz Vašeg podneska od 09.10.o.g. mogu podvesti pod rečeno (nisam siguran iz Vašeg opisa pojedinog slučaja, da li svi slučajevi ulaze pod pravni režim opisanog), tada možete podnijeti zahtjev HZZO-u da o prijepornom pitanju proizašlom iz ugovornog odnosa riješi  a r b i t r a ž a, u smislu članka 13. Općih uvjeta ugovora o provođenju zz iz obveznog zdravstvenog osiguranja, NN, 11/07.

                Srdačno Vas pozdravljam.

                                               Tajnik Udruge

                                               Ivan Gabrilo, dipl. iur.

* * * * *

Uvodni komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

                Često se postavlja pitanje, koje se odnosi na pravni tretman radova/zahvata na „stvari“ u zakupu, tj. da li zahvat ulazi u sferu tekućeg ili sferu investicijskog održavanja „stvari“. Riječ „stvar“ ima pravno značenje nekretnine ili pokretne stvari u vlasništvu zakupodavca koji je dao zakupcu na korištenje/uporabu „stvari“ uz naknadu, temeljem ugovora iz članka 519. Zakona o obveznim odnosima.

                Razgraničenje prava/obveze u sferi troškova održavanja „stvari“ u zakupu, upućuje na razgraničenje obima vlasničkih prava na „stvari“ odnosno korištenja „stvari“ – kao jedno od stvarnih prava na „stvari“.

                U zakupnom odnosu, vlasništvo na stvari reproducira, pored prava/zakupodavac i obveze zakupodavca, održavati „stvar“ u zakupu u eksploatacijskom stanju. Na to upućuje odredba članka 522. Zakona o obveznim odnosima, koji propisuje – citat. „Zakupodavac je dužan održavati stvar u ispranom stanju za svo vrijeme trajanja zakupa i radi toga obavljati potrebne popravke na stvari“. Nastavno, istim člankom Zakona je propisano, „da troškovi sitnih popravaka izazvanih redovitim korištenjem „stvari“ kao i troškovi samog korištenja padaju na teret zakupca“. Opisani troškovi, prema ekonomskoj teoriji/sadržaju i opisu ulaze i diferenciraju te troškove na troškove investicijskog održavanja i troškove tekućeg održavanja.

                Troškovi investicijskog održavanja povećavaju vrijednost „stvari“ u zakupu, što automatski znači i amortizaciju, pretpostavku za veću zakupninu, veću premiju osiguranja, jednom riječju, veću vrijednost „stvari“ koja je dana u zakup.

                Ako troškovi investicijskog održavanja zadiru u promjene uvjeta građenja, ako je „stvar“ u zakupu nekretnina, kao što je to opisani slučaj koji slijedi, tada se moraju ishoditi i suglasnosti nadležnih tijela  za takve zahvate  (mijenja se dokumentacija koja je činila sastavni dio dozvole za građenje).

                Prema opisanim pravnim pravilima, moramo definirati prava i obveze zakupodavca i zakupca u DZ KK županije.

- - - - -

                Ž.B., dr. med.

                               UPPZ

Poštovani,

U prilogu Vam dostavljam dopis DZ prema zakupcima o uvođenju ADSL – telefona zbog CEZIH-a – kompjutorizacije.

                Nije li DZ, kao zakupodavac, dužan uvesti te linije?

                Srdačno Vas pozdravljam.

                                                               Ž.B., dr. med.

- - - - -

DZ

Koprivničko-križevačke županije

Koprivnica

                                               Liječnicima u zakupu

                                               DZ KK županije

                                               Ispostava Križevci

                Poštovani,

                Obavještavamo Vas da postojeća telefonska centrala nema utjecaja na mogućnost uvođenja nove telefonske linije i ugovaranje ADSL-a, sa bilo kojim postojećim operaterom, što znači, da svaki zakupac može stupiti u kontakt sa gosp. HH (T-Com), ako se odlučite za ovog operatera te zatražiti uvođenje nove telefonske linije, usluge i pakete kakove želi.

                Kada operater usvoji zahtjev za priključak nove linije i najavi instalaciju iste, potrebno je kontaktirati domara DZ.

                Jedino ograničenje je što će se moći uvesti samo jedna linija u svaku ordinaciju, što znači, da će se troškovi dijeliti prema dogovoru zakupaca.

                Napominjemo da ćemo za ordinaciju u kojoj radi naš zaposlenik zatražiti priključenje predmetne linije.

                Također Vas upućujemo da kontaktirate NN., u kojem objektu je također telefonska centrala kao što je u Ispostavi Križevci, a koja je provela opisani postupak te uvela novu telefonsku liniju.

                S poštovanjem.

                                                  Ravnatelj

Na znanje:

HZZO

- - - - -

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, Tel/faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

 

Broj:    /2007.

Zagreb,  17.10. 2007. g.

 

Ordinacija opće/obiteljske medicine

Ž.B. dr. med.    

 

                Poštovani,

                Glede navoda/pravne težine navoda iz  okružnice DZ KK županije od 11.10. o.g., upućene liječnicima u zakupu, iznosim svoj stav/mišljenje. Smatram, da je DZ dužan uvesti nove telefonske linije i iste staviti na dispoziciju zakupcima, da bi oni obavljali djelatnost u novim uvjetima, koje diktira razvoj informatičke tehnologije i HZZO, kao njihov poslovni partner.

                Svoje mišljenje/stav baziram na slijedećim pravnim premisama/činjenicama:

1.            liječnici u zakupu u DZ KK županije uključeni su u Osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti iz članka 35. Zakona o zz, NN, 121/03. (u daljnjem tekstu: Mreža),

2.            sukladno toj činjenici, sklopili su Ugovor o pružanju primarne zdravstvene zaštite osiguranicima HZZO-a prema uvjetima, na način i po postupku kako je propisano Pravilnikom o standardima i normativima prava na zz iz obveznog zdravstvenog osiguranja, NN, 142/06. i Odlukom o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zz iz obveznog zdravstvenog osiguranja, NN, 142/06.

3.            sjedište rada ordinacije zakupca prejudicirano je mjestom rada zakupca u statusu radnika u DZ, jer je prostor u sjedištu rada bivši radnik DZ nastavio koristiti u statusu zakupca jedinice zakupa, temeljem ugovora koji je sklopio sa DZ, pozivom na odredbe Pravilnika o uvjetima za davanje u zakup zdravstvenih ustanova primarne zz i lječilišta,  NN, 6/96., 29/97. 1/98. 121/99. i… (u daljnjem tekstu: Pravilnik I. )

4.            zakupac je preuzeo zakupni prostor – jedinicu zakupa opremljenu i sa zajedničkim uređajima u zgradi za korištenje, radi obavljanja registrirane djelatnosti u statusu zdravstvenog radnika privatne prakse u zakupu,

Sastavni dio zajedničkih uređaja u zgradi je i uređaj telefonske centrale i razvoda telefonskih linija

5.            pojam „opremljenosti ordinacije“ i pojam „zajedničkih uređaja u zgradi“ upućuje na  opskrbljenost sa svim instalacijama (struje, vode, grijanja,telefona  i…) kako u ordinaciji, tako i u zgradi za sve potencijalne korisnike/potrošače,

Investicijsko-tehnička dokumentacija izgrađenog objekta u kojem je smješten DZ potvrđuje navode pod 5.

6.            što potvrđuje investicijsko-tehnička dokumentacija nekretnine u kojoj je smješten DZ, kao i svaka druga investicijsko-tehnička dokumentacija za objekt u izgradnji, pogotovo za objekt posebne javne namjene, kao što je to za zdravstvenu djelatnost (djelatnost od posebnog društvenog interesa),

7.            pa je slijedom toga logična odredba članka 8. Pravilnika  I. da zakupac u iznosu zakupnine plaća naknadu za uporabu zajedničkih uređaja i prostorija, time i korištenja telefonskih linija,

8.            koje su, temeljem rečenog u točki 6. i 7. ovog podneska „sporedna stvar“ koja slijedi pravnu sudbinu „glavne stvari“, a to je građevina – objekt u kojem se obavljaju djelatnosti javne službe (identično tome su i građevine za stanovanje, s tom razlikom, da se telefonska linija razvodi do svakog stana posebno- manji broj potencijalnih korisnika u odnosu na korisnika javne službe),

9.            te stoga se izvodi zaključak, da svaku intervenciju u objekt radi izmjene/dopune zajedničkih uređaja, u što spadaju i telefonske linije  m o r a  osigurati vlasnik objekta,

10.          a ako je objekt dat u zakup/jedinice zakupa, tada to mora osigurati zakupodavac na teret zakupnine ili na teret posebnih sredstava vlasnika, u konkretnom slučaju na teret KK županije.

Identično u Pravilniku I., ministar zdravstva i socijalne skrbi RH propisao je relevantne  norme/osnove, koji su predmet ovog podneska i u Pravilniku II.

Identične/skoro identične odredbe Pravilniku I. propisane su i odredbom članka 10. Pravilnika o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova DZ i ljekarničkih zdravstvenih ustanova, NN, 80/07., u primjeni od 01.09.2007.g. (u daljnjem tekstu: Pravilnik II.)

Uvjeti za utemeljenje zakupnog odnosa

                Zakupni odnos utemeljuje zdravstveni radnik, u pravilu VSS, koji ispunjava uvjete iz članka 139. Zakona i  koji radi u jedinici zakupa na neodređeno vrijeme, sa  DZ/gradskom  ljekarnom.

Ugovor o zakupu sklapa se:

1.            na neodređeno vrijeme i

2.            uz uvjet da zakupac ima sklopljen ugovor o provođenju zz sa HZZO-om,

3.            pod prijetnjom raskida, ako  zakupac ne sklopi ugovor sa HZZO-om ili raskine ugovor i obrnuto.

Zakupni odnos utemeljuje se protivno

načelima općih propisa obveznog prava

Odredba članka 8. Pravilnika II. determinira karakter poslovnog odnosa zakupodavca DZ/gradske ljekarne prema zakupcu. Navedena odredba Pravilnika II. upućuje na saznanje da zakupni odnos nije utemeljen radi kapitalizacije uloženih sredstava u nekretninu – prostor i opremu, već da bi vlasnik DZ, posredstvom DZ osigurao provođenje primarne zz, prema uvjetima koje d i k t i r a   HZZO (obveza vlasnika DZ – KK županije prema općinama/gradovima koje „pokriva“ županija, kako je propisano člankom 19. i 20. Zakona o lokalnoj i područnoj /regionalnoj/ samoupravi, NN, 33/01. i 129/05.). U tome se očituje suština/cilj  odnosa zakupodavca/zakupca. Zbog navedenog, zakupni odnos konzumira se pod uvjetima, kako je navedeno od 1 – 3 prethodnog stavka. U međusobnom primanju/davanju n e m a   ekvivalenta. Možemo zaključiti na teret/štetu zakupca i svih drugih subjekata primarne razine zz. Županije, pa time i KK županija imaju posebnu zadaću/odgovornost u funkcioniranju tog sustava, jer  su vlasnici DZ i još k tome, koordinatori provođenja zz na području županije/grada Zgb.

…, zakupni odnos za obavljanje djelatnosti za Mrežu je beneficiran

Zbog rečenog i zbog dolje opisanih okolnosti, možemo zaključiti da se zakupni odnos ne temelji na profitnim/komercijalnim/ekonomskim načelima, tj. da je on  za zakupca b e n e f i c i r a n.  Na tu konstataciju upućuje odredba članka 13. stavak 1. Pravilnika II., koji propisuje da je ministar nadležan za zdravstvo ovlašten utvrditi najviši iznos zakupnine za kalendarsku godinu, na temelju kalkulativnih troškova, koje donosi Upravno vijeće HZZO-a. U dosadašnjoj praksi, zbog identične pravne norme/nasljeđe prema Pravilniku I., Upravno vijeće HZZO-a utvrdilo je zakupninu u iznosu od 1.250,00 kn/mjesec za 2006.g. Isti iznos zastupljen je u kalkulaciji „glavarine“ i za 2007.g.

Dokaz: Uvid u akt HZZO-a, Klasa: 500-07/05-01/689, Urbroj: 338-01-33-06-75 od 10.05.2006.g. – pod nazivom „Kalkulacija godišnje vrijednosti tima za djelatnost primarne zz i Izračunski elementi godišnje novčane vrijednosti standardnog tima primarne zz“.

                Kalkulativni iznos zakupnine je nerealan u odnosu na visinu troškova, koje bi morao „pokriti“ iz zakupnine i trošak kapitala.

                Zašto je to tako? Odgovor je, to je stvar državne politike ovog trenutka/vremena.

Zakupci, kao profitni subjekti, u Mreži, obavljaju djelatnost po načelima za neprofitne subjekte

                Zdravstveni radnici privatne prakse, profitni subjekti, pa i oni u zakupu, konzumiraju poslovni odnos sa HZZO-om po načelima za n e p r o f i t n e   subjekte. To se očituje u činjenici da „glavarina“ – cijena njihovog rada ne sadrži elemente imanentne cijeni usluge profitnih subjekata, a to su realni troškovi svih troškova koji uvjetuju obavljanje određene usluge/djelatnosti, po načelu „međuzavisnosti troška i prihoda“, kao npr. trošak amortizacije, kao vid proste reprodukcije, trošak kupnje nove opreme – kao vid proširene reprodukcije, trošak investicijskog održavanja opreme i druge neimenovane troškove, troškove višeg standarda/trošak u odnosu na standard HZZO-a i …

                Kako pod tim, istim uvjetima posluju/mogu poslovati subjekti u vlasništvu države, odnosno županije/grada Zgb. (iste cijene, izrađene prema istim parametrima, bez realnih troškova/parametar, troškovi niskog standarda, bez sredstava za razvoj, amortizaciju i….)?  Odgovor je, mogu, zato što sredstva za navedene osnove zdravstvenim ustanovama osigurava njihov vlasnik direktno ili, kroz sanaciju gubitka u poslovanju, temeljem članka  9. i 52. Zakona o zz (za 2005.g., nakon početka primjene Kolektivnog ugovora bolnice su registrirale gubitak u poslovanju 3 milijarde kn, 2006.g. 2,5 milijarde, a 2007.g. ?).

Parametre za izradu cijena usluga  utvrđuje HZZO za neprofitne subjekte, pa tako i za zakupce

                U kalkulaciji HZZO-a, prema parametrima, kako je navedeno u aktu od 10.05.2006.g. HZZO osigurava i sredstva za HPT troškove i telefonske troškove u protuvrijednosti 63,44 kn/mjesec i to za ¼ pretplate i 150 razgovora prema ciljanim pozivima. Taj iznos u sklopu zajedničkih troškova plaća/morala bi plaćati ordinacija/jedinica zakupa DZ, za korištenje tzv. zajedničkih uređaja. U globalu za zajedničke troškove, ordinacija privatne prakse opće/obiteljske medicine  u zakupu, u prosječnoj vrijednosti od 27.211,00 kn/mjesec realizira 612,06 kn/mjesec sredstava. Po načelu „međuzavisnosti troškova i prihoda“, DZ bi za navedene troškove mogao teretiti ordinaciju u zakupu samo do te visine, uz uvjet:

•             da zakupac realizira prosječnu vrijednost rada od HZZO-a u iznosu od 27.211,00 kn/mjesec,

•             odnosno, manje/više od tog iznosa zavisno koliko zakupac ugovori više/manje osiguranika u odnosu na propisani standard – tj. 1.700 osiguranika za djelatnost opće/obiteljske medicine (članak 18. Pravilnika II.).

U iznosu troška za zajedničke uređaje, zakupac plaća i trošak telefonskog razvoda, od centrale do ordinacije i korištenje uređaja

U iznosu plaćanja  naknade DZ za uporabu zajedničkih uređaja i prostorija DZ, temeljem članka 18. Pravilnika II., zakupac plaća i telefonske troškove, ako je zakupac korisnik telefonskih usluga putem DZ. Svaki zakupac je korisnik telefonskih usluga DZ zbog opisne sveze „sporedne“ i „glavne“ stvari, osim usluga m o b i l n e   telefonije.

Zaključak:

                Zakupac nema ovlasti vršiti intervencije u izgrađeni objekt DZ, koji je izgrađen prema tehničkim uvjetima propisanim za javnu zdravstvenu ustanovu, pa time i u zajednički razvod telefonskih uređaja. Sve izmjene/dopune razvoda obavljaju se na identičan način. Na to upućuje i primjena članka 16. Pravilnika II., koji propisuje postupak preuređenja jedinice zakupa.

                Ako HZZO, kao subjekt koji provodi obvezno zdravstveno osiguranje za Mrežu propisuje  o b v e z n o s t   korištenja programske podrške, koja je prošla provjeru spremnosti za priključenje ordinacije primarne zz na centralni sustav CEZIH PPZ i koje ima vrijedeće odobrenje za rad potpisano od ministra zdravstva i socijalne skrbi, u smislu članka 59. Odluke o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zz iz obveznog zdravstvenog osiguranja, NN,142/06., onda mu DZ kao zakupodavac, u ime vlasnika mora omogućiti to priključenje.

                Riječi „omogućiti priključenje“ upućuju da je netko drugi stvorio uvjete da bi se netko treći, u ovom slučaju on – zakupac,  priključio i postao jedinka centralnog sustava CEZIH PPZ, ne  on. Riječ „priključio“ upućuje na saznanje/obvezu zakupca osigurati sredstvo koje se priključuje, a to je PC. Presumpcija je, da je HZZO osigurao odgovarajući program za korištenje centralnog sustava (softver).

                Ako dovedemo u svezu s rečenim  u prethodna dva stavka činjenice iz Naputka HZZO-a od 23. 03. 2007.g. u predmetu „Spajanje na centralni zdravstveni informatički sustav za primarnu zz“ i to da HZZO osigurava 122,00 kn mjesečno/trogodišnje razdoblje za nabavu potrebne informatičke opreme i 304,00 kn/mjesec naknade za troškove održavanja programske podrške, ne i troškove uvođenja telefonske linije za priključenje, kako je to obavijestio zakupce DZ KK županije, onda i te činjenice potvrđuju moj  stav/mišljenje u ovom predmetu.

                Dokaz: Naputak HZZO-a, Klasa 011-01/06-01/14, Urbroj 338-01-09/07-34 od 23.03.2007.g.

                Srdačno Vas pozdravljam.

                                                                                                                             Tajnik Udruge                                                  Ivan Gabrilo, dipl. iur.

* * * * *

Uvodni komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

                U zadnje vrijeme aktualizira se primjena Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, NN, 85/06., pogotovo njegove odredbe koje propisuju da subjekti provođenja zz uključeni u Osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti mogu sklopiti ugovor o dodatnom zdravstvenom osiguranju za kapacitete izvan ugovorenih kapaciteta sa HZZO-om i za osiguranje većeg opsega prava zz u odnosu na pravo iz obveznog osiguranja, kao i za osiguranje višeg standarda zz, u odnosu na standard koji propisuje za obvezno zo HZZO, i sve to za rad izvan ugovorenog radnog vremena (članak 22. Zakona).

                U realizaciji opisanog prava, subjekti provođenja zz – zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i zdravstveni radnici privatne prakse – moraju ishoditi suglasnost od ministra zdravstva i socijalne skrbi (članak 23. Zakona).

                Pobliže uvjete i način provođenja dodatnog zdravstvenog osiguranja, ministar zdravstva propisuje u posebnom pravilniku.

                Sukladno rečenom, ministar zdravstva je donio Pravilnik o uvjetima i načinu provođenja dodatnog zo. Pravilnik je objavljen u NN, 112/06.

                U realizaciji prava, uz zahtjev, subjekt pružanja zz – konkretno ordinacija privatne prakse prezentirala je Ministarstvu zdravstva sklopljene ugovore o pružanju zz osiguranicima HZZO-a koji su sklopili ugovor o dodatnom zdravstvenom osiguranju sa osigurateljem. No, Ministarstvo je logično zaključilo, da uz zahtjev, tražitelj mora prezentirati i elaborat kojim dokazuje da:

•             nudi usluge slobodnog  kapaciteta, u odnosu na ugovoreni kapacitet sa HZZO-om, odnosno,

•             da nudi usluge većeg obima zdravstvene zaštite, u odnosu na ugovoreni obim,

•             odnosno da nudi usluge višeg standarda, u odnosu na propisani standard iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

Elaborat iz prethodnog stavka služiti će i u sustavu kontrole, da li je i koju/koliko usluga obavio subjekt zdravstva u vremenu ugovorenog radnog vremena od 40 sati/tjedan za HZZO i ..., a koliko usluga većeg obima/standarda i...

Obavljene usluge iz prethodnog stavka subjekt zdravstva ne može naplatiti direktno od osiguranika, već od njegovog osiguratelja za dodatno zdravstveno osiguranje.

- - - - -

Spec. ordinacija za

fizikalnu terapiju, NN

                                                               UPPZ

                Poštovani gosp. Gabrilo,

                Vjerujem da ste upoznati sa negativnim odgovorom i sadržajem koji smo dobili od Ministarstva zdravstva na zamolbu za korištenje kapaciteta ordinacije izvan ugovornih kapaciteta HZZO koji ste Vi svima sadržajno unificirano poslao i mi smo dalje to proslijedili u Ministarstvo. Moje je pitanje da li je odbijenica pravno utemeljena, ukoliko nije, to Vas molim da nas dalje uputite kako postupiti. Problem je potakla inspekcija HZZO-a koja je ovih dana krenula navodno u kontrolu Ordinacija fizikalne medicine na područje cijele Hrvatske. Ja sam naime pacijentima koji su htjeli ručnu masažu a ista im nije medicinski indicirana naplaćivala uz uredno izdavanje gotovinskih računa. Ne znam da li sam u prekršaju i koja je težina istog. Isti je problem i kod drugih ordinacija pa će Vam se vjerojatno obratiti kolege kod kojih je bila inspekcija.

                                                               NN, dr. med.

- - - - -

 

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, Tel/faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

 

Broj:    /2007.

Zagreb,25.10. 2007. g.

                                                                                                              Specijalistička ordinacija

                                                                                                              za fizikalnu terapiju, NN,

                          spec. fiz. med. i rehabilitacije

 

                Poštovana,

                Odgovor/sadržaj podneska Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, koji je za Vas negativan, vjerojatno i iznenađujući, za mene je logičan i očekivan. Naime, kao što znadete, članak 22. Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju propisuje mogućnost da subjekti zdravstva, koji su uključeni u Osnovnu mrežu zz,  pa znači i Vi,  mogu sklopiti Ugovor o dodatnom zo iz članka 17. Zakona, ali  samo za kapacitete izvan ugovorenih kapaciteta i to za osiguranje većeg opsega prava na zz/osiguranik u odnosu na prava iz obveznog zo, kao i za osiguranje višeg standarda zz, u odnosu na standard zz iz obveznog zo i to sve  izvan ugovornog radnog vremena sa HZZO-om.

                Vi i svaki subjekt provođenja zz u ugovornom odnosu sa HZZO-om  m o r a t e   dokazati veći opseg prava osiguraniku koji nudite, u odnosu na pravo koje on  ostvaruje u sustavu osnovnog zdravstvenog osiguranja, ali i viši standard zz u odnosu na propisani standard zz od HZZO-a.

                Članak 17. Zakona, na koji upućuje članak 22. istog Zakona propisuje da se dodatno zo ustanovljuje ugovorom između ugovaratelja osiguranja i osiguravatelja. To znači da je isključen sustav neposrednih odnosa – novina u pravnoj praksi, u odnosu na pravnu praksu prethodnog razdoblja.

 

 Od 01.01.2002.g. u sustav obveznog osiguranja uveden je i sustav dopunskog osiguranja, u nadležnosti – isključivo HZZO-a               

                Opisano nije novost u našoj praksi. Naime, Zakonom o zdravstvenom osiguranju, NN, 94/01., osnovno zdravstveno osiguranje propisano je kao obvezno osiguranje  u nadležnosti HZZO-a za sve osigurane osobe, na načelima uzajamnosti i solidarnosti. 

Citiranim Zakonom uveden je i sustav „dopunskog“ zdravstvenog osiguranja, koji ugovara osiguranik i u prvo vrijeme HZZO (samo HZZO za razdoblje 2 godine), kao izraz slobodne volje i interesa  za takvim oblikom osiguranja rizika ugroženosti svog zdravlja, sustav, koji je prema bivšim propisima bio moguć samo u portfelju drugih osiguravatelja. Dopunsko zdravstveno osiguranje ugovara se za plaćanje razlike do propisane cijene za pojedini osnov (de facto participacija). Rok ekskluzivnog prava HZZO-a istekao je 31.12.2003.g. 

Veći obim prava na zz

Pored dopunskog osiguranja, do nivoa prava prema propisanom standardu, osigurane osobe mogle su si osigurati kod HZZO-a, ali i drugih osiguravatelja v e ć i  obim  prava, koji je utvrđen člankom 17. stavkom 2. točkom 2 – 6. Zakona o zdravstvenom osiguranju.

Privatno zdravstveno osiguranje ugovoreno sa osigurateljem, kao zamjena za obvezno zdravstveno osiguranje u nadležnosti HZZO-a

                Privatno zdravstveno osiguranje, kao treći oblik zdravstvenog osiguranja, provodili su samo  osiguravatelji ( „Croatia osiguranje“, „Alianz“ Zgb i…).

Privatno zdravstveno osiguranje u sebi je konzumiralo i kupnju tzv. nadstandarda/usluga/postupak. Pojam nadstandarda uveden je samo radi sustava obveznog zdravstvenog osiguranja, jer je to sustav koji je limitiran i koji je imao intenciju limitiranja obima zz u odnosu na propisani optimum.

Ako osiguranik nije ugovorio dopunsko zdravstveno osiguranje od HZZO-a razliku standarda/usluga/postupak  u odnosu na propisani standard,  mogao je „ kupiti „ od zdravstvenog radnika privatne prakse ili zdravstvene ustanove kao oblik “nadstandarda”, prema načelima obveznog prava (nije bilo propisano ograničenje neposrednog odnosa, kao sada po članku 17. Zakona)

 

Građanin, osiguranik HZZO-a, mogao je, na načelima obveznog prava osigurati sebi ili članovima svog porodičnog domaćinstva viši standard zdravstvene zaštite, u odnosu na propisani minimum ili optimum, kupnjom  višeg standarda od davatelja usluge, koji je ugovorni partner HZZO-a.

 

Primjenom članka 29. tadašnjeg Zakona o porezu na dohodak – primjena 01. 01. 2003. g., korištenje višeg standarda zdravstvene zaštite, Država je  stimulirala i prenosila  na građanina – poreznog obveznika, dajući mu pravo umanjiti njegovo porezno zaduženje/godina, uz uvjet, da takav oblik zdravstvene zaštite  nije plaćen na teret osnovnog zdravstvenog osiguranja.

 

Z a k l j u č a k:

 

                Glede utvrđivanja većeg obima usluga koje nudi ordinacija u odnosu na ugovoreni obim i viši standard usluga, u odnosu na standard koji propisuje HZZO, nije se promijenilo  ništa, u odnosu na prethodne propise.

                Udruga je izrađivala projekt otkupa većeg obima usluga i nadstandarda od ordinacije privatne prakse uključene u Osnovnu mrežu, od strane korisnika zdravstvene zaštite. Otkup je bio neposredan (mora se dokazati veći obim i viši standard)

                Sada, po propisu u primjeni od 04.08.2006.g., sve je isto, mora se identificirati veći obim usluga u odnosu na ugovoreni i viši standard od propisanog standarda od strane HZZO-a. Razlika je samo u tome da se veći obim i viši standard ne mogu prodati neposredno korisniku, već posredno, posredstvom osiguravajućeg društva.

                Da bi mogli pristupiti izradi projekta, morali bi nam dostaviti:

•             mjesečna izvješća koja dostavljate HZZO-u o obavljenim uslugama (vrsta, broj, broj bodova, ukupan broj bodova) i to za cijelu 2006. i 2007.g., zaključno sa 31.10.2007.g.

•             ugovore sa HZZO-om/godina.,

•             popis zaposlenih radnika s naznakom stručne spreme/zanimanja,

•             naznaku višeg standarda usluge – naznaku u čemu bi se očitovao viši standard (npr. ako je za djelomičan/srednje opsežan pregled u polikliničko-konzilijarnoj zaštiti predviđeno 13 minuta/tim, Vi možete nuditi standard od 20 minuta ili 7 minuta više, pa tako i za sve ostale postupke u terapiji i …)

Izrađeni projekt legitimira Vas, ali i štiti prema HZZO-u, da obavljate usluge prema osiguratelju, za njihove osiguranike ali i za osiguranike HZZO-a. Time se Vi očitujete da jednu te istu uslugu nećete 2 puta naplatiti, jer ste time prodali veći obim, odnosno, da ste od osiguratelja za njegovog osiguranika, koji je ujedno i osiguranik HZZO-a naplatili samo razliku višeg standarda.

Srdačno Vas pozdravljamo.

                               Tajnik Udruge

                               Ivan Gabrilo, dipl. iur.

* * * * *

Uvodni komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

                Dolje opisani slučaj odnosi se na krađu novca u ordinaciji privatne prakse opće/obiteljske medicine. Za krađu je saznala vlasnica ordinacije, nakon povratka sa specijalizacije. Udruga joj je skrenula pozornost na odredbe članka 171. Kolektivnog ugovora koji propisuju teže povrede radne dužnosti, pa i povrede koje su produkt nezakonitog rada radnika ili nezakonitog raspolaganja sa sredstvima poslodavca, pa time i novčanim sredstvima. Za teže povrede radne dužnosti poslodavac daje/može dati izvanredni otkaz ugovora o radu, ako je zaključio da zbog svih okolnosti, nastavak radnog odnosa radnika za njega nije moguć (uvjet iz članka 114. ZOR-a).

                Poslodavac se mora odlučiti o otkazu ugovora o radu u roku od 15 dana, računajući od dana saznanja za učinjenu povredu radne dužnosti, s obilježjima teže povrede, kako je opisano u članku 171. Kolektivnog ugovora.

- - - - -

Ordinacija xy

                               UPPZ

                               n/g gosp. I. Gabrilo, dipl. iur.

Poštovani,

Bila sam na specijalizaciji iz obiteljske medicine.  U mojoj ambulanti je radila zamjenska liječnica s mojom med. sestrom koja je 2004.g. mojim odlaskom u zakup primljena na neodređeno vrijeme. Mojoj med. sestri sam prepustila brigu o štambilju ordinacije, o administrativnim pristojbama koje sam redovito provjeravala do svibnja 2007.g. Od tog trenutka sam se posvetila isključivo učenju i više nisam kontrolirala administrativne pristojbe, no potrošnju lijekova i stopu bolovanja u izvješćima HZZO-a jesam.

Moja med sestra je 10. 2007.g. na bolovanju radi medicinske obrade na koju je čekala već 5 godina. Ja sam stala uz nju ne sluteći što se krije iza njenog odlaska na bolovanje.

Povratkom sa specijalizacije 10. 2007.g. polako sam počela sređivati račune ambulante te sam gledajući izvješća o stopi bolovanja, potrošnji lijekova te uplaćenim administrativnim pristojbama (unatrag dva dana) uočila da je od svibnja, a naročito od lipnja 2007.g. uplaćeno gotovo upola manje novca sakupljenih od admin. pristojbi. To me je nagnalo da pogledam sve blokove za administrativne pristojbe.

Prema blokovima sakupljeno je dvostruko više novca, mjesto uplaćenih 4.000,00 kn, pacijenti su uplatili oko 8.000,00 kn. Med sestra me izvještava o napredovanju njene medicinske obrade.

Lijepo Vas molim da me uputite kako da se postavim u ovoj situaciji?.

- - - - -

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, Tel/faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

 

Broj:    /2007.

Zagreb,  29.10.2007.g.

                                               S. T.

 

                Poštovana,

                Ako je sve onako, kako ste opisali u svom podnesku Udruzi od 23.10.2007.g. (uvjetno rečeno „krađa“ novca, jer je radnica ukrala novac državnog proračuna),  tada Vas savjetujem da postupite kako slijedi:

1.            uručite radnici izvanredni otkaz Ugovora o radu, pozivom na odredbe članka 171. stavak 1. podstavak 2. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske, NN, 127/06., tj. zbog – citat: „nezakoniti rad ili propuštanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je radnik ovlašten radi sprečavanja nezakonitosti“, odnosno pozivom na odredbe članka 171. stavak 1. podstavak 3. istog Kolektivnog ugovora – citat: „nezakonitog raspolaganja sredstvima poslodavca  (krađa novca, potrošnog materijala i sitnog inventara i sl.)“

2.            izvanredni otkaz uručiti/morate uručiti u roku od 15 dana, računajući od dana saznanja za činjenice iz točke 1.,

3.            to znači, po meni, a ja Vam savjetujem da tako postupite, da je dan saznanja dan kada ste uputili podnesak Udruzi, tj. 23.10.2007.g.

4.            iako, Vama rok od 15 dana ističe 07.11.2007.g.,

5.            pa, ako otkaz ugovora o radu uputite danas ili sutra, to znači 30.10.2007.g., dan saznanja može se protegnuti i za dan – dva prije 23.10.2007.g.

O b r a z l o ž e n j e:

                Prema opisu iz članka 216. Kaznenog zakona, NN, 110/97., krađa je kazneno djelo, koje se goni privatnom tužbom, a prema opisu, to je djelo – citat: „Tko tuđu pokretnu stvar oduzme s ciljem da je protupravno prisvoji, kaznit će se kaznom zatvora od 3 mjeseca do 3 godine. Ako je vrijednost ukradene stvari mala i počinitelj je postupio s ciljem prisvajanja stvari takve vrijednosti kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 6 mjeseci“.

                Iz navedenih razloga, učinjeno kazneno djelo u k l a p a   se u opis težih povreda radne dužnosti, kako je navedeno u članku 171. Kolektivnog ugovora – nezakoniti rad, a uvjetno rečeno i nezakonito raspolaganje sredstvima poslodavca. Zašto „uvjetno rečeno“? Odgovor je zato, što novčana sredstva administrativne pristojbe nisu sredstva poslodavca, već sredstva državnog proračuna.  No, za obveze prema državi odgovara poslodavac/poduzetnik, bez obzira tko štetu s tog naslova u/za poslodavca državnom proračunu učini. Sukladno iznijetom, razliku sredstava od 4.000,00 kn manje uplaćenih sredstava u korist državnog proračuna morali bi uplatiti Vi, a u regresnom postupku tražiti da Vam tu štetu nadoknadi radnik ili bivši radnik, ako se opredijelite na izvanredni otkaz.

                Ako se radnica nalazi na bolovanju, činjenica bolovanja ne suspendira Vaše pravo/obvezu dati otkaz, jer za izvanredni otkaz radnik nema pravo konzumirati otkazni rok. Članak 111. ZOR-a  propisuje da otkazni rok ne teče za vrijeme – između ostalog – i zbog privremene nesposobnosti za rad. S obzirom da efekti izvanrednog otkaza nastupaju ad hoc, bez otkaznog roka Vi možete uručiti otkaz radniku i bez obzira što se momentalno nalazi na bolovanju. Otkaz joj dostavljate preporučeno s povratnicom.

                U podnesku radniku, Vi bi morali tražiti povrat 4.000,00 kn, iznos koji ste ili ako niste, morate uplatiti u korist državnog proračuna. Ako radnica odbije Vaš zahtjev, morate podnijeti kaznenu prijavu .

                Ako nećete znati sami postupiti u duhu i smislu ovog podneska, Udruga Vam je uz naknadu voljna/može pomoći. Kao član Udruge imate pravo na popust 30 % od cijene utvrđene Pravilnikom.

                Srdačno Vas pozdravljam.

                                               Tajnik Udruge

                                               Ivan Gabrilo, dipl. iur. 

* * * * *

Uvodni komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

                Kod doktora privatne prakse u zakupu, vuku se „repovi“ neraščišćenih odnosa prema  DZ-u, njegovom bivšem poslodavcu. Naime, u prvim godinama primjene Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, DZ su umanjivali plaću svojim radnicima koji nisu imali dovoljan broj osiguranika na skrbi, u odnosu na propisani standard, nezavisno što je Zakon o plaćama u javnim službama, temeljem kojeg je sklopljen Kolektivni ugovor, propisao da službenik/namještenik ostvaruje plaću prema zvanju i položaju, pa tako i doktor privatne prakse, tada službenik DZ.

                Doktori, koji su bili na taj način prikraćeni u plaći, inicirali su radne sporove, za poništenje takvih rješenja o plaćama.

                Prema ustaljenoj praksi, i ti sporovi traju 10-ak godina. Intervencijom Ustavnog suda RH u istom predmetu, naređeno je sudovima redovne djelatnosti da ubrzaju i okončaju postupak u roku od 6 mjeseci.

                U međuvremenu, u radnim sporovima – općenito, iniciraju se postupci vansudske nagodbe, kako bi se ubrzalo rješavanje sudskih predmeta. Temljem rečenog, postavlja se pitanje, da li se i spor dr. medicine, članova Udruge, danas privatnika, može riješiti u postupku mirnog rješenja spora nagodbom?

- - - - -

 

                Poštovani,

                Na TV-u je objavljeno da se višegodišnji (radni) sporovi mogu riješiti izvansudskom nagodbom. Da li se moj postupak (zbog smanjenja plaće tokom 1997.g.) ubraja u te sporove i koji je postupak? Hvala, s poštovanjem.

                                                               J.R., dr. med.

- - - - -

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, Tel/faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

 

Broj:    /2007.

Zagreb,  22.10.2007.g.

 

Poštovana,

Na Vaše pitanje odgovaram pozitivno - da. Praktično u svim parnicama, osim u kaznenim, prekršajnim i sl., parnicama materijalne prirode, p r e f e r i r a   s  e   nagodba stranaka. To znači i u Vašem postupku. Ako se Vi opredijelite na takvo rješenje spora, Vaš odvjetnik bi morao kontra stranci ponuditi nagodbu. No, u nagodbi jedna i druga stranka odstupaju ili moraju odstupiti od svog tužbenog zahtjeva/kontra prijedloga, makar u jednom dijelu. Kontra stranka će prihvatiti nagodbu ako je uvjerena da je tužba, kao npr. u Vašem slučaju opravdana, ali nije opravdana visina tužbenog zahtjeva.

Nezavisno od rečenog, mislim da DZ ne bi prihvatio prijedlog za nagodbu, jer je njemu potrebna presuda suda, kako bi sredstva za plaćanje razlike Vaše plaće mogao tražiti od HZZO-a. Kada bi on prihvatio nagodbu u duhu i smislu rečenog, HZZO možda ne bi prihvatio obvezu osiguranja sredstava za pokriće troškova na strani DZ, vezano za realizaciju nagodbe.

Srdačno Vas pozdravljamo.

Tajnik Udruge: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

* * * * *

Uvodni komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

                Primjena članka 121. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, nakon njegove izmjene i dopune, prema Zakonu iz 2006.g., doživljava svoju „renesansu“, u odnosu na vrijeme prije 03. VIII/06. Zašto?  Odgovor je zato, što je norma istog članka Zakona, prije njegove izmjene upućivala na primjenu 2 sankcije za zdravstvenog radnika, ako obavlja poslove svog zanimanja za drugog poslodavca u svoje ime i za svoj račun, bez suglasnosti poslodavca (raskid ugovora o radu i prijava za prekršaj, u smislu članka 197. istog Zakona).

                Izmijenjeni članak Zakona dao je mogućnost rada za drugog poslodavca, uz primjenu „sankcija“ iz članka 99. Zakona o radu (poslodavac je mogao tražiti naknadu štete od radnika ili drugog poslodavca ako je ovaj obavljao poslove bez njegove suglasnosti).

                Izmijenjeni članak 121. Zakona počeo se primjenjivati istovremeno kad i tzv. „zabrana“ rada privatnih ordinacija u bolnicama, kada su specijalisti mogli obavljati dopunsku djelatnost, temeljem ugovora sa bolnicom i temeljem rješenja ministra zdravstva.

                Jedna i druga izmjena uvjetovale su liberalizaciju rada zdravstvenih radnika za drugog poslodavca, uz uvjete iz članka 121. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

                Nakon toga, nastala je tzv. „eksplozija“ rada po ugovoru o djelu za druge poslodavce. Ravnatelji bolnica/klinika ne ograničavaju takav rad.

                Opisane okolnosti „provokacija su“ u razmišljanju zdravstvenih radnika privatne prakse, kako i oni realizirati neki oblik rada, mimo rada prema ugovoru sa HZZO-om, da bi povećali prihod ordinacije, po drugačijim cijenama i sl.

                Pri tome, zdravstveni radnici privatne prakse zaboravljaju, da je njima daleko jednostavnije, ali i pravno korektnije, ugovorni odnos – razmjenu rada s kolegom iste ili različite struke, ali istog statusa – realizirati ugovorom o poslovnoj suradnji ordinacija/ordinacija ili ordinacija/poliklinika itd.

                Naime, primjena pravnog instituta ugovora o djelu za realizaciju rada iz članka 121. Zakona o zz, u troškovnom smislu, je skup pravni posao. U poslovnom odnosu naručitelja i izvoditelja takvog rada, izvoditelj realizira primitak od drugog dohotka, u smislu članka 32. Zakona o porezu na dohodak. Na takav dohodak obračunavaju se doprinosi „iz“ i „na“ dohodak, po stopama, prema Zakonu o doprinosima za obvezna osiguranja, a porez i prirez prema Zakonu o porezu na dohodak, bez prava na obračun o.o.o.

                Zbog rečenog, na 100,00 kn neto dohotka, da bi dobio I. bruto dohotka, naručitelj mora obračunati 77,30 % više = osnovica I., iz kojeg on obračunava, obustavlja i uplaćuje na posebne račune doprinos za MO po stopi od 20 %, a nakon toga iz nove osnovice  = osnovica II. porez po stopi od 25 % i prirez ako je propisan. Na iznos bruto dohotka osnovice I., u ovom slučaju na 177,30 kn, na teret svojih posebnih sredstava, naručitelj obračunava 15 % doprinosa za ZO, tako, da 100,00 kn neto dohotka izvoditelja, za naručitelja iznosi ukupno 203,89 kn troška.

                Zdravstveni radnik privatne prakse, ako sustavom ordinacija/ordinacija ugovori rad s takvom cijenom rada, njegovoj  će ordinacija ostati daleko više neto dohotka, nego kako je opisano na prethodnom – zamišljenom primjeru.

- - - - -

Spec. ord.  xx

                                                               UPPZ

                Poštovani,

                Svjedoci smo rada kolega specijalista  iz bolnica u Ordinacijama i Poliklinikama na temelju nekih ugovora (vjerojatno ugovori o djelu ili sl.).

                Specijalist sam fizijatar, mr. med. znanosti, sa više od 10 g. staža kao specijalist. U zakupu sam Ordinacije, koja ima Ugovor sa HZZO. Moja pitanja:

1.            Mogu li ja kao specijalist potpisati ugovor o djelu ili neki sl. pravni akt sa ordinacijom (istovjetna djelatnost) koja ima isti pravni status kao moja (ugovorna je sa HZZO-om) za rad izvan radnog vremena koji zakonodavac dozvoljava  ili

2.            može li moja ordinacija sklopiti ugovor o poslovnoj suradnji sa drugom ordinacijom, te da tako ja izvan radnog vremena svoje ordinacije obavljam poslove specijaliste?

3.            ili može li moj kolega fizijatar sklopiti ugovor sa mojom ordinacijom ili njegova ordinacija sklopiti ugovor o poslovnoj suradnji sa mojom ordinacijom, te da tako naizmjenično radimo?

Zahvaljujem na odgovoru, uz pozdrav.

                S.B.P., dr. med., spec. fizijatar

- - - - -

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, Tel/faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

 

Broj:    /2007.

Zagreb,  05.11.2007.g.

 

Poštovana,

 

Na Vaša pitanja od 04.11.2007.g.:

 Rad zaposlenih  liječnika iz  općih/specijalnih  bolnica/klinika za druge poslodavce?

1.            Rad liječnika spec., koji je nositelj djelatnosti ordinacije privatne prakse za drugog subjekta zdravstvene djelatnosti?

odgovaram kako slijedi:

Ad 1.

Zaposleni liječnici, kao i svi drugi zdravstveni radnici, mogu temeljem članka 121. Zakona o zdravstvenoj zaštiti obavljati poslove svog zanimanja i za drugog poslodavca/naručitelja takvih usluga samo uz suglasnost svog poslodavca i to najviše do 1/3 PRV. Ako takav zdravstveni radnik obavlja poslove za drugog poslodavca bez suglasnosti svog poslodavca, njegov poslodavac može pokrenuti postupak naknade štete u smislu članka 99. ZOR-a. Naknada štete sastoji se u pljenidbi njegovog „honorara“ ili, kako to propisuje članak 32. Zakona o porezu na dohodak „primitka od drugog dohotka“. To pravo gubi matični poslodavac ako nije pokrenuo postupak naknade štete, u roku od 3 mjeseca, računajući od dana saznanja da njegov zdravstveni radnik radi za drugog poslodavca.

Prethodno obrazloženje odnosi se/može se odnositi i na zdravstvene radnike prema kojima ste Vi u statusu poslodavca. Ta mjera propisana je radi zaštite svakog poslodavca od nelojalne konkurencije koju bi mu mogli nametnuti njegovi radnici.

U praksi, opisano pravo/mogućnost realizira se/može se realizirati samo ugovorom o djelu. Koliko je takvo stjecanje primitaka od drugog dohotka rentabilno/skupo, opisao sam Vam u podnesku/odgovoru od 03.07.o.g.

Ad 2.

Našim podneskom od 03.07.o.g. odgovorio sam Vam praktično na Vaše 2. pitanje. Razlika je samo u samo u tome, da je subjekt odnosa,umjesto ordinacija fizička osoba  - specijalist bila Poliklinika i fizička osoba specijalist.

Još jednom, Vi kao nositelj djelatnosti, za poslove svog zanimanja, a to su ujedno i poslovi djelatnosti ordinacije, s drugim subjektima iste djelatnosti sklapate ugovor ordinacija/ordinacija, s tim, da se jedna prema drugoj, na principima reciprociteta obvezujete ispomagati  radom spec. fizijatra, koji je ujedno nositelj djelatnosti. To pravo/obveze – poslovni odnos 2 ravnopravna subjekta realizirate ugovorom o poslovnoj suradnji. S obzirom da ste Vi jedine zaposlene osobe u ordinaciji, što ne mora biti praksa, angažman nositelja djelatnosti u drugoj ugovornoj stranci možete ugovoriti samo izvan radnog vremena svoje ordinacije. Da niste ugovorni partner HZZO-a mogli bi ugovoriti i drugačiji raspored rada. Ugovorom regulirate cijenu rada,  način i rokove plaćanja i sl. Za razliku od plaćanja prema ugovoru o djelu = primitak od drugog dohotka, u ovom slučaju se ugovara plaćanje bruto cijene rada sa računa naručitelja u korist računa poslodavca  izvoditelja. Koincidira, da je izvoditelj ujedno nositelj djelatnosti – poduzetnik.

Napomena: Postavlja se pitanje da li na Vašoj strani postoji interes takvog rada u struci za drugog poslodavca, jer u tom slučaju ispada, da sami sebi konkurirate. Po meni, Vi bi morali okončati postupak prema Ministarstvu zdravstva da Vam – čitaj Ordinaciji – odobri rad za osiguranike HZZO-a višeg standarda, odnosno većeg obima usluga/postupaka, u odnosu na ugovoreni obim. U tom smislu sam sugerirao – dao ponudu Vašoj kolegici. Niste odgovorili ni ona ni Vi?

 Srdačno Vas pozdravljamo.

                               Tajnik Udruge

                               Ivan Gabrilo, dipl. iur.

 PITANJA I ODGOVORI
Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-fareast-language:EN-US;}

Vi pitate, odgovara Vam I. Gabrilo, dipl. iur.

Nastavak na pitanja iz prethodnog broja Časopisa

124. pitanje: Koji propisi reguliraju način i uvjete za izradu kalkulacije  naknade za dežurstvo, odnosno pripravnost?

Odgovor: Pravne pretpostavke za utvrđivanje mjerila i kriterija za obračun/izračun dežurstva i pripravnosti su odredbe članka 156. Zakona o zdravstvenoj zaštiti i odredbe članka 3. Zakona o plaćama u javnim službama, NN, 27/01.

Na osnovi navedenih zakonskih propisa, nadležni subjekti potpisali su  Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, NN, 9/05., u kojem su utvrdili način i uvjete za formiranje plaće za dežurstvo/pripravnost:

125. Pitanje: Što to konkretno za dežurstvo znači?

Odgovor: Odredbom članka 61. Kolektivnog ugovora propisani su parametri za izračun naknade za dežurstvo u primarnoj razini zz, i to:

•             Naknada za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti subotom iznosi 9 % od osnovne plaće radnika,

•             Naknada za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nedjeljom iznosi 13,5 % od osnovne plaće radnika,

•             Naknada za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti blagdanom iznosi 18 % od osnovne plaće radnika.

126. pitanje: Koliko traje dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti?

Odgovor: Dežurstvo subotom traje 8 sati, nedjeljom i blagdanom 16 sati. Nakon odrađenog dežurstva u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radnik nema pravo na slobodan dan.

127. pitanje: Naknada za pripravnost izračunava se, kako?

Odgovor:Odredbom članka 62. Kolektivnog ugovora propisano je: Naknada za pripravnost obračunava se od naknade obračunate za dežurstvo, ovisno o tome u koji dan pada pripravnost, u paušalnim iznosima i to za:

•             standardnu pripravnost 30 %,

•             pripravnost u dijelovima zdravstvenih ustanova udaljenim od središta više od 20 km cestovne udaljenosti 40 %,

•             pripravnost na bolničkim odjelima i službama gdje nije organizirano dežurstvo, a potrebno je 60 %.

U slučaju spora o potrebi dežurstva, odnosno pripravnosti odlučuje ministarstvo nadležno za zdravstveno.

128. pitanje: Kako, na temelju parametara iz odgovora na 125. pitanje izračunamo naknadu za dežurstvo?

Odgovor:  Prvo moramo izračunati osnovnu plaću za svakog zdravstvenog radnika koji sudjeluje u dežurstvu po rasporedu iz rješenja ravnatelja DZ. Osnovna plaća = plaća tog/takvog zdravstvenog radnika, a izračuna se tako, da se osnovica pomnoži sa koeficijentom složenosti radnog mjesta/radnik, zatim se dobiveni iznos  uvećava za 0,5 % za svaku g.r.s.istog radnika,ili npr.:

•             4.819,66 kn = osnovica (Odluka Vlade RH o visini osnovice – NN, 142/06),

•             1,85 = koeficijent složenosti za ugovornog dr.med./dr. stom.

•             5 % za dodatak za radni staž ( prosječno 10 g.r.s.)

 

Izračun:

Izračun osnovice za ugovornog dr. med./dr. stom.

8.916,37 kn bruto/mjesec = osnovica (4.819,66 kn x 1,85 )

+ 5 %, za 10 g r.s.                             =   445,81 kn

ili  ukupno osnovna plaća     = 9.362,18 kn I. bruto.

Taj iznos povećava se za 17,20 % = doprinosi na plaću, tako da osnovna plaća II. bruto iznosi 10.972,47 kn = osnovica za izračun naknade za dežurstvo.

129. pitanje: Znači, osnovna plaća za dr. med. i dr. stom./ugovorni doktori primarne razine zz, koja služi kao osnovica za izračun naknade za dežurstvo je 10.972,47 kn II. bruto. Zar ne?

Naknada za DEŽURSTVO

Odgovor: Da. Dobro ste zaključili.

130. pitanje: Dobro, utvrdili smo jedan bitni element za izračun naknade za dežurstvo. Ako apliciramo %-tke navedene u odgovoru na 125. pitanje,  možemo izračunati cijenu dežurstva. Da li dobro zaključujem?

Odgovor: Da. Dobro ste zaključili.

131. pitanje: Sukladno datim odgovorima, molim Vas da mi izračunate naknadu za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Možete?

Odgovor: Da. Naknada za  dežurstvo

1.) subotom iznosi 987,47 kn II. bruto (sadrži u sebi i doprinos „na“ plaću, a izračunata je tako, da smo 10.972,47 kn = osnovna plaća iz odgovora na 128 pitanje.  pomnožili sa 9 %, prema %-tku iz odgovora na 125. pitanje).

2.) nedjeljom  iznosi 1.481,28 kn II bruto (osnovica pomnožena sa 13,5 %).

                3.) blagdanom iznosi 1.975,04 kn II bruto (osnovica pomnožena sa 18 % )

132. pitanje: Koliko traje dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti?

Odgovor: Prema članku 61 stavak 4.  Kolektivnog ugovora, dežurstvo subotom traje 8 sati a nedjeljom i blagdanom 16 sati.

133. Da li radnik nakon dežurstva ima pravo na slobodni dan?

Odgovor: Nakon dežurstva u primarnoj zz, Radnik nema pravo na slobodni dan.

134. pitanje: Kako se izračunava naknada za stalnu pripravnost u primarnoj razini zz?

Naknada za PRIPRAVNOST

Odgovor:  Prema članku 62. Kolektivnog ugovora, naknada za pripravnost obračunava se od naknade obračunate za dežurstvo, ovisno o tome na koji dan pada pripravnost i to u paušalnom iznosu, u %-tku:

                1. standardna pripravnost  - 30 %  od iznosa naknade za dežurstvo, što, ako dovedemo ovaj %-tak u svezu s iznosima za naknadu za dežurstvo iz odgovora na 131. pitanje, daje iznos naknade za pripravnost:

•             subotom 296,24 kn II. bruto (30 % od 987,47 kn II. bruto),

•             nedjeljom 444,38 kn II. bruto (30 % od 1.481,28 kn II. bruto),

•             blagdanom 592,51  kn II. bruto (30% od 1.975,04 kn).

 (Izvor: članak 62. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja).

2. pripravnost u dijelovima zdravstvenih ustanova, koje su udaljene od središta zdravstvene ustanove više od 20 km cestovne udaljenosti

40 % od iznosa naknade za dežurstvo:

•             radnim danom i subotom 394,98 kn II. bruto (40 % od 987,47 kn II bruto),

•             nedjeljom 592,51 kn II. bruto (40 % od 1.481,28 kn II. bruto),

•             blagdanom 790,01 kn II. bruto (40% od 1.975,04 kn II. bruto).

135. pitanje: Ako sam dobro shvatio, naknada za standardnu pripravnost iznosi 296,24 kn radnim danom i subotom, 444,38 kn nedjeljom, odnosno 592,51 kn  blagdanom. Iznosi naknade sadrže i doprinose „na“ plaću. Zar ne?

Odgovor: Da. Dobro ste zaključili.  Naveli ste samo iznose za standardnu pripravnost, pretpostavljam iz razloga što je taj oblik pripravnosti za Vas aktualan.

136. pitanje: Da li navedene iznose dežurstva/pripravnosti obračunavam DZ-a, ako mi i kada ravnatelj DZ naredi dežurstvo/pripravnost, jer sam takvu obvezu preuzeo potpisom ugovora sa HZZO-om?

Odgovor: Da, točno kako ste postavili pitanje. Naime, HZZO Domu zdravlja osigurava posebna sredstva za provođenje dežurstva/pripravnosti, kada se hitna pomoć na području DZ ne konzumira na drugačiji način.

137. pitanje: Zar se u obračunu naknada za dežurstvo i pripravnost ne uzimaju istodobno i povećanja osnovne plaće za rad noću, prekovremeni rad, rad subotom, rad blagdanom i … za %-tke povećanja osnovne plaće s osnova uvjeta rada, kako je propisano Kolektivnim ugovorom.

Odgovor: Ne. Izričita odredba članka 65. Kolektivnog ugovora da se ne primjenjuju %-tci za povećanje osnovne plaće radniku iz članka 58. istog Kolektivnog ugovora – osnovi navedeni u Vašem pitanju.

138. pitanje: Koliko traje pripravnost:

Odgovor: Prema odredbama članka 62. KU propisano je, da pripravnost subotom, nedjeljom i blagdanom  traje 24 sata.

Ako bi se naredila pripravnost i radnim danom u primarnoj zz, tada pripravnost traje 16 sati.

DEŽURSTVO/PRIPRAVNOST radnim danom??

139. pitanje: Razabrao sam da nije predviđeno dežurstvo, pa time i pripravnost u primarnoj zz radnim danom. Kako obračunati naknadu za taj dan, ako mi ravnatelj DZ svojim rješenjem naredi takvo dežurstvo/pripravnost?

Odgovor:  Potpisnici Kolektivnog ugovora nisu pretpostavili da se dežurstvo i stalna pripravnost u primarnoj razini može obavljati i u radne dane, pa je slijedom toga, u tom dijelu, Kolektivni ugovor manjkav. No, kako stvarno – činjenično stanje na terenu odudara od zamišljenog stanja, morali smo iznaći rješenje za plaćanje takve pripravnosti, koja je na terenu naređena i obavljena, da ne bi nastupile moguće štete.  Pravila i opći uvjeti za ugovaranje zz ne razlikuju dežurstvo/stalnu pripravnost u smislu razlikovanja, kako je utvrđeno Kolektivnim ugovorom glede plaćanja naknade izvršiocu. Slijedom toga, ugovori o provođenju zz sankcioniraju obvezu takvog oblika rada, u sve dane tjedna, na strani potpisnika, zdravstvenog radnika privatne prakse.

Nastavak – u slijedećem broju „Časopisa“           

 

Vi pitate, odgovara Vam Ante Gabrilo, dipl.oecc.

1. pitanje: Molim Vas da mi objasnite pojam amortizacija?

Odgovor: Amortizacija je iznos otpisa vrijednosti dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine, koja je navedena u Popisu dugotrajne imovine i služi za zanavljanje i zamjenu dotrajale i istrošene imovine.

2. pitanje: Koliki je maksimalno dopušteni iznos amortizacije sukladno zakonu?

Odgovor: Sukladno članku 12.Zakona o porezu na dobit koji se primjenjuje i na obveznike poreza na dohodak, vlasnike ordinacija dopuštene amortizacijske stope za građevinske objekte su 5%, za opremu i teretno vozilo 25%, za osobni automobil 20%, za računalnu opremu I programe 50%,

3. pitanje: Da li se navedene stope amortizacije mogu I povećati?

Odgovor: Da, navedene stope se mogu posebnom odlukom poduzetnika podvostručiti sukladno članku 12. stavak 6. Zakona.

4. pitanje: Kupio bih osobni automobil vrijednosti 500.000,00 kn, koji su sve troškovi porezno priznati?

Odgovor: Amortizacija za osobne automobile se priznaje do iznosa od 400.000,00 kn troška nabave, dakle na preostalih 100.000,00 kn troška nabave auta nije dopušten otpis vrijednosti, tj.obračun amortizacije.

Nastavno u izdatke poslovanja ordinacije, tj. trošak poslovanja Poliklinike se priznaje 70% obračunatog troška amortizacije, benzina, nabavke autoguma i ostalih troškova u svezi korištenja automobila, osim premija obveznog i kasko osiguranja koji se porezno priznaju kao izdatak u 100% iznosu,

5. pitanje: Da li ja mogu kupiti umjetničko djelo na teret prihoda ordinacije?

Odgovor: Da, možete, ali morate znati da umjetnička djela, zemljišta, šume i ostala prirodna bogatstva ne podliježu obračunu amortizacije, te stoga tu kupnju financirate iz Vašeg neto dohotka.

6. pitanje: Ostvarila sam u tekućoj godini veliki dohodak i moj knjigovođa mi savjetuje da obračunamo maksimalno dopuštene stope amortizacije. Da li je to meni u interesu?

Odgovor: Morate znati da su iznosi amortizacije u biti samo odgođena porezna obveza koja Vas kad tad čeka, pogotovo u slučaju otpisa vrijednosti građevinskih objekata.,

7. pitanje: Molim Vas da pojasnite tu tvrdnju?

Odgovor: Navest ću 2 primjera, kupnje medicinske opreme i poslovnog prostora za ordinaciju,

Primjer 1.: Ordinacija je kupila 01/01/2007.g. medicinsku opremu u iznosu od 100.000,00 kn i obračunava maksimalni iznos amortizacije od 25% x 2 = 50% godišnje, te je za 2 godine oprema otpisna. Njena knjigovodstvena vrijednost je za 2 godine 0,00 kn, ali ona ima određenu tržišnu vrijednost.

Ordinacija je odlučila opremu prodati za 35.000,00 kn i taj iznos cijene prodaje opreme povećava primitke ordinacije, a izdatak je knjigovodstvena vrijednost opreme iz Popisa DI, tj.iznos od 0,00 kn, pa će navedeni primitak povećati poreznu osnovicu za obračun poreza na dohodak za navedenih 35.000,00 kn.

Primjer 2. Ordinacija je 01/01/2007.g. kupila poslovni prostor za 100.000,00 kn i obračunava maksimalno dopušteni iznos amortizacije od 5% x 2 = 10% godišnje, vlasnik je 01/01/2010 odlučio zatvoriti ordinaciju radi odlaska u mirovinu, pa je tog datuma knjigovodstvena vrijednost prostora 70.000,00 kn, što će vlasniku ordinacije u poreznoj prijavi za 2009.g. povećati izdatke, ali će mu vrijednost troška nabave poslovnog prostora revalorizirana sa najmanje cca 5% godišnje (ovisi o procjeni Porezne uprave za pojedinu lokaciju) zbog porasta vrijednosti građ.objekata povećati primitke za cca 115.000,00 kn, pa će na razliku od cca 45.000,00 kn morati obračunati porez na dohodak od samostalne djelatnosti i pripadajući prirez.

8. pitanje: Dakle, meni se baš i ne isplati obračunavati visoke stope amortizacije?

Odgovor: Isplati se na nabavljenu opremu, automobile (donekle, jer je priznati izdatak ordinacije samo 70% iznosa amortizacije, a također ne možete odbiti ulazni PDV kao pretporez jer zdravstveni djelatnici privatne prakse i zdrav.ustanove nisu obveznici PDV-a), namještaj jer je to imovina čija se vrijednost u vremenskom razmaku ubrzano smanjuje, za razliku od građevinskih objekata čija se vrijednost povećava.

Osim navedenoga treba imati na umu da veće stope amortizacije znače kraći vremenski vijek obračuna iste.

9. pitanje: Da li ja mogu građevinski objekt kupiti na teret ordinacije i ne obračunati amortizaciju?

Odgovor: Možete imovinu kupljenu na ordinaciju držati u popisu dugotrajne imovine i bez obračuna amortizacije, ali sukladno prethodnom primjeru 31/12/2009., kada bi vlasnik ordinacije išao u mirovinu, primitak bi mu se povećao za 115.000,00 kn (revalorizirana vrijednost poslovnog prostora), a izdatci za 100.000,00 kn (nabavna vrijednost bez otpisa vrijednosti), te bi opet na razliku od 15.000,00 kn platio porez na dohodak od samostalne djelatnosti.

10. pitanje: Ako kupim poslovni prostor na sebe, a ne ordinaciju koje su mi mogućnosti?

Odgovor: Ako ste vlasnik poslovnog prostora Vi, ad persona, a ne ordinacija, možete sklopiti ugovor o zakupu poslovnog prostora između Vas i ordinacije, koji morate prijaviti u nadležnoj ispostavi Porezne uprave koja će donijeti Porezno rješenje sa pripadajućom poreznom osnovicom i iznosom poreza.

11. pitanje: Koji je maksimalni iznos zakupnine i da li je porezno priznat izdatak ordinacije?

Odgovor: Zakonom o porezu na dohodak i mjerilima Porezne uprave prema lokaciji prostora utvrđen je minimalni iznos zakupnine, a ne maksimalni, što će Porezna uprava potvrditi svojim rješenjem.

Taj iznos zakupnine iz rješenja Porezne uprave je u isplaćenom iznosu za porezno razdoblje (načelo blagajne za obrtnike i sl.) tj. godine dana porezno priznati izdatak ordinacije.

12. pitanje: Kolika je propisana stopa poreza na dohodak od imovine, tj.zakupa?

Odgovor: Stopa poreza na dohodak od imovine sukladno članak 50. Zakona iznosi 15% na osnovicu koja ja prethodno umanjena za 30% paušalno priznatih izdataka u svezi zakupa.

Bitno je napomenuti da se ova odredba o paušalnim izdatcima odnosi samo na zakupodavce koji iznajmljuju  poslovni prostor do godišnje vrijednosti zakupnine od 85.000,00 kn, jer preko tog iznosa po Zakonu o PDV-u obvezno se upisuju u registar obveznika PDV-a i obračunavaju PDV na iznos zakupnine, te vode poslovne knjige prema članak 19. do 24. Zakona o porezu na dohodak (knjiga primitaka i izdataka).

13. pitanje: Da li sam ja dužan podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak?

Odgovor: Da, kao stjecatelj poreza na dohodak od samostalne djelatnosti – ordinacije dužni ste prema članku 39. Zakona podnijeti poreznu prijavu do kraja veljače za prethodno porezno razdoblje, te u njoj navesti sve vrste dohotka koje ste ostvarili, pa i tzv. Drugi dohodak (ugovor o djelu ili autorskom djelu), te dohodak od imovine (ugovor o zakupu).

14. pitanje: Ali time će se povećati porezna obveza na dohodak od imovine - zakupa sa 15% na više?

Odgovor: Da, hoće jer ćete vjerojatno prijeći u višu poreznu stopu, pa će vam se anulirati pozitivni efekti niže porezne stope propisane za dohodak od imovine – zakup poslovnog prostora.

15. pitanje: Što mi je onda činiti?

Odgovor: Ako tek namjeravate kupiti poslovni prostor, najbolje je da ga kupite na ime člana obitelji koji nije u statusu obrtnika, samostalne djelatnosti. Dakle nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu, jer stjecatelji dohotka od nesamostalnog rada (plaća i mirovine),  te dohotka od imovine to nis

16. pitanje: Da li ja smijem knjižiti u izdatke ordinacije troškove investicijskog održavanja ako ordinacija nije vlasnik prostora?

Odgovor: Odgovor je ne smijete, jer su ti troškovi vezani uz vlasnika i već su sadržani u cijeni zakupa koji plaća zakupac, na što upućuje Zakon o računovodstvu i Zakon o obveznim odnosima.

Vi kao zakupac smijete knjižiti sve troškove vezane uz tekuće održavanje prostora (ličenje, čišćenje, itd).

17. pitanje: Da li pričuva ulazi u trošak tekućeg održavanja?

Odgovor: Po svojoj funkciji da, jer se iz tako prikupljenih sredstava plaća tekuće održavanje zajedničkih dijelova zgrade, opreme, liftova itd. (čišćenje, servis, ličenje itd.).

18. pitanje: Da li premije osiguranja imovine ulaze također u tu grupu?

 

                Odgovor: Ne, premije osiguranja imovine vežu se za vlasništvo na „stvari“ i one omogućavaju, nakon naplate štete od osiguratelja vlasniku zamjenu ili popravak određenog dijela imovine u slučaju požara, krađe, uništenja itd. što bi inače on morao učiniti iz svojih sredstava da nema sklopljenu policu osiguranja, a ne zakupac.

 

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-ansi-language:EN-US; mso-fareast-language:EN-US; mso-bidi-language:EN-US;}