Kontakt:

Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu
Rugvička ulica br.1 10000 Zagreb
Tel: 01/6190 001; 6190 003
Fax: 01/6190 005

HNB tečajna lista

Dana
20.05.2018
Srednji
GBP
1
8,446347
USD
1
6,263221
EUR
1
7,376195
Pliva banner
Home
Časopis broj 4/2007
SADRŽAJ

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4
st1\:*{behavior:url(#ieooui) } /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-fareast-font-family:"Times New Roman"; mso-fareast-theme-font:minor-fareast; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin;}

INTERVJU:

Lidija Torre - Pedišić, dr. stom., Stomatološka ordinacija sa zubotehničkim laboratorijem  iz Križevaca, Mojsija Baltića 4

POSLOVNE OBAVIJESTI

Podaci o plaćama u RH , o iznosima neto i bruto plaća za razdoblje I-VI/07. - plaće na godišnjoj razini, usporedba rasta plaća u djelatnosti zdravstva RH i rasta „glavarine“, u razdoblju 1997 – 2007.g.;

Statistički podaci o korisnicima mirovine, za kolovoz 2007.g., statistički podaci o prosječnoj plaći/radnik/godina u RH od 1970 – 2006.g i…Za informaciju, dajemo prikaz najave  „novosti“ u mirovinskom sustavu

NOVI PROPISI: 

Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, počev od 01.01.1999.g., pa zaključno do 2010.g. i dalje;

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju – kojim je %-tak umanjenja prijevremene mirovine od  0,34 %/mjesec manje g. života smanjen na 0,15 %/mjesec manje života, sve u primjeni od 01.01.2008.g.;  

Donijet je novi  Pravilnik o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova DZ i ljekarničkih zdravstvenih ustanova, kojim je stavljen van snage prethodni Pravilnik i to s danom stupanja na snagu novog Pravilnika, tj. 09.08.2007.g.  

Komentar Udruge na Pravilnik – detaljni i 2 sažetka,

Donijet je Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, NN, 79/07., kojim je broj zaraznih bolesti povećan za 20 novih bolesti;

Donijet je novi Zakon o zaštiti potrošača, NN, 79/07., koji u/s izrijekom upućuje na njegovu primjenu i na samostalne djelatnosti slobodnih zanimanja, a to su i djelatnosti privatne zdravstvene prakse;

Donijet je novi Zakon o lijekovima, NN, 71/07.

„Zdravstvena politika i reforma u RH, kako bi se počeli baviti uzrocima a ne simptomima“ – prema postavkama Dubravka Mihaljeka, makroekonomiste, iz Banke za međunarodna plaćanja, Basel, Švicarska, stručnjaka za istraživanja na području ekonomike zdravstva, koja daje naglasak potrebe za reformom zdravstva, poglavito sekundarne razine, ali i promjene obračuna rada subjekata  primarne razine zz, napuštanja sustava „glavarine“ i prelazak na sustav cijena x usluga,  da bi ona postala „vrata“ /“brana“ ulaska u skuplju – sekundarnu razinu zz;

Donijet je Pravilnik o ovlastima i načinu rada kontrolora HZZO-a, NN, 80/07.,

Donijet je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o standardima i normativima prava na zz iz obveznog zdravstvenog osiguranja, NN, 80/07., a odnosi se na laboratorijsku djelatnost;

PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA

Primjena Kolektivnog ugovora glede ostvarenja ostalih materijalnih prava radnika iz  rada, u smislu članka 10. stavak  9. Zakona o porezu na dohodak;

Objavljujemo obračun jubilarne nagrade radniku na radu u privatnoj praksi Hrvatske i model rješenja i

Obračun otpremnine radniku na radu  kod zdravstvenog radnika privatne prakse u zakupu, s kojim je sklopio ugovor o radu na temelju ugovora o zakupu jedinice zakupa, zbog njegovog odlaska u mirovinu, te model Rješenja, dovodeći u svezu odredbe Kolektivnog ugovora, koji obvezuju poslodavca za otpremninu/iznos samo za provedeno vrijeme rada za istog poslodavca, s tim, da  drugi dio otpremnine radnik ostvari na teret DZ – prethodnog poslodavca i to srazmjerno vremenu rada za jednog/drugog poslodavca;

Ponovno objavljujemo maksimalne iznose primjerene plaće za zdravstvena zanimanja u privatnoj praksi Hrvatske – unutarnja stranica korica;

ZAŠTITA INTERESA PRIVATNE PRAKSE

Pravo na rad sa ½ PRV, radi njege djeteta sa težim smetnjama u razvoju

Mogućnost realizacije namjere rada dr. med., spec. fizijatra, vlasnika ordinacije za drugog naručitelja,

Dilema člana – da li specijalizant po završetku specijalizacije ima pravo na otpremninu?

Primjena odredbi novog Pravilnika o uvjetima za davanje u zakup DZ…- u praksi,

Primjena Pravilnika o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom,

Pitanje naplate pruženih usluga korisnicima izvan sustava obveznog zo,

Inspekcijska kontrola u MBL-u – zapisnik, zahtjev Državnog inspektora rada za izjašnjenjem po točkama, te odgovor MBL-a, po točkama iz zahtjeva sa prilozima;

Osporavanje zakonitosti Odluke o raskidu Ugovora o zakupu jedinice zakupa, od strane DZ, pozivom na odredbe Pravilnika koji je stavljen van snage, u kojem se DZ pozvao na odredbe koje reguliraju prestanak ugovora o zakupu, kada zakupac navrši 65 g života i 20 g staža osiguranja;

PITANJA I ODGOVORI–dežurstvo/pripravnost u primarnoj razini 

IZ RADA UDRUGE

Zapisnik sa   sjednice Predsjedništva Skupštine Udruge  od 14.07. 2007.g.

Zapisnik sa   sjednice Povjerenstva za MBL od 24.09.2007.g.





INTERVJU

POSJET PRIVATNOJ STOMATOLOŠKOJ ORDINACIJI U MATULJIMA

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4

st1\:*{behavior:url(#ieooui) } /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-fareast-font-family:"Times New Roman"; mso-fareast-theme-font:minor-fareast; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin;} 1.500 upisanih osiguranika, a broj se svakodnevno povećava

Uspješna ordinacija i veliki planovi za budućnost   

Razgovor: Eddy Žeželić, dr. stom., Matulji
            Razgovor u ovom broju časopisa „Privatna praksa“ odlučili smo obaviti u Primorsko-goranskoj županiji.             Nismo se uputili u najveći grad Rijeku, već smo posjetili neposredno susjedstvo - pitoreskne Matulje, te se se pritom osladili čuvenim marunima.

Naš sugovornik ovog puta je dr. stom. Eddy Žeželić,  kojeg smo posjetili u obiteljskoj kući, u sklopu koje se nalazi i stomatološka ordinacija. 

Doktore Žeželiću, molimo da se ukratko predstavite, da predstavite Vašu obitelj i za početak razgovora, ispričate nam kako provodite slobodno vrijeme, nakon napornog rada ? 

Rodio sam se 1957. u Rijeci, oženjen sam, supruga Ingrid po struci je informatičarka i radi sa mnom na radnom mjestu medicinskog suradnika – menadžera.

Imamo dvoje djece - stariji sin, Zaviša, student je prve godine stomatologije, a mlađa kći Lola pohađa treći razred hotelijersko-turističke škole u Opatiji.

Nemam pravi hobi, ali supruga i ja, kao bivši sportaši, nastojimo slobodno vrijeme koje nam ostane nakon drugih obiteljskih obaveza, provesti aktivno ili dalje od svakodnevnog miljea.

Djeca su nam već odrasla i imaju svoj ritam koji često nije usklađen s našim obvezama.

Međutim, naša konstantna prisutnost u kući omogućuje nam da pratimo i sudjelujemo u svemu. Imamo vrlo dobar odnos, s varijacijama na temu, ali koji podrazumijeva i kompromisno prijateljstvo, kao i, kada je to potrebno, beskompromisno roditeljstvo.  

Opišite nam Vašu naobrazbu -  školovanje, specijalizacija …?

Maturirao sam u opatijskoj gimnaziji 1976. g., te upisao Stomatološki fakultet u Rijeci. Nakon diplome i položenog stručnog ispita, zaposlio sam se u Domu zdravlja Rijeka.

Opišite tijek Vaše profesionalne karijere ?

Prvo radno mjesto mi je bilo u Domu zdravlja Rijeka, gdje sam radio do 1993. godine, do odlaska na hrvatsko bojište.

Nakon povratka iz domovinskog rata, otvorio sam privatnu praksu u obiteljskoj kući u Matuljima. Razlog odlaska u privatnu praksu bila je želja da razvijam sebe i svoju profesiju u smjeru i na način koji sam želio. 

Kakvom opremom raspolažete u ordinaciji?

Ambulanta se sastoji od dvije ordinacije opremljene najsuvremenijom opremom: novim stomatološkim jedinicama, u svakoj ordinaciji instaliran je RTG uređaj, RVG i intraoralne kamere.

Sve je informatički umreženo i spojeno s prijemnom kancelarijom. Veliku pozornost posvećujemo sterilizaciji instrumenata, što se postiže njihovim pakiranjem i autoklaviranjem.

            S koliko suradnika radite?

U ordinacijama je zaposleno četvoro suradnika: dva liječnika, ja kao nositelj prakse i od 2004. mlađi kolega dr. Emil Ćosić, medicinska sestra Andrea Bokan i moja supruga Ingrid kao zdravstveni suradnik.

Kakve poslove obavlja Vaša supruga?

Supruga vodi svu administraciju, knjigovodstvo i komunikaciju s pacijentima, a i stalno je prisutna u ambulanti.  

Drag mi je jutarnji ritual zajedničkog ispijanja kave, kada se supruga i ja najčešće i najkvalitetnije dogovaramo u vezi svakodnevnih obaveza i organizacije rada.

Koje je radno vrijeme ordinacije ?

Radno vrijeme ordinacije zakonski je određeno, ali se poštuje i namjera da smo uvijek dostupni našim pacijentima, s obzirom na njihove obaveze i mogućnosti.

S obzirom da su ordinacije u obiteljskoj kući u kojoj živimo, ne može se uvijek podvući crta između radnog i privatnog vremena, pacijenti su navikli da smo im uvijek dostupni, što je i razumljivo.

Naime, sami smo željeli razvijati obiteljsku praksu.

Bez obzira na definirano radno vrijeme ambulante, aktivan i pasivan angažman oko iste je cjelodnevan, bilo da se radi o pacijentu, rade analize, planiraju radovi, ili provodi edukacija.

Koliko imate upisanih osiguranika, kojih dobnih i ostalih struktura ?

Usluge ambulante koristi oko 1.500 pacijenata užeg i šireg područja, svih dobnih struktura, a najviše imamo pacijenata dobne skupine između 18 i 65 godina.

Broj naših pacijenata se iz dana u dan povećava. 

Imate li potpisan ugovor s HZZO-om?

Nakon trinaest godina isključivo privatne prakse, a kako na našem području nije popunjena mreža primarne stomatološke zaštite, uz postojeći broj pripadajućih pacijenata, odlučili smo konkurirati za dobivanje ugovora sa HZZO-om i time postati dostupniji široj populaciji ljudi. Ugovor smo potpisali u prosincu 2006.g. Još uvijek prolazimo kroz tzv. „porođajne muke“ u nastojanju da udovoljimo novim pacijentima i zadovoljimo sve zakonske regulative i zadržimo kvalitetu pružene usluge.

Jeste li član Hrvatske stomatološke komore i  kako ste zadovoljni članstvom ?

Da, član sam Hrvatske stomatološke komore. Vrlo sam zadovoljan podrškom koju dobivam kao njen dugogodišnji član, jer mi omogućuju ciljane, strukovne informacije i edukaciju.

 

Kakva su Vaša iskustva s Udrugom privatnih poslodavaca u zdravstvu ?

Član sam Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu od samog početka vlastite privatne prakse. Tijekom iste, prigodom donošenja poslovnih odluka i rješavanja tekućih problema, Udruga me uvijek redovno i korektno pratila.

Od velike pomoći nalazim i redoviti časopis „Privatna praksa“, u kojem pronalazim sve važne relevantne informacije i iskustva drugih kolega.

Imate li još kakvih primjedbi ili zapažanja, vezanih uz Vaš rad?

Kad se osvrnem unatrag i sagledam sve okolnosti u kojima radimo, te procijenim suradnju našeg malog tima, odnose koje stvaramo i gradimo s pacijentima, te kvalitetu i raznolikost usluga koje pružamo, mogu reći da sam zadovoljan.

Problemi na koje nailazimo, najviše proizlaze iz činjenice da velik broj propisa i zakona nisu sasvim suživjeli s realnim situacija u našoj djelatnosti, što se dijelom odnosi na ekipiranost, prostorne i tehničke uvjet, kao i na probleme u neposrednom pružanju stomatoloških usluga, što rezultira, ponekim kompromisom, ali – nikako ne na štetu pacijenta.

            Koji su Vam budući planovi u vezi rada ordinacije ? 

Zbog podizanja kvalitete usluga na još višu razinu, što podrazumijeva i veću komociju u radu, želja mi je otvoriti još jednu ordinaciju koja bi bila namijenjena suradnicima specijalistima, rendgen kabinet za suvremenu dijagnostiku i zubotehnički laboratorij pri ordinacijama.

Moram napomenuti da moje namjere počivaju i na činjenici da sin Zaviša studira stomatologiju i da ono što ja ne uspijem dostići, uspjet će, nadam se, moj sin.

Velika mi je želja da on specijalizira ono što će ga najviše interesirati, a samim tim konačan cilj bit će lakše ostvariv.

Našem sugovorniku dr. stom. Eddyju Žeželiću poželjeli smo povećanje broja pacijenata, otvaranje dodatne ordinacije, kao i uspjeh u budućem radu, a mi smo se, uživajući u toplim bojama zlatne jeseni, vratili u magloviti Zagreb.

S.G.

 
POSLOVNE OBAVIJESTI

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4
st1\:*{behavior:url(#ieooui) } /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-fareast-language:EN-US;} table.MsoTableColumns1 {mso-style-name:"Table Columns 1"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:1; border:solid black 1.5pt; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-fareast-language:EN-US; font-weight:bold;} table.MsoTableColumns1FirstRow {mso-style-name:"Table Columns 1"; mso-table-condition:first-row; mso-tstyle-border-bottom:2.25pt double black; mso-tstyle-diagonal-down:none; mso-tstyle-diagonal-up:none; mso-ansi-font-weight:normal; mso-bidi-font-weight:normal;} table.MsoTableColumns1LastRow {mso-style-name:"Table Columns 1"; mso-table-condition:last-row; mso-tstyle-diagonal-down:none; mso-tstyle-diagonal-up:none; mso-ansi-font-weight:normal; mso-bidi-font-weight:normal;} table.MsoTableColumns1FirstCol {mso-style-name:"Table Columns 1"; mso-table-condition:first-column; mso-tstyle-diagonal-down:none; mso-tstyle-diagonal-up:none; mso-ansi-font-weight:normal; mso-bidi-font-weight:normal;} table.MsoTableColumns1LastCol {mso-style-name:"Table Columns 1"; mso-table-condition:last-column; mso-tstyle-diagonal-down:none; mso-tstyle-diagonal-up:none; mso-ansi-font-weight:normal; mso-bidi-font-weight:normal;} table.MsoTableColumns1OddColumn {mso-style-name:"Table Columns 1"; mso-table-condition:odd-column; mso-tstyle-shading:white; mso-tstyle-pattern:gray-25 black; color:windowtext;} table.MsoTableColumns1EvenColumn {mso-style-name:"Table Columns 1"; mso-table-condition:even-column; mso-tstyle-shading:white; mso-tstyle-pattern:gray-25 yellow; color:windowtext;} table.MsoTableColumns1NECell {mso-style-name:"Table Columns 1"; mso-table-condition:ne-cell; mso-tstyle-diagonal-down:none; mso-tstyle-diagonal-up:none; mso-ansi-font-weight:bold; mso-bidi-font-weight:bold;} table.MsoTableColumns1SWCell {mso-style-name:"Table Columns 1"; mso-table-condition:sw-cell; mso-tstyle-diagonal-down:none; mso-tstyle-diagonal-up:none; mso-ansi-font-weight:bold; mso-bidi-font-weight:bold;} table.MsoTableElegant {mso-style-name:"Table Elegant"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-unhide:no; border:double black 2.25pt; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-border-insideh:.75pt solid black; mso-border-insidev:.75pt solid black; mso-para-margin:0cm; mso-para-margin-bottom:.0001pt; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-fareast-language:EN-US;} table.MsoTableElegantFirstRow {mso-style-name:"Table Elegant"; mso-table-condition:first-row; mso-style-unhide:no; mso-tstyle-diagonal-down:none; mso-tstyle-diagonal-up:none; color:windowtext; text-transform:uppercase;} table.MsoTableWeb1 {mso-style-name:"Table Web 1"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-unhide:no; mso-cellspacing:2.0pt; border:outset 1.0pt; mso-border-alt:outset windowtext .75pt; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-border-insideh:.75pt outset windowtext; mso-border-insidev:.75pt outset windowtext; mso-para-margin:0cm; mso-para-margin-bottom:.0001pt; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-fareast-language:EN-US;} table.MsoTableWeb1FirstRow {mso-style-name:"Table Web 1"; mso-table-condition:first-row; mso-style-unhide:no; mso-tstyle-diagonal-down:none; mso-tstyle-diagonal-up:none; color:windowtext;} table.MsoTableWeb3 {mso-style-name:"Table Web 3"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-unhide:no; mso-cellspacing:2.0pt; border:outset 3.0pt; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-border-insideh:.75pt outset windowtext; mso-border-insidev:.75pt outset windowtext; mso-para-margin:0cm; mso-para-margin-bottom:.0001pt; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-fareast-language:EN-US;} table.MsoTableWeb3FirstRow {mso-style-name:"Table Web 3"; mso-table-condition:first-row; mso-style-unhide:no; mso-tstyle-diagonal-down:none; mso-tstyle-diagonal-up:none; color:windowtext;} table.MsoTableGrid {mso-style-name:"Table Grid"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-unhide:no; border:solid windowtext 1.0pt; mso-border-alt:solid windowtext .5pt; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-border-insideh:.5pt solid windowtext; mso-border-insidev:.5pt solid windowtext; mso-para-margin:0cm; mso-para-margin-bottom:.0001pt; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-fareast-language:EN-US;}

 

POSLOVNE OBAVIJESTI

* pripremio Ivan Gabrilo, dipl. iur *

 

PODACI O PLAĆAMA U RH

 

P  R  O  S  J  E  K

NETO PLAĆE PO  R A D N I K U  U NEKIM POSLOVNIM SUBJEKTIMA RH ZA

  RAZDOBLJE 1997. do 2006. g. TE I-VI/07.  I  INDEKS I-VI/07./ Ø 2006.

 

Naziv
djelatnosti

Prosječna neto plaća/radnik/godina u kn

1997.

1998.

1999.

2000.

 2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

I-VI/07./ Ø 06.

Index

I-VI/07./ Ø 2006.

Financije i druge djel.

3.320

3.900

4.428

4.892

5.311

5.697

5.843

5.993

6.417

6.725

6.815

101,33

Obrazovanje

2.193

2.646

 3.122

3.491

3.688

3.771

4.005

4.224

4.342

4.510

4.728

104,83

Znanost

2.783

3.165

3.719

4.154

4.454

4.887

5.394

6.219

6.442

7.003

7.418

105,92

Zdravstvena zaštita

2.785

3.328

3.989

4.466

4.596

4.618

4.833

5.113

5.464

5.679

5.946

104,70

Državna uprava

2.653

3.188

3.958

4.214

4.108

4.182

4.472

4.611

4.749

4.964

5.301

106,78

Gospodarska udruženja

3.091

3.359

3.845

4.041

4.469

4.564

4.854

5.132

5.244

5.558

5.793

104,22

UKUPNO   SVI:

2.377

2.681

3.055

3.326

3.541

3.720

3.940

4.173

4.376

4.603

4.776

103,75

Izvor:  Mjesečno statističko izvješće – Državni zavod za statistiku br. 2/98, 2/99., 2/00., 2/01., 2/02. , 2/03, 2/04 ., 2/05, 2/06,2/07. i 8/07.

 

 


Rast Ø plaća I-VI/07./Ø2006.g. = prosječno 3,75%

Iz prethodne tablice je vidljivo da su plaće svih zaposlenih u RH, u razdoblju I-VI/2007.g.  porasle za prosječno 3,75 %, u odnosu na prosjek plaća zaposlenih RH za 2006.g. Prosječni rast plaća od nabrojenih djelatnosti bio je veći u svim djelatnostima osim u djelatnostima financija, u odnosu na prosjek rasta plaća svih u RH.

Iznenađuje da su prosječne plaće u djelatnosti financija ostvarene sa cca 2,5 %-tna poena manje od ostvarenog prosjeka svih za isto razdoblje u odnosu na 2006.g.

Veći %-tak rasta plaća u neprivrednim djelatnostima u odnosu na prosjek svih upućuje na saznanje da su plaće u privrednim djelatnostima stagnirale ili rasle sporije od rasta u neprivredi. To je logično, ako se zna da su plaće u 2006.g. u privrednim djelatnostima rasle po većoj stopi od rasta u neprivrednim djelatnostima. Rezultat toga je umjereniji rast ili obračun bez rasta ili čak isplata ispod obračunate i isplaćene neto plaće/subjekt gospodarske djelatnosti.  

U RH, prosječna neto plaća /radnik/mjesec za I-VI/2007. iznosila je 650,00 €  (prodajni tečaj 1 € za Ø 2006. = 7,3227 kn, a I-II/07.  =7,3593 kn/€, a I-VI/07=7,3476 kn/€)

            Ako usporedimo prosječnu  neto plaću/mjesec zaposlenih u RH za I-VI/2007. sa prosječnom  prodajnom vrijednošću €/kn za isto razdoblje  (7,3476 kn/€ prema objavi HNB – Mjesečno statističko izvješće br. 8/07. u izdanju Državnog zavoda za statistiku), dobijemo podatak da je radnik u RH u I-VI/2007.g.  imao prosječnu plaću od 650,00 €, ili 3,63 % više  od prosjeka za 2006.g. (627,20 €/06.), prema podatku kojeg smo objavili u Časopisu “PP” broj 2/07., odnosno 9,93 % više od prosjeka za 2005.g.  (591,28 €/05.).

 Prosjek rasta plaće iskazan u € manji je  od rasta prosječne plaće zaposlenih u RH mjereno u HRK za cca  0,12  %-tnih poena,  zbog rasta vrijednosti tečaja € prema kn (prosjek za I-VI/07 = 650,00 €/mj.,  I-II/07.= 637,83 €, prosjek za 06.= 627,20 €, a za 2005.g. = 591,28 €).

 


P  R  O  S  J  E  K

BRUTTO PLAĆE PO  R A D N I K U    U   RH ZA

  RAZDOBLJE 1997. do 2006. g., TE I-VI/07. I  INDEX Ø I-VI 2007/ Ø 2006.

 

Prosječna brutto  plaća/radnik/godina u kn u RH

1997.

1998.

1999.

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

I-VI/07.

Index

Ø I-IV/07/06

Mjesečna osn. za obrač. dopr. za obvezna osiguranja (MO i ZO), za ZRPP1), liječnike i dr. VSS, za tzv.  slobodna zanimanja – profesionalne djelatnosti , kao i poduzetnička plaća obveznika plaćanja poreza iz dobiti,

3.668

4.131

4.551

4.869

5.061

5.366

5.623

5.985

6.248

6.634

6.940

104,61

iznosi 7.221,50 kn2),

a za privatnike, a za m.s.3) ,  iznosi  4.267,00 kn, odnosno + 5,90 %

(primjena 01.01.2007.g.)

 

Izvor:  Mjesečno statističko izvješće – Državni zavod za statistiku br. 2/97, 2/98, 2/99, 2/00, 2/01, 2/02 ,  2/03, 2/04, 2/05, 2/06., 2/07. i 8/07.

1) ZRPP = zdravstveni radnik privatne prakse

 

2) Obrazloženje glede primjene bruto iznosa od 7.221,50 kn: člankom 7. Naredbe o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2007.g., NN, br. 126/06., s primjenom od 01.01.2007.g., utvrđen je iznos osnovice za slobodna zanimanja (profesionalne djelatnosti) od 7.221,50 kn bruto/mjesec,  što u odnosu na važeći iznos za 2006.g. od 6.818,90  kn predstavlja povećanje  od 5,90 %,, a odnosi se na samostalne djelatnosti slobodnih zanimanja  = profesionalne djelatnosti  - odvjetnici, javni bilježnici, zdravstveni radnici privatne prakse,, VSS, obveznike plaćanja poreza na dohodak, kao i za poduzetnike  = poduzetnička plaća, u istom iznosu, u smislu članka 9. stavak 1. iste Naredbe  kojom je u istom iznosu utvrđena mjesečna osnovica – poduzetnička plaća za zdravstvene radnike privatne prakse, koji plaćaju porez na dobit

3) Osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za medicinske sestre, zubne tehničare, fizioterapeute , koji obavljaju djelatnost privatne prakse, utvrđena je u iznosu od 4.267,00  kn, sukladno članku 6. stavak 1. podstavak 2. iste Naredbe 

 


Rast bruto plaća, npr. Ø I-VI/07 /1997.g. je 89,20 %

Ako usporedimo prosječnu bruto plaću/radnik u RH I-VI/07/1997.g., dobijemo podatak o rastu plaća za 89,20 %.

Taj podatak je interesantan za privatnu praksu Hrvatske, naročito subjekte primarne razine zdravstvene zaštite, jer su kalkulacije za usluge  - "glavarina”  i bod – rađene za 1997.g., a nakon toga su povećavane određenim %.

Plaće i domaći brutoproizvod po stanovniku (BDP)

            Vrijednost BDP/stanovnik/2006.g. iznosila je:

  • Albanija 4.584 US $
  • Austrija 30.094 US $
  • Bjelorusija 6.052 US $
  • Belgija 28.335 US $
  • Bugarska 7.731 US $
  • Hrvatska 11.080 US $

(za I-III/07. RH realizirala je BDP u iznosu od cca 62 milijarde kn po tekućim cijenama, što znači predvidivo 250 milijardi kn/07.  ili predvidivo cca 34 milijarde € ili cca 7.816 €/stanovnik ili cca 11.040 US $/stanovnik – 1 € =7,3242 kn, a 1 US $ = 5,1941 kn na dan 25.09.07.)

  • Češka 16.357 US $
  • Francuska 27.677 US $
  • Njemačka 27.756 US $
  • Mađarska 14.584 US $
  • Irska 37.738 US $
  • Italija 27.119 US $
  • Latvija 10.270 US $
  • Litva 11.702 US $
  • Luxemburg 62.298 US $
  • Moldova 1.510 US $
  • Norveška 37.670 US $
  • Poljska 11.379 US $
  • Rumunjska 7.277 US $
  • Rusija 9.230 US $
  • Srbija 5.000 US $
  • Slovačka 13.494 US $
  • Slovenija 19.150 US $
  • Ukrajina 5.491 US $
  • V. Britanija 27.147 US $

Izvor: UN ,Institut za ekonomiku i socijalna pitanja (iz Rješenja Ustavnog suda RH, NN, 43/07.)

 


* * * * *

Podaci o korisnicima mirovina, sa   zaštitnim dodatkom, isplaćene za kolovoz 2007.g., prema podacima iz Časopisa: Mjesečno statističko izvješće br. 8/07  koji izdaje Državni zavod za statistiku

                                                                      

SKUPINA MIROVINA

BROJ KORISNIKA I % PREMA UKUPNOM BROJU KORISNIKA

PROSJEČNA

MIROVINA

1

2

3

do 500,00 kn

67.742  ili  6,46 % UB*

260,90 kn ili 6,46 % UB

   500,01 – 1.000,00 kn

117.682  ili 11,22 % UB

   741,71  kn ili 11,22 % UB

1.000,01 – 1.500,00 kn

159.180  ili 15,18% UB

1.263,46  kn ili 15,18 % UB

1.500,01  – 2.000,00 kn

290.415  ili 27,71 % UB

1.719,10  kn ili 27,71 % UB

2.000,01 – 3.000,00 kn

271.246  ili 25,88  % UB

2.431,78 kn ili 25,88 % UB

3.000,01 – 4.000,00 kn

100.532  ili 9,59 % UB

3.389,02  kn ili 9,59  % UB

4.000,01  – 5.000,00 kn

28.2607  ili 2,69  % UB

4.400,51 kn ili 2,69 % UB

5.000,01 – 6.000,00 kn

9.274  ili 0,88 UB

5.447,47  kn ili 0,88 % UB

6.000,01 – 7.000,00 kn

2.877  ili 0,27  % UB

6.256,77 kn ili 0,27 % UB

7.000,01 – 8.000,00 kn

362 ili 0,03 % UB

7.403,93  kn ili 0,03 % UB

više od  8.000,00 kn

469 ili 0,04 % UB

9.661,97 kn ili 0,04 % UB

UKUPNO UMIROVLJENIKA

na dan 30.08.2007.

 

 

 

 

 

 

 

*UB= ukupan broj umirovljenika

 

1.048.039 = 100 %

Ako usporedimo prosječan broj umirovljenika prema isplati mirovina za kolovz/07. sa prosječnim brojem umirovljenika 2006.g. – 1,043.116, dobijemo podatak o povećanju broja za cca 0,47 %-tna poena (index 100,47). Prosječan broj korisnika mirovina u 2006.g. bio je 1,043.116, u  2005.g. 1.071.869, u 2004.g. 1.059.542, u 2003.g. 1.045.957, u 2002. 1.037.850 i 2001. 1,026.055.

Za mirovine utrošeno je:

2001.g. 22,967 milijardi kn, 2002.g. 23,722 milijardi kn, 2003.g. 24,690 milijardi kn, 2004.g. 26.010 milijardi kn, 2005.g. 27,298 milijardi kn,  2006.g.   28,918   milijardi    kn

1.913,75  kn = prosječna mirovina isplaćena za kolovoz 2007.g. i veća je od prosječne mirovine isplaćene u siječnju 2007.g. (1.903,99 kn ) za 0,51 %, a za 0,61 % veća od isplaćene u veljači/07.    (1.902,01), a manja od isplaćene za travanj za 0,30 %-tnih poena (1.919,44 kn)

Prosječna mirovina isplaćena u kolovozu/2007.g. = 260,45 €, u (prosječni tečaj za I-VI/07.= 7,3476 kn.

Udio prosječne mirovine 08/07. u prosječnoj plaći I-VI/2007. iznosi 40,07 %.   

 

 


PODACI KOJI VAM OMOGUĆAVAJU DA SI SAMI IZRAČUNATE SVOJU MIROVINU

 

Prikaz prosječne godišnje plaće/radnik u RH, prema podacima HZMO, koju koriste za izračun mirovinske osnovice/osiguranik

 

            Da biste mogli izračunati svoju buduću mirovinu, npr. u ovoj 2007. g., morate raspolagati sa podacima o  iznosu Vaših neto/bruto plaća iz vremena radnog odnosa, te iznosima osnovice – zakonske ili izabrane više osnovice -  koja Vam je služila za obračun doprinosa i to u kontinuitetu 34 godine.

Podatak o iznosu svojih  plaća/osnovica za 34  godine, znači do 2006.g., možete dobiti u Područnom uredu mirovinskog osiguranja. Godišnje iznose svojih plaća/osnovica uspoređujete sa iznosima plaća svih, prema podacima koje Vam objavljujemo u kontinuitetu od 1970.g. do 2006.g. 

 

Godina

Prosječna godišnja plaća/radnik u RH, u kn

1970.

1,51

1971.

1,88

1972.

2,21

1973.

2,50

1974.

3,15

1975.

3,89

1976.

4,52

1977.

5,37

1978.

6,52

1979.

7,89

1980.

9,57

1981.

13,00

1982.

16,57

1983.

20,78

1984.

29,64

1985.

52,07

1986.

109,19

1987.

224,12

1988.

617,08

1989.

9.870,98

1990.

57.432,00

1991.

96.540,00

1992.

400.080,00

1993.

6.316,260

1994.

19.260

1995.

26.376

1996.

38.916

1997.

44.016

1998.

49.572

1999.

54.612

2000.

58.428

2001.

60.732

2002.

64.392

2003.

67.476

2004.

71.820

2005.

74.976

2006.

 

79.608

 

* * * *

Prijelazno razdoblje za izračun prava na starosnu i prijevremenu mirovinu traje do 2009. godine

§  još 3 godine traje prijelazno razdoblje

 

            Prema odredbama članka 184. Zakona o MO, završetak prijelaznog razdoblja za izračun prosječnog koeficijenta plaće osiguranika/prosječna plaća svih u RH/godina je 2009. g. Te godine i nakon te godine,  vrijednosni bodovi/osiguranik izračunavaju se za 40 uzastopnih godina staža osiguranja.

§  u 2007. g. 34 godine,

§  u 2008. g. 37 godina  i

§  2009. g. 40  godina staža osiguranja.

 

Uvjet za ostvarenje starosne mirovine je životna dob osiguranika i to 65 godina za muškarca, odnosno 60 za ženu i 15 g. mirovinskog staža.

 

Starosna mirovina u prijelaznom razdoblju do 2009. godine,  prema odredbama članka 178. Zakona

 

§  još samo za ovu – 2007.g.

 

Iznimno od odredbi članka 30. Zakona, pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši:

§  (9) u 2007.godini 64 godine i 6 mjeseci života muškarac, odnosno 59 godina i 6 mjeseci života žena i 15 godina i 6 mjeseci mirovinskog staža.

 

Starosna mirovina u  prijelaznom razdoblju do 2009. godine, prema odredbama članka 179. Zakona

 

            Iznimno od odredbi članka 30. Zakona, pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik koji je navršio 40 godina mirovinskog staža muškarac, odnosno 35 godina mirovinskog staža žena i kada navrši:

 

§  ovo pravo važi još samo u 2007.g.

 

§  (9) u 2007. godini 59 godina i 6 mjeseci života muškarac, odnosno 54 godine i 6 mjeseci života žena

 

Prijevremena starosna mirovina  u prijelaznom razdoblju do 2009. godine, prema odredbama članka 182. Zakona

            Iznimno od odredbi članka 31. Zakona, pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 35 godina mirovinskog staža muškarac, odnosno 30 godina mirovinskog staža žena i kada navrši:

§  ovo pravo važi  još samo u 2007.g.

§  (9) u 2007.godini – 59 godina i 6 mjeseci života muškarac, odnosno 54 godine i 6 mjeseci žena.

Nova aktualna vrijednost boda za izračun mirovine u primjeni od 01.07.2007. g.

 

 

Odlukom Upravnog vijeća HZMO-a, a na temelju podatka Državnog zavoda za statistiku, utvrđena je nova aktualna  vrijednost boda za izračun mirovine – objava NN, 91/07., u smislu članka 81. Zakona o mirovinskom osiguranju.  Nova vrijednost boda iznosi 52,76 kn/bod. U odnosu na prethodnu, važeću vrijednost do 30. 06. 2007. g. nova vrijednost je veća 2,60 % ili za 1,34 kn/aktualna vrijednost boda.

Aktualna  vrijednost boda utvrđuje se za svako polugodište tako, da se aktualna vrijednost uskladi po stopi koja se dobije kao ½ zbroja stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu i stope promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u RH u prethodnom polugodištu, u odnosu na polugodište koje mu prethodi. 

D o n i j e t   j e

ZAKON O DODATKU NA MIROVINE OSTVARENE PREMA ZAKONU O MIROVINSKOM OSIGURANJU

            Zakon je objavljen u NN, 79/07., dana 30.07.2007.g., a stupio je na snagu 07.08.2007.g.

            Člankom 1. Zakona utvrđeno je pravo osiguranika, koji su ostvarili mirovine od 01.01.1999.g., prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, NN, 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04. i 92/05.  na  d o d a t a k, prema odredbama Zakona .

            Članak 2. Zakona propisuje, da se dodatak na mirovinu utvrđuje zavisno od svote mirovine i godine ostvarivanja prava na mirovinu, te slijedom toga dodatak iznosi:

  • na mirovine ostvarene u 1999.g.  dodatak iznosi 4,0 % od mirovine,
  • u 2000.g. dodatak iznosi 8,4 %,
  • u 2001. g. dodatak iznosi 12,6 %,
  • u 2002.g. dodatak iznosi 16,3 %,
  • u 2003.g. dodatak iznosi 19,0 %,
  • u 2004.g. dodatak iznosi 20,9 %,
  • u 2005.g. dodatak iznosi 22,6 %,
  • u 2006.g. dodatak iznosi 23,8 %,
  • u 2007.g. dodatak iznosi 24,9 %,
  • u 2008.g. dodatak iznosi 25,9 %,
  • u 2009.g. dodatak iznosi 26,4 %,
  • u 2010.g. i slijedećim godinama dodatak iznosi 27,0 % od mirovine.

Osnovicu za izračun dodatka čini mjesečna mirovina/osiguranik određena i usklađena svake godine s novom aktualnom vrijednošću boda.

Dodatak na mirovinu + mirovina ne može biti veća od iznosa najviše mirovine određene prema članku 1. Zakona o najvišoj mirovini

            Odredbom članka 2. stavak 7. Zakona propisano je ograničenje navedeno u podnaslovu. Što to u praksi znači/može značiti ilustrirati ćemo na primjeru:

            Osiguranik je u 2001.g. ostvario mirovinu na osnovi prosječnih plaća u razdoblju od 16 godina, za ukupno 40 g. i 4 mjeseca mirovinskog staža, u protuvrijednosti 153,1590 osobnih bodova ili za prosječno  3,7887 bodova/godina. Prema odredbama članka 1. Zakona o najvišoj mirovini, NN, 162/98., svota najviše mirovine/ osiguranik određuje se množenjem osobnih bodova, mirovinskog faktora i aktualne vrijednosti boda. Osobni bodovi za određivanje najviše mirovine utvrđuju se tako, da se bruto plaća osiguranika ostvarena u obračunskom razdoblju  dijeli sa bruto plaćom svih u RH/godina (za promatrani primjer to znači za 16 g).  Nakon toga dobiveni koeficijenti se zbrajaju i dijele sa brojem godina za koje je izračunat zbir. Dobiveni prosječni koeficijent ne može biti veći od 3,8, pozivom na odredbe članka 1. Zakona o najvišoj mirovini. Umirovljenik, čiji primjer izračuna mirovine prikazujemo, kao što je navedeno ostvario je prosječni koeficijent od 3,7887, koji je pomnožen sa 40 g. i 4 mj., ukupnog mirovinskog staža da bi osiguranik ostvario 153,1590 osobnih bodova.

            Taj umirovljenik imao bi pravo na dodatak na mirovinu od 12,6 % od osnovice (njegova početna mirovina korigirana iz godine u godinu za rast vrijednosti boda. Kada bi povećali njegov prosječan  broj osobnih bodova od 3,7887 za 12,60 % dobili bi broj od 4,2660 bodova što je za 0,4660 bodova više od 3,8. Drugim riječima, taj osiguranik umjesto 12,6 % mogao bi ostvariti dodatak na mirovinu u protuvrijednosti 0,29 %.

U slučaju ponovnog određivanja mirovine, dodatak na mirovinu ponovno se određuje na novu svotu mirovine

            Odredbom članka 4. stavak 2. Zakona propisana je odredba, kako je navedeno u podnaslovu. Što to konkretno znači? To znači, ako se je umirovljenik ponovno zaposlio, morao je mirovinu staviti u stanje mirovanja (članak 90. Zakona). Ako je proveo na radu u novom zaposlenju najmanje 1 godinu, ima pravo na izračun nove mirovine, pozivom na isti članak, ali stavak 5. Zakona o MO. Kod izračuna nove mirovine, za izračun osnovice,  uzima se razdoblje prema članku 184. Zakona o MO (svake godine za 3 godine više, računajući na 10 godina, propisano za 1999.g., što znači 2009.g. za 40 g.r.s.).

            Ako  se je osiguranik, kojega smo kao primjer obradili u prethodnom izlaganju u 2001.g. ostvario mirovinu na osnovi 16-godišnjeg prosjeka ponovno zaposlio, pa odluči da u 2008.g. reaktivira svoju mirovinu, odredila bi mu se ponovno mirovina temeljem članka 90. Zakona na bazi 37 godina njegovog radnog staža. U tom slučaju, utvrdio bi mu se i novi prosječni koeficijent njegove plaće i plaće svih u RH. To bi za njega značilo da bi prosječni koeficijent bio cca 3,20 ne 3,7 kakav je ostvario za 16 g.r.s. Tada  bi se tom umirovljeniku ponovno utvrđivao dodatak na mirovinu u protuvrijednosti 25,9 % od osnovice. Ako prosječni koeficijent 3,2 uvećamo za 25,9 %, dobijemo koeficijent od 4,0288 ili za 47 godina mirovinskog staža  ukupno 189,3536 bodova. No, kako prosječni koeficijent ne može biti veći do najvišeg koeficijenta 3,8, ostvareni prosječni koeficijent limitira se na najviši koeficijent. To znači, da bi naš umirovljenik ostvario mirovinu po novom izračunu u protuvrijednosti 178,600 bodova ili 10,753  manje bodova, ili za 567,32 kn bruto, računajući prema vrijednosti boda u primjeni od 01.07.07. od 52,76 kn bruto/bod.

Dodatak na mirovinu ostvaruje umirovljenik od 01.10.2007.g.

            Odredbom članka 6. stavak 1. Zakona propisano je da se pravo na dodatak na mirovinu ostvaruje od 01.10.2007.g., odnosno od dana ostvarivanja prava na mirovinu, kada je to pravo ostvareno nakon tog datuma.

HZMO po službenoj dužnosti odrediti će dodatak na mirovinu, bez donošenja posebnog rješenja

D o n i j e t   j e

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU

            Zakon je objavljen u NN, br. 79/07. 30.07.o.g.  Odredbom članka 8. Zakona propisano je da Zakon stupa na snagu 01.01.2008.g.

Značajnije promjene u Zakonu

·         Smanjen je %-tak umanjenja mirovine za prijevremenu starosnu mirovinu

            Odredbom članka 2. Zakona izmijenjen je članak 78. Zakona o MO tako, da se %-tak umanjenja vrijednosnog boda 1, kod  odlaska u  prijevremenu starosnu mirovinu, umjesto 0,34 %/mjesec za manji broj godina života od propisanog broja, što znači 4,08 %/godina utvrđen je novi %-tak od 0,15%/mjesec ili 1,80 %/godina.

            Prema odredbama članka 31. Zakona o MO propisano je, da osiguranik ostvaruje pravo na prijevremenu starosnu mirovinu kada navrši 60 g života i 35 g mirovinskog staža muškarac, odnosno kada navrši 55 g života i 30 g mirovinskog staža žena.

·         Iznimka: u 2007.g. muškarac može ostsvariti prijevremenu starosnu mirovinu ako navarši 59 g. i 6 mj. života, a žena 54 g. i 6 mj. života, u kombinaciji sa 35, odnosno 30 g. mirovinskog staža

Odredbom članka 182. Zakona o MO, propisana je iznimka od pravila iz članka 31. istog Zakona, glede ostvarenja prava na prijevremenu starosnu mirovinu. 2007.g. je zadnja godina primjene odredbi članka 182. Zakona, koja odstupa od pravila iz članka 31. Zakona o MO.

·         Osiguranik koji je ostvario prijevremenu starosnu mirovinu sa relativno velikom %-tkom umanjenja, ostvariti će pravo sa manjim %-tkom od 01.01.2008.g.

To u praksi znači, da je osiguraniku - muškarcu, koji je ostvario prijevremenu starosnu mirovinu sa 60 g. života, mirovina bila umanjena za 20,40 %. Taj isti osiguranik od 01.01.2008.g. ostvariti će novu mirovinu, po novom izračunu, prema kojem će mu izračunata mirovina biti umanjena samo za 9 %. Izračun nove prijevremene starosne mirovine obavlja služba MO, temeljem posebnog rješenja.

Rad po ugovoru o djelu i ostvarenje prava na izračun nove mirovine, prema naprijed interpretiranom Zakonu o dodatku na mirovinu

            Postavlja se pitanje, da li umirovljenici koji su stekli mirovinu po propisima važećim do 31.12.1998.g. imaju pravo na izračun nove mirovine, ako su u razdoblju od 01.01.2003.g. pa do dana stupanja na snagu Zakona o dodatku na mirovinu stjecali dohodak od samostalnog rada ili primitak od drugog dohotka, u vremenu kada se je i na takav dohodak obračunavao, obustavljao i uplaćivao propisani doprinos za MO.

            Na zahtjeve za izračun nove mirovine u smislu članka 90. Zakona o MO, služba MO odgovarala je da bi takav osiguranik ostvario manju mirovinu od mirovine utvrđene rješenjem, jer su za izračun nove mirovine primjenjivali broj godina razdoblja iz članka 184. Zakona, ne 10-godišnjeg razdoblja, kako je to važilo po starom Zakonu – u primjeni do 31.12.1998. Da li bi sada %-ci povećanja po Zakonu o dodatku na mirovinu utjecali na povećanje nove izračunate mirovine, u odnosu na iznos iz rješenja utvrđen prije 31.12.1998.g.?

            Prema informacijama iz REGOS-a[1], u prva 3 mjeseca 2007.g., temeljem ugovora o djelu poslove je obavljalo preko 90.000 osoba prosječno/mjesec.

            Podaci za 2006.g. pokazuju, da se je za rad po ugovoru o djelu isplatilo cca 2 milijarde kn ili prosječno 11.000,00 kn po osobi. Ako je ukupni trošak rada – stjecanja prihoda od „drugog“ dohotka iz članka 32. Zakona o porezu na dohodak (u daljnjem tekstu: bruto honorar), realiziran temeljem ugovora o djelu u navedenom iznosu, to znači da je neto honorar izvršitelja takvog rada iznosio cca 1 milijardu kn, a doprinos za MO cca 365 milijuna kn, doprinos za ZO cca 215 milijuna kn, a razlika od cca 420 milijuna porez + prirez.

            Kao kritika opisane činjenice ide – upućena je HZMO-u, koji onim fizičkim osobama koje su umirovljenici nije obračunao efekte plaćanja za MO iz bruto honorara, sustavom određivanja nove mirovine, u smislu članka 90. Zakona o MO. U početku, nakon izmjene i dopune Zakona o MO 2003. g. (NN, 117/03.), služba MO inicirala je postupke za određivanje novih mirovina u smislu intencija iz članka 90. Zakona. No, vrlo brzo nakon toga, odustali su od namjere, s obrazloženjem, da su stare mirovine korisnika  v e ć e  od novoizračunate. Služba HZMO-a, makar na to ne upućuje primjena članka 90. Zakona, pri izračunu nove mirovine primjenjivala je članak 184. Zakona, tj. normu koja se primjenjuje kod izračuna mirovine, kada je potrebno utvrditi osnovicu (od 1999.g. 10 uzastopnih godina, a za svaku slijedeću godinu 3 godine više, tako, da bi se 2009.g. mirovina utvrđivala na osnovi plaća za 40 g.). Poznati su efekti takvog izračuna. Mirovina iz godine u godinu je u pravilu sve manja, pa tako mirovina za „nove“ umirovljenike iznosi cca 20 % prosječne plaće, dok mirovina tzv. „starih“ umirovljenika iznosi preko 40 % prosječne plaće svih u RH (umirovljeni prije 01.01.1999.g.).

            Smisao primjene članka 90. Zakona o MO je da se osobni bodovi iz rješenja o mirovini zbrajaju sa novim bodovima izračunati na način kako je propisano člankom 74. do 82. Zakona (da se bruto iznos honorara, koji čini osnovicu za obračun doprinosa za MO dijeli sa prosječnom plaćom svih/godina. Dobiveni koeficijent razlike = osobni bod koji se pribraja registriranoj masi osobnih bodova iz rješenja. Novi broj bodova množi se sa aktualnom vrijednošću boda i to bi trebala biti nova mirovina osobe koja je u statusu umirovljenika).

            Da bi služba HZMO-a prikratila umirovljenika u ostvarenju tog/takvog njegovog prava, izmislila je formulu kako to učiniti. Ta formula glasi: „I kod izračuna nove mirovine umirovljeniku primijeniti članak 184. Zakona, nezavisno od toga što norma članka 90. Zakona ne upućuje na njegovu primjenu“.

o    Najjače svjetske tvrtke zapošljavaju umirovljenike

„Prije 100 godina Europa je kao i Hrvatska imala manje od 5 % stanovništva starijeg od 65 godina života. Žene su prosječno rađale 4 djece. Mlađih od 14 godina bilo je 35 %, a starijih od 80 godina života uopće nije bilo. Napretkom medicine i tehnologije, modernizacijom i olakšavanjem života, slika se iz osnova promijenila. Danas, stariji od 65 godina života čine 17 % ukupnog stanovništva. Žene rađaju prosječno 1,3 djeteta. 2/3 umrlih stariji su od 70 godina života. 30 % njih ima više od 80 godina. Za 50 godina situacija će biti još poraznija – broj starijih od 65 g u EU narasti će na 135 milijuna i činiti će gotovo 30 % ukupnog stanovništva, a mladih jedva 11 %. Stanovništvo stari. Ljudi od 50 ili  60 godina života su potpuno vitalni. To su osobe koje i dalje mogu i žele raditi, osobe koje su skupile bogato iskustvo. Mirovina je nekada i nekima bila životni cilj, dok danas mnogima predstavlja negativnu životnu promjenu“. – izvadak iz članka „Povratak otpisanih“ – Magazin, 21.10.2006.g.

Zbog naprijed opisanih okolnosti, „Europska poduzeća okreću se svojim starcima“ , piše Manager.hr od 25.04.2007.g.

o    Sveučilišni profesori moći će raditi i u mirovini – piše „Vjesnik“ od 19.04.2007.g.

U tijeku je donošenje Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, radi usklađenja sa EU-om.

Pored toga, Zakon predviđa mogućnost da sveučilišni profesori i znanstveni savjetnici mogu nakon navršenih 65 g života nastaviti raditi i u drugim, ne samo matičnim institucijama, iako ima oponenata takvom prijedlogu, naročito od mlađih znanstvenika.

Rentna štednja = alternativa uz malu mirovinu

            Mirovine su u pravilu male i takve će u pravilu ostati. Princip generacijske solidarnosti uplata, glede ostvarenja prava na mirovinu, neće se moći povećati, da bi mirovina s tog naslova bila veća.

            Zbog toga, još za vrijeme aktivnog rada, potrebno je koristiti sve mogućnosti osiguranja većih primitaka uz mirovinu. Za to se osiguranicima  nudi III. mirovinski stup osiguranja ili različiti oblici životnog/rentnog osiguranja – štednje.

            Rentna štednja npr. nudi mogućnost raspolaganja oročenim sredstvima u svakom trenutku uz obračun kamate za dotadašnje razdoblje oročenja. U RH rentna štednja može se ugovoriti u kn ili u devizama uz valutnu klauzulu. Kod ovog oblika štednje glavnica u pravilu ostaje netaknuta a raspolaže se s kamatom kao pripomoć uz mirovinu.

 

 



* * * * *

MINISTARSTVO ZRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI

Donijet je Pravilnik o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova domova zdravlja i ljekarničkih zdravstvenih ustanova

 


Uvod

Pravilnik je objavljen u NN, 80/07.

 

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI

Na temelju članka 75. stavka 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, br. 121/03, 48/05 i 85/06) i članka 17. stavka 1. Zakona o ljekarništvu (»Narodne novine«, br. 121/03) ministar zdravstva i socijalne skrbi uz prethodno pribavljeno mišljenje nad­lažnih komora donosi

PRAVILNIK

O UVJETIMA I POSTUPKU ZA DAVANJE U ZAKUP DIJELOVA DOMOVA ZDRAVLJA I LJEKARNIČKIH ZDRAVSTVENIH USTANOVA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom utvrđuju se uvjeti i postupak za davanje u zakup dijelova domova zdravlja i ljekarničkih zdravstvenih ustanova čiji je osnivač županija.

II. DOMOVI ZDRAVLJA

Članak 2.

Jedinica zakupa daje se u zakup zdravstvenom radniku visoke stručne spreme koji ispunjava uvjete iz članka 139. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (u daljnjem tekstu: Zakon), propisane za obavljanje privatne prakse za zdravstvene radnike visoke stručne spreme i to za obavljanje odgovarajuće djelatnosti iz članka 70. Zakona.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, jedinica zakupa daje se u zakup zdravstvenom radniku više ili srednje stručne spreme koji ispunjava uvjete iz članka 141. Zakona, propisane za obavljanje privatne prakse za zdravstvene radnike više ili srednje stručne spreme i to za obavljanje odgovarajuće djelatnosti iz članka 70. Zakona.

 

Članak 3.

Prednost kod davanja u zakup jedinice zakupa ima zdravstveni radnik koji:

1.                  radi u jedinici zakupa doma zdravlja u radnom odnosu na neodređeno vrijeme,

2.                   radi u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u jedinici doma zdravlja smještenoj na lokaciji jedinice koja se daje u zakup.

Ako u domu zdravlja nema zdravstvenih radnika koji bi ostvarili prednost iz stavka 1. ovoga članka, prednost kod davanja u zakup jedinice zakupa u kojoj se obavlja djelatnost obiteljske (opće) medicine ima doktor medicine specijalist obiteljske (opće) medicine.

Komentar: Jedinica zakupa može se dati zdravstvenom radniku u zakup, koji je  u radnom odnosu sa DZ, bez obzira koliko je proveo na radu u jedinici zakupa (zakonska odredba. To znači da je zakonodavac od 1996. do 2007.g. promijenio koncepciju tako, da je uvjet od 3 godine rada u jedinici zakupa sveo na godinu dana, pa na kraju bez navođenja uvjeta prethodnog rada, samo radni odnos u jedinici zakupa. No, Pravilnik je dao mogućnost davanja jedinice zakupa u zakup i zdravstvenom radniku koji nije u radnom odnosu u DZ, ako je dr. med., specijalist opće/obiteljske medicine.

Članak 4.

Zdravstveni radnik koji obavlja dužnost ravnatelja doma zdravlja i ispunjava uvjete iz članka 2. ovoga Pravilnika može sklopiti ugovor o zakupu jedinice zakupa u kojoj obavlja zdravstvenu djelatnost po razrješenju dužnosti ravnatelja na temelju članka 58. stavka 2. podstavka 1. Zakona.

Članak 5.

Odluku o početku davanja u zakup jedinice zakupa donosi upravno vijeće doma zdravlja.

Članak 6.

Ugovor o zakupu jedinice zakupa sklapa se u pisanome obliku.

Članak 7.

Ugovor o zakupu jedinice zakupa sklapa se između doma zdravlja (u daljnjem tekstu: zakupodavac) i zdravstvenog radnika iz članka 2. ovoga Pravilnika.

Članak 8.

Ugovor o zakupu jedinice zakupa sklapa se na neodređeno vrijeme uz uvjet da zakupac ima sklopljen ugovor o provođenju zdravstvene zaštite s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod).

Raskidom ugovora iz stavka 1. ovoga članka prestaje ugovor o zakupu jedinice zakupa.

Komentar: Ovaj članak daje sigurnost zakupcu od prijetnje za raskid ugovora o zakupu za druge osnove. Bitno je, da zakupac obavlja djelatnost u okviru Osnovne mreže zdravstvene djelatnosti, tj. da ima sklopljen ugovor o provođenju zz sa HZZO-om. Ova odredba Pravilnika, u pozitivnom smislu dovodi se i u svezu s izostavljenim odredbama iz bivšeg Pravilnika, koji je propisivao mogućnost raskida ugovora o zakupu od strane DZ, kada zakupac navrši 65 godina života i 20 godina mirovinskog staža. Tu ovlast po novom Pravilniku DZ više nema. To drugim riječima znači, da prestanak privatne prakse po sili zakona utvrđuje rješenjem ministar zdravstva, u smislu članka 152. Zakona o zz. Na ovaj način otklonjene su u praksi nelogičnosti, da je DZ raskinuo ugovor o zakupu sa zakupcem, za djelatnost koja je deficitarna u sustavu primarne razine zz – npr. za rad ginekologa za zdravstvenu zaštitu žena. U buduće, DZ nema takve ovlasti. Politiku trajanja privatne prakse, u odnosu na pravna rješenja iz članka 152. Zakona, provodi ministar zdravstva i socijalne skrbi i HZZO. Kao što se zna, HZZO je člankom 5. svoje Odluke o ugovaranju zz propisao sličnu odredbu odredbama članka 152. Zakona, o prestanku privatne prakse, koja je uključena u Osnovnu mrežu po sili zakona, kada privatnik navrši 65 g života i 20 g staža osiguranja. No, HZZO si je ostavio ovlast da Upravno vijeće može prolongirati ugovor i na vrijeme nakon stjecanja uvjeta/privatnik, ako je „mreža“, na području njegovog djelovanja, prema njegovoj struci, ostala nepopunjena. 

Članak 9.

Uvjet sklapanja ugovora o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom iz članka 8. stavka 1. ovoga Pravilnika ne odnosi se na doktore medicine specijaliste medicine rada i zubne tehničare.

Članak 10.

Ugovor o zakupu jedinice zakupa sadrži najmanje:

– ime, odnosno naziv ugovornih strana,

– opis prostorija i građevine u kojoj se jedinica zakupa nalazi,

– popis i namjenu medicinsko-tehničke i druge opreme,

– način rukovanja i održavanja medicinsko-tehničke i druge opreme,

– odredbu o obvezi zakupodavca da snosi troškove zanavljanja medicinsko-tehničke i druge opreme koja je sastavni dio jedinice zakupa,

Komentar: Ova odredba je imperativne prirode, i u svezi s drugim sličnim odredbama iz Pravilnika, otkloniti će sve nedoumice tko je u obvezi zanavljanja opreme koju koristi zakupac u zakupu. Tu se doduše javlja jedna dilema zbog nedorečenosti propisa. Kada nastupa obveza zanavljanja opreme? Za razrješenje navedene dileme, Udruga sugerira primjenu vijeka trajanja opreme radi utvrđivanja amortizacijskih stopa iz Zakona o porezu na dobit. Prema tim odredbama Zakona, vijek trajanja elektroničke opreme je 5 godina, odnosno stopa je 20 %/godinu itd…

– odredbu o obvezi zakupca da snosi troškove održavanja medicinsko-tehničke i druge opreme koja je sastavni dio jedinice zakupa,

Komentar: I ova odredba je imperativne prirode od koristi za zakupca. Udruga je sugerirala da se pojam „održavanja“ precizira na održavanje koje ulazi u kategoriju investicijskog održavanja i tekućeg održavanja. To člankom 10. nije učinjeno, no, ako ovu odredbu članka dovedemo u svezu s odredbom članka 15. stavak 2. Pravilnika, svrha, prema prijedlogu Udruge je postignuta. Naime, člankom 15 je propisano da zakupac snosi troškove tekućeg održavanja jedinice zakupa.

– odredbe o uporabi i održavanju zajedničkih uređaja i prostorija u građevini te okoliša,

– odredbu o obveznoj zapisnički provedenoj primopredaji prostora i medicinsko-tehničke i druge opreme jedinice zakupa,

– opis djelatnosti koju će zakupac obavljati u jedinici zakupa,

– rok u kojem je zakupac obvezan započeti obavljati djelatnost,

– iznos zakupnine te iznos naknade za uporabu zajedničkih uređaja i prostorija i rok plaćanja,

Komentar: Ova odredba Pravilnika dovodi se u svezu sa člankom 13.i 14. Pravilnika, koje propisuju da ministar zdravstva utvrđuje najviši iznos zakupnine – ista odredba  odredbi iz prethodnog Pravilnika. Glede zakupnine promjene su precizirane za ljekarničku djelatnost, u korist zakupaca te djelatnosti.

– odredbu o trajanju ugovora na neodređeno vrijeme uz uvjet sklopljenog ugovora o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom,

Komentar: I ova odredba Pravilnika potvrđuje prethodni komentar, da je zakupac na neki način zaštićen/zaštićeniji od prakse, prema prethodnom Pravilniku. Time je postignuta svrha donošenja tog/takvog Pravilnika koji je sugerirala Udruga u svojim primjedbama da se zakup veže za provođenje zz za potrebe Osnovne mreže zdravstvene djelatnosti. 

– odredbu o obvezi zakupca da na temelju odluke doma zdravlja kao prethodnog poslodavca o prenošenju ugovora o radu na zakupca kao novog poslodavca nastavi radni odnos sa zdravstvenim radnikom više ili srednje stručne spreme s kojim radi u timu sukladno ugovoru o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom,

Komentar: Ova odredba odnosi se na buduće ugovor koje sklapaju DZ i zakupci. Pravno uporište za ovakvu odredbu o prijenosu ugovora o radu, u smislu članka 136.ZOR-a, nalazimo u odredbi članka 73. Zakona o zz iz 2003.g. Sličnu odredbu u prethodnom Pravilniku, Ustavni sud RH je proglasio – ministar nije imao zakonske ovlasti propisati takvu odredbu, poštujući načelo: „ministri pravilnikom reguliraju način i postupak ostvarenja prava,ako ih zakon na to ovlasti i samo u granicama danog prava“. Odredba članka 207. ZOR-a ionako propisuje: „ da se u slučajevima iz članka 136. Zakona, na radnike do sklapanja novog Kolektivnog ugovora, a najduže godina dana nastavlja primjenjivati KU koji se na njih primjenjivao u vrijeme promjene poslodavca“. To drugim riječima znači, u novonastalim situacijama zakupa, na odnose zakupca i njegovih radnika primjenjivat će se odredbe KU za javno zdravstvo do primjene novog KU, a najduže godinu dana. To ujedno znači poziv budućim članovima pristupiti u članstvo Udruge.

– odredbu o pravu zdravstvenog radnika više ili srednje stručne spreme s kojim zakupac radi u timu sukladno ugovoru o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom na otpremninu pri odlasku u mirovinu za koju sredstva osiguravaju zakupodavac i zakupac, razmjerno radnom stažu zdravstvenog radnika ostvarenog kod pojedinog poslodavca,

Komentar: Odredba je korisna za privatnu praksu Hrvatske i konačno počiva na pravnom režimu koji provodimo u RH od 1990.g., donošenjem novog Ustava. Vlasništvo određuje nadležnost i područje/ingerenciju/kompetenciju u provođenju odluka poslodavca. Ne može poslodavac jednog vlasničkog područja ući u drugo vlasničko područje, bez njegovog pristanka. U prethodnom vremenu, to je bila bit/suština djelovanja Udruge, da se shvate razgraničenja u djelatnosti zdravstva prema vlasništvu, odnosno prema odgovornosti za obveze subjekta. Ova odredba Pravilnika, makar ima relativno nikakvo značenje u materijalnom smislu, ima veliko suštinsko značenje. Potvrdila je ono što smo mi razradili u KU  da radnik ostvaruje pravo na teret poslodavca za vrijeme rada za tog poslodavca, za radnika istog poslodavca, ne i za vrijeme rada za druge poslodavce.  

– način osiguranja obavljanja djelatnosti izvan redovnog radnog vremena, odnosno za vrijeme odsutnosti pojedinih radnika,

– način korištenja vozila doma zdravlja,

– odredbu o otkazu i otkaznim rokovima,

– mjesto i datum sklapanja ugovora i potpise ugovornih strana.

Članak 11.

Medicinsko-tehnička i druga oprema pojedinačne vrijednosti do 70.000,00 kuna sastavni je dio jedinice zakupa.

Za medicinsko-tehničku i drugu opremu pojedinačne vrijednosti iznad 70.000,00 kuna, koja je u vlasništvu doma zdravlja, sklapa se ugovor između zakupodavca i zakupca o načinu korištenja i zanavljanja.

Za medicinsko-tehničku i drugu opremu u vlasništvu Zavoda sklapa se ugovor o načinu korištenja i zanavljanja između Zavoda i zakupca.

Medicinsko-tehnička oprema zakupodavca može se zamijeniti medicinsko-tehničkom opremom zakupca u jedinici zakupa samo na temelju prethodno sklopljenoga ugovora između zakupodavca i zakupca kojim će se urediti međusobna prava i obveze glede korištenja medicinsko-tehničke opreme zakupca.

Za potrošni materijal zatečen u jedinici zakupa na dan sklapanja ugovora o zakupu, zakupodavac i zakupac sklapaju ugovor o otkupu tog potrošnog materijala po nabavnoj cijeni i s rokom otplate od šest mjeseci.

Članak 12.

Troškove investicijskoga održavanja jedinice zakupa i zgrade doma zdravlja snosi zakupodavac.

Pod troškovima investicijskoga održavanja u smislu ovoga Pravilnika smatraju se:

1. radovi na konstruktivnim dijelovima zgrade doma zdravlja i to zamjena ili sanacija krovne konstrukcije, sanacija temelja, nosivih zidova, zamjena međukatnih konstrukcija te dimovodnih kanala,

2. zamjena krovnoga pokrivača sa zamjenom krovne konstrukcije,

3. zamjena instalacija u zgradi doma zdravlja (vodovodna, kanalizacijska, električna, plinska, centralno grijanje),

4. obnova pročelja,

5. hidroizolacijski radovi na zidovima, temeljima i podovima zgrade doma zdravlja,

6. zamjena stolarije na zajedničkim dijelovima zgrade doma zdravlja, krovne i druge vanjske limarije te gromobranske instalacije na zgradi doma zdravlja,7. zamjena ili rekonstrukcija kotlovnice centralnog grijanja u zgradi doma zdravlja.

Komentar: Ministarstvo je prihvatilo primjedbu Udruge da se u Pravilniku implicite utvrde vrste zahvata na nekretninama i opreme, koje ulaze u sferu investicijskog održavanja, čije troškove snosi zakupodavac. Od puno većeg broja osnova, Ministarstvo je u Pravilnik ugradilo samo 7.

No, ako odredbu članka 12. dovedemo u svezu s odredbom članka 15. stavak 2. Pravilnika, možemo zaključiti, da će se i svi drugi osnovi, koje je Udruga nabrojila u primjedbama tretirati u troškovnom smislu, kao troškovi investicijskog održavanja. Naime, odredbom članka 15. stavak 2. propisano je – citat: „Zakupac snosi troškove tekućeg održavanja jedinice zakupa izazvanih redovitim korištenjem jedinica zakupa (soboslikarski radovi, servisiranje uređaja i opreme, popravci i zamjena dotrajalih uređaja i opreme).

Članak 13.

Ministar nadležan za zdravstvo (u daljnjem tekstu: ministar) određuje najveći iznos zakupnine za svaku kalendarsku godinu na temelju kalkulativnih troškova koje donosi Upravno vijeće Zavoda.

Najveći iznos zakupnine za ljekarne ne smije prelaziti najveći početni iznos mjesečne zakupnine za poslovni prostor odgovarajuće površine koji se daje u zakup javnim natječajem, određen odlukom nadležnog tijela općine ili grada na području na kojem se ljekarna nalazi.

Za ljekarne u općinama i gradovima u kojima nije propisan najveći početni iznos mjesečne zakupnine za poslovni prostor sukladno stavku 2. ovoga članka, najveći iznos zakupnine određuje ministar.

Komentar: Zakupnini, ministar zdravstva posvetio je 2 članka, umjesto 1, kako je bio predvidio u nacrtu prijedloga Pravilnika za donošenje. Iz teksta norme, ministar je izostavio tekst koji upućuje da se iznos zakupnine određuje s potrebama investicijskog održavanja jedinice zakupa i zgrade DZ. Njegov postupak je logičan, jer bi u protivnom, da se plan troškova investicijskog održavanja prenosi u zakupninu, zakupnina bi morala biti puno veća, od limitiranog – maksimalnog iznosa. Na taj način, ministar slijedi odredbu članka 9. Zakona o zz, koji propisuje da vlasnik zdravstvene ustanove snosi  troškove održavanja objekata/opreme u njegovom vlasništvu, a članak 52. Zakona, da vlasnik pokriva gubitke iz poslovanja zdravstvene ustanove u njegovom vlasništvu.

I dalje, najviši iznos zakupnine za svaku kalendarsku godinu, na temelju kalkulativnih troškova koje donosi Upravno vijeće HZZO-a, utvrđuje ministar zdravstva.

Značajna je odredba stavka 2. istog članka 13. Pravilnika, koja se odnosi na zakupninu za ljekarne, kojom je propisano, da najveći iznos zakupnine ne smije prelaziti najveći početni iznos mjesečne zakupnine za poslovni prostor odgovarajuće površine, koji se daje u zakup određen odlukom nadležnog tijela općine ili grada, na području na kojem se ljekarna nalazi. Nastavno, propisano je također, da za ljekarne u općinama i gradovima u kojima nije propisan najveći početni iznos mjesečne zakupnine, najveći iznos zakupnine određuje ministar.

Članak 14.

Na otocima, područjima određenim Zakonom o brdsko-planinskim područjima i Zakonom o područjima posebne državne skrbi kao i na područjima bez organizirane zdravstvene zaštite ili njezine slabije dostupnosti stanovništvu, zakupodavac, iznimno, u cilju stimuliranja kvalitete i dostupnosti primarne zdravstvene zaštite može dati prostorije i medicinsko-tehničku i drugu opremu u zakup i pod uvjetima povoljnijim za zakupca od uvjeta propisanih odredbom članka 13. ovoga Pravilnika, uključujući i mogućnost oslobađanja od plaćanja zakupnine.

Članak 15.

Zakupac je obvezan jedinicu zakupa održavati i koristiti s pažnjom dobroga gospodarstvenika i to samo u svrhu i na način određen ugovorom o zakupu.

Zakupac snosi troškove tekućega održavanja jedinice zakupa izazvanih redovitim korištenjem jedinice zakupa (soboslikarski radovi u prostorijama, servisiranje uređaja i opreme, popravci i zamjena dotrajalih dijelova uređaja i opreme).

Komentar: Članak 15. stavak 2. Pravilnika upotpunjuje odredbe Pravilnika koje propisuju koji su to troškovi investicijskog održavanja i koji terete zakupodavca. S obzirom da je ministar u Pravilniku nabrojio samo 7 od nabrojenih troškova u primjedbama Udruge (46 osnova), ova odredba članka 15. Pravilnika upotpunjuje navedene osnove. To drugim riječima znači, da svi nabrojeni i nenabrojeni osnovi, osim onih navedenih u stavku 2. terete zakupodavca, jer su po vrsti troška razvrstani u troškove investicijskog održavanja. Riječi „zamjena dotrajalih dijelova uređaja i opreme“ u praksi neće rezultati aktivnostima zakupca, jer će već prije toga, opremi isteći vijek trajanja – eksploatacije, pa će zakupac pokrenuti postupak njene zamjene, pozivom na članak 10. Pravilnika.

 

 

Članak 16.

Bez odobrenja zakupodavca, zakupac nema pravo preuređivati jedinicu zakupa.

Pod preuređenjem smatraju se radovi kojima se mijenja konstrukcija zgrade doma zdravlja, unutarnji raspored prostorija, vanjski izgled ili namjena jedinice zakupa.

Komentar: I ova odredba Pravilnika ide u prilog zakupcima. To znači, da zakupci mogu u jedinici zakupa obavljati određene radove, koji ulaze u kategoriju adaptacija, bez suglasnosti zakupodavca. Dobro je da je stavkom 2. definiran pojam „preuređenja jedinice zakupa“. Obrazloženje tog pojma upućuje da se pretpostavljeni radovi za preuređenje odnose samo za radove koji ulaze pod pojam „rekonstrukcije“. Za rekonstrukciju se traži i građevinska dozvola, jer se mijenjaju uvjeti građenja objekta (nosivi zidovi, izgled, veličina itd.).

Članak 17.

Zakupac ne smije dati jedinicu zakupa ili njezin dio u podzakup.

Članak 18.

Zakupac je obvezan snositi naknadu za uporabu zajedničkih uređaja i prostorija doma zdravlja.

Naknada iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na troškove:

1. električne energije,

2. grijanja,

3. vode,

4. čistoće (odvoz smeća, čišćenje zajedničkih prostorija, troškovi dezinfekcije, deratizacije i dezinsekcije),

5. telefonskih troškova (ako je zakupac korisnik telefonskih usluga putem doma zdravlja),

6. komunalne naknade,

7. vodoprivredne naknade,

8. održavanja protupožarnih uređaja,

9. održavanja kotlovnice,

10. osiguranja imovine doma zdravlja i

11. fizičko-tehničke zaštite doma zdravlja.

 Iznos naknade iz stavka 1. ovoga članka određuje se uzimajući u obzir najmanje sljedeća mjerila:

      odnos površine jedinice zakupa prema površini zgrade doma zdravlja i

       odnos broja za zakupca opredijeljenih osiguranih osoba Zavoda i standardnoga broja osiguranih osoba Zavoda za određenu djelatnost.

Članak 19.

Zakupodavac jednu ordinaciju daje u zakup dvojici zakupaca koji obavljaju privatnu praksu u smjenskom radu, s time da proporcionalno dijele sve troškove osim zakupnine.

Članak 20.

Zakupodavac može sklopiti zajednički ugovor o zakupu sa zakupcima dviju ili više jedinica zakupa, ako oni za to pokažu interes (grupna praksa).

Svaki zakupac iz stavka 1. ovoga članka osobno sklapa ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom.

Članak 21.

Grupnu praksu mogu obavljati dva ili više privatnih zdravstvenih radnika.

Članak 22.

Grupna praksa u pravilu ima zajedničke prostorije prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (čekaonica, sanitarni čvorovi).

Članak 23.

Iznimno od odredbe članka 22. ovoga Pravilnika, ordinacije privatnih zdravstvenih radnika u grupnoj praksi mogu biti međusobno udaljene najviše pet kilometara (cestom).

ko nije ispunjen uvjet iz stavka 1. ovoga članka grupna praksa može se iznimno osnovati uz prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje Zavoda i nadležne komore o opravdanosti osnivanja u osnovnoj mreži zdravstvene djelatnosti.

Članak 24.

U postupku osnivanja grupne prakse privatni zakupci sklapaju ugovor o međusobnim pravima i obvezama kojim određuju predstavnika grupne prakse.

Ugovor iz stavka 1. ovoga članka mora biti potvrđen (solemniziran) kod javnog bilježnika.

Članak 25.

Zahtjev za osnivanje grupne prakse ministru podnosi predstavnik grupne prakse.

Zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka prilažu se rješenja ministra o odobrenju rada u privatnoj praksi za svakog zakupca te ugovor iz članka 24. stavka 1. ovoga Pravilnika.

Članak 26.

Zakupci su obvezni zahtjevu za osnivanje grupne prakse priložiti i odluku upravnog vijeća doma zdravlja kojom se odobrava osnivanje grupne prakse.

Članak 27.

Ako u pojedinoj jedinici zakupa rade dva ili više zdravstvenih radnika visoke stručne spreme ti radnici sklapaju ugovor o zakupu u obliku grupne prakse i zajednički ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom.

Ako u pojedinoj jedinici zakupa rade dva ili više zdravstvenih radnika srednje stručne spreme ti radnici sklapaju ugovor o zakupu u obliku grupne prakse.

Članak 28.

Zakupac jedinice zakupa obvezan je:

– prilikom određivanja plaća zdravstvenog radnika u svom timu, usklađivati obračun plaća s odredbama Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, razmjerno visini novčane naknade koju ima ugovorenu za Zavodom za ugovorene i izvršene usluge,

      dostaviti ravnatelju doma zdravlja pisanu obavijest o broju opredijeljenih osiguranih osoba za koje je sklopio ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom,

       usmeno obavijestiti ravnatelja doma zdravlja o imenu i prezimenu zdravstvenog radnika koji će ga zamjenjivati u slučaju odsutnosti kraće od tri dana te dostaviti ravnatelju doma zdravlja pisanu obavijest s naznakom imena i prezimena zdravstvenoga radnika koji će ga zamjenjivati za vrijeme odsutnosti dulje od tri dana te

      pisano obavijestiti ministarstvo nadležno za zdravstvo u slučaju ako Upravno vijeće ili ravnatelj doma zdravlja postupaju protivno zakonskim odredbama ili odredbama ovoga Pravilnika.

Komentar: Odredba podstavka 1. je za privatnu praksu također značajna. Odredbu tumačimo prema tumačenju riječi „uskladiti“. Taj glagol prema Hrvatskom enciklopedijskom rječniku ima značenje: 1. koji se da uskladiti, usuglasiti s čim, 2. osobina onoga koji sa da uskladiti, svojstvo onoga što je uskladivo. Prema tome, norma ima značenje, da je plaća zdravstvenog radnika već utvrđena – presumpcija prema odredbama članka 88. ZOR-a, za radnike na radu u privatnoj praksi – i da se ona, ako je u zakupu, pa time i uključen u Osnovnu mrežu zz, ona mora usklađivati,  iz godine u godinu, sa Kolektivnim ugovorom za djelatnost javnog zdravstva, tj. sa rastom plaća u tom sektoru, ali razmjerno visini novčane naknade koju ima ugovorenu sa HZZO-om za ugovorene i izvršene usluge. Tekst „sa rastom plaća u tom sektoru, ali razmjerno visini novčane naknade koju ima ugovorenu sa HZZO-om za ugovorene i izvršene usluge“ upućuje na različitost subjekta privatne prakse u odnosu na subjekt javnog zdravstva, jer se na njega, u domeni plaća primjenjuje ZOR, a na ovog drugog, Zakon o plaćama u javnim službama. Jedan obračunava plaću radnicima prema rezultatu rada, do nivoa primjerene plaće, tj. plaće za jednaki rad, a drugi subjekt „prema zvanju i položaju“, bez obzira na rezultat rada.    

Članak 29.

Ravnatelj doma zdravlja obvezan je:

      nadzirati poštivanje propisanog radnog vremena zakupaca, a u slučaju nepoštivanja propisanog radnog vremena zakupca o istom izvijestiti zdravstvenu inspekciju ministarstva nadležnog za zdravstvo te Područni ured Zavoda;

      osigurati kontinuitet u pružanju zdravstvene zaštite osiguranih osoba kada u slučaju odsutnosti zakupac iz objektivnih razloga nije bio u mogućnosti osigurati zamjenu;

      izvijestiti Upravno vijeće doma zdravlja o nepoštivanju ugovornih obveza zakupca radi donošenja odluke o raskidu ugovora o zakupu jedinice zakupa.

Članak 30.

Ugovor o zakupu jedinice zakupa raskida se ako:

      zakupac ne sklopi ugovor o pružanju zdravstvene zaštite sa Zavodom ili ako se ugovor sa Zavodom raskine;

       zakupac ne plati dospjelu zakupninu u roku od trideset dana od dana primitka pisane opomene ravnatelja doma zdravlja;

      zakupac ne plati dospjelu naknadu za uporabu zajedničkih uređaja i prostorija u roku od trideset dana od dana primitka pisane opomene ravnatelja doma zdravlja;

      zakupac ne nastavi radni odnos sa zdravstvenim radnikom u timu sukladno odredbi članka 10. podstavka 13. ovoga Pravilnika;

      zakupac ne ispunjava druge obveze sukladno ovome Pravilniku i sklopljenom ugovoru o zakupu jedinice zakupa.

Članak 31.

Zakupodavac može dati u zakup i dio prostorija u kojima se ne obavlja zdravstvena djelatnost pod uvjetima davanja u zakup viška poslovnog prostora.

Na odluku Upravnog vijeća doma zdravlja o proglašenju viška poslovnog prostora suglasnost daje ministar.

III. LJEKARNE

Članak 32.

Ljekarnička djelatnost može se obavljati u privatnoj praksi davanjem u zakup dijelova ljekarničke zdravstvene ustanove čiji je osnivač županija magistrima farmacije koji ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o ljekarništvu.

 

Članak 33.

Odredbe članka 2. do 30. ovoga Pravilnika na odgovarajući se način primjenjuju na ljekarne.

IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 34.

Odluka doma zdravlja iz članka 10. podstavka 13. Pravilnika mora sadržavati odredbu da će se ugovor o radu medicinske sestre, odnosno medicinskoga tehničara ponovno prenijeti na dom zdravlja kao prethodnog poslodavca, ako dođe do raskida ugovora o zakupu sa zakupcem kao novim poslodavcem, osim u slučaju raskida ugovora o zakupu iz razloga određenog člankom 30. podstavkom 1. ovoga Pravilnika zbog neosiguranja minimuma propisanog broja osoba po timu za određenu djelatnost.

Komentar: Gore navedena odredba Pravilnika identična je odredbi koja je sadržana u prethodnom Pravilniku. Sadržaj norme upućuje da se ona odnosi na budući zakupni odnos, tj. na one radnike, koji su zajedno sa poslodavcem, bivšim radnikom DZ, raskinuli radni odnos sa DZ, da bi nastavio raditi zajedno u timu sa zakupcem. Tumačiti ovu odredbu Pravilnika potrebno je zbog primjene članka 36. Pravilnika.

Članak 35.

Upravna vijeća domova zdravlja i ljekarničkih zdravstvenih ustanova najkasnije će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika donijeti odluku o davanju u zakup svih dijelova domova zdravlja, odnosno dijelova ljekarničkih zdravstvenih ustanova, koji se daju u zakup, sukladno Zakonu i ovome Pravilniku.

Komentar: Sve dileme oko sudbine DZ riješene su odredbom članka 35. Naime, propisano je, da se DZ i ljekarničke ustanove u vlasništvu županija  moraju „privatizirati“, na način kako je propisano Pravilnikom, u roku od 6 mjeseci, računajući od dana stupanja na snagu Pravilnika. U tom smislu, DZ će ubuduće činiti ravnatelj i mali broj administrativnih radnika.

Članak 36.

Ugovori o zakupu jedinica zakupa sklopljeni do dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika moraju se uskladiti s odredbama ovoga Pravilnika u roku od 90 dana od dana njegova stupanja na snagu.

Komentar: Postojeći ugovori o zakupu, moraju se uskladiti s odredbama ovog Pravilnika u roku od 90 dana, od dana stupanja na snagu. Biti će interesantno pratiti postupak usklađenja, da li će DZ usklađivati samo one odredbe Pravilnika koje su za zakupca povoljnije ili u njih ugrađivati i one odredbe koje se po prirodi stvari odnose/mogu odnositi na buduće zakupe (zbog primjene načela retroaktivnosti).

Članak 37.

Jedinica koja je bila dana u zakup na temelju Pravilnika o uvjetima za davanje u zakup zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite i lječilišta (»Narodne novine«, br. 6/96., 29/97., 1/98., 45/99., 121/99., 112/00., 87/02., 150/02. i 7/03.), a za koju je raskinut ugovor o zakupu, daje se u zakup zdravstvenom radniku iz članka 2. ovoga Pravilnika na temelju javnoga natječaja.

Javni natječaj iz stavka 1. ovoga članka raspisuje Upravno vijeće doma zdravlja i objavljuje se u dnevnom tisku.

Javni natječaj provodi se prikupljanjem pisanih ponuda.

Javni natječaj iz stavka 1. ovoga članka sadrži osnovne podatke o jedinici doma zdravlja koja se daje u zakup (adresa, namjena, površina), vrijeme i mjesto otvaranja pisanih ponuda te način i rok za podnošenje pisanih prijava za sudjelovanje u javnom natječaju

Prednost kod davanja u zakup jedinice zakupa na temelju provedenoga javnoga natječaja iz stavka 1. ovoga članka ima zdravstveni radnik s duljim radnim stažom u struci i to u djelatnosti koja se obavlja u jedinici zakupa.

Članak 38.

U slučaju raskida ugovora o zakupu s jednim od više zakupaca u grupnoj praksi u istoj jedinici zakupa zakupodavac je obvezan sklopiti izmijenjen ugovor o zakupu s preostalim zakupcima.

Komentar: Citirana odredba Pravilnika ima veliko značenje za privatnu praksu. Odredba će spriječiti samovolju ravnatelja DZ, koja se očitovala i u praksi, da su oni sklapali ugovor o radu i naturali radnika zakupcu/zakupcima, kada se je zakup konzumirao u tzv. grupnom zakupu/grupnoj privatnoj praksi. U buduće, to znači, ako više zakupaca u tzv. grupnoj praksi konzumira zakupni odnos, pa jedan od zakupaca „ispadne“ iz zakupnog odnosa, jer je umro ili je ostvario pravo na mirovinu, ne utemeljuje se zakupni odnos sa novim zakupcem, već zakupodavac mora sklopiti ugovor o izmjeni i dopuni ugovora po kojem će status zakupca konzumirati preostali su zakupci.

 

Članak 39.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o uvjetima za davanje u zakup zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite i lječilišta (»Narodne novine«, br. 6/96., 29/97., 1/98., 45/99., 121/99., 112/00., 87/02., 150/02. i 7/03.).

Članak 40.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/07-01/59

Urbroj: 534-07-07-1    Zagreb, 20. srpnja 2007.

Ministar

prof. dr. sc. Neven Ljubičić, v. r.

 

- - - - - - -

Sažetak pojedinih/značajnijih odredbi Pravilnika

BITNI ELEMENTI UGOVORA O ZAKUPU

DOMOVI ZDRAVLJA – članak 2.

§  ZAKUPAC - osoba zaposlena u DZ, bez obzira na radni staž, te osoba koja nije zaposlena u DZ, ako je dr.med.spec.obiteljske medicine - NOVOST,

ZA STJECANJE STATUSA ZAKUPCA VIŠE NIJE UVJET RADNI ODNOS/TRAJANJE RO U DZ  - članak  3.

§  zakup se može utemeljiti i sa zdravstvenim radnikom koji nije u radnom odnosu sa DZ, ako je spec. opće/obiteljske  med.

 

 UGOVOR O ZAKUPU – članak 8.

§  sklapa se na neodređeno vrijeme,

§   uvjet, da obavlja djelatnost u Osnovnoj mreži, tj. da ima sklopljen ugovor o provođenju zz sa HZZO-om,

§  napuštena mogućnost da DZ raskine ugovor o zakupu sa zakupcem kada navrši 65 g. života i 20 g.r.s.

§  raskid ug. o zakupu samo po rješenju ministra zdravstva (navršenih 65 g. i 20 g.rs), u smislu čl. 152. Zakona o zz,

§  raskid ugovora o zakupu ako DZ ne sklopi ugovor za provođenje zz – članak 5. Odluke o ugovaranju zz (isti uvjeti, ali, Upravno vijeće HZZO-a može produljiti ugovorni odnos)

UVJET SKLAPANJA UGOVORA O PROVOĐENJU ZZ SA HZZO-om, NE ODNOSI SE NA SPEC. MED. RADA I ZUBNE TEHNIČARE – članak 9.

§  to znači da spec. med. rada i zubni tehničar mogu imati ugovor o zakupu sve do vremena dok ministar ne postupi u smislu čl. 152. Zakona i ukine privatnu praksu po sili zakona (65 g života i 20 g.r.s.)

 

BITNI ELEMENTI UGOVORA O ZAKUPU – članak 10.

§   naziv ugovornih strana,

§   opis prostorija i građevine,

§  popis i namjena medicinsko - teh. opreme,

§  način rukovanja i održavanja opreme (naglašena obveza DZ zanavljati opremu),

§  Obveza Zakupca da snosi troškove održavanja  med. - tehničke i druge opreme (nije preciziran pojam “održavanja”, pa se zbog toga ova obveza mora tumačiti kroz primjenu čl. 12. i čl. 15. Pravilnika),

§  Obvezu zakupodavca da snosi troškove zanavljanja med. tehničke i dr. opreme koja je sastavni dio jedinice zakupa (postavlja se pitanje, koja je to oprema, koja čini sastavni dio jedinice zakupa – da li je to oprema iz Pravilnika o minimalnim uvjetima…)

§  zajedničke prostorije i okoliša,

§  opis djelatnosti koju će obavljati,

§  rok početka obavljanja djelatnosti,

§  iznos zakupnine (propisuje ministar, pa se glede zakupnine primjenjuju odredbe članak 13. i 14. Pravilnika),

§  trajanje ugovora o zakupu na neodređeno vrijeme uz obvezu sklapanja ug.sa HZZO-om,

§  obveza za NOVE zakupce o prenošenju ug.o radu radnika sa starog na novog Poslodavca (članak 207. ZOR-a - u slučaju prijenosa ugovora o radu na novog Poslodavca, obveza primjene starog KU traje godinu dana. Institut prenošenja ugovora o radu reguliran je čl. 136. ZOR-a),

§  obveza zakupca i zakupodavca osigurati otpremninu pri odlasku u mirovinu zajednički, razmjerno radnom stažu radnika ostvarenog kod pojedinog Poslodavca (značajna odredba, jer je konačno prihvaćen pravni režim koji proizlazi iz vlasničkog odnosa nad sredstvima za rad i načela “granice mog prava završavaju tamo gdje počinje pravo drugoga”),

INVESTICIJSKO I TEKUĆE ODRŽAVANJE – članak  12. i 15. Pravilnika

§  Troškove investicijskog održavanja snosi zakupodavac – članak 12. i to:

§  1. radovi na konstruktivnim dijelovima zgrade, 2. zamjena krovne konstrukcije, 3. zamjena svih instalacija, dijelovima zgrade DZ-a, 4. obnova pročelja, 5. hidroizolacijski radovi, 6. zamjena stolarije, limarije na zajedničkim  te gromobranske instalacije, 7. zamjena ili rekonstrukcija kotlovnice centralnog grijanja,

§  Troškove tekućeg održavanja snosi zakupac – članak 15.

§  u troškove tekućeg održavanja jedinice zakupa ulaze soboslikarski radovi, servisiranje uređaja i opreme, popravci i zamjena dotrajalih dijelova uređaja i opreme,

§  Preuređenje jedinice zakupa samo uz suglasnost zakupodavca - DZ – članak 16.,

§   riječ “preuređenje” odnosi se na zahvate koji mijenjaju tehničke uvjete građenja  - u pravilu za to se mora tražiti izmjena građevinske dozvole,

§  što znači, za obične zahvate, koji ulaze u sferu adaptacija, ne treba se tražiti suglasnost

§  Zakupac snosi troškove za uporabu zajedničkih uređaja i prostorija DZ – članak  18.  i to:

§  - el.energije, grijanje, vode, čistoće, telefona, komunalne, vodoprivredne naknade, održavanje protupožarnih uređaja i kotlovnice, osiguranje imovine DZ-a, fizičko tehničke zaštite DZ-a,

§  navedeni troškovi se određuju sukladno 2 mjerila - omjer površine jedinice zakupa prema površini DZ-a i odnosu broja za zakupca opredijeljenih osiguranika prema standardnom broju osiguranih osoba HZZO-a za određenu djelatnost.

 

ZAKUPNINA – članak  13. i 14. Pravilnika

§  Max. iznos utvrđuje ministar zdravstva – članak  13.

§  ministar zdravstva utvrđuje najviši iznos zakupnine na temelju kalkulativnih troškova koje utvrđuje HZZO (napuštena koncepcija da iznos ovisi o planiranim troškovima održavanja),

§   za ljekarne, iznos zakupnine utvrđuje nadležno tijelo općine ili grada na kojem se ljekarna nalazi,

§   ako općine/gradovi ne postupe  kako je navedeno, iznos zakupnine određuje ministar,

§  na otocima, planinsko-brdskim područjima i područjima od posebne državne skrbi, zakupodavac može dati prostorije u zakup pod povoljnijim uvjetima, kao i osloboditi od plaćanja zakupnine,

GRUPNA PRAKSA – članak  20 – 27. Pravilnika

§  Ugovor  o zakupu sa 2 ili više zakupaca (grupna praksa), imaju zajedničke prostorije čekaonice, sanitarnih čvorova itd.,

§  maksimalna udaljenost 2 ordinacije u grupnoj praksi je 5 km,

§  ravnatelj DZ-a nadzire poštivanje zakupca propisanog radnog vremena,

 

PLAĆA RADNIKA KOJEG JE PREUZEO OD DZ ZAKUPAC – članak  28. Pravilnika

§  zakupac je obvezan usklađivati plaću radniku u timu  sa odredbama KU za djelatnost zdravstva i zdrav.osiguranja - razmjerno visini novčane naknade ugovorene sa HZZO-om (glagol usklađivati znači dovesti u sklad/usuglasiti s nečim, tj.  da se nešto, što je već utvrđeno usklađuje  s nečim drugim – Hrv. encikl. riječnik)

 

NADLEŽNOST RAVNATELJA – članak  29. Pravilnika

§  ravnatelj DZ nadzire poštivanje propisanog radnog vremena zakupca

§  osigurava kontinuitet u pružanju zz, kada zakupac iz objektivnih razloga to nije u mogućnosti osigurati,

§  izvijestiti UV DZ o nepoštivanju ugovornih obveza zakupca

UVJETI ZA RASKID UGOVORA – članak  30. Pravilnika  

§  ako zakupac ne sklopi ugovor o pružanju zdrav.zaštite sa HZZO-om  ili se isti raskine,

§   zakupac ne plati dospjelu zakupninu u roku 30 dana od dana primitka pisane opomene ravnatelja DZ-a,

§  zakupac ne plati dospjelu naknadu za uporabu zajedničkih uređaja i prostorija u roku 30 dana od dana primitka pisane opomene ravnatelja DZ-a,

§  zakupac ne nastavi radni odnos sa zdrav. radnikom u timu sukladno članku 10. stavku 13.ovog Pravilnika,

§  zakupac ne ispunjava druge obveze sukladno Pravilniku i sklopljenom ugovoru o zakupu.

OBVEZE DZ-A PRIVATIZIRATI DZ I USKLADITI POSTOJEĆE UGOVORE O ZAKUPU SA PRAVILNIKOM

§  Člankom 35. Pravilnika propisana je obveza DZ-a privatizirati preostale jedinice ordinacija u roku 6 mjeseci,

§  postojeći ugovori o zakupu se moraju u roku 90 dana uskladiti sa ovim Pravilnikom – članak  36.

 

ISTUP IZ GRUPNE PRAKSE JEDNOG ILI VIŠE ZAKUPACA UVJETUJE DA ZAKUPAC MORA SKLOPITI IZMIJENJENI UGOVOR S PREOSTALIM ZAKUPCIMA – članak  38. Pravilnika

§  U buduće, neće zakupodavac moći, kao što je do sada bila često i praksa naturiti zakupcima novog suzakupca u grupnoj praksi

NA LJEKARNE, PRIMJENJU SE TAKOĐER ODREDBE PRAVILNIKA

§  Odredbe članaka  2 – 30. Pravilnika na odgovarajući se način primjenjuju i na ljekarne – članak  33.

§  - Ljekarnu daje u zakup ustanova čiji je osnivač županija i to mr.ph., koji ispunjavaju uvjete iz Zakona o ljekarništvu.

Udruga je svoje članove obavijestila o primjeni navedenog Pravilnika posebnim podneskom

Objavljujemo podnesak, jer je skraćena varijanta tumačenja pojedinih odredbi Pravilnika u primjeni.

 

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, Tel/faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Broj:094 /2007.

Zagreb,24.09.2007.g.

 

ORDINACIJAMA OPĆE /OBITELJSKE MEDICINE, ZDRAVSTVENE ZAŠTITE DJECE PREDŠKOLSKE DOBI, ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ŽENA, SVIM SPECIJALISTIČKIM ORDINACIJAMA SEKUNDARNE RAZINE U ZAKUPU U DZ, ORDINACIJAMA STOMATOLOŠKE DJELATNOSTI, LJEKARNAMA, MBL-ima i…

 

- s v i m a –

 

Poštovana/i,

Koristimo priliku da Vam izvijestimo o slijedećem:

1.     donijet je Pravilnik o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova DZ i ljekarničkih zdravstvenih ustanova. Pravilnik je objavljen u NN, 80/07. 31.07.2007.g., pa je slijedom toga stupio na snagu 09.08.2007.g. Stupanjem na snagu Pravilnika, prestao je važiti Pravilnik iz 1996.g.

Značajnije odredbe:

·         jedinica zakupa daje se u zakup zdravstvenom radniku VSS koji je radio/radi u jedinci zakupa, a iznimno zdravstvenom radniku VŠS i SSS, bez uvjeta duljine trajanja radnog odnosa (iznimno, može se dati i zdravstvenom radniku izvan radnog odnosa, i to ako se radi o spec. opće med.)

·         isključena je mogućnost da ugovor o zakupu može raskinuti i DZ , kada zakupac navrši 65 g. života i 20 g staža osiguranja (za razliku od prethodnog vremena, takva mogućnost zadržana je samo za ministra zdravstva i HZZO, ako, temeljem odluke svog Upravnog vijeća ne sklopi ugovor sa zakupcem i za vrijeme nakon isteka godine u kojoj je zakupac navršio 65 g života i 20 g staža osiguranja),

·         opremu u jedinici zakupa zanavlja zakupcu zakupodavac, a to je DZ (nije rečeno kada, koje je to vrijeme? Pretpostavlja se da je to vrijeme nakon otpisa vrijednosti opreme prema stopi i vremenu trajanja eksploatacije iz Zakona o porezu na dobit – npr., elektronička oprema 5 g. = amortizacijski vijek),

·         troškove održavanja opreme, koja je sastavni dio jedince zakupa, snosi zakupodavac (nije precizirano koje troškove, no, članak 15. Pravilnika upućuje da su to troškovi investicijskog održavanja – zamjena dijelova zbog kvara i…Također nije rečeno koja oprema čini sastavni dio jedinice zakupa. Prema nama to bi morala biti oprema iz Pravilnika o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti, NN, 90/04. – rok za osiguranje propisane opreme istekao je 10.07.2007.g.),

·         najviši iznos zakupnine utvrđuje ministar zdravstva,

·         najviši iznos zakupnine za ljekarne utvrđuje poglavarstvo općine/grada, prema sjedištu rada ljekarne. Ako poglavarstvo općine/grada to ne učini, najviši iznos zakupnine propisati će ministar zdravstva,

·         na otocima, u područjima gdje je gustoća stanovništva mala i područjima od posebne državne skrbi, zakupnina se može smanjiti i ispod iznosa iz prethodna 2 podstavka, a čak i osloboditi plaćanje zakupnine,

·         obvezu zakupca sklopiti ugovore o radu sa zdravstvenim radnikom VŠS i SSS s kojim radi u timu (identična odredba iz prethodnog Pravilnika), s tim, da se na ugovor primjenjuju odredbe o prijenosu ugovora o radu, u smislu članka 136. ZOR-a – odnosi se na buduće ugovore o zakupu, odnosno na ugovore sklopljene nakon 2003.g., jer je ova odredba identična odredbi članka 73. Zakona o zz.,

·         odredbu o pravu zdravstvenog radnika na radu kod zakupca na otpremninu pri odlasku u mirovinu na teret zakupca i zakupodavca i to  na teret svakog srazmjerno vremenu rada radnika za jednog/drugog poslodavca, tj. sadašnjeg i bivšeg (značajna odredba, jer konačno potvrđuje često isticano načelo:“na drugog možeš prenijeti samo onoliko prava koliko sam imaš“, odnosno načelo: „granice mog prava završavaju tamo gdje počinje pravo drugog“),

·         troškovi investicijskog održavanja zgrade i opreme padaju na teret zakupodavca i nabrojeni su taksativno u članku 12. Pravilnika.

·         troškovi tekućeg održavanja jedinice zakupa i opreme padaju na teret zakupca, s tim, da su točno nabrojeni oni troškovi koje je Udruga stalno isticala, pozivom na odrede članka 522. Zakona o obveznim odnosima (troškovi sitnih popravaka izazvanih redovitim korištenjem stvari – soboslikarski radovi, servisi opreme i sl.). Ti troškovi navedeni su u članku 15., pa se članak 12.- troškovi investicijskog održavanja, mora dovesti u svezu s člankom 15. Pravilnika

·         zakupac može provoditi radove u jedinici zakupa bez suglasnosti zakupodavca, koji po vrsti ne ulaze u radove „preuređivanja jedinice zakupa“. Pravilnikom je dana definicija pojma „preuređivanja“, pa se radovi de facto svode na radove rekonstrukcije, ne adaptacije. Za rekonstrukciju se traži i građevinska dozvola.

·         zakupac je dužan snositi naknadu za uporabu zajedničkih uređaja i prostorija DZ, prema kriteriju odnosa površine jedinice zakupa i površine zgrade DZ, odnosno prema broju opredijeljenih osiguranih osoba HZZO-a/zakupac i standardnog broja osiguranih osoba za određenu djelatnost (to znači, da prostor jedinice zakupa ne ulazi u sustav održavanja zajedničkih dijelova, pa si/se zakupci mogu opredijeliti i na drugačije održavanje npr. čistoće i…),

·         grupnu privatnu praksu  mogu osnovati najmanje 2 privatnika, što znači da imaju zajedničku ordinaciju, WC i …,

·         ravnatelj DZ nadzire poštivanje propisanog radnog vremena, osigurava kontinuitet pružanja zz, ako u slučaju odsutnosti zakupac nije u mogućnosti, to znači osigurava zamjenu i izvještava upravno vijeće o nepoštivanju ugovornih obveza,

·         postojeći ugovori o zakupu moraju se uskladiti s odredbama Pravilnika u roku od 90 dana, od dana stupanja na snagu (za zakupce to znači samo oni dijelovi ugovora o zakupu koji izlaze iz djelokruga primjene novog Pravilnika i koji su za zakupca povoljniji. Koje su odredbe za njega povoljnije odlučuje zakupac kada stavlja potpis na takav ugovor. Zbog toga zakupac mora biti oprezan pri ocjeni ponude ugovora o izmjeni i dopuni ugovora o zakupu – sve zbog članka 89. Ustava RH, koji propisuje da zakon a i akti tijela s javnim ovlastima ne mogu imati retroaktivno djelovanje),

·         ako se ugovor o zakupu raskida s jednim ili više zakupaca u grupnoj praksi, npr. odlaska u mirovinu i sl., zakupodavac je dužan sklopiti izmijenjeni ugovor s preostalim zakupcima (isključena je praksa da to umjesto preostalog zakupca čini DZ, kao što je to nedavno bio slučaj),

upravna vijeća DZ, najkasnije u roku 6 mjeseci moraju donijeti odluku o davanju u zakup svih preostalih dijelova DZ (to znači, da se od 10.02.2008.g.DZ svodi se samo na ravnatelja i nekoliko administrativnih radnika, jer svi drugi  zdravstveni radnici DZ od tog dana moraju biti u statusu zakupca i/ili  njihovih radnika).

 

Donijet je  Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, koji je objavljen u  NN, 79/07.

Zakon je objavljen 30.07.2007.g., a stupio je na snagu 07.08. 2007.g.

Umjesto 62 zarazne bolesti, čije je sprečavanja i suzbijanje od interesa za RH, novim Zakonom propisano je 82 bolesti ili 20 bolesti više.

Kao zarazne bolesti čije je sprečavanja i suzbijanje od interesa za RH propisane su (NOVE BOLESTI OZNAČE SJENČANO, ili 22 novih bolesti, s tim, da su 2 brisane  ):

1.           Aktivna tuberkuloza (Tuberculosis activa)

2.            Amebijaza (Amoebiasis)

3.            Akutna mlohava paraliza (Paralysis acuta flaccida)

4.            Bakterijski meningitis (Meningitis purulenta

5.           Bakterijska sepsa (Sepsis purulenta)

6.            Bjesnoća (Rabies)

7.            Botulizam (Botulismus)

8.           Brill-Zinsserova bolesti (Morbus Brill-Zinsser)

9.            Bruceloza (Brucellosis)

10.        Creutzfeldt-Jakobova bolest (Morbus Creutzfeldt-Jakob, CJ i vCJ)

11.        Crni prišt (Anthrax)

12.        Crvenka/Kongenitalna rubeolarna embriopatija (Rubeola/Embriopathia rubeoloaris congenitalis)

13.        Difterija (Diphtheria)

14.        Dizenterija (Dysenteria bacilaris)

15.        Dječja paraliza (Poliomyelitis anterior acuta)

16.        EHEC-bolest uzrokovana enterohemoragičnom Ešerihijom koli

17.         Ehinokokoza (Echinococcosis)

18.        Enterokolitis (Enterocolitis)

19.         Enteroviroze (Enteroviroses)

20.         Erizipel (Erysipelas)

21.        Erlihioza (Erlichyosis)

22.        Fasciolijaza (Fasciolyasis)

23.         Gripa (Influenza)

24.         Guba (Lepra)

25.         Helmintoze (Helmintoses)

26.         Hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom(Febris haemorrhagica cum syndroma renale)

27.         Hripavac (Pertussis)

28.         Infekcijska mononukleoza (Mononucleosis infectiosa)

29.        Invazivna bolest uzrokovana Haemophilusom influenzae tipa B (sepsis, meningitis, arthritis, osteomyelitis)

30.        Invazivna bolest uzrokovana Streptokokom pneumoniae (sepsis, meningitis)

31.        Jersinioza (Yersiniosis)

32.         Kampilobakterioza (Campylobacteriosis)

33.         Kapavac (Gonorrhoea)

34.         Klamidijaza (Chlamydiasis) i ostale SPB

35.         Kolera (Cholera)

36.         Kriptosporidioza (Cryptosporidiosis)

37.        Krpeljni meningoencefalitis (Meningoencephalitis ixodidea)

38.         Kuga (Pestis)

39.         Lamblijaza (Giardiasis)

40.         Legionarska bolest i legioneloze (Legionellosis)

41.         Leptospiroze (Leptospiroses)

42.         Listerioza (Listeriosis)

43.         Lišmanijaza kožna/visceralna (Leishmaniasis cutanea/visceralis)

44.         Lyme borelioza (Lyme borreliosis)

45.        Lymphogranuloma venereum

46.         Malarija (Malaria)

47.         Mediteranska pjegava groznica (Febris mediterranea exanthematica)

48.         Meningokokni meningitis/sepsa (Meningitis epidemica/sepsis)

49.         Murini tifus (Typhus murinus)

50.         Ospice (Morbilli)

51.        Ornitoza-psitakoza (Ornithosis-psittacosis)

52.         Papatači groznica (Febris pappataci)

53.        Pjegavac (Typhus exanthematicus

54.         Povratna groznica (Febris recurrens)

55.         Q groznica (Febris Q)

56.         Salmoneloza (Salmonelloses)

57.         SARS

58.         Sifilis (Syphilis)

59.         Sindrom stečenog nedostatka imuniteta (AIDS)

60.         Streptokokna upala grla, šarlah (Angina streptococcica, scarlatina)

61.         Svrab (Scabies)

62.        Tetanus (Tetanus)

63.         Toksoplazmoza (Toxoplasmosis)

64.         Trbušni tifus (Typhus abdominalis)

65.         Trihineloza (Trichinellosis)

66.         Trovanje hranom (osim salmonela) (Toxiinfectio alimentaris)

67.         Tularemija (Tularemia)

68.         Upala pluća (Pneumonia, bronchopneumonia)

69.         Ušljivost glave/tijela (Pediculosis capitis/corporis)

70.         Virusni gastroenterokolitis (Gastroenterocolitis virosa)

71.         Virusna žutica A, B, C, D, E, G (Hepatitis virosa A, B, C, D, E, G

72.         Virusna žutica neoznačena (Hepatitis virosa nonspecificata)

73.         Virusne hemoragijske groznice (Febres haemorrhagicae virosae

74.         Virusni meningitis (Meningitis virosa)

75.         Vodene kozice, herpes zoster (Varicella, herpes zoster)

76.         Zarazna upala mozga (Encephalitis)

77.         Zaušnjaci (Parotitis epidemica)

78.         Žuta groznica (Febris flava)

79.         Nosilaštvo HBsAg

80.         Nosilaštvo HCV protutijela

81.         Nosilaštvo HIV protutijela (HIV infectio)

82.         Nosilaštvo S. typhi.

Za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti nadležne su općine, gradovi i županije/grad Zgb., ne HZZO – to znači i osiguranje sredstava za provedbu programa zaštite

RH, županije/grad Zagreb, općine i gradovi obvezni su osigurati provođenje mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti, te  s r e d s t v a za njihovo provođenje, kao i nadzor za provođenje tih mjera.

Subjekti provedbe su: zdravstvene ustanove i zdravstveni radnici privatne prakse

Pravne osobe i privatni zdravstveni radnici obvezni su provoditi mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti propisane ovim Zakonom (članak 4. Zakona).

Općine, grad odnosno grad Zgb. do 31.01. donosi program zaštite, kojim utvrđuje mjere, izvršitelje programa, sredstva, rokove, te način plaćanja i provedbu programa

Nadležno tijelo općine, grada, odnosno Grada Zgb, na prijedlog Zavoda za javno zdravstvo utvrđuje godišnji program mjera za zaštitu pučanstva od zaranih bolesti i to najkasnije do 31.01. za tekuću godinu, kojim utvrđuju mjere, izvršitelje programa, sredstva, rokove, te način plaćanja i provedbu programa (članak 5. Zakona).

To znači npr. da bi zdravstveni radnici privatne prakse opće/obiteljske medicine morali voditi posebne statistike dijagnoza/pacijent/osiguranik, da bi mogli tražiti dodatna sredstva od općine/grada za provedbu programa zaštite od zaraznih bolesti, pogotovo ako se iz izvješća koja zdravstveni radnik privatne prakse dostavlja HZZO-u iščitava izvršen veći obim rada.

Mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti

Mjere su:

a)     opće mjere,

b)     posebne mjere,

c)     sigurnosne mjere i

d)     ostale mjere.

Prijavljivanje

Obvezi prijavljivanja zaraznih bolesti podliježu:

1.     svako oboljenje ili smrt od zarazne bolesti iz članka 3. stavak 1. i 3. Zakona (to znači, svaku bolest od 1 – 82),

2.     svaku sumnju na bolest od Brill-Zinsserove bolesti, kolere, kuge, pjegavca, žute groznice ili virusnih hemoragijskih groznica i SARS-a,

3.     svaka epidemija zarazne bolesti,

4.     svako izlučivanje klica trbušnog tifusa,

5.     svako nošenje antigena virusne žutice tipa B i  C i antitijela na virus sindroma stečenog nedostatka imuniteta i

6.     svaki neuobičajeni događaj, koji može ukazivati na zlouporabu biološkog agensa ili epidemiju nepoznatog uzroka.

ZU i zdravstveni radnik privatne prakse, prema mjestu nastanka zarazne bolesti prijavu podnose nadležnom zavodu za javno zdravstvo županije i istodobno HZJZ.

Osnov prijave

            Prijavljivanje zaraznih bolesti obavlja se u pravilu na temelju dijagnoze, a laboratorijska mikrobiološka potvrda bolesti prijavljuje se naknadno po primitku rezultata ispitivanja.

Zdravstveni nadzor nad kliconošama, zaposlenim i drugim osobama

            Zdravstveni nadzor provodi se nad osobama (članak 26. Zakona):

1.    

4. privatnim zdravstvenim radnicima, te osobama koje u pravnim osobama s registriranom zdravstvenom djelatnošću obavljaju preglede, liječenje, njegu i usluživanje bolesnika, kao i osobama koje rade u proizvodnji, opremanju i izdavanju lijekova ili medicinskih proizvoda, odnosno na drugi način dolaze u neposredan dodir s lijekovima ili s medicinskim proizvodima,

5….

Što obuhvaća zdravstveni nadzor?

            Zdravstveni nadzor obuhvaća:

1.     zdravstveni pregled prije stupanja u radni odnos osoba iz članka 26. Zakona, od 1 – 5.

2.     povremene zdravstvene preglede tijekom radnog odnosa, što znači i za osobe iz članka 26. točka 4.

Zdravstveni radnici zaposleni u ustanovama te privatni zdravstveni radnici i njihovi zdravstveni radnici ne smiju se baviti pregledima, liječenjem, njegom, izdavanjem lijekova i medicinskih proizvoda tei usluživanjem bolesnika, ako boluju od aktivne tuberkuloze (članak 32. Zakona).

Tko snosi troškove pregleda?

            Troškove zdravstvenih pregleda osoba iz članka 26. točka 1 – 5 Zakona snosi p o s l o d a v a c.

            Obveza donošenja posebnog općeg akta

            Zdravstvene ustanove i zdravstveni radnici privatne prakse moraju donijeti opći akt, kojim se utvrđuju mjere, obveze i odgovornosti za zaštitu od bolničkih infekcija (članak 66. Zakona). Za ne donošenje općeg akta propisana je novčana kazna za prekršaj, u smislu članka 75. istog Zakona.

            Značajnije kaznene odredbe

            (članak 75. Zakona) Fizička osoba kazniti će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000,00 – 10.000,00 kn ako ne vodi evidenciju o izvršenim laboratorijskim ispitivanjima i ne dostavi izvješće o uzročnicima zaraznih bolesti; ako ne prijavi zaraznu bolest; ne provodi propisane mjere za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija;

            (članak 76. Zakona) Fizička osoba kazniti će se za prekršaj novčanom kaznom od 3.000,00 – 8.000,00 kn ako primi u radni odnos osobu bez prethodno obavljenog zdravstvenog pregleda ili ako ne osigura povremene zdravstvene preglede zdravstvenih radnika; ako primi na rad, odnosno zadrži na radu osobu za koju je utvrđeno da je oboljela od određene zarazne bolesti ili da izlučuje klice ili parazite i…

- - - - -

Donijet je novi  Zakon o zaštiti potrošača, koji je objavljen NN, 79/07.

Zakon je objavljen 30.07.2007.g., pa je sukladno članku 155. istog Zakona stupio na snagu 07.08.2007.g.

Značajnije odredbe

Prema definiciji iz Zakona, „potrošač“ je svaka fizička osoba koja sklapa pravni posao i djeluje na tržištu u svrhe koje nisu namijenjene njegovoj poslovnoj djelatnosti niti djelatnosti slobodnog zanimanja.

Promijenjena je definicija „trgovca“. Prema članku 3. stavak  1. podstavak 2. Zakona trgovac je bilo koja osoba koja sklapa pravni posao ili djeluje na tržištu u okviru svoje poslovne djelatnosti ili u okviru obavljanja djelatnosti slobodnog zanimanja (prema članku 18. Zakona o porezu na dohodak, s obrtom i obrtom izjednačenim djelatnostima smatraju se i djelatnosti slobodnih zanimanja – odvjetnici, javni bilježnici, zdravstveni radnici privatne prakse i…).

Trgovcem se smatraju i osobe koje nastupaju u ime i za račun trgovca – to znači i radnici zdravstvenog radnika privatne prakse.

Obveze trgovca (znači i zdravstvenog radnika privatne prakse):

·         ispuniti potrošaču – kupcu usluga „ugovor“ o izvršenju usluge, prema propisima obveznog prava,

·         otkloniti nedostatak ili učiniti novu uslugu/proizvod ili vratiti iznos plaćen za uslugu/proizvod, odnosno sniziti cijenu,

·         u jamstvenom roku popraviti neispravan proizvod,

Istaći prodajne uvjete

Trgovac mora svoje prodajne uvjete jasno, vidljivo i čitljivo istaknuti u prodajnom prostoru.

Zabranjeno je trgovcu davanje osobnih podataka potrošača bilo kojoj trećoj osobi bez prethodnog izričitog i pisanog odobrenja potrošača, osim ako je na to obvezan Zakonom ili odlukom nadležnog tijela vlasti.

Omogućiti potrošačima – kupcima podnošenje pisanih prigovora u prodajnom prostoru ili putem pošte, telefaksa, elektroničke pošte, te na njih odgovoriti u roku od 15 dana, od dana zaprimanja prigovora, te čuvati evidenciju o prigovorima najmanje 1 godinu.

Isticanje cijena

Trgovac mora jasno, vidljivo i čitljivo istaknuti iznos maloprodajne cijene  i cijene za jedinicu mjere proizvoda/usluge, te označiti da je cijena u kn, a može istaknuti i u drugim valutama.

Maloprodajna cijena mora biti konačna cijena/uslugu + PDV, ako je propisan za uslugu/proizvod.

Račun

Trgovac mora za obavljenu uslugu potrošaču izdati račun, koji mora biti točan, neizbrisiv, jasan, vidljiv i čitljiv u papirnatom ili elektroničnom obliku.

Trgovac se mora pridržavati istaknute maloprodajne cijene.

- - - - -

Donijet je novi  Zakon o lijekovima, koji je objavljen u NN, 71/07.

Zakon je objavljen 09.07.2007.g., a  stupio je na snagu, sukladno članku 148. dana  01.10.2007.g.

Značajnije odredbe

Ispitivanje lijeka može biti: farmaceutsko, nekliničko i kliničko ispitivanje.

Kliničko ispitivanje smije provoditi samo pravna osoba, kojoj je za to ispitivanje dano odobrenje ministra.

Stavljanje u promet gotovog lijeka odobrava Agencija za lijekove, na rok od 5 godina.

Nije potrebno odobrenje za stavljanje gotovog lijeka u promet:

·         sirovine koje služe za proizvodnju,

·         magistralni pripravak,

·         galenski pripravak,

·         lijekovi namijenjeni za in vitro razvojna istraživanja,

·         poluproizvodi namijenjeni daljnjoj obradi,

·         puna krv, plazma ili krvne stanice ljudskog podrijetla,

·         radionuklide zatvorenog izvora zračenja,

·         radiofarmaceutik koji je pripremljen  iz odobrenih generatora radionuklida.

Klasifikacija lijekova

            Lijekovi se razvrstavaju na:

1.     lijekove koji se izdaju na Rp.

2.     lijekove koji se izdaju bez Rp.

- - - - -

„Zdravstvena politika i reforma u RH, kako bi se počeli baviti uzrocima a ne simptomima“

 . – prema postavkama Dubravka Mihaljeka, makroekonomiste, iz Banke za međunarodna plaćanja, Basel, Švicarska, stručnjaka za istraživanja na području ekonomike zdravstva

Autor razmatra ulogu zdravstva u procesu pridruživanja Europskoj uniji, stanje u zdravstvu Hrvatske, mikroekonomski i makroekonomski aspekti financiranja zdravstva i noviji prijedlozi zdravstvene reforme. Na osnovi toga izvodi veći broj konkretnih prijedloga za reformu zdravstva u RH. Njegovi prijedlozi odnose se na financijsku održivost zdravstva u srednjem i dužem roku, odnosu doprinosa i poreza u javnim izvorima financiranja zdravstvene potrošnje, odnosima javnih i privatnih izvora financiranja, utjecaja metoda financiranja na poslovanje i efikasnost zdravstvenih ustanova i…

On smatra da bi vlast u RH morala provesti reformu zdravstva ponajprije radi koristi koje bi od toga imali hrvatski građani, a ne zato što vlast iz Bruxellesa to traži.

On polazi od slijedećih postavki:

·         RH godišnje troši 8 % BDP-a za zz,

·         time spada između prosjeka 15 starih članica EU-a 8,8 % BDP-a i 10 novih članica 7,1 % BDP-a,

·         oko 84 % troškova zz pokriva se sredstvima javnog sektora, a 16 % privatnim sredstvima,

·         HZZO, unutar javnog sektora, sudjeluje sa 95 % potrošnje države za zz,

·         HZZO, zajedno s Ministarstvom utvrđuje standarde zdravstvenih usluga, opseg i cijene usluga zu,

·         sredstva se prikupljaju u pravilu od poslodavca doprinosima za obvezno zo,

·         ostatak javnih sredstava čine uglavnom prihodi od poreza na dohodak  i dodanu vrijednost, čime Ministarstvo financija puni proračun HZZO-a,

·         privatna sredstva za zz čine vlastita sredstva građana, jer je uloga privatnog zz neznatna,

·         decentralizirani sustav prije 1990.g. je centraliziran, čime je postao efikasniji,

·         zdravstveni sustav je praktično sveobuhvatan, pokriva, tako reći 98 % ukupnog stanovništva RH,

·         u SAD ne postoji državno zdravstveno osiguranje, osim za starije osobe i za siromašne,

·         V. Britanija razvila je sustav nacionalne zz,

·         sektor zdravstva čini 10-ak tržišta, zato je sustav kompliciran i osjetljiv – različiti oblici zz i liječenja, različiti oblici osiguranja, lijekovi, medicinska oprema, tržište rada za zdravstveno osoblje itd.,

·         troškovi suvremene medicine su vrlo visoki, pa ih većina obitelji s nižim primanjima ne može pokriti, pa takve obitelji u slučaju teže bolesti trebaju biti zdravstveno osigurane,

·         čak i bolje stojeće obitelji troškovi liječenja težih bolesti mogu biti toliki da ih dovedu do financijskog sloma,

·         i u bogatim i u siromašnim zemljama otprilike 25 – 30 % zdravstvene potrošnje otpada samo na 1 % stanovništva, a oko 60 % zdravstvene potrošnje koristi 5 % stanovništva,

·         nasuprot tome, 20 – 25 % stanovništva/godina uopće nije tražilo zz, jer je u tom %-tku stanovništvo prosječno zdravo,

·         u RH važi uvriježeno pravilo da je pristup zz univerzalan, za sve jednak i u osnovi besplatan,

·         u javnosti i u političkim krugovima često se brkaju etička načela s osnovnim ekonomskim zakonima koji djeluju i u zdravstvu, bez obzira što je zz prijeko potrebno dobro posebnih obilježja,

·         temeljni zakoni potražnje kažu da će ljudi tražiti veću količinu nekog dobra/usluge, ako se cijena smanji,

·         sveobuhvatna zz snižava cijenu zdravstvenih usluga, poput rutinskih liječničkih pregleda ili liječenja lakših bolesti ozljeda,

·         na tržištu će se zbog toga pojaviti višak potražnje, a pružatelji usluga neće biti zainteresirani da povećaju ponudu, jer je cijena usluge snižena ispod njezine ravnotežne cijene,

·         da bi se to izbjeglo treba povisiti cijenu dotične usluge,

·         način jest uvođenje nepokrivenog iznosa osiguranja i participacije, uz odgovarajuća rješenja za osobe s niskim primanjima,

·         za liječenje težih bolesti i bolničko liječenje, da osiguranje pokrije najveći dio troškova, prema načelu, da osiguranje treba štiti ljude od prekomjernog financijskog gubitka nastalog zbog bolesti,

·         osiguranja moraju sustavom premija „kažnjavati“ one osiguranike koji se izlažu rizicima određenih bolesti zbog pušenja, uzimanja droga i konzumacije alkohola, te onima koji su pretili…(pojam „moralni hazard“ – ako se pojedinac manje brine za svoje zdravlje, pa rizike prenosi na druge koji ne piju, ne puše, koji zdravo žive, vježbaju, odlaze na preventivne preglede itd.),

·         2004.g. prosječan životni vijek u RH iznosio je za muškarca 72 g., a za ženu 79 g. života, dok je u EU 76, odnosno 82 g., a u novim članicama EU 71 i 79 g. života,

·         u RH samo 1/3 stanovnika plaća doprinose za zo, dok 2/3 to ne čine (umirovljenici, članovi obitelji, nezaposleni i druge neaktivne osobe),

·         starenjem, navedeni omjer još će se pogoršati,

·         u SAD 36 % troškova zz otpada na osobe starije od 65 g života, iako je njihov udio u ukupnom stanovništvu samo 12 %, a u RH 43 % ukupnih troškova,

·         RH ima manje liječnika na 1000 stanovnika od prosjeka EU – RH 2,75 na 1000 stanovnika, 0,7 zubnih liječnika na 1000 stanovnika a EU 3,3, odnosno 0,7, a EU 10 = 3,2, odnosno 0,6 zubnih liječnika na 1000 stanovnika,

·         nezavisno od manjeg broja liječnika, hrvatsko zdravstvo je jednako efikasno,

·         zubni liječnici su jedina profesija u kojoj dominira privatna praksa i većinu troškova plaćaju sami pacijenti – profesija u kojoj se rijetko mogu čuti pritužbe na kvalitetu usluge i korupciju,

·         zubozdravstvena zz jasno pokazuje da tržišni mehanizmi mogu efikasno djelovati i na području zdravstvene potrošnje,

·         time, zubozdravstvena zz može biti putokaz državi, kako smanjiti troškove u ukupnom zdravstvu,

·         primarna zz rješava cca 50 % slučajeva, dok u zemljama EU 75 % zdravstvenih potreba,

·         u primarnoj zz troškovi su daleko niži i ona mora biti filter za odlazak pacijenta u sekundarnu – daleko skuplju razinu zz,

·         nezavisno od rečenog, u posljednjih 5 g troškovi liječenja u sekundarnoj razini porasli su za 30 % - nepotrebno dupliranje brojnih laboratorijskih i dijagnostičkih postupaka, uvedeni skuplji oblici zz i…

·         nerazmjer broja akutnih i kroničnih kreveta,

·         po udjelu zz u BDP-u RH ne zaostaje bitno za starim članicama EU,

·         u RH su liječnici primarne razine zz plaćeni po načelu „glavarine“ u paušalnom iznosu, pa nemaju interesa biti „vratari“ – čuvari ulaska u višu – skuplju razinu zz,

·         sustav „glavarine“ tjera liječnike imati što više osiguranika, čime se smanjuje raspoloživo vrijeme rada/osiguranik – time se ruši kvaliteta pruženih usluga,

·         ta praksa regenerira porast broja pacijenata upućenih u spec. konzilijarnu zz,

·         sustav „glavarine“ ne omogućava liječniku adekvatno opremiti ordinaciju, što ga nastavno prisiljava uputiti  pacijenta u polikliniku ili bolnicu, 

·         u EU zdravstveno osiguranje „pokriva“ 75 % zdravstvene potrošnje, a 25 % iz privatnih izvora,

·         u RH, 16 % zdravstvene potrošnje financira se iz privatnih izvora. Taj iznos čini 1,3 % BDP-a, dok u EU plaćanje iz vlastitog džepa čini oko 17,5 % ukupne zdravstvene potrošnje, odnosno „privatni džep“ pokriva cca 7,5 % BDP-a,

·         HZZO je uglavnom poslovao pozitivno, tj. prihodima su pokrivali rashode,

·         međutim, HZZO financira vrlo mali iznos kapitalnih investicija u zdravstvu – samo 0,3 % ukupnih rashoda u 2005.g. – razlika se financira iz proračuna,

·         amortizacija zgrada i opreme ne prikazuje se kao administrativni trošak, time se prikrivaju stvarni troškovi zz,

·         realna vrijednost kapitalnih dobara i opreme u zdravstvu svedena je na 20 % osnovne vrijednosti

·         80 % troškova zz u RH financira se iz obveznih doprinosa za zo, a ostalih 20 % transferima iz proračuna

- - - - -

Ovlasti kontrolora HZZ-a

·         donijet je Pravilnik o ovlastima i načinu rada kontrolora HZZO-a. Pravilnik je objavljen u NN, 80/07., dana 01.08.2007.g., a stupio je na snagu 09.08.2007.g.

Kontrolu, ovlašteni radnici HZZO-a obavljaju:

1. na okolnost poslovanja  ugovornih subjekata HZZO-a, u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima, međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju, te preuzetim obvezama osnovom sklopljenog ugovora o provođenju zz iz obveznog zdravstvenog osiguranja

 2. nad zakonitim i pravovremenim ostvarivanjem prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja osiguranika kod ugovornih subjekata,

3. korištenjem bolovanja osiguranika,

4. provođenjem međunarodnih ugovora i…, u dijelu koji se odnosi na zdravstveno osiguranje i

5. zakonitošću rada te svrsishodnošću i pravodobnom izvršenju obveza radnika ustrojbenih jedinica Zavoda.

Nadzor se provodi kod zdravstvenih ustanova, zdravstvenih radnika privatne prakse i trgovačkih društava za obavljanje zdravstvene djelatnosti, koji sa HZZO-om imaju sklopljen ugovor o provođenju zz i…

Nadzorni poslovi mogu biti redoviti – planirani i izvanredni.  Izvanredni  nadzorni poslovi mogu se obavljati i na osnovi pisanog zahtjeva ugovornog subjekta, poslodavca, u slučaju kontrole opravdanosti bolovanja, te osigurane osobe u ostvarivanju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

Kontrolu obavljaju:

 1. služba za nadzor i kontrolu Direkcije HZZO-a,

2. kontrolori regionalnih odjela za nadzor u područnim uredima Zgb, Split i Osijek i

 3. kontroli HZZO-a u područnim uredima. To znači, da je uvedena i tzv. regionalna kontrola.

Kontrolori Područnog ureda Zgb obavljaju kontrolu ugovornih subjekata na razini primarne i sekundarne zz. (ako se članak 15. Pravilnika dovede u svezu s člankom 17. ispada, da područni ured kontrolira samo rad ordinacija/ljekarni/MBL privatne prakse, koji obavljaju djelatnost primarne i sekundarne razine, na nivou jedinice privatne prakse).

Kontrolori regionalnih odjela provode nadzor nad ostvarivanjem prava na zz kod općih i specijalnih bolnica, poliklinika, ustanova za hitnu mp., ljekarničkih ustanova te županijskih zavoda za javno zdravstvo.

Kontrolori Direkcije Zgb. obavljaju kontrolu kod subjekata čiji je osnivač RH.

* * * * *

Promjene u općim aktima HZZO-a, za  laboratorijsku  djelatnost

·         Donijet je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o standardima i normativima prava na zz iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Pravilnik je objavljen u NN, 80/07., dana 01.08.2007.g., te je sukladno članku 2. stupio na snagu istog dana.

Prije promjena

Red.

br.

Šifra

N a z i v

1.

28101

K Sedimentacija eritrocita, (Se)

2.

26395

26391

S – C –reaktivni protein

S – C – reaktivni protein

3.

28010

K Eritrociti……..(E)

4.

28301

K Hemoglobin….(Hb)

5.

28801

K Leukociti…….(L)

6.

28810

K Diferencijalna krvna slika

7.

28041

K Retikulociti……(Rtc)

8.

28110

K Hematokrit…(He)

9.

28021

K Trombociti…….(Tr)

10

28130

MCV

11.

28311

MCH

12.

28312

MCHC

13.

21310

S, P Glukoza…..(GUK)

14.

23301

Oralni test opterećenja glukozom…(o-GTT) ili postprandijalna glukoza

15.

21020

S Ukupni proteini

16.

21120

S Ureja

17.

21130

S Urat

18.

21141

S Kreatinin

19.

21151

S Bilirubin ukupni

20.

21402

S Triacilgliceroli  (Trigliceridi)

21.

21421

S Kolesterol

22.

21424

S HDL – kolesterol

23.

21427

S LDL - kolesterol

24.

24601

S Aspartat aminotransferaza (AST)

25.

24610

S Alanin aminotransferaza (ALT)

26.

24681

S gama-Glutamil transferaza (GGT)

27.

24701

S, U alfa-Amilaza

28.

24720

S Alkalna fosfataza

29.

28331

S Ukupni kapacitet vezanja željeza (TIBC)

30.

28333

S Slobodni kapacitet vezanja željeza (UIBC)

31.

28350

S Željezo (Fe)

32.

28621

P Protrombinsko vrijeme (PV)

33.

21502

S, P Kalij (Kalijev ion)

34.

21501

S,P Natrij (Natrijev ion)

35.

19141

Vađenje kapilarne krvi

36.

19142

Vađenje venske krvi

37.

22630

F Hemoglobin kvalitativno (okultno krvarenje)

38.

22125

U Kompletna pretraga urina (kemijska analiza, sediment, spec. tež.)

39.

22126

U Kemijska analiza urina (glukoza, proteini)

40.

22127

U Kemijska analiza urina (glukoza, ketoni)

41.

22540

U Sediment urina (eritrociti, leukociti, cilindri, bakterije, kristali, paraziti)

 

Sada, nakon izvršene promjene

 

Red.

br.

Šifra

N a z i v

1.

28101

K Sedimentacija eritrocita, (Se)

2.

26395

26391

S – C –reaktivni protein

S – C – reaktivni protein

3.

28010

K Eritrociti……..(E)

4.

28301

K Hemoglobin….(Hb)

5.

28801

K Leukociti…….(L)

6.

28810

K Diferencijalna krvna slika

7.

28041

K Retikulociti……(Rtc)

8.

28110

K Hematokrit…(He)

9.

28021

K Trombociti…….(Tr)

10

28130

MCV

11.

28311

MCH

12.

28312

MCHC

13.

21310

S, P Glukoza…..(GUK)

14.

23301

Oralni test opterećenja glukozom…(o-GTT) ili postprandijalna glukoza

15.

21020

S Ukupni proteini

16.

21120

S Ureja

17.

21130

S Urat

18.

21141

S Kreatinin

19.

21151

S Bilirubin ukupni

20.

21402

S Triacilgliceroli  (Trigliceridi)

21.

21421

S Kolesterol

22.

21424

S HDL – kolesterol

23.

21427

S LDL - kolesterol

24.

24601

S Aspartat aminotrnsferaza (AST)

25.

24610

S Alanin aminotransferaza (ALT)

26.

24681

S gama-Glutamil transferaza (GGT)

27.

24701

S, U alfa-Amilaza

28.

24720

S Alkalna fosfataza

29.

28331

S Ukupni kapacitet vezanja željeza (TIBC)

30.

28333

S Slobodni kapacitet vezanja željeza (UIBC)

31.

28350

S Željezo (Fe)

32.

28621

P Protrombinsko vrijeme (PV)

33.

21502

S, P Kalij (Kalijev ion)

34.

21501

S,P Natrij (Natrijev ion)

35.

19141

Vađenje kapilarne krvi

36.

19142

Vađenje venske krvi

37.

22630

F Hemoglobin kvalitativno (okultno krvarenje)

38.

22125

U Kompletna pretraga urina (kemijska analiza, sediment, spec. tež.)

39.

22126

U Kemijska analiza urina (glukoza, proteini)

40.

22127

U Kemijska analiza urina (glukoza, ketoni)

41.

22540

U Sediment urina (eritrociti, leukociti, cilindri, bakterije, kristali, paraziti)

Legenda: postupci pod red.br. 3,4,5,8,9,10,11 i 12. – zatamnjeni, brisani su.

 

van


* * * * *

PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA U PRIVATNOJ PRAKSI HRVATSKE (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor)

 


Primjena Kolektivnog ugovora glede ostvarenja ostalih materijalnih prava radnika iz rada, u smislu članka 10. stavka 9. i 10. Zakona o porezu na dohodak

 

Iznosi naknada, potpora  i nagrada, prema odredbama Pravilnika o porezu  na dohodak, NN, 95/05., 96/06. i 68/07.

 

Redbr.

Vrsta isplate

Dopuštena isplata (svota u kunama)

 

1.

NAKNADE PRIJEVOZNIH TROŠKOVA NA SLUŽBENOM PUTOVANJU (čl.13. st. 2. toč. 1. Pravilnika..... "NN", br. 95/05., 96/06. i 68/07.)

u visini stvarnih izdataka (nema promjena)

2.

NAKNADA TROŠKOVA NOĆENJA NA SLUŽBENOM PUTOVANJU (čl. 13. st. 2. toč. 2. istog Pravilnika.... )

u visini stvarnih izdataka (nema promjena)

3.

 

 

a)

 

b)

NAKNADA TROŠKOVA PRIJEVOZA NA POSAO I S POSLA (čl. 13. st. 2. toč. 3. i 4.  istog Pravilnika....)  

 

NAKNADA TROŠKOVA PRIJEVOZA NA POSAO I S POSLA  MJESNIM JAVNIM  PRIJEVOZOM

 

S MEĐUMJESNIM JAVNIM PRIJEVOZOM

 

 

 

 

 

 

u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne - odnosno pojedinačne karte (nema promjena)

u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne – odnosno pojedinačne karte. Ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza mora koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza

4.

NAKNADA ZA KORIŠTENJE PRIVATNOG AUTOMOBILA U SLUŽBENE SVRHE (čl. 13. st. 2. toč. 5. istog Pravilnika...)

do 2,00 kn po prijeđenom kilometru

5.

POTPORE ZBOG INVALIDNOSTI RADNIKA

(članak 13. stavak 2. točka 6. Pravilnika)

do 2.500,00 kn godišnje (bez promjena)

6.

POTPORE ZA SLUČAJ SMRTI RADNIKA

(članak 13. stavak 2. točka 7. Pravilnika)

do 7.500,00 kn (bez promjena)

7.

POTPORE U SLUČAJU SMRTI ČLANA UŽE OBITELJI RADNIKA (supružnika, roditelja, roditelja supružnika, djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, usvojene djece i djece na skrbi, te punoljetne osobe kojoj je porezni obveznik imenovan skrbnikom, prema posebnom Zakonu) sukladno članku 13. stavak 2. točka 8. Pravilnika

do 3.000,00 kn (bez promjena)

8.

POTPORA ZBOG NEPREKIDNOG BOLOVANJA RADNIKA DUŽEG OD 90 DANA, (sukladno članku 2. stavak 13. točka 9. Pravilnika. Razdoblje bolovanja duže od 90 dana ne mora se odnositi na jednu kalendarsku godinu)

do 2.500,00 kn godišnje (bez promjena)

9.

DAR  DJETETU  do 15 godina starosti – sukladno članku 1. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika…., kojim je mijenjan iznos dara djetetu iz  članka 13. st. 2.  toč. 10. istog Pravilnika......

do 600,00 kn godišnje

10.         

PRIGODNE NAGRADE  (Božićnica, naknade za godišnji odmor i  sl.) sukladno članku 1. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika…, kojim je mijenjan iznos prigodne nagrade u članku 13. stavak 2. točka 11. Pravilnika

do 2.500,00 kn godišnje

11.

NAGRADE RADNICIMA

Za navršenih broj  godina radnog staža za istog poslodavca ili za ukupni broj godina radnog staža koje će radnik navršiti do 31. 12. tekuće godine (poslodavac odlučuje da li će radniku priznati i tzv. staž iz minulog rada), sukladno članku 13. stavak 2.  toč. 12. istog Pravilnika:

- 10 godina radnog staža………………………………………….

- 15 godina radnog staža………………………………………….

- 20 godina radnog staža………………………………………….

- 25 godina radnog staža………………………………………….

- 30 godina radnog staža………………………………………….

- 35 godina radnog staža………………………………………….

- 40 godina radnog staža………………………………………….

 

 

 

Ako poslodavac – porezni obveznik, koji obavlja djelatnost od slobodnog zanimanja odluči obračunati i isplatiti  s e b i   jubilarnu nagradu, pozivom na odredbe članka 10. stavak 1. podstavak 10. Zakona i članka 6. Pravilnika iza takvu isplatu mora donijeti vjerodostojni dokument, pozivom na odredbe članka 14.  istog Pravilnika, te članka 36. Pravilnika o doprinosima za obvezna osiguranja

U dispozitivu rješenja – odluke poslodavac sam sebi utvrđuje iznos jubilarne nagrade, zavisno od broja jubilarnih godina za koju obračunava i isplaćuje nagradu.

Ako poslodavac nije ostvario to pravo, kao radnik javne zdravstvene ustanove ili nije ostvario pravo na teret svojih sredstava u prethodnom vremenu, može donijeti odluku o obračunu i isplati nagrade za nekoliko jubileja unazad.

Bitno je da u obrazloženju rješenja ili odluke naglasi za koji/e jubileje poslodavac isplaćuje sam sebi nagradu i konstataciju, da to pravo nije ostvario u prethodnom vremenu, bilo radom za druge poslodavce  ili radom za sebe.

Pravom  na obračun i isplatu jubilarne nagrade, poslodavac izjednačuje sebe sa drugim radnicima – poreznim obveznicima u sustavu društvene reprodukcije.

 

 

 

 

 

 do 1.500,00

 do 2.000,00

 do 2.500,00

 do 3.000,00

 do 3.500,00

 do 4.000,00

 do 5.000,00

 

 

(bez promjena)

12.

DNEVNICE  ZA SLUŽBENO PUTOVANJE U RH koje traje preko 12 sati/dan = puni iznos dnevnice, a za službeno putovanje koje traje više od 8, a manje od 12 sati/dan = 50 % punog iznosa dnevnice, ili 85,00 kn  (sukladno članku 13. st. 2. toč.  13.  istog Pravilnika.....)

Dnevnice za službeno putovanje u zemlji i inozemstvu isplaćuju se radniku ako je mjesto službenog putovanja udaljeno najmanje 30 km od mjesta rada radnika koji se upućuje na službeno putovanje u svezi s poslovima njegovog radnog mjesta koje obavlja za poslodavca i u svezi s djelatnosti poslodavca.

Dnevnice za službena putovanja jesu naknade za pokriće izdataka prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na služeno putovanje

do 170,00 dnevno (puni iznos dnevnice – bez promjene)

13.

DNEVNICE U INOZEMSTVU  (sukladno članku 13. stavak 2. točka  14.)

Uvjet udaljenosti mjesta odredišta službenog putovanja u odnosu na mjesto rada radnika, sveza poslova njegovog radnog mjesta s djelatnošću poslodavca, kako je navedeno pod 13, primjenjuje se i na dnevnice za službena putovanja u inozemstvo.

Opis troškova koje radnik plaća na službenom putovanju u inozemstvo na teret dnevnica, identičan je opisu, kako je navedeno pod 13. To znači, da radnik na službenom putovanju ne može za te osnove evidentirati u punom nalogu posebne isplate –troškove.

do visine iznosa propisanih za korisnike državnog proračuna

14.

TERENSKI DODATAK U RH  na ime za pokrića troškova prehrane i drugih troškova za rad na terenu u RH, osim troškova smještaja, koji se  podmiruju na teret poslovnih rashoda  poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika,  sukladno članku 13. stavak 2. točka 15. Pravilnika . Uvjet za isplatu tih troškova je da radnik boravi izvan mjesta svog prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje obavlja izvan sjedišta rada poslodavca/izdvojene jedinice poslodavca, a vrsta poslova koje radnik obavlja po prirodi djelatnosti je vezana za rad na terenu (mjesto rada se razlikuje od mjesta sjedišta poslodavca i mjesta prebivališta/uobičajenog boravišta radnika, pri čemu je mjesto rada od tih mjesta udaljeno najmanje 30 km)

do 170,00 kn dnevno (bez promjena)

15.

TERENSKI DODATAK U INOZEMSTVU za iste svrhe kako je navedeno pod 15.., sukladno članku 13. stavak 2. točka 16. Pravilnika.....

do 250,00 kn dnevno (bez promjena)

16.

 

16.a

POMORSKI DODATAK sukladno članku 13. stavak 2. točka 17. Pravilnika 

POMORSKI DODATAK NA BRODOVIMA MEĐUNARODNE PLOVIDBE – članak 13. stavak 2. točka 18. a) Pravilnika

do 250,00 kn dnevno (bez promjena)

 

do 400,00 kn dnevno (novo pravo s primjenom od 01.01.2005.g.

17.

NAKNADA ZA ODVOJENI  ŽIVOT - članak 13. stavak 2. toč. 19. istog Pravilnika....., isplaćuje se radniku za vrijeme provedeno na radu u mjestu sjedišta rada poslodavca ili njegove izdvojene poslovne jedinice, ako je mjesto rada različito od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta tog radnika

do 1.600,00 kn mjesečno ( promjena sa 1.500,00 kn na 1.600,00 kn)

18.

OTPREMNINA  RADNIKU KOJI  ODLAZI U  MIROVINU, bez obzira na vrstu mirovine – starosnu, prijevremenu, invalidsku ili obiteljsku mirovinu, bitna je činjenica umirovljenja, sukladno članku 13. st. 2. toč. 20. istog Pravilnika......

do 8.000,00 kn (bez promjena)

19.

OTPREMNINE radi poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza, prema Zakonu o radu, te zbog ozlijede na radu ili profesionalne bolesti  sukladno  članku 13. stavci 2. toč. 21. istog Pravilnika....

do visine 6.400,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca, a otpremnine radi ozlijede na radu ili profesionalne bolesti do visine 8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Radom kod istog poslodavca smatra se i razdoblje rada kod prethodnog poslodavca, ako se, prema odredbama ZOR-a, na novog poslodavca prenose ugovori o radu radnika koji rade u poduzeću ili dijelu poduzeća, koje se statusnom promjenom ili pravnim poslom prenose na novog poslodavca. Navedene odredbe se na odgovarajući način primjenjuju i na ustanove i druge pravne osobe.

20.

«Uskrsnica», kao dar u naravi, u smislu članka 16. stavak 7. Pravilnika o porezu na dohodak

do 400,00 kn po pojedinom radniku i/ili osobi koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona o porezu na dohodak, u gotovom, na osnovi računa za kupljenu robu

 

 

 

 

 


Obračun jubilarne nagrade radniku na radu u privatnoj praksi Hrvatske

§  aktualno za zdravstvene radnike privatne prakse u zakupu, koji su počeli zakup 1997.g., jer njihovi radnici koje su „preuzeli“ od DZ, temeljem Ugovora o zakupu, ove godine navršavaju 10 godina rada za tog poslodavca, njihovog istog poslodavca 

 


 

- Pravni osnov i stvarnost -

§  Jubilarna nagrada i Kolektivni ugovor

Odredbom članka 149. Kolektivnog ugovora propisano je da radnik ima pravo na isplatu jubilarne nagrade za ukupno navršenih 10, 15., 20, 25. 30.,35. i 40 godina radnog staža ostvarenog kod istog poslodavca i to najmanje 30 % iznosa osnovice/jubilarni broj godina.

Odredbom članka 136. istog Kolektivnog ugovora propisane su zajedničke odredbe za ostvarivanje prava radnika za naknade za materijalna prava iz rada i po osnovi rada, pa tako za „osnovicu“ i za definiciju „isti poslodavac“.

„Osnovica“ je novčani iznos određen Pravilnikom o porezu na dohodak, na kojeg se u isplati temeljem zakona ne obračunavaju doprinosi i porezi.

„Isti poslodavac“ je poslodavac radniku, prema odredbama Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske, tj. poslodavac s kojim je radnik sklopio ugovor o radu.

§  Iznos jubilarne nagrade prema članku 13. Pravilnika o porezu na dohodak = osnovica

Iznose jubilarnih nagrada za koje se u obračunu/isplati prema propisanim uvjetima ne obračunavaju doprinosi, porez/prirez, objavljujemo u prethodnoj  tablici.

2007.godina za zakupce je godina isplate 1. jubilarne nagrade svojim radnicima, s kojim su nastavili rad u jedinici zakupa, temeljem ugovora o zakupu

            S obzirom na činjenicu da se početak zakupnog odnosa veže na primjenu Pravilnika …, iz 1996.g., u primjeni od 01.01.1997.g., možemo zaključiti da će u 2007.g. pojedini zakupci „proslaviti“ 10-godišnjicu rada privatne prakse u zakupu. Ako su privatnu praksu „doživjeli“ sa svojim radnikom, kojeg su „preuzeli“ od DZ, taj radnik u ovoj godini ima pravo na jubilarnu nagradu za 10 godina rada na teret svog poslodavca,  za njega  istog poslodavca.

            Obračun jubilarne nagrade

            Radnik ima pravo na jubilarnu nagradu u iznosu od 30 % od osnovice.

            Osnovica iznosi 1.500,00 kn.

            Ako poslodavac ne odluči drugačije, a može, njegov radnik ima pravo na jubilarnu nagradu u iznosu od najmanje 450,00 kn za navedeni osnov.

            Način isplate   

            Radnik ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu na temelju rješenja poslodavca. Poslodavac u rješenju utvrđuje iznos jubilarne nagrade, minimalni iznos ili više od toga, u okviru raspona od iznosa koji mu pripada do maksimalnog iznosa.

- - - - -

Model rješenja:

_________________________

(naziv i sjedište privatne prakse)

U, _________, __________/07.

    (mjesto)        (datum)

            Na osnovi odredbi članka 224., a u svezi s odredbom članka 136. i  149. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske, NN, 127/03., na osnovi činjenica iz radno-pravnog statusa radnika, donosim

 

R j e š e n j e

o isplati jubilarne nagrade za 10 godina radnog staža, ostvarenog kod istog poslodavca

1.     Radniku ______________, koji obavlja poslove _________________, utvrđujem pravo na isplatu jubilarne nagrade za navršenih 10 godina radnog staža u iznosu od ________kn (najmanje 450,00 kn).

2.     Radni staž Radnika/isti poslodavac,  utvrđen je računajući do 31.12. tekuće godine.

3.     Nagradu iz točke 1. isplatiti Radniku u roku od 10 dana, računajući od dana donošenja ovog Rješenja na njegov račun, bez obračuna doprinosa, poreza/prireza.

4.     Ovo Rješenje stupa na snagu i primjenjuje se s danom donošenja.

O b r a z l o ž e n j e:

            Radnik i Poslodavac zasnovali su radni odnos Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme dana ______1997.g.

            Sukladno iznijetom, Radnik je/će dana ______2007.g. navršio/navršiti  ukupno  10 godina radnog staža za poslodavca, za njega istog Poslodavca.

            Dovodeći u svezu opisane činjenice sa odredbama članka 136.  149. Kolektivnog ugovora, iskazuje se obveza Poslodavca obračunati  i isplatiti Radniku jubilarnu nagradu za 10 godina njegovog rada za Poslodavca.

            Osnovicu iz članka 136. Kolektivnog ugovora,  za izračun jubilarne nagrade utvrdio je ministar financija Pravilnikom o porezu na dohodak NN, 95/05., 96/06 i 68/07. i iznosi 1.500,00 kn za 10 godina radnog staža.

            Primjenjujući %-tak za izračun jubilarne nagrade od 30 %/osnovica iz članka 149. Kolektivnog ugovora, Poslodavac je utvrdio da Radniku pripada za jubilarnu nagradu za 10 godina njegovog rada za Poslodavca,  minimalno 450,00 kn.

            Poslodavac je utvrdio Radniku pravo na jubilarnu nagradu u tom iznosu. (ako poslodavac utvrđuje nagradu u većem iznosu, umjesto ovog stavka, u Rješenje upisuje stavak za varijantu II.)

            Varijanta II:

            Poslodavac je utvrdio Radniku pravo na jubilarnu nagradu iznosu od ______kn, koji je veći od minimalnog iznosa za jubilarni broj godina radnog staža, prema stavku 5. ovog obrazloženja za _______kn ili _____%.

            Na iznos jubilarne nagrade iz točke 1. izrijeke, Poslodavac ne obračunava doprinose, porez/prirez, pozivom na odredbe članka 10. stavak 1. podstavak 9. Zakona o porezu na dohodak, NN, 177/04. i članka 14. stavak 1. podstavak 1. točka 1. 2. istog Zakona.

            Rezimirajući rečeno, riješeno je kao što je navedeno izrijekom. 

Dostavljeno                              Poslodavac:

- Radniku

- Knjigovođi


* * * * *

Obračun otpremnine radniku na radu  kod zdravstvenog radnika privatne prakse u zakupu, s kojim je sklopio ugovor o radu na temelju ugovora o zakupu jedinice zakupa, zbog njegovog odlaska u mirovinu

 


Pravo radnika na otpremninu na teret poslodavca, prema Kolektivnom ugovoru      

Odredbom članka 137. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske propisano je da radniku, koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u iznosu do visine osnovice.

Iznos za isplatu otpremnine uvjetovan je njegovim brojem godina rada za istog poslodavca, računajući do dana odlaska u mirovinu.

Radniku, koji stekne  pravo na otpremninu u privatnoj praksi Hrvatske, prema odredbama Kolektivnog ugovora, utvrđuje se otpremnina najmanje u iznosu koji se dobije primjenom 2,85 % na iznos osnovice za svaku godinu rada radnika za istog poslodavca, a najviše do iznosa osnovice.

Odredbom članka 136. Kolektivnog ugovora dana je definicija „osnovice“ i definicija pojma „istog poslodavca“.

„Osnovicu“ za obračun radi isplate otpremnine utvrđuje ministar financija Pravilnikom o porezu na dohodak i ona iznosi prema Pravilniku, NN, 95/05. i… 8.000,00 kn.

„Isti poslodavac“, prema definiciji je poslodavac za kojega radnik u radnom odnosu obavlja poslove po ugovoru o radu.

Visina otpremnine   

            Ako radnik odlazi u mirovinu, bilo koju – starosnu, prijevremenu, invalidsku, ili obiteljsku, ima pravo na otpremninu, temeljem rješenja Službe MO.

            Poslodavac utvrđuje broj godina rada radnika za njega – istog poslodavca, računajući do vremena umirovljenja. Broj godina množi sa 2,85 %. Ukupni iznos osnovice/otpremnina množi sa dobivenim ukupnim %-tkom. Izračunati iznos predstavlja iznos otpremnine (npr., ako je radnik proveo na radu kod istog poslodavca 10 g., ima pravo na otpremninu u protuvrijednosti 28,50 % od iznosa osnovice ili 2.280,00 kn).

            Obračunata otpremnina na opisani način – za 10 godina rada, za radnika na radu u privatnoj praksi Hrvatske predstavlja samo 28,50 % iznosa maksimalnog prava.

Od 09.08.2007.g., radnik na radu za zakupca – njegovog novog poslodavca, ima pravo na otpremninu do punog iznosa na teret njegovog bivšeg poslodavca a to je DZ

            Odredbom članka 10. Pravilnika o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova DZ i ljekarničkih zdravstvenih ustanova, NN, 80/07., u primjeni od 09.08.2007.g. propisano je da ugovor o zakupu mora sadržavati odredbe, prema kojem  stranke – zakupodavac i zakupac moraju osigurati sredstva za otpremninu radniku  VŠS/SSS, s kojim zakupac radi u timu, za odlazak u mirovinu, razmjerno radnom stažu ostvarenom kod pojedinog poslodavca.

To na opisanom primjeru za 2007.g. znači, da bi radnik, koji je obavljao poslove u DZ prije uspostavljenja zakupnog odnosa sa zakupcem u timu, ostvario otpremninu na teret svog bivšeg poslodavca u protuvrijednosti  od 71,50 % ili 5.720,00 kn

            Primjenom citiranih odredbi Pravilnika, uz uvjet, da su prethodno poslodavac radnika u statusu zakupca i DZ/gradska ljekarna izvršili usklađenje  ugovora o zakupu s novim Pravilnikom, temeljem članka 36. Pravilnika, radnik poslodavca zakupca, ostvario bi pravo na otpremninu za mirovinu, kako je opisano.

            Postavlja se pitanje da li radnik ostvaruje to pravo automatizmom, već na osnovi činjenice da je ostvario rješenje za mirovinu i činjenice da je ostvario pravo na otpremninu na teret zakupca – njegovog zadnjeg poslodavca? Odgovor je ne. Po nama, radnik bi morao podnijeti zahtjev DZ-u, da bi on mogao pokrenuti inicijativu prema HZZO-u za osiguranje sredstava za taj osnov (DZ ne zna niti može znati kada će njihov bivši radnik ostvariti pravo na mirovinu, s obzir na različitost uvjeta za ostvarenje prava na pojedinu mirovinu).

Zbog opisanih okolnosti uputno je da se radnik zakupca unaprijed opredijeli kada će zatražiti ostvarenje prava na mirovinu, ako ne ostvaruje to pravo za ad hoc nastali slučaj (npr. ostvarenje prava na invalidsku mirovinu zbog bolesti/invalidnosti ili obiteljsku mirovinu)  

            Za opisano - buduće opredjeljenje radnika, da li će pokrenuti postupak za mirovinu, za njegovo opredjeljenje važna je i činjenica/saznanje da će radnik moći  ostvariti pravo na dodatak na mirovinu, prema posebnom Zakonu, kako smo opisali u rubrici „Ostvarenje prava na mirovinu“ (u 2007.g. dodatak za mirovinu iznosi 24,9 %, u 2008. 25,9 %, 2009. 26,4 % i 2010. i daljnjim godinama 27,0 %). Ako je npr.  medicinska sestra za 35 g mirovinskog staža ostvarivala plaću u visinu prosječne plaće svih u RH/godina, ostvarila bi mirovinu u protuvrijednosti ukupno 35 osobnih bodova (uz uvjet da ima 54 g. i 6 mj. života u 2007.g.) ostvarila 1.846,60 kn starosne mirovine, računajući prema vrijednosti boda od 01.07.2007.g., ostvarila bi od 01.10.2007.g. i dodatak na mirovinu od 459,80 kn. Njena ukupna mirovina iznosila bi slijedom iznijetog 2.306,40 kn, ili 48,29 % prosječne neto plaće svih zaposlenih u vremenu I-VI/07.

Model Rješenja o ostvarenju prava na otpremninu za odlazak u mirovinu

 

_______________________

(naziv i sjedište Poslodavca)

U___________,______2007.g.

   (mjesto)                     (datum)

 

            Na osnovi odredbi članka 224., a u svezi s odredbom članka 136. i  137. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske, NN, 127/03., na osnovi činjenica iz radno-pravnog statusa radnika, donosim

R j e š e n j e

o obračunu radi  isplate otpremnine Radniku, zbog ostvarenja prava na  mirovinu

1.     Radniku ______________, koji obavlja poslove _________________, utvrđujem pravo na isplatu otpremnine zbog ostvarenja prava na  mirovinu u iznosu od ________kn

2.      Radni staž Radnika/isti poslodavac,  utvrđen je do dana, koji prethodi danu ostvarenja prava na mirovinu, označen u Rješenju MO.

3.      Otpremninu iz točke 1. isplatiti Radniku u roku od 10 dana, računajući od dana donošenja ovog Rješenja na njegov račun, bez obračuna doprinosa, poreza/prireza.

4.     Ovo Rješenje stupa na snagu i primjenjuje se s danom donošenja.

O b r a z l o ž e n j e:

Radnik i Poslodavac zasnovali su radni odnos Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme dana ______1997.g.

            Sukladno iznijetom, Radnik je/će dana ______2007.g. navršio/navršiti  ukupno  10 godina radnog staža za poslodavca, za njega istog Poslodavca.

            Po zahtjevu Radnika, Radnik i Poslodavac sklopili su Sporazum o prestanku Ugovora o radu iz stavka 1. ovog obrazloženja, s danom _______2007.g., zbog namjere Radnika ostvariti pravo na mirovinu.

Dovodeći u svezu opisane činjenice sa odredbama članka 136. i 137.  Kolektivnog ugovora, iskazuje se na strani  Poslodavca obračunati  i isplatiti Radniku otpremninu za odlazak u mirovinu.

            Osnovicu iz članka 136. Kolektivnog ugovora,  za izračun otpremnine utvrdio je ministar financija Pravilnikom o porezu na dohodak NN, 95/05., 96/06 i 68/07. i iznosi do 8.000,00 kn.

            Primjenjujući %-tak za izračun otpremnine za 10 g radnog staža Radnika za Poslodavca/istog Poslodavca  iz članka 137. Kolektivnog ugovora, Poslodavac je utvrdio da Radniku pripada otpremnina za 10 godina njegovog rada za Poslodavca,  minimalno 2.280,00 kn (10 x 2,85 %/godina rs za poslodavca ili ukupno 28,50 % od osnovice).

            Poslodavac je utvrdio Radniku pravo na otpremninu  u tom iznosu. (ako poslodavac utvrđuje otpremninu u većem iznosu, umjesto iznosa iz ovog stavka, u Rješenje upisuje stavak za varijantu II.)

            Poslodavac je utvrdio iznos otpremnine, kako je navedeno u prethodnom stavku, svjestan činjenice da će Radnik, jer je bio u statusu radnika DZ zakupodavca njegovom Poslodavcu/zakupcu, temeljem te činjenice razliku otpremnine do punog propisanog iznosa ili 5.720,00 kn ostvariti od DZ-a, svog bivšeg poslodavca.  

            Na iznos otpremnine iz točke 1. izrijeke, Poslodavac ne obračunava doprinose, porez/prirez, pozivom na odredbe članka 10. stavak 1. podstavak 9. Zakona o porezu na dohodak, NN, 177/04. i članka 14. stavak 1. podstavak 1. točka 1. 2. istog Zakona.

            Rezimirajući rečeno, riješeno je kao što je navedeno izrijekom. 

Dostavljeno                              Poslodavac:

- Radniku

- Knjigovođi

-------------

Napomena: Ako Poslodavac utvrđuje otpremninu Radniku koji nije radio s njim u timu za DZ, njegovog zakupodavca, tada utvrđuje otpremninu ne navodeći u obrazloženju činjenice koje upućuju na primjenu Pravilnika o uvjetima za davanje zakup DZ/gradske ljekarne.


[1] Izvor: Manager.hr – prvi hrvatski poslovni tjednik, od 20.06.2007.g.  – članak „87 posto novih ugovora o radu sklapa se na određeno vrijeme“

  Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:10.0pt; font-family:"Times New Roman","serif"; mso-fareast-font-family:"Times New Roman";}

ZAŠTITA INTERESA PRIVATNE PRAKSE

 Uvodni komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

                Član Udruge, osobno u delikatnoj situaciji, glede zdravstvenog stanja svog djeteta,  koristi produženi porodni dopust zbog njege djeteta sa smetnjama u razvoju. Nakon isteka odobrenog produženog roka i s obzirom da se zdravstveno stanje djeteta nije promijenilo, iskazuje  želju, za produženje roka njege svog djeteta. Njegove dileme su, kako održati kontinuitet rada ordinacije, koja je u zakupu, sa punim radnim vremenom rada tima liječnika i medicinske sestre, tj. cijelog/punog  tima, a osobno koristiti pravo  rada sa ½ PRV, jer bi za drugu polovicu PRV ostvarivala naknadu na teret HZZO-a. U dilemi je, da li   može ostvariti to/takvo pravo s obzirom na svoj status prema HZZO-u i propisana pravila, da zdravstveni radnik, nositelj djelatnosti obavlja poslove u ordinaciji sa punim radnim vremenom od 40 sati rada/tjedan. Druga dilema člana Udruge bila je da li on može drugu polovicu PRV konzumirati radom kolege u radnom odnosu, tako, da bi u zbiru radom nje i njenog radnika, ordinacija ispunjavala propisani fond sati rada/tjedan prema HZZO-u.

                I u jednom i u drugom slučaju odgovor Udruge bio je pozitivan.

                Čak i njena dilema, da li ona može samoinicijativno smanjiti fond sati rada u i za HZZO sa 40 na 20 sati rada/tjedan, tj. ½ PRV, odgovor je bio pozitivan, jer se „slučaj“ njege djeteta sa smetnjama u razvoju tretira/može tretirati kao viša sila, u odnosu na obvezu izabranog doktora opće/obiteljske medicine biti na dispoziciji svojim osiguranicima/tijek godine s punim radnim vremenom rada/tjedan.

                U ovom slučaju rad kolege sa ½ PRV upotpuniti će opisanu obvezu po načelu „sporedne“ stvari koja slijedi pravnu sudbinu „glavne stvari“ (izabrani doktor opće/obiteljske medicine biti na dispoziciji osiguranicima PRV).

                ------------

                Legenda: PRV = puno radno vrijeme

- - - - - -

 

                Ordinacija opće medicine

                M.B., dr. med.

                                                               UPPZ

                                               n/p I. Gabrilo

Predmet: Pravo na rad sa polovicom punog radnog vremena

                 Zakupac sam u DZ i ima ugovorni odnos sa HZZO-om. Zanima me da li imam pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta sa težim smetnjama u razvoju, odnosno da li imam pravo zaposliti liječnika na polovicu punog radnog vremena, te na koji način mogu i smijem to organizirati.

                Koja su prava tog liječnika iz radnog odnosa (trajanje GO, regres itd.)?

                Dosadašnji rad u ordinaciji organizirala sam zapošljavanjem adekvatne zamjene koja je obavljala uglavnom rad sa pacijentima, a ja sam i dalje vodila poslovanje i snosila svu odgovornost za rad u ordinaciji.

                Dok je dijete bilo na vježbama i socijalizaciji u specijalnom vrtiću uključivala sam se i u direktni rad sa pacijentima. Tako se kontakt sa pacijentima nije nikada u potpunosti izgubio i ordinacija je besprijekorno funkcionirala.

                Moje konkretno pitanje glasi: da li sadašnjeg liječnika mogu i dalje zapošljavati, ali na pola od punog radnog vremena i pod kojim zakonskim uvjetima?

                Napominjem da trenutno čekam novo rješenje centra za socijalnu skrb, pa Vam u privitku šaljem staro rješenje kojim mi je priznato pravo na dopust do sedme godine života djeteta.

--------

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, Tel/faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

 

Broj:  086/2007.

Zagreb,  27. 08. 2007. g.

 

                                                                                                                             Ordinacija opće medicine

                                               M.B. dr. med.

 

                Poštovana,

                Na Vaša pitanja od 23.08.2007.g.: 

1.            Da li imam pravo na rad sa ½ PRV radi njege djeteta sa težim smetnjama u razvoju?

2.            Da li imam pravo zaposliti liječnika na ½ PRV, te na koji način mogu to realizirati?

3.            Koja su prava liječnika iz radnog odnosa pod 2. (trajanje GO, regres…)?

4.            Da li mogu i dalje zadržati u radnom odnosu sadašnjeg liječnička, ali na ½ PRV i pod kojim zakonskim uvjetima?

 

odgovaramo kako slijedi:

 

Ad 1. Imate pravo obavljati rad  sa ½ PRV, ako se puno radno vrijeme i mogućnost rada s radnim vremenom manjim od punog radnog vremena  mjeri identično, prema pravnim pravilima kako je propisano  za radnika, prema obilježjima iz članka 7. ZOR-a/radnik.  Vi niste radnik, prema  obilježjima iz istog  članka 7. ZOR-a, Vi ste poslodavac.

Vi obavljate registriranu djelatnost. Vi ste nosilac djelatnosti, prema članku 140. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, prema rješenju ministra zdravstva i socijalne skrbi RH iz članka 142. istog Zakona.

S obzirom na činjenicu da ste Vi zakupac u DZ, tj. da ste kao ugovorni partner HZZO-a uključenu u Mrežu osnovne zdravstvene djelatnosti, djelatnost morate obavljati 40 sati/tjedan, prema rasporedu, kako je propisao ministar zdravstva i socijalne skrbi posebnim Pravilnikom …, NN, 87/02. i 9/03.

Činjenice iz prethodnog stavka uvjetuju da i Vi – u pravilu morate obavljati rad sa 40 sati/tjedan, jer djelatnost glasi na Vas, u trajanju identično, kako je propisano za obavljanje djelatnosti Vaše ordinacije.

S obzirom na rečene činjenice, Vi ste istovremeno u statusu izabranog doktora opće/obiteljske medicine. To drugim riječima znači da su Vas osobno, ne nekog drugoga, kao liječnika u ordinaciji izabrali osiguranici HZZO-a za svog obiteljskog liječnika.

Nastavno, to znači, da bi Vi morali obavljati rad 40 sati/tjedan, nezavisno od toga što ste poslodavac/poduzetnik, pa bi prema općim pravilima za druge fizičke osobe u tom statusu, koje nisu ugovorom preuzele identične obveze kao i Vi prema HZZO-u, djelatnost mogli obavljati sa radnim vremenom prema svom nahođenju (npr. igrati tenis a djelatnost obavljati neke druge osobe traženog zanimanja/sposobnosti).

Rješenje Centra za socijalnu skrb ima značenje više sile -  vis major u odnosu na Vaše ugovorne obveze prema HZZO-u, glede obavljanja djelatnosti ordinacije u trajanju od 40 sati/tjedan. Na taj način možete obavljati ugovorenu djelatnost i sa svojim  radom sa ½ PRV, zbog nastupa okolnosti više sile, s tim, da drugu ½ PRV možete „pokriti“ radom kolege iste struke u radnom odnosu sa ordinacijom. 

Ad 2. Imate pravo sklopiti ugovor o radu sa kolegom  sa nepunim radnim vremenom od ½ PRV, u smislu članka 39. Zakona o radu.  Svoje pravo realizirate sklapanjem odgovarajućeg ugovora o radu. Odredbom članka 145. stavak 3. Zakona o zz propisano je, da zdravstveni radnik iz stavka 1. istog članka Zakona (a to ste i Vi), može primiti u radni odnos 1 zdravstvenog radnika iste struke. Zakonom o izmjenama i dopunama istog Zakona od 20.07.2006.g. – NN, 85/03., mijenjan je taj  članak 145. u smislu, da je stavak 3. brisan, pa slijedom toga  zdravstveni radnik privatne prakse  može primiti u radni odnos neograničeni broj kolega iste struke.

Ad 3. Liječnik u radnom odnosu sa nepunim radnim vremenom, pa i onaj sa ½ PRV ima prava iz radnog odnosa kao i svaki drugi radnik, s tim, da određena prava konzumira srazmjerno vremenu rada. Npr. plaću, poslodavac utvrđuje primjenom mjerila i kriterija iz članka 85. i 86. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske, što iznosi 6.814,21 kn bruto/mjesec za PRV, odnosno ½ tog iznosa ili 3.407,10 kn bruto/mjesec za rad sa ½ PRV. Propisi koji reguliraju sustav plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja visinu doprinosa „vežu“ za propisane stope i iznos bruto plaće (osnovica), s tim, da osnovica ne može biti niža od najnižeg iznosa propisane osnovice. Dalje, propisano je u slučaju da radnik obavlja poslove za više poslodavaca za svakog s NPRV može imati plaću/osnovicu i nižu od najnižeg iznosa osnovice, ako u zbiru sve plaće/osnovice daju iznos mjesečne plaće/osnovice koji je veći od iznosa najniže osnovice (2.298,00 kn bruto/mjesec = najniža osnovica za 2007.g.).

Glede GO, radnik također ostvaruje to pravo srazmjerno vremenu rada u odnosu na PRV, no, ne manje od propisanog minimalnog broja radnih dana/godina, kako je propisano člankom 47. ZOR-a. To znači, ako bi radnik za PRV stekao pravo na GO prema članku 59. Kolektivnog ugovora, npr. 30 r.d., za rad sa ½ PRV imao bi pravo srazmjerno tome i na GO od 15 r.d. S obzirom da je utvrđen minimalni broj r.d. od 18 r.d., u konkretnom slučaju radnik bi ostvarivao pravo na GO u broju r.d. prema utvrđenom minimumu.

Postavlja se pitanje kada bi radnik uopće mogao doći u situaciju primjene takvog obračuna prava za GO, kako je opisano u prethodnom stavku.? Odgovor je, u onom slučaju ako je Kolektivnom ugovorom, Pravilnikom o radu ili ugovorom o radu za radno mjesto to i to, sa uvjetima takvim i takvim utvrđen obim prava u trajanju dužem od 30 r.d.

Regres za GO, prema odredbama Kolektivnog ugovora obračunava se prema godinama radnog staža radnika za istog poslodavca – princip 2,85 % od osnovice za svaku godinu radnog staža radnika za istog poslodavca. To za Vas konkretno bi moglo značiti 71,25  kn za godinu radnog staža radnika = minimum.

Ad 4. Odgovor je da. Postavljate pitanje zakonskih uvjeta? Ne znam na koje uvjete mislite? Ako mislite na uvjet ograničenja radnog odnosa na određeno vrijeme do 3 godine, skrećem Vam pozornost na odredbe članka 29. stavak 3. Kolektivnog ugovora koji glasi: „ Ugovor o radu na određeno vrijeme, u privatnoj praksi Hrvatske stranke sklapaju/mogu sklopiti bez ograničenja ukupnog trajanja radnog odnosa, kao zbir vremena više sklopljenih ugovora“. To za Vas znači da morate voditi računa o prolongaciji prethodnog ugovora o radu na određeno vrijeme.

 

Srdačno Vas pozdravljamo.

                                               Tajnik Udruge

 Ivan Gabrilo, dipl. iur.

* * * * *

Uvodni komentar: Ivan Gabrilo, dipl. Iur.

                Doktora medicine – specijalistu, koji obavlja djelatnost privatne prakse u ordinaciji zanima, da li može obavljati poslove po ugovoru o djelu iz svog zanimanja sa poliklinikom ili obavljati iste poslove temeljem  ugovora o poslovnoj suradnji njegove ordinacije i poliklinike.

                U odgovoru, opisao sam jednu i drugu mogućnost te negativne reperkusije, ako je izbor stranaka rad prema ugovoru o djelu. Naime, ugovorom o djelu fizička osoba stiče primitak od drugog dohotka iz članka 32. Zakona o porezu na dohodak. Od 2003.g., Zakonom o plaćanju doprinosa za obvezna osiguranja na tu vrstu dohotka uvedeni su doprinosi za mirovinsko i za zdravstveno osiguranje, po stopi od 20 %, odnosno 15 % od osnovice. Osnovicu čini bruto iznos dohotka – honorara. Iz dohotka, isplatitelj, pored doprinosa, obračunava, obustavlja i uplaćuje na posebne račune porez po stopi od 25 % i prirez na iznos poreza ako je propisan, po propisanoj stopi, bez prava na obračun osnovnog  osobnog odbitka. Osnovicu za obračun poreza čini bruto iznos dohotka umanjen za iznos doprinosa za MO. Doprinos za ZO obračunava isplatitelj na teret svojih posebnih sredstava „na“ iznos osnovice = bruto iznos honorara.

                U gradu Zgb., obračunati troškovi primitka od drugog dohotka iznose cca 77,30 % na neto iznos honorara, odnosno 103,89 % na neto iznos honorara, kada se pribroje troškovi  doprinosa  „na“ osnovicu za  obračun zdravstvenog osiguranja, koji terete posebna sredstva isplatitelja – tj. naručitelja takvog rada (npr. na 100,00 kn neto honorara, isplatitelj obračunava, obustavlja i isplaćuje na posebne račune za izvršitelja cca 77,30 kn  za MO + porez i prirez, te još 26,59 kn doprinosa za ZO, na teret svojih posebnih sredstava, ili ukupno cca 103,89 kn na 100,00 kn neto honorara).

                Ako bi ordinacija realizirala prihod od 203,89 kn, kao bruto cijenu rada specijaliste = jedinica te i te usluge, ordinacija bi njemu u obračunu neto dohotka vlasnika ordinacije osigurala veći neto iznos.

- - - - -

                B.P., dr. med.

                Poštovani,

                Ugovorni sam spec. fizijatar. Interesira me mogu li sklopiti Ugovor o djelu na par sati tjedno, za obavljanje rada u privatnoj Poliklinici (nema ugovor sa HZZO). Ukoliko je Vaš odgovor pozitivan, moram li o tome tražiti suglasnost Ministarstva i/ili o tome obavijestiti HZZO.

                S poštovanjem.

                                               B.P., dr. med.

------

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, Tel/faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Broj:____/2007.

Zagreb, 13.07.2007.g.

 

Specijalistička Ordinacija za

 fizikalnu medicinu i rehabilitaciju

B.P., dr. med.

 

                Poštovana,

 

                Na Vaša pitanja od 03.07.2007.g. odgovaram kako slijedi:

                Možete realizirati svoju namjeru rada za drugog naručitelja usluga, prema Vašem zanimanju.

                Namjeru možete realizirati na 2 načina:

1.            način – da Ordinacija sklopi ugovor sa Poliklinikom o poslovnoj suradnji, prema kojoj bi  nositelj djelatnosti Poliklinike izvan radnog vremena Ordinacije obavljao poslove svog zanimanja u/za Polikliniku. Ugovorom precizirate koje bi poslove obavljao dr. med., spec. fizijatar, s naglaskom izvan vremena rada ordinacije, koje je sa 40 sati/tjedan zakupljeno od HZZO-a, cijenu usluge u bruto iznosu, način i rokove utvrđivanja količine i vrste obavljenog rada te cijenu takvog rada, način plaćanja, kolanje dokumenata, razmjena stručnih saznanja/iskustava itd., itd. Udruga je radila takve ugovore sa specifikacijom usluga, računom i sl.,  pa ako ćete iskazati interes Vi ili navedena Poliklinika, možemo Vam u tome pomoći. 

2.            način – da Vi osobno sklopite ugovor o djelu. No, s obzirom da je rad po ugovoru o djelu skup, preferira se rad prema 1. načinu, ako se radi o osobi koja je istog statusa (mogućnost izbora). Npr. neto iznos honorara ili primitka od drugog dohotka za naručitelja znači 100 % više, tj. zbir doprinosa za MO, poreza i prireza, te doprinosa za ZO na teret posebnih sredstava naručitelja. Inače, bruto iznos honorara je za cca 77 % veći od neto iznosa a nakon toga se tom iznosu pribraja još 15 % od osnovice I. za ZO, ali na teret posebnih sredstava naručitelja.  Ako se opredijelite za varijantu prema 2. načinu, i za tu varijantu možemo Vam izraditi ugovor o djelu, kojeg respektira Državna inspekcija rada, Zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravstva i…

Napomena: Postavlja se pitanje da li na Vašoj strani postoji interes takvog rada u struci za drugog poslodavca, jer u tom slučaju ispada, da sami sebi konkurirate, pretpostavljajući da će ministar zdravstva udovoljiti Vašem zahtjev za rad izvan punog radnog vremena, za osiguranike HZZO-a,  tj. za veći obim rada ili veći standard usluga.

Srdačno Vas pozdravljamo.

                                                                                                                             Tajnik Udruge

                                               Ivan Gabrilo, dipl. iur.

* * * * *

Uvodni komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

Prema postavljenom pitanju shvatio sam da člana Udruge muči dilema isplate otpremnine radniku sa kojim je sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme i kojem je dana tog i tog, iz razloga tog i tog prestao ugovor o radu pa time i radni odnos. Prema opisu sadržaja dileme iz pitanja, zaključio sam da član Udruge stavlja znak „=“ između svog opisanog slučaja i isplate otpremnine, kada radnik odlazi u mirovinu. Pojmu „otpremnine“ nisam dao značenje koje je propisano Zakonom o radu za isplatu otpremnine radniku u slučaju otkaza ugovora o radu, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika.

Zašto sam otklonio mogućnost takve dileme člana Udruge? Odgovor je zato, što je u svom pitanju naglasio da je sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme i da ugovor o radu nije otkazao unutar roka konzumacije ugovora. Kada bi bile ispunjene takve pretpostavke, jer je radnik sklopio ugovor o radu za edukaciju/specijalizaciju koja traje 4 godine, pa mu poslodavac otkazuje ugovor o radu unutar roka, a nakon proteka roka 2 godine neprekidnog rada, a otkaz nije uvjetovan skrivljenim ponašanjem, takav radnik specijalizant imao bi pravo na otpremninu u visini 1/3 prosječne mjesečne plaće ostvarene u 3 mjeseca prije isteka ugovora o radu za svaku navršenu godinu rada za tog poslodavca.

S obzirom da se je ugovor o radu konzumiran u cijelosti, ispada da  ugovor o radu nije o t k a z a n, jer  je prestao konzumacijom osnova za koji je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen.

                Rezimirajući rečeno, niti u jednom slučaju radnik, specijalizant, kojem je prestao ugovor o radu konzumacijom osnova, nema pravo na otpremninu u znosu iz članka 13. stavak 1. podstavak 20. ili 21. Pravilnika o porezu na dohodak. 

- - - - - -

                               Spec. Ordinacija xy

                                                               UPPZ

Poštovani gosp. Gabrilo,

                Imam u radnom odnosu liječnicu na specijalizaciji od 2003.g. Ugovorila sam radni odnos na određeno vrijeme do polaganja njenog specijalističkog ispita. Ispit je položila 06.07.2007.g. Dogovorno, produžili smo  radni odnos do 26.08.2007.g., jer je zasnovala  radni odnos u drugoj zdravstvenoj ustanovi.

                Imam li pravo isplatiti otpremninu sukladno članku 13. stavak 2. toč. 20. Pravilnika o porezu na dohodak? Ako imam da li isplata može biti u gotovini sa potpisanom isplatnicom?

                Moje drugo pitanje glasi, koliko iznosi najmanji odnosno najviši iznos godišnje nagrade ako isplaćujem plaću maksimalno primjerenoj plaći prema Rješenjima koje sam od Vas dobila?

                S poštovanjem.

                                                               JJ., dr. med.

* * * *

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, Tel/faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Broj:    /2007.

Zagreb,  19. 07. 2007. g.

Specijalistička ordinacija xy

                Poštovana,

                Na Vaša pitanja od 17.07.2007.g. odgovaram kako slijedi:

                Na prvo pitanje odgovaram ne. Odredbom članka 13. stava 2. točka 20. Pravilnika o porezu na dohodak, na koji se Vi pozivate, propisana je otpremnina radniku prilikom ostvarenja prava na mirovinu. U Vašem opisanom slučaju ne radi se o ostvarenju tog prava/radnik. No, kada bi se i kojim slučajem radilo o ostvarenju tog/takvog prava, radnik  na radu u privatnoj praksi Hrvatske, kada nastupi osnov, za bilo koju vrstu mirovine, ostvaruje to pravo na način i postupku kako je propisano člankom 137. Kolektivnog ugovora (2,85 % od iznosa osnovice za svaku godinu rada radnika za istog poslodavca).

                Na drugo pitanje odgovaram: pročitajte unutarnju stranicu korica Časopisa „Privatna praksa u zdravstvu“ broj 1/2007.g. Opisali smo Vam način izračuna godišnje nagrade radniku na radu kod poslodavca u privatnoj praksi Hrvatske.  Na Vas se odnosi opis pod a). Ako Vam nešto neće biti jasno, nazovite nas.

                Srdačno Vas pozdravljamo.

                                               Tajnik Udruge

                                               Ivan Gabrilo, dipl. iur.

* * * * *

Uvodni komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

Član Udruge postavio je pitanja, na koje sam odgovorio, u duhu i smislu Pravilnika o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova DZ i ljekarničkih zdravstvenih ustanova, NN, 80/07. u primjeni od 09.08.2007.g.  Citirane odredbe Pravilnika primjenjuju se na člana Udruge, koji je postavio pitanja, jer obavlja djelatnost opće/obiteljske medicine u zakupu.

U tom smislu, potvrdu svojih stavova/mišljenje, bazirao sam na odredbama članka 12., 15.  i 18.,  te članka 21. do 26. Pravilnika.

- - - - -

                J.R., dr. med.

                                                               UPPZ

                Poštovani gosp. Gabrilo,

                Lijepo Vas molim za pomoć. S 31.12.07. namjeravamo otkazati DZ čišćenje naših prostorija, pa Vas molim koji je pravni okvir po kome mi sami možemo uposliti svoje spremačice. Naime, mjesečno plaćamo 670,00 kn a prostori su loše održavani (to je za razumjeti budući da samo 1 spremačica čisti 20 ambulanti, sve čekaonice i sanitarne prostore). I drugo što bi trebali napraviti da organiziramo Grupnu praksu (naime mi to već neslužbeno i radimo, a sada bi htjeli HZZO-u uzeti tih 10 % povećanja glavarine ili koliko već oni daju za grupnu praksu). Tada bi mogli sami isplanirati dežurstva u svojim ambulantama i tražiti Grad  (ili tko to već plaća) da nam to bude plaćeno (a ne kao sada da su nam nedjelje plaćene a subote ujutro i poslije podne nisu).

Hvala, s poštovanjem. 

                                                               J.R., dr. med.

------

Poštovana,

Na Vaš upit od 6. rujna 2007.g. odgovaram kako slijedi:

 1. Kako možemo uposliti svoje spremačice?

Pitanje je postavljeno neprecizno, u množini, ne znam da li imate namjeru svaki zakupac rješavati pitanje čišćenja  ordinacije i sestrinske sobe sam za sebe ili Vam je namjera riješiti pitanje za veću/manju grupu zakupaca na istoj adresi/zgradi u kojem zakupci obavljaju djelatnost u jedinicama zakupa.

U jednom i drugom slučaju, ako je namjera zasnovati radni odnos, možete zasnovati radni odnos s punim/nepunim radnim vremenom. Pretpostavka je da bi zbog relativno manje površine za čišćenje zasnovali radni odnos sa nepunim radnim vremenom (u rasponu od 1 - 39 sati/tjedan, ne 40, jer je to već oznaka za puno radno vrijeme). Ako bi se opredijelili za varijantu da problem čišćenja organizirate zajednički, onda bi bilo uputno da jedan od Vas zakupaca sklopi ugovor o radu sa osobom/budućom čistačicom, sa ugovorenim fondom sati rada/tjedan - pretpostavka manje od PRV - . Prema tom i takvom radniku, jedan od Vas bio bi u statusu poslodavca. Prethodno, svi zainteresirani morali bi sklopiti sporazum u duhu i smislu rečenog. Tim sporazumom, koji ima snagu ugovora, svi supotpisnici obvezali bi se za zajedničko pokrivanje troškova rada čistačice, u omjeru 1/3, 1/4, 1/5 ili, zavisno koliko bi Vas sudjelovalo u tom zajedništvu. Procijenjene troškove (plaća s doprinosima "na" plaću, kupnja sredstava za čišćenje, veća potrošnja struje, vode i..., zaštitna odjeća i obuća/čistačica i...), plaćali bi zakupci zakupcu, po računu onog zakupca, koji je sklopio ugovor o radu sa čistačicom. Sporazumom bi se trebalo/moglo ugovoriti i sustav obračuna prethodnog terećenja sa troškovima, tj. odstupanje na +/- u odnosu na stvarni trošak u određenom obračunskom razdoblju (3, 6, 9, a svakako 12 mjeseci).

Pravno uporište za postupanje u smislu ove elaboracije nalazimo u odredbi članka 18. Pravilnika o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova DZ i ljekarni, NN, 80/07. u primjeni od 09.08.2007.g. (u daljnjem tekstu: Pravilnik). Naime, citirani članak Pravilnika propisuje obvezu zakupaca snositi troškove za uporabu zajedničkih uređaja i prostorija DZ. Među nabrojenim osnovama, nije navedeno i održavanje prostorija ordinacije/a, već samo zajedničkih prostorija.

2. Organiziranje grupne prakse

Odredbom članka 20. Pravilnika propisano je da zakupodavac može sklopiti zajednički ugovor o zakupu sa 2 ili više zakupaca, ako oni za to pokažu interes (grupna praksa). Svaki od zakupaca sklapa osobno ugovor o provođenju zz sa HZZO-om. Grupna praksa prema odredbi članka 22. Pravilnika ima zajedničke prostorije propisane Pravilnikom o minimalnim uvjetima u pogledu prostora... NN, 90/04.(čekaonica i sanitarni čvorovi). Kako realizirati grupnu praksu? Najprije,Vas 2 ili više od 2 zakupca  iskažete interes prema DZ za organiziranje grupne privatne prakse. U tijeku tog postupka, sklapate ugovor o međusobnim pravima i obvezama kojim određujete i predstavnika grupne prakse. Ugovor potpisujete u Uredu javnog bilježnika. Na osnovi sklopljenog  zajedničkog ugovora o zakupu sa DZ o grupnoj praksi, u smislu članka 20.  Pravilnika i ugovora o međusobnim odnosima, u smislu članka 24., predstavnik grupne prakse podnosi zahtjev ministru zdravstva za osnivanje grupne prakse. Uz zahtjev prilaže se i odluka Upravnog vijeća DZ kojom se odobrava osnivanje grupne prakse (članak 26. Pravilnika).

3. Održavanje prostora

Odredbom članka 12. Pravilnika propisano je, da troškove investicijskog održavanja jedinice zakupa i zgrade DZ snosi zakupodavac.  U istom članku Pravilnika nabrojeni su osnovi, koji ulaze u troškove investicijskog održavanja. Članak 15. stavak 2. Pravilnika upotpunjuje odredbe članka 12. i na sve druge nenabrojene troškove investicijskog održavanja, jer je propisao koje troškove tekućeg održavanja izazvani redovitim korištenjem jedinice zakupa, snosi zakupac. Pravilnik je propisao da su to: soboslikarski radovi u prostorijama, servisiranje uređaja i opreme, te popravci i zamjene dotrajalih dijelova uređaja i opreme. To znači npr. da zamjena zbog kvara, ad hoc, ulazi u investicijsko održavanje opreme, dalje, da puknuće cijevi, pa slijedom toga zamjena pločica, podova i sl. ulazi u kategoriju investicijskog održavanja. Otklanjanje kvara na elektroinstalaciji, vodovodnoj instalaciji, instalaciji plina, centralnog grijanja i sl. u prostorijama ordinacije/sestrinske sobe, što uključuje rušenje/bušenje zidova, pa nakon toga sanacija, za povratak u prethodno stavnje, ulaze u troškove investicijskog održavanja.  Riječi "zamjena dotrajalih dijelova, uređaja i opreme" upućuju na dotrajalost, koja je produkt duljeg vremena eksploatacije aparata u odnosu na vrijeme, na koje upućuje propis poreza iz dobiti, pa de facto zakupac ne bi smio doći u poziciju izvršenja te odredbe Pravilnika  (utvrđen vijek trajanja i stopa otpisa vrijednosti opreme - amortizacija, što za medicinsku opremu u pravilu znači 20 % ili 5 godina eksploatacije). Zašto zakupac ne bi došao u situaciju  izvršiti zamjenu dijelova  dotrajale opreme? Odgovor je zato, što će se zamjena dotrajalih dijelova poklopiti sa obvezom  zakupodavca iz članka 10. stavak 1. podstavak 5. Pravilnika, koja glasi: "Odredbi o obvezi zakupodavca da snosi troškove zanavljanje medicinsko-tehničke i druge opreme, koja je sastavni dio jedinice zakupa". Ministar Pravilnikom nije pojasnio koja je to oprema koja čini sastavni dio jedinice zakupa? No, mogli bi zaključiti sa 100 %-tnom vjerodostojnošću, da je to oprema propisana Pravilnikom o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti, NN, 90/04. Rok za primjenu navedenog Pravilnika glede osiguranja uvjeta prostora i opreme (3 godine), istekao je 10.07.2007.g. Do tog roka, domovi zdravlja kao zakupodavci morali su npr. Vama kao zakupcu za ordinaciju opće/obiteljske medicine osigurati opremu iz članka 13. Pravilnika, pa između ostalog: negatoskop, aparat za davanje kisika, bocu s kisikom, EKG aparat, defibrilator, oftalmoskop i...još toga, što nije bilo propisano Pravilnikom iz 1994.g. (oprema, koja bi omogućavala da liječite i djecu, da obavljate male operativne zahvate, da obavljate nužne dijagnostičke postupke na bazi suhe kemije, orijentacijske nalaze EKG-a i...).

Srdačno Vas pozdravljamo.

                               Tajnik Udruge

                               I.Gabrilo, dipl. iur.

* * * * *

Uvodni komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

                Zdravstvena ustanova – poliklinika, članica Udruge, postavila je pitanje primjene Pravilnika o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom, NN, 69/05.

                U svom odgovoru, citirao sam članak 10. Pravilnika koji propisuje obveze poslodavca za zaštitu zdravlja  radnika, koji obavlja poslove – koristeći računalo. 

                Nesporeno je, da od dana primjene Pravilnika, poslodavac mora uputiti radnika, koji će u radu koristiti PC na zdravstveni pregled, te ga upućivati na isti zdravstveni pregled, radi provjere njegovog zdravstvenog stanja svake 2 godine,  samo ako radnik koristi korekcijska pomagala (leće, naočale).

                Poliklinika koja obavlja oftalmološku djelatnost, primjenom navedenog Pravilnika, proširila je potencijalno krug korisnika svojih usluga.

- - - - -

                Poliklinika xy

                                                               UPPZ

                Predmet: Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom – primjena članka 10.

                Poštovani,

                U svezi primjene Pravilnika o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom (NN, br. 69/05) u svezi člankom 10. koji citiramo, molimo Vaše mišljenje:

Članak 10.

U okviru preventivnih pregleda poslodavac mora osigurati pregled vida radnika kod specijalista medicine rada:

- prije početka zapošljavanja na radnom mjestu s računalom,

- najmanje svake dvije godine za radnike koji koriste korekcijska pomagala,

-  na zahtjev radnika, zbog tegoba koje bi mogle biti posljedica rada s računalom, tj. sa zaslonom.

Radnici imaju pravo na pregled vida kod specijalista oftalmologa ukoliko se pri pregledu iz stavka 1. ovog članka utvrdi da je specijalistički pregled potreban.

Potrebna financijska sredstva za provedbu mjera iz ovoga članka ne smiju ići na teret radnika.

Poliklinika je registrirana za zdravstvenu djelatnost iz oftalmologije i nismo u ugovornom odnosu s HZZO-om. Zaposlena su dva specijalista oftalmologa, dvije m.s. te su ispunjeni i ostali uvjeti pri registraciji Ustanove, a u svezi prostora i medicinsko-tehničke opremljenosti.

Budući smo zainteresirani za obavljanje oftalmoloških pregleda u svezi čl. 10. Pravilnika, molimo da nam pojasnite slijedeće:

1.            Da li prema postojećoj djelatnosti za koju smo registrirani možemo angažirati specijalistu medicine rada (temeljem ugovora o djelu) da u našoj Poliklinici obavlja preglede vida i prema potrebi upućuje pacijente na specijalističke oftalmološke preglede kod naših oftalmologa?

Ukoliko to nije u skladu s propisima;

2.            Da li je potrebno dopuniti djelatnost iz područja medicine rada, te koji su uvjeti i procedura za dopunu te zdravstvene djelatnosti?

Unaprijed zahvaljujemo i srdačno pozdravljamo.

                                                               Ravnatelj

-----

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, Tel/faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Broj:    /2007.

Zagreb,  14. 09. 2007. g.

                                                                                                             POLIKLINIKA XY              

                Poštovani,

                Na Vaš upit od 11. 09. 2007.g. odgovaramo kako slijedi:

                Primjena članka 10. Pravilnika o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom, NN, 69/05. (u daljnjem tekstu: Pravilnik), počev od 14.06.2005.g., de iure proširuje broj/vrsta radnih mjesta/poslove s posebnim uvjetima rada, za koje poslodavac prije zasnivanja radnog odnosa  m o r a   tražiti „utvrđivanje zdravstvene sposobnosti radnika“, na način i po postupku kako je propisano Pravilnikom o poslovima na kojima radnik može raditi samo nakon prethodnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti, NN, 59/02.

                No, norma članka 10. Pravilnika može zavarati, kada pregled vida veže za specijalistu medicine rada. Norma je neprecizna, za laika. Znade se/mora se znati da prethodnu zdravstvenu sposobnost za radno mjesto s posebnim uvjetima rada utvrđuje specijalist medicine rada u zdravstvenoj ustanovi medicine rada, poliklinici koja u svom sastavu ima organiziranu jedinicu medicine rada ili u ordinaciji privatne prakse medicine rada. Specijalist medicine rada ne obavlja pregled/e, već, zavisno o ocjeni poslova radnog mjesta, upućuje radnika/osobu da obavi pregled kod doktora medicine, specijaliste nadležne struke. I u ovom slučaju, kada se spominje specijalist medicine rada, presumpcija je da će pregled obaviti specijalist oftalmolog a potvrdu zdravstvene sposobnosti izdati će subjekt koji obavlja registriranu djelatnost s potpisom ili supotpisom specijaliste medicine rada.

                Pregled se prema odredbi članka 10. Pravilnika obavlja  pri zasnivanju radnog odnosa, a u tijeku rada – najmanje svake 2 godine – samo ako radnik koristi korekcijska pomagala (leće, naočale).

                Primjena gore navedenog Pravilnika Vašoj Poliklinici p r o š i r u j e   potencijalno krug korisnika usluga.

                Rezimirajući rečeno, glede Vaših dilema kako uključiti Polikliniku u navedene poslove sugeriram pod hitno proširiti djelatnost i na medicinu rada (3 godine unazad Ministarstvo dozvoljava da i poliklinike doregistriraju/registriraju i djelatnost medicine rada kao oblik/razinu specifične zz, ne specijalističko-konzilijarne zz) Mnoge poliklinike u zadnje vrijeme proširuju djelatnost i na medicinu rada, ne samo zbog zadaća medicine rada prema poslovima/zanimanjima za poslove s posebnim uvjetima rada, već i zbog sistematskih pregleda. Kao što sami znadete, praktično za svaku ocjenu zdravstvene sposobnosti, odnosno za svako radno mjesto/poslove, traži se ocjena vida.

                Na postavljeno pitanje Ad 1. odgovaram: „NE“. Specijalist medicine rada mora imati status – pravnu osobnost, bilo direktno on/ordinaciju ili on posredstvom zdravstvene ustanove za medicinu rada odnosno poliklinike. Ne može on  u Vašoj Poliklinici imati takav status. Pregled vida u smislu članka 10. Pravilnika obavlja ovlaštena  osoba za izdavanje svjedodžbe. Riječ „ovlaštena osoba“  upućuje na ordinaciju privatne prakse medicine rada, zdravstvenu ustanovu medicine rada, odnosno polikliniku koja u svom sastavu ima registriranu djelatnost medicine rada.

                Ad 2. Kao što sam naveo, po meni, hitno bi morali doregistrirati i djelatnost medicine rada. No, s obzirom da u istoj ordinaciji djelatnost mogu obavljati više struka, zbog navale na sistematske preglede, istovremeno bi bilo uputno registrirati i internu medicinu, možda i neurologiju zbog medicine rada. 

                Ovom prilikom skrenuo bi Vam pažnju i na Pravilnik o utvrđivanju zdravstvene sposobnosti članova posade pomorskih brodova, brodica i jahti. Pravilnik je objavljen u NN, 93/07. 10.09.o.g. a stupa  na snagu 18.09.2007.g. (Pravilnik, s obzirom na more , za Vas je jako aktualan).

Članak 5. Pravilnika propisuje  obvezan liječnički pregled prije izdavanja pomorske knjižice ili odobrenja za ukrcaj, nakon toga svake 2 godine, svake godine osoba mlađih od 18 godina, odnosno 21 godine koji plovi na ribarskom brodu i u kraćim rokovima za propisane slučajeve. Odredbom članka 7. Pravilnika propisano je da pregled između nabrojenih osnova sadrži i: ispitivanje vidnih sposobnosti.

Članak 8. Pravilnika propisuje obvezan pregled i prije stjecanja/obnavljanja uvjerenja za voditelja brodica kategorije „C“, međunarodnog uvjerenja voditelja brodice i stjecanja/obnavljanja svjedodžbe za zapovjednika jahti (između nabrojenih također ispitivanje vidnih i audiovestibularnih sposobnosti).

Članak 25. Pravilnika propisuje obvezu pregleda i za stjecanje svjedodžbe za zapovjednika jahte kategorije „A“ i kategorije „B“.

Ocjena vidnih sposobnosti regulirana je člankom 22. – 28. Pravilnika.

Odredbom članka 9. propisano je da liječničke preglede članova posade iz članka 7 i 8. Pravilnika obavlja ovlašteni specijalist medicine rada (daje ocjenu o zdravstvenoj sposobnosti, potpisuje svjedodžbu o zdravstvenoj sposobnosti i izvješćuje pregledanu osobu o ustanovljenim bolestima, bolesnim stanjima i ostalim čimbenicima koji utječu na njezino stanje zdravlja).

Doktor medicine, specijalist medicine rada, da bi obavljao poslove prema odredbama Pravilnika  m o r a pohađati i uspješno završiti tečaj iz pomorske medicine (članak 9. stavak 2. Pravilnika). Tečaj traje 25 sati. Hrvatski zavod za medicinu rada ili Udruga koju taj Zavod ovlasti organizira i provodi tečaj iz pomorske medicine. Program tečaj naveden je kao prilog uz Pravilnik. Nakon završenog tečaja kandidatu se izdaje odgovarajuća potvrda. 

Srdačno Vas pozdravljam.

                               Tajnik Udruge

                               Ivan Gabrilo, dipl. iur.

-----

Uvodni komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

                Nakon dostavljenog odgovora, članica Udruge – poliklinika, na istu temu, postavila je nova pitanja.

                Odgovore sam dao prema sadržaju pitanja.

- - - - -

                Poliklinika xy

                                               UPPZ

                Poštovani,

                Zahvaljujemo na Vašem odgovoru, te molimo još nekoliko pojašnjenja.

                Koju opremu trebamo nabaviti za ordinaciju medicine rada, da li prema članku 15. Pravilnika o minimalnim uvjetima u pogledu prostora…. NN, 90/04.?

                Da li specijalistu medicine rada možemo zaposliti na pola radnog vremena?

                Da li bi postupak doregistracije medicine rada u izmjenama akata Ustanove radi dopune djelatnosti, iziskivao i promjenu naziva Ustanove – skraćeno Poliklinika O…, koji nedvojbeno upućuje samo na oftalmologiju?

                Koje zahtjeve trebamo uputiti Komori i Ministarstvu zdravstva?

                Molimo i za druge informacije u postupku doregistracije koje ocijenite korisnim.

                Također zahvaljujemo na informaciji o Pravilniku za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti članova posade pomorskih brodova, brodica i jahti koji nam također potencijalno širi krug korisnika naših usluga.

                Ukoliko se odlučimo na dopunu djelatnosti, svakako ćemo Vas kontaktirati.

                U očekivanju Vašeg odgovora, zahvaljujemo i srdačno pozdravljamo.

- - - - -

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, Tel/faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

 

Broj:    /2007.

Zagreb,  19.09.2007. g.

 

                               Poliklinika YX

 

                Poštovana,

 

                Na Vaša pitanja odgovaramo i to kako slijedi:

 

                Ad 1. Koju opremu trebamo nabaviti za ordinaciju medicine rada, da li prema članku 15. Pravilnika o minimalnim uvjetima…NN, 90/04.?

 

                Odgovor: Da.

 

                Ad 2. Da li specijalistu medicine rada možemo zaposliti sa ½ punog radnog vremena (PRV)?

 

                Odgovor: Da i sa manje od ½ PRV. Ako na tržištu radne snage nećete moći naći i zaposliti specijalistu m.r. u duhu i smislu rečenog, možete koristiti rad umirovljenika ili zaposlene osobe po ugovoru o djelu, poštivajući uvjete/postupak kako je propisano člankom 34. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske.

 

                Ad 3. Da li bi postupak doregistracije m.r. u izmjenama osnivačkih akata Poliklinike iziskivao i promjenu naziva/tvrtke Poliklinike – puni i skraćeni naziv?

 

                Odgovor: Da, samo u punom nazivu Poliklinike. U skraćenom nazivu, nezavisno od toga što riječ „O…“ upućuje na oftalmologiju, ne biste trebali mijenjati skraćeni naziv.

 

                Ad 4. Koje zahtjeve trebamo uputiti Komori i Ministarstvu zdravstva?

 

                Odgovor: Jednom i drugom tijelu s javnim ovlastima morate uputiti zahtjev za proširenje djelatnosti i na medicinu rada. Uz zahtjev morate priložiti Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju poliklinike i …Na osnovi mišljenja HLK i Odluke podnosite zahtjev Ministarstvu, u smislu članka 45. Zakona.

 

                Ako se odlučite na proširenje djelatnosti, stojimo Vam na dispoziciji da Vam izradimo sve akte prema HLK, Ministarstvu, Trgovačkom sudu, pa ponovno Ministarstvu (i izrada Statutarne odluke o izmjeni i dopuni Statuta).

 

                Srdačno Vas pozdravljamo.

                                                                                                                             Tajnik Udruge

                                               Ivan Gabrilo, dipl. iur.

 

* * * * *

Uvodni komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

 

                Članica Udruge, koja obavlja djelatnost opće/obiteljske medicine u zakupu postavila je pitanje naplate pruženih usluga korisnicima izvan sustava obveznog zdravstvenog osiguranja, za usluge koje „pokriva“ HZZO.

- - - - -

                J.R., dr. med.

                Poštovani g. Gabrilo,

                Neki dan sam dobila zamolbu osiguravajuće kuće Merkur, kod koje je životno osiguranje imao moj pacijent g. R.J. Pacijent je u svibnju o.g. umro i sada osiguravajuća kuća traži kopiju zdravstvenog kartona, te kronologiju njegovih dolazaka u mojoj ambulanti. Traže da im za to izdam račun koji će oni uredno platiti. Znam da kopiju kartone NE smijem dati osim po sudskom nalogu. Koliko da im to naplatim, a da ne pretjeram s cijenom?

                Hvala, s poštovanjem.

----

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, Tel/faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

 

Broj:  087/2007.

Zagreb,  28. 08. 2007. g.                                                                                                                             

J. R., dr. med.

 

                Poštovana,

 

                Obavljenu uslugu fakturirate/zaračunavate prema Cjeniku Vaše Ordinacije. Kao što znadete, jer ste i sama bila sudionik donošenja takve odluke, Predsjedništvo Skupštine Udruge utvrdilo je Cjenik usluga za članove koji obavljaju djelatnost medicine, na sjednici od 08.07.2006.g. Na sjednici Predsjedništva od 17.06.2006.g. utvrđena je jedinstvena vrijednost boda, kao minimalni iznos od 20,00 kn/bod. Veći iznos boda, morali ste utvrditi sami u svom Cjeniku.

 

                Za Vašu uslugu koju ste obavili za osiguravajuće društvo, prema Cjeniku Udruge, mogli bi zaračunati 9 bodova – usluga pod šifrom 11615 – što pomnoženo sa 20,00 kn daje iznos od 180,00 kn/usluga. Taj iznos može biti veći ako ste donijeli odluku i utvrdili vrijednost boda u većem iznosu od minimalnog iznosa. Dobili ste naputak od Udruge da morate izraditi svoj Cjenik usluga kao izvadak iz Cjenika Udruge i to za najučestalije usluge koje obavljate i isti prezentirati korisnicima. U tom Cjeniku utvrđujete i vrijednost boda.

 

                Srdačno Vas pozdravljamo.

                                                                                                                             Tajnik Udruge                                                  Ivan Gabrilo, dipl. iur.

 

* * * * *

Uvodni komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

 

                Članici Udruge, koja obavlja laboratorijsku djelatnost u zakupu, Državni inspektor rada  obavio je inspekcijsku kontrolu. Kontrolom su obuhvaćeni svi aspekti vezani za rad i radni odnos radnika za poslodavca, njegov pravni status, status prema HZZO-u, opći akti i …

                Istoj članici Udruge, Udruga  pruža usluge tzv. „pravne logistike“, temeljem posebnog ugovora od 2000.g.

                Kada je Državni inspektor rada obavio inspekciju i rezultat iskazao u svom inspekcijskom nalazu, za utvrđene činjenice prema verbalnoj komunikaciji, zatražio je od članice pisani odgovor i dokaze.

                Umjesto članice, a pozivom na ugovor o pružanju usluga „pravne logistike“, članicu je prema Državnom inspektoratu zastupala Udruga.

Na sva pitanja Državnog inspektora rada odgovorila je Udruga  u ime članice, te iste potvrdila/potkrijepila odgovarajućim pisanim dokumentima.

Nakon 3 sastanka sa Državnim inspektorom, radi razjašnjenja nekih činjenica, koje su za Državnog inspektora bile manje poznate, jer nije imao iskustva u djelatnosti, koja važi kao najkompliciranija društvena djelatnost, a to je zdravstvo, pogotovo razgraničenje privatnog i javnog zdravstva u legislativi, Državni inspektor rada napisao je izvješće svojoj Centrali. To izvješće u ime članice, potpisao je tajnik Udruge, kao zastupnik članice, pozivom na članak 171. stavak 2 ZOR-a. 

Državnom inspektoru rada skrenuta je pozornost na probleme s kojima se suočava privatna praksa Hrvatske, a produkt su neadekvatnog tumačenja naše pravne prakse i legislative

U komunikaciji s Državnim inspektorom rada, postavio sam pitanje, kako Državni inspektor rada tumači:

a) neovlašteno „petljanje“ različitih sindikata javnih službenika u područje radnih odnosa radnika na radu u privatnoj praksi, subjektu koji obavlja rad u drugom vlasničkom području? Naime, radnici na radu u javnim ustanovama imaju status službenika/namještenika u ustanovi koja je u vlasništvu države i/ili županije/grada Zgb., a radnici na radu u privatnoj praksi imaju status radnika kod poslodavca pravne ili fizičke osobe u njihovom privatnom vlasništvu. Pravni režim pojedinih prava/obim prava reguliran je različito, voljom vlasnika. Država je za svoje vlasničko područje, npr. za plaću/obim plaće i druga prava iz rada i po osnovi rada donijela Zakon o plaćama u javnim službama, koji isključuje primjenu ZOR-a, kao lex specialis, te je na temelju njega, sa sindikatima javnih službi sklopila Kolektivni ugovor. Za izvršenje pojedinog prava/obim prava, radnicima na radu u javnim zdravstvenim ustanovama, jamči vlasnik. Zbog toga su bolnice RH od dana primjene Kolektivnog ugovora registrirale gubitak  – 3 milijarde u 1. godini, a 2,5 milijarde u 2. godini njegove primjene. Koliko će u 3. godini biti registriran gubitak – pokazati  će vrijeme.

Vlasničko područje je ujedno i područje ingerencije/kompetencije  vlasnika za autonomnost u reguliranju odnosa poslodavac/radnik, u smislu članka 202.ZOR-a

Na radnike u privatnoj praksi Hrvatske primjenjuju se izvorno odredbe ZOR-a i Kolektivnog ugovora donijetog na temelju tog Zakona.

Udruga ne osporava pravo radnika pristupiti bilo kojoj udruzi, pa tako i udruzi radnika koja se zove sindikat, ali je postavila pitanje, da li se u slučaju, kada radnici pristupaju jednoj udruzi koja nije nadležna za njihovo područje rada može smatrati  p r e v a r o m  onog koji nudi/obećava „zaštitu“ koju mu ne može pružiti. U tom smislu i Ustavni sud RH je naglasio da svaki radnik ima pravo po svom slobodnom izboru učlaniti se u sindikat uz uvjete propisane Statutom ili pravilima sindikata. Ako osnivači tog/takvog sindikata donose svoja pravila – Statut, tada donose pravila kojim utvrđuju uvjete za učlanjenje u taj  sindikat. Pojam „radnika“ koji odlučuje o osnivanju/učlanjenju u sindikat veže se za definiciju iz članka 7. stavak 1. ZOR-a, koji radnika identificira  kao osobu koju je poslodavac zaposlio poslodavac i kojem   je obvezan u radnom odnosu dati posao, te mu za obavljeni rad isplatiti plaću. Drugim riječima, radnici istog poslodavca osnivaju/udružuju se u svoju udrugu koja se zove sindikat. Njihovo područje djelovanja – ingerencije je područje ingerencije/kompetencije njihovog poslodavca.

  Zbog toga, jer sindikati jednog vlasničkog područja nude/traže pristup u svoju udrugu radnika drugog vlasničkog područja, suprotno odredbama svog statuta – ciljevima udruživanja -  možemo okarakterizirati kao čin prevare,iskazan s namjerom stjecanja imovinske koristi (članarina). U tom smislu citiran je i sažetak opisa tog kaznenog djela iz članka 224. KZ-a i to:

•             tko u namjeri stjecanja protupravne imovinske koristi,

•             lažnim prikazivanjem činjenica dovodi drugoga u zabludu,

•             pa ga navede da čini štetu svojoj imovini.

Dogovoreno je, da će Državni inspektor rada inicirati postupke u duhu i smislu rečenog.

b) neadekvatno/neoportuno/ne tumačenje  primjene ugovora o djelu, u duhu načela iz ZOR-a i Ustava RH, u domeni radnih odnosa. Naime, tajnik Udruge upoznao je Državnu inspektoricu rada sa sadržajem cirkularnog pisma Državnog inspektora rada, koji je obavljanje poslova po ugovoru o djelu proglasio  n e z a k o n i t i m, a odredbe  kolektivnog ugovora koji razrađuju i materiju ugovora o djelu – neustavnom. Tajnik Udruge je upoznao državnu inspektoricu rada sa stavom i mišljenjem Ustavnog suda RH, koji je u obrazloženju svoje Odluke broj U-II-318/2003, U-II-643/2003., od 09.04.2003.g. , a objavljenu u NN, 72/03., između ostalog naglasio (sažetak):

•             prijedlog za ocjenu ustavnosti kolektivnog ugovora nije dopušten,

•             naime, Ustavni sud je naglasio, da prema članku 128. alineji 2. Ustava, Ustavni sud odlučuje o suglasnosti „drugih propisa“ s Ustavom i zakonom,

•             a, pod „drugim propisima“, ne smatraju se kolektivni ugovori, već propisi doneseni unutar zakonskog ovlaštenja od strane nadležnih tijela državne vlasti, radi provedbe zakona, odnosno propisi koje donose  tijela jedinice lokalne i područne samouprave i druge pravne osobe s javnim ovlastima unutar svog djelokruga,

•             pa je zaključio, da u slučaju spora o primjeni  kolektivnog ugovora odlučuje sud opće nadležnosti.

•             Glede ugovora o djelu, kao institutu obveznog prava, čija je primjena razrađena kolektivnim ugovorom, Ustavni sud je zauzeo stanovište:

-  da, usprkos značajnom ograničenju autonomije subjekata od strane države, u radnim odnosima prisutni su i privatno-pravni elementi,

- pa je, u hrvatskom radnom zakonodavstvu taj privatni pristup u radnim odnosima izražen među ostalim u odredbi članka 6/10. ZOR-a – primjena općih propisa obveznog prava –

- koja predviđaju s u p s i d i j a r n u   primjenu općih propisa obveznog prava,

- za slučaj, ako određeno pitanje nije uređeno propisima radnog prava,

- pa je Ustavni sud zaključio, da ta odredba izričito predviđa da se i na pitanja u svezi s kolektivnim ugovorima, koja nisu uređena odredbama ZOR-a ili drugog zakona, primjenjuju opći propisi obveznog prava, u skladu s naravi tog ugovora.

                U duhu i smislu rečenog, Udruga je ispravno postupila, kada je u Kolektivni ugovor zajedno sa Sindikatom ugradila odredbu o primjeni ugovora o djelu, kao supsidijarne/zamjenjujuće  norme ugovoru o radu, i to  kada poslodavac na tržištu radne snage ne može naći radnika odgovarajuće kvalifikacije, za rad u radnom odnosu s punim ili nepunim radnim vremenom.

 

- - - - -

RH

Državni inspektorat

Područna jedinica Zagreb

Odjel za nadzor u području radnih odnosa,

zaštite na radu, elektro-energetike,

rudarstva i posuda pod tlakom

Odsjek za nadzor u području radnih odnosa

10020 Zagreb, Prilaz Ivana Visina 1-3

Klasa:……………..

Urbroj:…………….

Z a p i s n i k

o obavljenom inspekcijskom nadzoru

 

sastavljen dana 11. rujna 2007.g. u prostorijama Državnog inspektorata, Područna jedinica Zagreb, Odjel za nadzor u području radnih odnosa, zaštite na radu, elektro-energetike, rudarstva i posuda pod tlakom, Odsjek za nadzor u području radnih odnosa, Zagreb, Prilaz Ivana Visina 1-3, s početkom u 8,30 sati.

 

Predmet nadzora: Primjena propisa o radnim odnosima i zapošljavanju.

 

Nadzor je obavljen na temelju odredaba članka 2. stavka 1. i članka 4. Zakona o Državnom inspektoratu (NN, br. 76/99., 96/03., 151/03., 160/04., 174/04., 33/05., 48/05., 48/05., 129/05., 140/05. i 138/06.), a zapisnik sastavljen na temelju odredaba članka 75. i članka 78. Zakona o općem upravnom postupku (NN, br. 53/91. i 103/96.), u daljnjem tekstu: ZUP.

 

Viši inspektor rada: P.K., dipl. iur.

Za stranku: I. Gabrilo, dipl. iur, tajnik Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu, čiji je član nadzirani poslodavac MBL xy, punomoćnik poslodavca.

Stranka je u smislu odredaba članka 143. ZUP-a upozorena na pravo da sudjeluje u ispitnom postupku, kao i na pravo da se izjasni o činjenicama i okolnostima koje su utvrđene od strane inspektora rada.

 

NALAZ

Povodom naloga iz zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 17.07.2007.g., nad primjenom propisa iz područja radnih odnosa kod poslodavca, MBL xy (nastavno: poslodavac MBL), za stranku je pristupio I.Gabrilo, tajnik UPPZ, punomoćnih poslodavca; isto utvrđenom uvidom u Rješenje Ministarstva rada i socijalne skrbi RH, klasa: UP/I-007-03/01-01/30, urbroj: 524-03/1-01-3, od 30. kolovoza 2001.g., prema kojem rješenju je u Registar udruga koji se vodi u Ministarstvu rada i socijalne skrbi, po prijavi Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu, sa sjedištem u Zagrebu, Rugvička 1, koja je dana 25. travnja 1996.g. upisana u Knjigu udruga broj 2. pod registarskim brojem A65/96. izvršen upis promjene osoba ovlaštenih za zastupanje udruge, između ostalih, novoizabrana osoba ovlaštena za zastupanje je i Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu, koje udruge je nadzirani poslodavac član i koji je prema ovom zapisniku priloženoj Obavijesti od 06. rujna 2007.g. izričito pismeno ovlastio gosp. I. Gabrila za zastupanje pred Državnim inspektoratom.

                Imenovani  je na uvid dostavio zapisnikom od 17.07.2007.g. zatraženu dokumentaciju kako slijedi:

1.            Rješenje Ministarstva zdravstva, klasa:……., urbroj:………., od 2000.g., kojim se odobrava A.A. dipl. ing. med. biokemije rad u grupnoj privatnoj praksi u MBL xy, pod nazivom:….., s početkom rada 01.02.2000.g.

Citirano rješenje čini sastavni dio ovog zapisnika.

Punomoćnik poslodavca I. Gabrilo u svezi pravnog statusa privatne laboratorijske prakse – MBL, pojašnjava da je isti osnovan temeljem odredaba Zakona o zz, da je upisan u registar koji vodi Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, registar poreznih obveznika, poreza na dohodak, u registar mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, zatim registar Zavoda za javno zdravstvo RH, Državni zavod za statistiku, a prema principu i načelima iz članka 18. Zakona o porezu na dohodak, da je MBL subjekt koji posluje kao obrt i s obrtom izjednačene djelatnosti – nositelj prava i obveza fizičke osobe, koja sredstvima rada u vlasništvu građana obavlja registriranu djelatnost.

                Na upit inspektora rada o tomu koja osoba u MBL ima ovlaštenja u ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa i u svezi s radnim odnosom, odnosno koja osoba donosi odluke o navedenim pravima i obvezama gosp. I. Gabrilo, punomoćnih poslodavca izjavljuje da navedena ovlaštenja ima xx – voditelj MBL-a, te da imenovana svoja ovlaštenja u smislu odredaba članka 132. Zakona o radu – pročišćeni tekst (NN, 137/04), pisanom punomoći nije prenijela an drugu osobu. Izjavljuje također da imenovana voditeljica MBL-a donosi odluke o zapošljavanju, potpisuje ugovore o radu, te poduzima i sve druge poslove vezane za radno pravni status radnika.

                2. Evidenciju o zaposlenim radnicima – matičnu knjigu radnika, koju poslodavac vodi sukladno odredbama članka 6. Zakona o evidencijama u oblasti rada, prema navedenoj evidenciji poslodavac zapošljava 11 radnika.

                3. Radno pravnu dokumentaciju za radnike:

                - slijedi popis Ugovora o radu, prijava na mirovinsko i zdravstveno osiguranje i radnih knjižica za 11 radnika.

                4. Punomoćnik poslodavca, I. Gabrilo, u svezi, pod točkom 5. zapisnika od 17.09.2007.g. zatraženog Ugovora o preuzimanju radnika iz DZ, izjavljuje da između poslodavca MBL-a, koji je od DZ zakupio jedinicu zakupa MBL, nije sklopljen Ugovor o preuzimanju radnika, a niti je u smislu odredaba članka 136. Zakona o radu – pročišćeni tekst, izvršen prijenos ugovora o radu sa bivšeg poslodavca, DZ, na zakupca kao novog poslodavca – dakle MBL.

                Naime, iskazuje se da su radnici koji su s danom 1. veljače 2000.g. započeli s radom u MBL, sa prethodnim poslodavcem, tj. DZ, sklopili sporazume o prestanku ugovora o radu s danom 31. siječnja 2000.g.; stranka na uvid predočava, a za zapisnik u presliku predaje kao ogledne primjerke Sporazuma o prestanku ugovora o radu za dvije bivše radnice DZ-a, uz napomenu da su iste sporazumne, koji su tipski, sklopili i ostali radnici koji su do 31. siječnja 2000.g. bili u radnom odnosu u DZ  Centar,  a od 1. veljače 2000.g. zasnovali radni odnos u MBL.

                Izjavljuje također da je između DZ i xx zaključen ugovor o zajedničkom zakupu (grupnoj praksi) jedinice zakupa MBL. Člankom 1. navedenog ugovora, utvrđeno je da je xx, voditelj grupnog zakupa, koji će zastupati interese svih zakupaca prema zakupodavcu, dok je člankom 8. istog ugovora utvrđena obveza zakupaca zaključivanje ugovora o radu sa radnicima koji rade u sastavu istog tima MBL. Citirani Ugovor, u presliku se prilaže ovom zapisniku, te čini sastavni dio zapisnika.

                Isto tako punomoćnik poslodavca izjavljuje da je zakupac zakupne jedinice – MBL, kao novi poslodavac, sa svim radnicima koji su do 31. siječnja 2000.g. bili u radnom odnosu kod zakupodavca, dakle u DZ, otpočeli sa radom u MBL, sklopio ugovore o radu na neodređeno vrijeme, kako je to prema dostavljenoj radno pravnoj dokumentaciji radnika u ovom zapisniku prethodno i navedeno.

5.            Evidencije o korištenju radnog vremena za mjesece: travanj, svibanj i lipanj 2007.g., uvidom u navedene evidencije utvrđeno je da je kod navedenog poslodavca radno vrijeme organizirano u 6 dana u tjednu, na način da radnici četiri dana u tjednu rade po 8 sati dnevno i to od ponedjeljka do četvrtka, jedan dan u tjednu i to petkom 7 sati dnevno, te u pravilu jednu subotu u mjesecu 4 sata dnevno, s tim, da radnici, prema njihovim osobnim izjavama u poslijepodnevnoj smjeni rade pet dana u tjednu i to po sedam sati dnevno, a što u dostavljenim evidencijama nije specificirano, navedene evidencije u presliku se prilažu ovom zapisniku te čine sastavni dio zapisnika.

Stranka u svezi rasporeda radnog vremena na uvid predočava, a za zapisnik u presliku predaje Odluku poslodavca o tjednom rasporedu rada MBL-a od 02.02.2000.g.

6.            Pojedinačne obračune plaća za sve radnike poslodavca za mjesece: travanj, svibanj i lipanj 2007.g. te izvatke PBZ, uvidom u navedenu obračunsku dokumentaciju utvrđeno je da je poslodavac osim sati redovnog rada za odgovarajući mjesec radnicima obračunavao i sate državnih i vjerskih praznika, dok sati prekovremenog rada u obračunima plaća nisu evidentirani. Obračuni plaća za navedene mjesece kao i izvadci banke, kao gore navedeno, se prilažu ovom zapisniku te čine sastavni dio zapisnika.

7.            U svezi obveze dostave dokumentacije po točci 8. zapisnika od 17. srpnja 2007.g. , stranka izjavljuje da poslodavac nije donio Pravilnik o radu, ali da je donio Pravilnik o organizaciji rada i sistematizaciji radnih mjesta u MBL, te ovom prilikom na uvid predočava Pravilnik donesen 10. siječnja 2005.g., isti Pravilnik sadrži podatke o njegovoj objavi i to dana 10. siječnja 2005.g. i njegovoj primjeni osmog dana, računajući od dana objave.

Punomoćnik poslodavca gosp. I. Gabrilo, izjavljuje da poslodavca, MBL, u smislu odredbe članka 196. st. 2. i članka 199. Zakona o radu, obvezuju odredbe Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske, te da su sva prava i obveze iz rada i po osnovi rada za radnika kada obavlja poslove i radne zadaće za poslodavca zdravstvenog radnika privatne prakse, utvrđena, navedenim Kolektivnim ugovorom, jer je navedeni poslodavac član Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu Hrvatske od 01. prosinca 2001.g., te da je sukladno odredbi članka 208. istog Zakona prijavljen u Registar koji vodi Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva RH.

U svezi navedenog stranka na uvid predočava slijedeću dokumentaciju:

- Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske (NN, 127/06.), dana 27. listopada 2006.g., zaključen između Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, Zagreb, Rugvička 1 i Sindikata zaposlenika na radu kod poslodavaca u privatnoj praksi Hrvatske, Zagreb, Rugvička 1, prema članku 26. citiranog Kolektivnog ugovora, stranke su isti zaključile na vrijeme od tri godine, računajući od dana njegovog stupanja na snagu,

- Potvrdu Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, broj 91/2007., od 11. rujna 2007.g., kojom se potvrđuje da je MBL član Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, Zagreb, Rugvička 1 od 01. prosinca 2001.g. i da je evidentirana u registru Udruge pod brojem 3366, citirana Potvrda, u presliku se prilaže ovom zapisniku te čini sastavni dio zapisnika,

- Ugovor o pristupu u članstvo Udruge zaključen dana 01. prosinca 2001.g. između Udruge i MBL-a, prema kojem Ugovoru zdravstveni djelatnik privatne prakse koji obavlja djelatnost u MBL, prihvaća članstvo u Udruzi prema odredbama istog ugovora; citirani Ugovor; u presliku se prilaže ovom zapisniku, te čini sastavni dio zapisnika.

Člankom 3. Kolektivnog ugovora utvrđeno je da poslodavac, na kojeg se primjenjuju odredbe citiranog Kolektivnog ugovora je fizička ili pravna osoba, za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove samo ako je postao član Udruge.

Člankom 84., 85., 86., 87. i 88. citiranog Kolektivnog ugovora utvrđena je osnovica za obračun plaće, koeficijenti za izračun obračuna plaće, te pojam kalkulativne plaće i primjerene plaće, to jest plaće koja se redovito plaća za jednaki rad (smanjenje ili povećanje plaće razmjerno ostvarenom prihodu u odnosu na pretpostavljeni prihod).

Člankom 59. citiranog Kolektivnog ugovora, između ostalog, utvrđen je godišnji odmor u najkraćem trajanju od 18 radnih dana, te najdužim trajanjem godišnjeg odmora od 30 dana, dok je člankom 64. utvrđeno da se u trajanje godišnjeg odmora uračunava i subota, kao da je dnevni raspored rada radnika raspoređen na šest radnih dana, bez obzira na stvarni raspored.

Uvidom u dokumentaciju vezanu za utvrđivanje trajanja godišnjeg odmora i njegovog rasporeda, utvrđeno je da niti jednom radniku nije utvrđen godišnji odmor u trajanju kraćem od 18 radnih dana,t e da su radnici prvi dio godišnjeg odmora koristili u trajanju od najmanje 12 radnih dana.

U svezi ostvarivanja prava i obveza iz rada i po osnovi rada za radnike koji obavljaju poslove i radne zadaće za poslodavca zdravstvenog radnika privatne prakse, a napose primjene propisa koji reguliraju obračun iznosa plaće radnicima te trajanja godišnjeg odmora, punomoćnih poslodavca, gosp. I. Gabrilo, detaljno se očitovao u pisanom obliku, u bitnome navodeći slijedeće:

- da danom pristupanja poslodavca u članstvo Udruge, istog obvezuju odredbe Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske, u smislu odredbe članka 199. Zakona o radu,

- da je poslodavac od 01. veljače 2000.g. do obvezujuće primjene Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske, to jest do 01. prosinca 2001.g. u domeni ostvarivanja prava i obveza iz rada primjenjivao Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja,

- da se na odnose u sferi plaća privatne prakse i radnika, pa time i MBL-a, primjenjuju odredbe članka 88. Zakona o radu, a ne Zakona o plaćama u javnim službama,

- da su plaće radnicima utvrđuju sustavom primjerene plaće iz članka 88. Zakona o radu, a prema mjerilima i kriterijima, kako je to razrađeno člankom 99. do 102. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske,

- da se Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ne primjenjuje na subjekte privatnog zdravstva, pa tako ni na MBL, jer je donijet za drugo vlasničko područje i od subjekata koji su ovlašteni za njegovo donošenje temeljem Zakona o plaćama u javnim službama (članak 99. citiranog Kolektivnog ugovora, potvrđuje da se navedeni Kolektivni ugovor ne odnosi na zdravstvene radnike privatne prakse, jer je propisano da će se sredstva za ostvarivanje jednakih materijalnih prava radnika na radu u privatnoj praksi, najmanje u obimu koja ostvaruju radnici na radu u subjektima javnog zdravstva, osigurati kroz ugovore koje zdravstveni radnici u privatnoj praksi sklapaju sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje radi provođenja zdravstvene zaštite).

U svezi zatraženog očitovanja o primjeni odredbe članka 33. Odluke o osnovama za sklapanje ugovora sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim radnicima za 2006.g. (NN, 26/06), kojim člankom je utvrđeno da su privatni zdravstveni radnici u zakupu DZ obvezni prilikom  određivanja plaća svojih radnika, usklađivati obračun plaća s odredbama Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, razmjerno visini novčane naknade koja je ugovorena između Zavoda (HZZO) i privatnog zdravstvenog radnika za ugovorene i izvršene zdravstvene usluge, punomoćnik poslodavca, gosp. I. Gabrilo, izjavljuje slijedeće:

- da su Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske i Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja doneseni za različita vlasnička područja, odnosno područje ingerencije vlasnika,

- da radnici na radu u MBL- u ostvaruju prava iz rada temeljem odredaba Zakona o radu i Kolektivnog ugovora donesenog na osnovi tog Zakona, dakle, Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske, dok radnici na radu u javnom sektoru zdravstva ostvaruju plaću i druga prava iz rada i po osnovi rada na osnovi Zakona o plaćama u javnim službama i Kolektivnog ugovora donijetog na osnovi tog Zakona, dakle, Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

- da odredba članka 33. gore citirane Odluke koja upućuje na primjenu Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, odnosno usklađivanje obračuna plaće razmjerno visini novčane naknade koja je ugovorena između Zavoda (HZZO) i privatnog zdravstvenog radnika za ugovorene i izvršene  zdravstvene usluge, isključuje članstvo u Udruzi, jer je člankom 199. Zakona o radu propisano da člana Udruge obvezuje primjena Kolektivnog ugovora za djelatnosti zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske,

- da se plaće i druga materijalna prava koja radnici ostvaruju radom kod poslodavca, MBL, ostvaruju prema mjerilima i kriterijima iz Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske u obimu, prema ekonomskoj snazi poslodavca, a kako se ekonomska snaga mijenja, mijenjat će se i obim prava radnika – primjena načela „međuzavisnosti troškova i prihoda“.

                Punomoćnik poslodavca, gosp. I. Gabrilo, ovom prilikom posebno ističe nedostatak legitimnosti Sindikata javnih službenika i namještenika, osnovan od tih službenika i namještenika, prema odredbama Zakona o državnim službenicima i namještenicima za zastupanje radnika drugog vlasničkog područja u zaštiti interesa iz domene radnih odnosa – privatnog zdravstva, nastupajući prema pravnim pravilima koja vrijede za njihovo vlasničko područje – javno zdravstvo.

Zapisnik je stranci pročitan, nakon čitanja stranka izjavljuje da na isti nema primjedbi, te ga vlastoručno potpisuje.

Zapisnik je sastavljen u 2 primjerka od kojih se 1 primjerak uručuje stranci.

Dovršeno u 14,30 sati.

Za stranku                           Viši inspektor rada:

I. Gabrilo, dipl. iur.                          P.K., dipl. iur.

* * * * *

Uvodni komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

                Nezavisno od činjenice što je dana 09.08.2007.g. stupio na snagu Pravilnik o uvjetima i postupku za davanje u zakup DZ i ljekarničkih zdravstvenih ustanova, objava NN, 90/07. i što je time, dan prije, tj. 08.08.2007.g. prestao važiti Pravilnik ….iz 1996.g., DZ je 20 dana nakon toga, zdravstvenom radniku privatne prakse, članu Udruge, koji obavlja djelatnost dr. opć/obiteljske medicine u zakupu otkazao ugovor o zakupu, pozivom na odredbe članka 10. nepostojećeg Pravilnika.

                Naime, članak 10. bivšeg Pravilnika davao je ovlasti Upravnom vijeću DZ raskinuti ugovor o zakupu zakupcu, kada zakupac navrši 65 godina života i najmanje 20 g staža osiguranja. Automatizmom, ta činjenica povlačila je i raskid ugovora sa HZZO-om a teoretski i prestanak obavljanja privatne prakse, po članku 151. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

                S obzirom na činjenicu da je za isti osnov, članak 152. Zakona o zdravstvenoj zaštiti dao ovlast ministru zdravstva donijeti odluku o prestanku privatne prakse po sili zakona i da je članak 5. Odluke o ugovaranju zz dao ovlast HZZO-u ne sklopiti ugovor o provođenju zz ili raskinuti ugovor, ministar zdravstva je u novom Pravilniku od takve mogućnosti razvlastio DZ. To drugim riječima znači, da će ubuduće zdravstvenom radniku privatne prakse kada navrši 65 g života i 20 g staža osiguranja prestati zakup samo u onom slučaju, kada i ako  ministar zdravstva donese rješenje u smislu članka 152. stavak 3. Zakona o prestanku privatne prakse. Ministar zdravstva će postupiti u smislu citiranih propisa samoinicijativno u sklopu provođenja  politike Vlade RH ili na inicijativu HZZO-a, kada nije sklopio ili je raskinuo ugovor o provođenju zz. sa dr. med./dr. stom. Na ovaj način potvrđuje se logika u pristupu ovom problemu na opisani način, jer je bilo nelogično i politički neoportuno slati u mirovinu dr. med./dr. stom. voljom Upravnih vijeća DZ, pa ih onda zvati u „pomoć“, kada se iskristalizira da u turističkim područjima nedostaju doktori??

                Zbog rečenog, Udruga je pomogla svom članu i napisala podnesak DZ-u u kojem je naglasila da DZ nije imao ovlasti donijeti odluku o raskidu ugovora o zakupu, zbog opisanog razloga, tj. da je DZ zlorabio/uzurpirao ovlasti ministra i članka 152. Zakona i … pa je slijedom toga Udruga naglasila da je  rješenje DZ-a nezakonito.

                Kako bi upoznali Ministarstvo zdravstva sa činjenicama načina provođenja Pravilnika, primjerak podneska DZ-u  dostavljen je na znanje Ministarstvu zdravstva. 

- - - - - -

DZ

Primorsko goranske županije

                                               Ordinacija opće med.

                                               I.I., dr. med.

Predmet: Dostava Odluke o raskidu ugovora o zakupu jedinice zakupa, temeljem članka 152. stavak 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti

                Sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti članka 152. zbog ispunjavanja zakonskih uvjeta za prestanak obavljanja privatne prakse zakupom u DZ PGŽ Upravno vijeće DZ PGŽ na sjednici održanoj 23. kolovoza 2007.g. donijelo je Odluku o raskidu Ugovora o zakupu jedinice zakupa broj: 01-292/5-98 zaključenog 16.12.1998.g. sa danom kojeg odredi Ministarstvo, kao danom obavljanja privatne prakse zakupom u DZ.

                Temeljem predmetne Odluke o privitku obratiti ćemo se Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi sa zamolbom o izdavanju rješenja o prestanku obavljanja privatne prakse zakupom u DZ PGŽ po sili zakona sukladno članku 152. stavak 1. točka 6. i stavku 2. i 3.

                Sa poštovanjem.

                                               Ravnateljica

- - - - -

DZ

Primorsko goranske županije

Upravno vijeće

                Na temelju članka 10. Pravilnika o uvjetima za davanje u zakup zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite i lječilišta (NN, 6/96., 29/97., 1/98., 45/99., 121/00., 87/02., 150/02. i 7/03.) i članak 19. Statuta DZ Primorsko goranske županije u svezi prestanka obavljanja privatne prakse zakupom u DZ Primorsko goranske županije, Upravno vijeće  DZ Primorsko goranske županije na sjednici održanoj dana 23. 08. 2007.g. donijelo je

O D L U K U

o raskidu Ugovora o zakupu jedinice zakupa

1.            Raskida se Ugovor o zakupu jedinice zakupa na lokalitetu xx, broj xx, od xx, zaključen između DZ, pravnog prednika DZ Primorsko goranske županije kao zakupodavca i xy, dr. med., kao zakupca sa danom kojeg rješenjem utvrdi Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi kao danom prestanka obavljanja privatne prakse zakupom u DZ PGŽ u osnovnoj mreži po sili zakona, sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti članak 152. stavak 3. zbog navršenih 65 godina života i 20 godina staža osiguranja.

2.            Zakupac je dužan zakupodavcu predati prostor i opremu iz točke 1. ove Odluke u stanju u kojem je iste preuzeo uzimajući u obzir promjene do kojih je došlo uslijed normalne upotrebe prostora i opreme, o čemu će se sastaviti zapisnik o primopredaji.

Obrazloženje:

                Upravno vijeće DZ PGŽ na sjednici održanoj 23.08.2007.g. po točkom 10. dnevnog reda razmatralo je prijedlog o prestanku Ugovora o zakupu jedinice zakupa broj:xx, zaključenog sa zakupcem xy, dr. med. i DZ, pravnim prednikom DZ PGZ dana xx , zbog navršenih 65 godina života koji time ispunjava uvjete iz članka 152. Zakona o zdravstvenoj zaštiti o prestanku obavljanja privatne prakse u osnovnoj mreži zdravstvene djelatnosti po sili zakona, temeljem rješenja Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i članka 10. stavak 6. Pravilnika o uvjetima za davanje u zakup zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite i lječilišta, jednoglasno donijelo odluku kao u izreci.

                                               Predsjednik UV

- - - - -

Ordinacija opće medicine

I. R., dr. med., spec. opće med.

                                                                                                              DZ PRIMORSKO-

GORANSKE ŽUPANIJE

                               51000 Rijeka

                               Krešimirova 52/a

 

Predmet: Zakonitost Odluke o raskidu Ugovora o zakupu jedinice zakupa od 23.08.2007.g. – osporavam;

 

                Osporavam zakonitost Odluke Naslova o raskidu Ugovora o zakupu jedinice zakupa, na adresi ___, koji sam, kao jedna od  ugovornih  stranaka  dana  16.12.1998.g. sklopio sa DZ Crikvenica, kojeg je pravni slijednik Naslov.

                Odluku o raskidu Ugovora donijelo je nenadležno tijelo. Time, Upravno vijeće DZ, u ovom predmetu n e m a  aktivnu legitimaciju za donošenje predmetne odluke.

 

O b r a z l o ž e n j e:

 

                Nije sporno, da sam Ugovor o zakupu jedinice zakupa u objektu/zgradi na adresi Kotorska bb, Crikvenica, sa tadašnjim DZ Crikvenica sklopio dana 16.12.1998.g.

                Računajući do 08.08.2007.g., DZ je, temeljem odredbi članka 10. stavak 4. Pravilnika o uvjetima za davanje u zakup zdravstvenih ustanova primarne zz i lječilišta, NN, 6/96., 29/97., 1/98., 45/99., 121/99., 112/00., 87/02., 150/02. i 7/03.  imao ovlasti raskinuti Ugovor o zakupu jedinice zakupa, kad – citat: „zakupac ostvari pravo na mirovinu prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju, a najkasnije kad navrši 65 g života i 20 godina staža osiguranja“.

                To pravo,  DZ  i z g b u b i l i    su donošenjem novog Pravilnika o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova DZ i ljekarni, NN, 80/07., od 01.08.2007.g., koji je stupio na snagu 09.08.2007.g.

                Zakupni odnos zdravstvenih radnika privatne prakse, koji su uključeni u Osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti iz članka 35. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, NN, 121/03. i 85/06. (u daljnjem tekstu: Zakon)  p r e s t a j e , računajući  od 09.08.2007.g. samo ako:

•             zdravstveni radnik privatne prakse ne sklopi Ugovor ili raskine Ugovor sa HZZO-om o provođenju zz, bez obzira na godine života i uvjet broja godina mirovinskog staža i

•             ako nastupe okolnosti iz članka 151. Zakona:

1.            odjavom,

2.            po sili zakona i

3.            rješenjem ministra nadležnog za zdravstvo.

Zdravstvenom radniku privatne prakse može prestati/ukinuti status privatnika kada navrši 65 g života i 20 g staža osiguranja, samo na osnovi rješenja ministra zdravstva i socijalne skrbi.  Odredbom članka 152. stavak 3. istog Zakona propisano je, da rješenje o prestanku obavljanja privatne prakse po sili zakona donosi ministar nadležan za zdravstvo, ne i Upravno vijeće DZ. Ako HZZO ne sklopi ugovor/slijedeće razdoblje, jer je zdravstveni radnik privatne prakse stekao uvjet za prestanak privatne prakse po sili zakona, pozivom na odredbe članka 5. Odluke o ugovaranju zz, NN, 142/06., HZZO obavještava o toj činjenici Ministarstvo zdravstva koje donosi rješenje o prestanku privatne prakse po sili zakona, u smislu članka 152. stavak 3. Zakona. Time, ubuduće, politiku provođenja zdravstvene zaštite provodi samo ministar zdravstva i socijalne skrbi ne i upravna vijeća domova zdravlja.

Z a k l j u č a k

Postupanje Naslova, kako je opisano u ovom podnesku/predmet  je zlouporaba prava i eklatantno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

Dostavljeno na znanje:               

- ministru zdravstva                                                                      I.  R., dr. med.,

                                           spec. opće medicine

Ovaj podnesak za svog člana sastavila je Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1, tajnik Udruge Ivan Gabrilo, dipl. iur., temeljem članka 171. stavak 2. ZOR-a.

U Zagrebu, 11.10.2007.g.

                                               Tajnik Udruge

                                               Ivan Gabrilo, dipl. iur.

* * * * *

Uvodni  komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

                Član Udruge, koji obavlja djelatnost opće/obiteljske medicine u zakupu, znači kao zdravstveni radnik privatne prakse, uključen u Osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti, došao je na ideju otvaranja savjetovališta za psihološku pomoć? Postavio je pitanje Udruzi, da li je to pravno dozvoljeno/moguće?

                Iz odgovora, čitatelj će razabrati da takvu ovlast/mogućnost nema doktor opće/obiteljske medicine, jer ne ulazi u sastav njegovog zanimanja. Naime, Zakonom o psihološkoj djelatnosti propisano je, da psihološku pomoć pučanstvu, kao vidom zanimanja, mogu obavljati samo psiholozi i to kao zaposlena osoba u zdravstvenoj ustanovi ili psiholog u statusu privatne psihološke prakse. U suprotnom, svaka osoba koja obavlja psihološku djelatnost, a nije psiholog, a nije u radnom odnosu ili ne obavlja privatnu praksu, izlaže se riziku novčane kazne za prekršaj i do 10.000,00 kn.

- - - - -

N.M.D., dr. med.

                                                               UPPZ

                Poštovani gosp. Gabrilo,

                Zakupac sam u općoj/obiteljskoj medicini od kraja 1999.g., od nedavno i spec. obiteljske medicine. Htjela bih uz osnovnu djelatnost otvoriti Savjetovalište za psihološku pomoć, po mogućnosti u istom prostoru koji sam zakupila.

                Kakav je postupak prema Ministarstvu, a kakav prema HZZO-u?

                Na koji način mogu zaposliti još jednog djelatnika za rad u savjetovalištu? Može li to biti penzioner i na koji način?

                Postoji li bitna razlika u postupku ako sjedište savjetovališta ne bude ambulanta nego neka druga adresa (privatni stan npr.).

                Moram napomenuti da je prostor ambulante vlasništvo općine dato DZ-u Splitsko-dalmatinske županije na korištenje, dokle god tu bude zdravstvena djelatnost, tj. ambulanta. Prema tome, zakupinu plaćam HZZO-u, zar ne?

                Unaprijed zahvaljujem,

                S poštovanjem,

                N.M.D.

- - - - -

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, Tel/faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

 

Broj:    /2007.

Zagreb,  22. 09. 2007. g.

 

                                                                                                              Ordinacija opće medicine

                                                                                                              Mr.sc. N. M. Đ., dr. med.

 

                Poštovana,

                Na Vaša pitanja odgovaram kako slijedi:

1.            Htjela bih uz osnovnu djelatnost otvoriti savjetovalište za psihološku pomoć,  da li mogu i kakav je postupak prema Ministarstvu, a kakav prema HZZO-u?

S obzirom na činjenice:

•             da ste dr. opće/obiteljske medicine, možete obavljati poslove svog zanimanja/struke koja je navedena u Vašoj licenci – izričita odredba članka 15. Zakona o liječništvu,

•             da obavljate poslove u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini, kako je propisano člankom 26. stavak 2. Zakona o zz,

•             to je Vaš sadržaj rada utvrđen odredbom članka 25. istog Zakona (praćenje zdravstvenog stanja, sprečavanje i otklanjanje bolesti, liječenje i rehabilitacija bolesnika, preventivna zz rizičnih skupina, savjetovanje – zdravstveno prosvjećivanje i…),

smatram da ne možete obavljati djelatnost psihološke pomoći pučanstvu (ušli bi u područje druge struke/zanimanja).

Psihološku pomoć pučanstvu, kao vidom zanimanja, mogu se baviti samo psiholozi – izričita odredba članka 5. i 6. Zakona o psihološkoj djelatnosti, NN, 47/03. i to kao zaposlena osoba u odgovarajućoj ustanovi ili u privatnoj psihološkoj praksi. Privatnu psihološku praksu može obavljati psiholog, koji ispuni uvjete iz članka 12. citiranog Zakona. Odobrenje privatne psihološke prakse daje Hrvatska psihološka komora.

Zdravstvene ustanove tipa poliklinike, koje su registrirale određene medicinske struke pa i medicinu rada  i/ili zdravstvene ustanove za medicinu rada, zbog medicine rada mogu zaposliti psihologa, radi izvršenja cjelovitih zadaća, koje su propisane posebnim pravilnicima za ocjenu zdravstvene sposobnosti  građana, za koje se traži posebna zdravstvena sposobnost za određeno radno mjesto, za određeno pravo – npr. držanje i nošenje oružja, za određeno zanimanje i sl. Takva osoba u zdravstvenoj ustanovi ima status zdravstvenog suradnika iz članka 124. Zakona o zz. Njegova zadaća u zdravstvenoj ustanovi nije pružanje psihološke pomoći, već utvrđivanje njegovog psihološkog stanja, u odnosu na propisane kontraindikacije za realizaciju određenog prava. Rezultat njegovog rada primjenjuje specijalist medicine rada prilikom izdavanja/uskraćivanja uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti.

Skrećem Vam pozornost da je odredbom članka 58. Zakona propisana novčana kazna za prekršaj od 300,00 – 10.000,00 kn za pravnu i fizičku osobu, ako psihološku djelatnost obavlja suprotno odredbama Zakona.

2.            Na koji način mogu zaposliti još jednog djelatnika za rad u savjetovalištu?

Ako ste mislili na savjetovalište iz odgovora pod 1., tada Vam ne mogu odgovoriti, jer je sve rečeno pod 1. Ako, u okviru preventivnih djelatnosti obavljate prosvjećivanje građana glede zaštite njihovog zdravlja, tada možete angažirati i penzionera, kolegu iste struke (doktor opće/obiteljske medicine).

Srdačno Vas pozdravljamo.

                                                                                              Tajnik Udruge                                  Ivan Gabrilo, dipl. iur. 

* * * * *

PITANJA I ODGOVORI

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-fareast-language:EN-US;}

Vi pitate, odgovara Vam I. Gabrilo, dipl. iur.

Nastavak na pitanja iz prethodnog broja Časopisa

110. pitanje: Ravnatelj DZ posebnim rješenjem utvrđuje dežurstvo/pripravnost zdravstvenim radnicima privatne prakse u zakupu. Njegovo rješenje je naređujuće – imperativne, ne dispozitivne prirode. Da li se moram povinuti takvom rasporedu rada, s obzirom da sam ja poduzetnik i da slobodno odlučujem o obavljanju poslova iz svoje registrirane djelatnosti?

Odgovor: Da. Ravnatelj DZ ima ovlasti rješenjem utvrditi raspored dežurstva/pripravnosti za područje DZ, te Vas, kao zdravstvenog radnika privatne prakse koji je uključen u Osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti (u daljnjem tekstu: Mreža) uključiti u raspored. Njegovo rješenje ima karakter naređujuće/imperativne norme, ne dispozitivne. To znači da to rješenje Vi morate izvršiti pod prijetnjom sankcija.

111. pitanje: Na koju sankciju Vi mislite?

Odgovor: Sankcija raskida ugovora o pružanju zdravstvene zaštite osiguranicima HZZO-a iz djelatnosti Vaše ordinacije. Naime, potpisom ugovora sa HZZO-om Vi ste preuzeli obvezu izvršenja svih općih akata HZZO-a, pa tako i Pravilnika o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama, Pravila i općih uvjeta ugovaranja primarne, sekundarne i tercijarne razine zz i …

Za kršenje/neprovedbu taksativno navedenih općih akata, potpisom ugovora ste pristali na ugovorene sankcije, pa između nabrojenih i na raskid ugovora.

Sukladno tome, efekti naredbe ne suspendiraju poduzetničku slobodu zdravstvenog radnika, privatnika, jer je on potpisom Ugovora, prihvatio takvu obvezu, pa time i uvjetno rečeno i naredbu trećeg. Zdravstveni radnik privatne prakse je potpisom ugovora na ravnatelja prenio dio svojih ovlasti. Uvjetno rečeno, on ga je ovlastio – dao mu je punomoć za zastupanje u kreiranju/utvrđivanju rasporeda dežurstva/pripravnosti.

Taj “treći” je de facto ravnatelj DZ koji samo prema HZZO-u izvršava preuzetu obvezu organizacije zdravstvene službe na području koje “pokriva” DZ. Time de facto ravnatelj DZ izvršava i obvezu staranja o funkcioniranju primarne razine zz u nadležnosti grada/općine u kojem subjekt zz provodi zdravstvenu zaštitu, a i prema vlasniku, a to je županija/grad Zgb., koji se u svezi funkcioniranja primarne zz pojavljuje kao organizator i supervizor.

112. pitanje: Da li smo  ja i DZ, u duhu i smislu rečenog u odgovorima na 110. i 111. pitanje morali sklopiti poseban ugovor o provođenju dežurstva/pripravnosti?

Odgovor: Da. Na to upućuje primjena odredbi članka 16. stavak 2. Pravila/općih uvjeta ugovaranja primarne, sekundarne i tercijarne razine zz za 2007.g., NN, 11/07.

113. pitanje: Ako DZ i ja nismo sklopili ugovor u smislu odgovora na 112. pitanje, da li to znači da ne moram obavljati dežurstvo/pripravnost?

Odgovor: Ne. To ne znači to. Vi morate obavljati dežurstvo/pripravnost, jer je Vaša obveza utvrđena podzakonskim propisom, koji sam naveo u odgovoru na 111. pitanje i općim aktom HZZO-a iz istog odgovora. Naime, ministar zdravstva i socijalne skrbi propisao je radno vrijeme u zdravstvenim ustanovama i ordinacijama privatne prakse koje su uključene u Mrežu, temeljem ovlasti propisanih odredbom  članka 157. Zakona o zz.

114. pitanje: Ako je točno ono što ste naveli u odgovoru na prethodno pitanje, nameće se onda pitanje, kakva je onda pravna snaga ugovora koji sam trebala sklopiti sa DZ?

Odgovor: Tim ugovorom trebali ste utvrditi detalje n a č i n a izvršenja Vaše obveze sudjelovanja u dežurstvu/pripravnosti. Vaša obveza utvrđena je podzakonskim propisom, temeljem izričite odredbe Zakona. Znači, obveza izvršenja nije sporna, bez obzira da li ste ili niste  sklopili poseban ugovor.

115. pitanje: Tko osigurava novčana sredstva DZ-u za dežurstvo/pripravnost?

Odgovor: DZ-u, za provođenje dežurstva/pripravnosti u smislu opisa iz odgovora na 110. i 111. pitanje osigurava HZZO. Naime,  odredbom članka 16. stavak 3. Pravila/općih uvjeta propisano je da sredstva DZ-u  za novčanu naknadu zdravstvenim radnicima privatne prakse za obavljeno dežurstvo/pripravnost  osigurava HZZO u okviru ugovorenih sredstava za tu djelatnost.

116. pitanje: Da li se naknade za dežurstvo obračunavaju izvršitelju u bruto iznosu?

Odgovor: Novčani iznosi  za isplatu naknade za dežurstvo/pripravnost obračunavaju se u bruto iznosu, jer je člankom 156. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano da naknada za rad u dežurstvu/pripravnosti čini sastavni dio plaće. Sukladno tome, svaka obračunata kuna/lipa naknade mora slijediti pravnu sudbinu plaće.

Prema odredbama članka 90. stavak 5. ZOR-a – pročišćeni tekst  propisano je: “Plaća se uvijek iskazuje u bruto iznosu”.

117. pitanje: Možete li navesti/opisati  definiciju dežurstva i pripravnosti?

Odgovor:  Da. Dežurstvo, prema članku 156. stavak 2. Zakona o zz je: „poseban oblik rada kada radnik mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi, odnosno trgovačkom društvu, nakon redovitog radnog vremena, ali počinje iza 1. ili 2. smjene, a završava početkom rada 1. smjene“. Pripravnost, prema istom članku stavak 4. Zakona je:  „poseban oblik rada, kada radnik ne mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi, ali mora biti dostupan radi obavljanja hitne medicinske pomoći“.

118. pitanje: Da li naknada za dežurstvo/pripravnost ima karakter/pravnu težinu plaće?

Odgovor: Da. Odredbom članka 156. stavak 3. i 5. Zakona o zz propisano je: „naknada za dežurstvo/pripravnost, koja se plaća u paušalnom iznosu, sastavni je dio plaće“

119. pitanje: Ako je naknada za dežurstvo/pripravnost sastavni dio plaće radnika, to znači da se  na teret te/takve plaće I. bruto obračunavaju doprinos za MO,  te porez/prirez?

Odgovor: Da. Plaća (dežurstvo/pripravnost = isti pravni tretman), prema svom pojmovnom pravnom značenju znači obračunati iznos naknade/vrijednosti rada koji u sebi sadrži, obračunati doprinos za MO, osnovni osobni odbitak, porez, obračunat po propisanim stopama, te prirez obračunat na iznos poreza, ako je propisan i na kraju neto iznos plaće ili dohodak od nesamostalnog rada izvršioca takvog rada.

120. pitanje: Da li se na iznos naknade za dežurstvo/pripravnost obračunavaju i doprinosi “na” plaću?

Odgovor: Da. Obračunati iznos naknade za dežurstvo, glede plaćanja doprinosa, slijedi pravnu sudbinu plaće.

                121. pitanje: Što to u praksi znači?

Odgovor: To znači, na obračunati iznos naknade za dežurstvo/pripravnost = I. bruto, obračunavaju se i doprinosi “na” plaću, u smislu članka 29. i 30. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja (17,20 %, tj. 15,00 % za ZO, 0,50 % za ozljedu na radu i 1,70 % za zapošljavanje), pozivom na odredbe članka 156. Zakona o zz,  jer taj/takav doprinos poslodavac/isplatitelj obračunava na teret svojih posebnih sredstava. Ako je to za njega trošak, a je, on mora kroz prihod – cijenu rada  osigurati sredstva za taj trošak (načelo međuzavisnosti troška i primitka).

122. pitanje: Koliko sam shvatila, doprinosi “na” plaću terete moja posebna sredstva?

Odgovor: Da. Dok se doprinos za MO obračunava na teret plaće,da bi radnik iz toga ostvario buduće pravo, pri čemu doprinos ima karakter premije osiguranja, prema pravnim pravilima obveznog prava, doprinosi za zdravstveno osiguranje, ozljede na radu i za zapošljavanje obračunavaju se “na” osnovicu, a to je plaća radnika – I. bruto, na teret troškova poslovanja poslodavca.

123. pitanje: Da li se doprinosi “na” plaću  priznaju u poslovne rashode poslodavca?

Odgovor: Da. Prema odredbama članka 21. stavak 6. Zakona o porezu na dohodak, obračunati doprinosi “na” plaću smatraju se porezno priznatim  rashodima poslodavca.  

Nastavak na istu temu sa izračunom dežurstva/pripravnosti – u slijedećem broju „Časopisa“

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-fareast-language:EN-US;}

 

IZ RADA UDRUGE

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, Tel/faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Broj: __/07.

Zagreb,  14.07.2007.g.

Z A P I S N I K

sa sastanka Predsjedništva  Skupštine Udruge održanog  14.07. 2007.g, s početkom u 11,00 sati u Samoboru, u restaurantu „Samoborska klet“, Samobor, Trg Kralja Tomislava 7, u nazočnosti predsjednika,   Željka Bakra, dr. med.  spec. opće medicine,  te članova, Mihaela Mahnika, dr. stom. spec. oral. kir., mr.sc. Blagutina Tepavčevića, dr. stom., Krešimira Muse, dr. med.,  Vladimira Bauera dr. med., spec. neurologa, mr.sc. Verice Pavičić Beljak, spec. med. biokemije, Mire Mađerčić, mr.ph. i xx,   te tajnika Udruge Ivana Gabrila, dipl. iur, i financijskog savjetnika Ante Gabrila, dipl. oec.

Izostanak su ispričale Viktorija Galović, dr. med., spec. interne med., Josipa Rodić, dr. med., spec. opće/obiteljske med. i Milica Lojović – Tonković, dr. med., spec. ginekolog

                Predsjednik Predsjedništva  Skupštine Udruge dr. Željko Bakar pozdravio je nazočne, konstatirao kvorum i predložio slijedeći

D n e v n i     r e d:

1.            Razmatranje Izvješća tajnika Udruge o rezultatu poslovanja Udruge u razdoblju I - VI/2007.g., s analitičkim prikazom podataka i usporedbom sa podacima iz Završnog računa Udruge za 2006.g., te Planom za 2007.g.

Izvješće, koje je u pismenoj formi, kao promemorija dostavljeno članovima uz poziv,   prezentirali su financijski savjetnik i tajnik Udruge.

2.            Donošenje odluke o usvajanju Periodičnog obračuna za razdoblje I-VI/07.prema prijedlogu tajnika Udruge, a sukladno podacima iz Izvješća, pod točkom 1. dnevnog reda

Prijedlog Odluke za donošenje, u tekstu koji je dostavljen članovima uz poziv, prezentirao je tajnik Udruge.

3.            Razmatranje prijedloga Pravilnika o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova DZ i ljekarničkih zdravstvenih ustanova za donošenje od strane ministra zdravstva i socijalne skrbi RH, temeljem ovlasti, kako je propisano člankom 75. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (stupanjem na snagu Pravilnika, nakon donošenja, prestao bi važiti Pravilnik .. .NN, 6/96., i…NN, 7/03.)

Prijedlog Pravilnika, koji je članovima dostavljen u preslici uz poziv, zajedno sa komentarom i s prijedlogom izmjena i dopuna, koje su dostavljene Ministarstvu,  u ime Udruge, interpretirao je tajnik Udruge.

4.            Razno. 

Rad sjednice:

Ad 1.

 Razmatranje Izvješća tajnika Udruge o rezultatu poslovanja Udruge u razdoblju I - VI/2007.g., s analitičkim prikazom podataka i usporedbom sa podacima iz Završnog računa Udruge za 2006.g., te Planom za 2007.g.

Članovima Predsjedništva podatke iz Izvješća, koje im je dostavljeno uz poziv, prezentirali su  financijski savjetnik i tajnik Udruge, te detaljno interpretirali svaku stavku Izvješća.

Mr.sc. Blagutin Tepavčević ponovno je pohvalio službu Udruge, koja vodi poslovanje i čiji se financijski rezultat očituje u rezultatu, kako je iskazan u Izvješću. Dao je naglasak na činjenici, da je u 29 godina poslovanja, Udruga svake godine realizirala dobit – suficit u poslovanju. Pored navedene činjenice, naglasio je dr. Tepavčević, značajna je činjenica da u zadnjih cca 7 godina, Udruga pored prihoda od članarine, skoro u istom iznosu realizira i prihod od tzv. gospodarskih djelatnosti. Prihod s tog osnova pokriva plaće zaposlenih u Udruzi. Iz tog razloga, mjesečni iznos članarine, može „pokrivati“ troškove poslovanja, jer se sa prihodom od gospodarskih djelatnosti polučuje takoreći 100% veći iznos prosječne članarine, ako prihod Udruge ocjenjujemo kroz taj aspekt. U tom smislu je i Statut naglasio svrhu obavljanja gospodarskih djelatnosti, kao oblik sporednih djelatnosti, u odnosu na osnovne djelatnosti Udruge.

Pod tom točkom dnevnog reda članovi Predsjedništva raspravljali su i o potrebi povećanja poslovnog prostora Udruge, kako bi Udruga mogla zaposliti nove radnike, poglavito osigurati zamjenu i/ili jedno vrijeme paralelni rad s tajnikom Udruge.

Raspravljajući o kupnji novih prostorija, članovi Predsjedništva su istakli važnost odabira lokacije, koja će omogućiti relativno jednostavan pristup novoj poslovnoj adresi, mogućnost parkiranja i…, računajući na one članove, koji dolaze u Zagreb iz drugih mjesta RH. Naime, članovi su istakli izvrsnost postojeće adrese sjedišta rada Udruge u Zagrebu, u odnosu na naprijed navedene kriterije.

Rezimirajući rečeno, članovi Predsjedništva jednoglasno su prihvatili Izvješće o poslovanju Udruge za razdoblje I-VI/07.

Izvješće iz prethodnog stavka čini sastavni dio ovog Zapisnika.

Ad 2.

Donošenje odluke o usvajanju Periodičnog obračuna za razdoblje I-VI/07.prema prijedlogu tajnika Udruge, a sukladno podacima iz Izvješća, pod točkom 1. dnevnog reda.

Na osnovi podataka iz Izvješća iz prethodne točke, članovi Predsjedništva su jednoglasno donijeli Odluku o usvajanju Periodičnog obračuna Udruge za razdoblje I-VI/07., prema datom prijedlogu.

Odluka iz prethodnog stavka čini sastavni dio ovog Zapisnika.

Ad 3. 

Razmatranje prijedloga Pravilnika o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova DZ i ljekarničkih zdravstvenih ustanova za donošenje od strane ministra zdravstva i socijalne skrbi RH, temeljem ovlasti, kako je propisano člankom 75. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (stupanjem na snagu Pravilnika, nakon donošenja, prestao bi važiti Pravilnik .. .NN, 6/96., i…NN, 7/03.)

Primjedbe Udruge na prijedlog Pravilnika u cijelosti su objavljene u Časopisu „PP“ br. 3/2007. u srpnju 2007.g.

Članovi Predsjedništva su jednoglasno prihvatili sve iskazane primjedbe Udruge, te prijedloge i mišljenja za drugačijim rješenjima u prijedlogu Pravilnika za donošenje, koje je Udruga dostavila Ministarstvu zdravstva u postavljenom  roku.

Ad 4.

Pod točkom razno, nije bilo predmeta za razmatranje.

 

Zapisnik vodio                     Predsjednik Predsjedništva

 

Ivan Gabrilo,           dipl. iur.            Željko Bakar, dr. med.

                                                spec. opće/obiteljske med.

 

* * * * *

PRILOG UZ ZAPISNIK SA SJEDNICE PREDSJEDNIŠTVA SKUPŠTINE UDRUGE, KOJA JE ODRŽANA 14.07.2007.G.

 

I Z V J E Š Ć E

O REZULTATU POSLOVANJA UDRUGE ZA RAZDOBLJE  I –VI/  2007. GODINE S ANALITIČKIM I SUBANALITIČKIM PODACIMA

 

Točka 1.

 

RAČUN PRIHODA

 

 

I. Ukupan prihod                                            989,990,00  kn

 

Kada uspoređujemo  realizirani UP u  odnosu na istu veličinu istog razdoblja prethodne godine, možemo konstatirati:

 

Udruga je realizirala   UP sa  cca 4,67%-više ili za cca 44.194,00  kn  (989.990,00  : 945.796,00  kn UP/I-VI/06).

 

Ako usporedimo UP ovog razdoblja u odnosu na realizirani UP po završnom računu za 2006.g. možemo konstatirati da je Udruga  realizirala 51,33%  UP/2006. g. ili cca 1,33 %-tni poen više od prosjeka/godina,  godina svedena na 6 mjeseci. Drugim riječima, Udruga je realizirala 101,33% UP ostvarenog za razdoblje I-VI/06., svedeno na iznos prosječni iznos/mjesec x 6.

 

Ako usporedimo UP sa Planom za 2007. g. možemo  konstatirati da je Udruga realizirala cca 6,22% veći UP od planiranog UP/2007 .g. svedeno na 6 mjeseci (za cijelu godinu 1,864.000 ,00kn)

 

 

Od toga:

 

1. Prihod od članarina, upisnina izno-

    si i čini  

                                                               550.490,00 kn

što čini 55,60% UP, a realiziran je  prosječno sa 92.676,00 kn/mjesec. U odnosu na isto  razdoblje prethodne godine, Udruga je realizirala cca 2.508,00  kn veći UP za taj osnov ili,  za  cca  0,45 % više.

 

Ako usporedimo prihod s planiranim iznosom za 2007. g. svedeno na 6 mjeseci možemo konstatirati prebačaj Plana za cca 8,57 % više ili za 43.490,00 kn.

 

 

2. Od gospodarskih djelatnosti

    Udruge                                           439.500,00  kn

 

  i čini 44,39 % UP.

 

Iznos ukupnog prihoda od gospodarskih djelatnosti veći  je od realiziranog UP za isto razdoblje prethodne  godine  i to za cca 10,47% ili za cca 41.686,00 kn. U odnosu na plan, možemo konstatirati da je Udruga  realizirala prihod za ovaj osnov sa cca 3,41% više od plana/godina  svedeno na 6 mjeseci, ili za 14.500,00  kn više.

 

Prihod za taj osnov realiziran  je za :

 

             izrade osnivačkih akata za  zdravstvene ustanove,

 

             za objavu reklama,

 

             za izradu različitih rješenja, odluka, ugovora i sl. za primjenu KU,

 

             prihod iz Ugovora o poslovnoj suradnji  sa članovima/cama za obavljanje knjigovodstvenih i kadrovsko-pravnih poslova,

 

             i drugo.

Realizirani rast prihoda s tog naslova pravda se povećanjem narudžbi za usluge s tog osnova, nezavisno od toga, što se registrira pad narudžbi za izradu akata za osnivanje zdravstvenih ustanova, jer se osjeća popunjenost Mreže i pad interesa, prilagođen kupovnoj moći građana       

 

 

 

Točka  2.

 

RAČUN RASHODA

 

II.   UKUPNI RASHODI                 704.035,00 kn

 

i čine 71,11% UP. To znači da  smo na svakih 100 kn realiziranog UP imali 71,11 kn  troškova – povećanje troškova u jedinici naplaćene usluge od 100,00 kn za cca 1,13 kn u odnosu na prošlogodišnje razdoblje  (69,92 kn troška u odnosu na UP za I.–VI.06., a 69,98  kn troška  na 100,00 kn UP, prema Periodičnom obračunu I-VI/05.)

 

Ukupni rashodi povećani su za cca 6,50%, u odnosu na  realizirane ukupne rashode iz poslovanja za isto razdoblje prethodne godine (661.309,00  kn).

 

U odnosu na Plan za 2007. g. poslovni rashodi realizirani su sa 77,61%/Plan za I-VI/07., ili možemo konstatirati  da su realizirani sa smanjenjem  za cca 22,39%-tnih poena manje ili za 203.000,00 kn (planirano 907.000,00 za 6 mjeseci poslovanja u 2007.g.).

 

 

a) Materijalni rashodi              306.080,00 kn

 

Materijalni rashodi povećani su  za cca 5,15 %  ili za cca 15.000,00 kn, u odnosu na realizirane materijalne rashode za  isto razdoblje prethodne godine.

 

Uspoređujući ovaj podatak sa planiranim iznosom za isti osnov  za  2007.g. (390.000,00 kn) možemo zaključiti da je Udruga realizirala te rashode sa  smanjenjem u iznosu od  cca 84.000,00 ili sa cca 27,45  % -tnih poena, odnosno da su realizirani rashodi za osnov pod a) ostvareni sa 78,46 % planiranog iznosa za isto obračunsko razdoblje (390.000,00 kn = plan za 6 mj. 2007.g.)

 

Od toga:

 

             za kupnju materijala                         12.558,00 kn

(u prethodnoj godini za isto razdoblje realizirano je 27.513,00 kn, 2005.g. 7.514,00 kn a isto razdoblje 2004 .g.  18.202,00 kn)

 

             troškovi energije                                2.442,00  kn

smanjeni su  za cca 12 %-tnih poena (u prethodnoj godini za isto razdoblje realizirano je 2.775,00 kn, 2005.g. 2.493,00 kn troška, u 2004.g.  3.411,00 kn, a 2003.g. za isto razdoblje 2.090,00  kn)

Podaci u zagradi upućuju na zaključak da je cijena energije stabilna, no varira njena potrošnja. 

 

             troškovi usluga  ili                              277.921,00 kn

pa je time povećan za 3,72 % ili za 9.990,00 kn, ili prosječno za 1.665,00  kn/mjesec   (u prethodnoj godini za isto razdoblje realizirani su sa 267.931,00 kn, 2005.g. sa 330.366,00 kn, 2004.g. sa 369.975,00 kn, a u 2003.g. sa 312.985,00 kn).

 

             ostali troškovi                        13.169,00 kn

i veći su za 0,03  %  od ostvarenih rashoda za isto razdoblje 2006.g.

 

 

 

b) Troškovi za zaposlene                                 361.222,00 kn

 

 Ti troškovi  realizirani su sa povećanjem  3,26 % u odnosu na isti trošak, realiziran za isto razdoblje prethodne 2006. godine (349.792,00 kn, odnosno  2005.g. 310.536,00 kn)

 

 

Od toga:

 

-  Za doprinose “iz” i “na” plaću

   + porez i prirez =                           179.488,00 kn

ili 48,62 % ukupnih troškova za

zaposlene. To znači, da na 100

kn obračunatih troškova za plaće,

Državi se plaća cca 48,62 kn kroz

 doprinose, porez i prirez

 

 - Neto plaće                                    181.734,00 kn

 

  Udruga je za razdoblje I-VI/07 na a conto poreza i doprinosa platila :

 

             za PDV                                                 78.495,00 kn

Ukupni PDV zaračunat je kupcima

bez umanjenja ulaznog PDV-a

 

             za doprinose  “Iz” i “na” plaće 

te poreze i prirez, cca                  179.488,00 kn

 

             za doprinose “iz” i “na” za

dohodak prema ugovoru o

djelu + porez i prirez cca         119.710,00  kn

 

Ukupno:                                           377.693,00 kn

 

ili cca

 

svake 2,62  kune ukupnog prihoda Udruga plaća 1 kn PDV, doprinosa, poreza i prireza = prihod državne riznice, ili cca 75.538,00  kn po osobi – radniku i honorarcu ? ?

 

- Ostali troškovi                                                         0  kn

 

c)  Nematerijalni troškovi                 33.095,00  kn

 

Ovaj trošak realiziran je sa povećanjem od  cca 13,17 % u odnosu na isti trošak ostvaren u 2006.g. kroz isto razdoblje

 

d) Rashodi za investicije                     15.765,00 kn

 

e) Ostali rashodi                                   3.638,00 kn

 

 

Točka  3.

 

 

III. VIŠAK PRIHODA

     NAD RASHODIMA                     285.955,00 kn

 

 

 

RAČUN DOBITI

 

III. DOBIT                                          285.955,00 kn

 

 

Realizirana  dobit za  6 mjeseci 2007. godine veća je za cca 17,97 %,    u odnosu na  realiziranu dobit   za 6 mjeseci 2006. godine (242.395,00 kn, a za I-VI/05. 296.951,00 kn, za 2004.g., koja je iznosila  237.447,00  kn)

 

Realizirana dobit  veća  je  od planiranog iznosa za isto razdoblje 2006.g. svedeno na 6 mjeseci   za  cca 11,4 puta više, ili za 1.200,00 % od planirane dobiti/07, (50.000,00 kn za cijelu godinu).

 

 

Točka 4.

 

Sukladno  članku 17. stavke 4. Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija, o rezultatu poslovanja Udruge, kako je navedeno u ovom Izvješću, Udruga će izvijestiti Državni zavod za reviziju.

 

 

Točka 5.

 

                Predlažem  prihvat ovog izvješća.

 

                Ovo Izvješće stupa na snagu i primjenjuje se danom donošenja Odluke i slijedom toga, a čini sastavni dio periodičnog obračuna  Udruge za razdoblje I – VI  2007.godine.

                                                                                                                                             Tajnik Udruge

 

                                        Ivan Gabrilo, dipl iur., v.r.

 

* * * * *

 

                Ocjenjujući da je Udruga i dalje nastavila s pozitivnim rezultatom poslovanja, što je jasno vidljivo iz prezentiranog Izvješća, da su se pojedini osnovi stjecanja ukupnog prihoda, ali i poslovnih rashoda kretali u okviru planskih proporcija, članovi Predsjedništva Skupštine Udruge  su jednoglasno prihvatili  prezentirani Izvještaj i donijeli Odluku o usvajanju Periodičnog obračuna za I-VI/2007.g. i to kako slijedi:

 

                Na osnovi odredbi članka 74.  Statuta Udruge od 27.05.2006. godine, respektirajući odredbe članka 1., 12. i 17.  Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija ("NN" 112/93), a  u svezi s odredbom članka 2. Zakona o državnoj reviziji ("NN", br. 70/93), Predsjedništvo Skupštine Udruge  na svojoj sjednici održanoj dana  14.07.2007. godine  u nazočnosti članova navedenih u Zapisniku,     d o n o s i

 

O D L U K U

O USVAJANJU PERIODIČNOG OBRAČUNA UDRUGE  ZA  RAZDOBLJE

I - VI  2007. godine

 

Točka 1.

 

                Usvaja se Periodični obračun Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu Zagreb, (u daljnjem tekstu: Udruga)  za razdoblje I – VI 2007. godine, sukladno citiranim propisima iz uvoda ove Odluke i to kako slijedi:

 

Red.      Naziv osnova     Iznos u kn           Indeks razlike

broj                       za I-VI/07.g.       za I-VI/06.g.       2007/06.

 

 

A. PRIHODI

 

989.990               

915.089               

108,18

                Od toga:                                            

1a/1       Prihodi od članarina i upisnina  

550.490               

539.894               

101,95

1a/2       a)Prihodi od djelatnosti (reklame, popisi, priru-čnik, itd.)

 

 

439.500               

 

373.647               

 

117,62

1a/3       Ostali prihodi     0             1.548     0

 

2.

                B. RASHODI

    bez PDV-a      704.035                661.309                106,46

                Od toga:                                            

2/1.        Materijalni rashodi         306.080                291.603                106,46

                Od toga:                                            

                a) materijal        12.558   7.732     162,41

                b) energija         2.442     2.775     88,00

                c) usluge             277.921                267.931                103,72

                d) ostali troškovi              13.169   13.165   100,03

2/2.        Troškovi za zaposlene   361.222                349.792                103,26

2/3.        Nematerijalni troškovi  33.095   2.000     1654,75

2/4.        Ostali rashodi    3.638     2.056     176,94

3.            C. VIŠAK PRIHODA NAD RASHODIMA   

285.955               

242.395               

117,97

4.            Prosječan broj zaposlenih, a prema odrađenim satima 3             3             100,00

 

              Višak prihoda nad rashodima iz poslovanja Udruge za  razdoblje I-VI 2007. godine  ostaje na žiro računu Udruge kao obrtna sredstva za tekuće poslovanje.

 

          Udruga je realizirala višak prihoda  nad rashodima u 2007. g. sa cca 17 %-tnih poena više u odnosu na realizirani višak prihoda iz poslovanja za 2006.g.

 

Točka 2.

 

                Stanje žiro računa, računajući na dan 30. 06. o.g. iznosio je   419.026,54  kn. 

 

                Na teret  stanja žiro-računa nisu evidentirani troškovi plaće za VI/07., koji su evidentirani u poslovnim rashodima. Plaćanje u korist državne riznice i radnika, umanjiti će stanje žiro-računa prema iskazu, kako je navedeno u prethodnom stavku, za cca 100.000,00 kn.

 

 

Točka 3.

 

                Udruga nije imala ne podmirene obveze, računajući  na dan  30. 06.  2007. godine.

 

Točka 4.

 

Odluka je donijeta jednoglasno pa slijedom iznijetog može proizvoditi pravne učinke.

 

                Odluka stupa na snagu i primjenjuje se danom donošenja.       

 

                Analitički prikaz periodičnog obračuna Udruge prezentirati će se članovima Udruge u posebnom izvješću, kao sastavni dio ove Odluke i objavit će se u Časopisu Privatna praksa u zdravstvu.

 

Predsjednik Predsjedništva Skupštine Udruge

 

                               Željko Bakar,  dr. med. ,                                                              spec.opće med.,

- - - - -

 

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, Tel/faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Broj: ___/07

Zagreb,  13.06.2007.

Z A P I S N I K

sa  sjednice Povjerenstva za odnose vlasnika laboratorija za medicinsku biokemiju u zakupu i izvan zakupa sa HZZO-om, Direkcija Zagreb (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) održane 24.09.2007. godine s početkom u 9,00 sati u prostorijama Udruge, Zagreb, Rugvička 1.

                Sjednici su bili nazočni diplomirani inženjeri medicinske biokemije: Verica Pavičić – Beljak, predsjednica Povjerenstva, dr.sc. Branka Kunović,  Dunja Turner, Nada Fortuna -  Zdilar,  te tajnik Udruge Ivan Gabrilo, dipl. iur. i financijski savjetnik Ante Gabrilo, dipl. oecc.

                Predsjedavajuća Povjerenstva Verica Pavičić-Beljak, predložila je unaprijed objavljeni prijedlog

D n e v n o g   r e d a :

1.            Informiranje o donijetom  Pravilniku o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova DZ i ljekarničkih zdravstvenih ustanova, koji je donio  ministar zdravstva i socijalne skrbi RH, temeljem ovlasti, kako je propisano člankom 75. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Pravilnik je objavljen u NN, 80/07., pa je sukladno članku 40. stupio na snagu 09.08.2007.g.  S tim danom, prestao je važiti Pravilnik .. .NN, 6/96., i…NN, 7/03.

Pravilnik je preko video „zida“ interpretirao tajnik Udruge, s tim, da je sažetak tumačenja pojedinih odredbi dostavljen članovima uz poziv.

2.            Informacija o donijetom Zakonu o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Zakon je objavljen u NN, 79/07., 30.07.2007.g., pa je prema članku 7. istog Zakona stupio na snagu 07.08.2007.g.

Informaciju je prezentirao tajnik Udruge, s tim, da je sažetak tumačenja pojedinih odredbi dostavljen članovima uz poziv.

3.            Informacija o donijetom Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju. Zakon je objavljen također u NN, 79/07., isti dan kao i Zakon iz točke 2., a stupio je na snagu također 07.08.2007.g.

Informaciju je prezentirao tajnik Udruge, s tim, da je sažetak tumačenja pojedinih odredbi dostavljen članovima uz poziv.

4.            Informacija o donijetom Pravilniku o ovlastima i načinu rada kontrolora HZZO-a. Pravilnik je objavljen u NN, 80/07., dana 01.08.2007.g., a stupio je na snagu 09.08.2007.g.

Pravilnik je interpretirao tajnik Udruge, s tim, da je sažetak tumačenja pojedinih odredbi dostavljen članovima uz poziv.

5.            Informacija o donijetom Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o standardima i normativima prava na zz iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Pravilnik je objavljen u NN, 80/07., dana 01.08.2007.g., te je sukladno članku 2. stupio na snagu istog dana.

Pravilnik su interpretirale predsjednica i potpredsjednica Povjerenstva, na osnovi podataka navedenih u Promemoriji (broj postupaka MBL smanjen sa 41 na 34 postupka).

6.            Razno.

Rad sjednice:

Ad 1.

Informiranje o donijetom  Pravilniku o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova DZ i ljekarničkih zdravstvenih ustanova, koji je donio  ministar zdravstva i socijalne skrbi RH, temeljem ovlasti, kako je propisano člankom 75. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Pravilnik je objavljen u NN, 80/07., pa je sukladno članku 40. stupio na snagu 09.08.2007.g.  S tim danom, prestao je važiti Pravilnik .. .NN, 6/96., i…NN, 7/03.

                Komentar pojedinih odredbi Pravilnika, uz tekst Pravilnika, objavljujemo na stranicama rubrike „Novi propisi“ u ovom broju Časopisa.

                Članovi Povjerenstva su jednoglasno prihvatili prezentiranu informaciju.

Ad 2.

Informacija o donijetom Zakonu o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Zakon je objavljen u NN, 79/07., 30.07.2007.g., pa je prema članku 7. istog Zakona stupio na snagu 07.08.2007.g.

Komentar pojedinih odredbi Zakona,  objavljujemo na stranicama rubrike „Novi propisi“ u ovom broju Časopisa.

                Članovi Povjerenstva su jednoglasno prihvatili prezentiranu informaciju.

Ad 3. Informacija o donijetom Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju. Zakon je objavljen također u NN, 79/07., isti dan kao i Zakon iz točke 2., a stupio je na snagu također 07.08.2007.g.

Komentar pojedinih odredbi Zakona,  objavljujemo na stranicama rubrike „Novi propisi“ u ovom broju Časopisa.

                Članovi Povjerenstva su jednoglasno prihvatili prezentiranu informaciju.

Ad 4. Informacija o donijetom Pravilniku o ovlastima i načinu rada kontrolora HZZO-a. Pravilnik je objavljen u NN, 80/07., dana 01.08.2007.g., a stupio je na snagu 09.08.2007.g.

Komentar pojedinih odredbi Zakona,  objavljujemo na stranicama rubrike „Novi propisi“ u ovom broju Časopisa.

                Članovi Povjerenstva su jednoglasno prihvatili prezentiranu informaciju.

Ad 5. Informacija o donijetom Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o standardima i normativima prava na zz iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Pravilnik je objavljen u NN, 80/07., dana 01.08.2007.g., te je sukladno članku 2. stupio na snagu istog dana.

Komentar pojedinih odredbi Pravilnika  objavljujemo na stranicama rubrike „Novi propisi“ u ovom broju Časopisa.

                Članovi Povjerenstva su jednoglasno prihvatili prezentiranu informaciju.

Članovi Povjerenstva istakli su određene nelogičnosti/manjkavosti postojećeg sustava nakon usvojenih promjena broja/strukture laboratorijskih pretraga koje se obavljaju u/za primarnu razinu zdravstvene zaštite. Kao prvo, umjesto da se

 

Ad 6. Razno

 

 

Zapisnik vodio                  Predsjednica Povjerenstva

I. Gabrilo, dipl.iur.                           mr.sc. Verica Pavičić – Beljak,

                                               spec. med. biokemije

- - - - -