Kontakt:

Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu
Rugvička ulica br.1 10000 Zagreb
Tel: 01/6190 001; 6190 003
Fax: 01/6190 005

HNB tečajna lista

Dana
18.08.2018
Srednji
GBP
1
8,276969
USD
1
6,516794
EUR
1
7,412853
Pliva banner
Home
Časopis broj 3/2007

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; font-variant:small-caps; mso-fareast-language:EN-US;} S A D R Ž A J:

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-fareast-language:EN-US;}

                                                                                                                                                                                            Stranica

INTERVJU: 

Velimir Đuras, dr. med., spec. opće/obiteljske medicine iz Varaždina

POSLOVNE OBAVIJESTI

•             Podaci o plaćama u RH , o iznosima neto i bruto plaća za razdoblje I-II/07. - plaće na godišnjoj razini, usporedba rasta plaća u djelatnosti zdravstva RH i rasta „glavarine“, u razdoblju 1997 – 2007.g.;

•             Statistički podaci o korisnicima mirovine, za travanj 2007.g., statistički podaci o prosječnoj plaći/radnik/godina u RH od 1970 – 2006.g i…Za informaciju, dajemo prikaz najave  „novosti“ u mirovinskom sustavu

•             Cjenik usluga u ljekarničkoj djelatnosti  - Odluka Predsjedništva Skupštine Udruge o donošenju Cjenika, sa detaljnim obrazloženjem. Odluka sadrži i cijenu boda, kao najniži izraz vrijednosti za izradu Cjenika usluga svake ljekarne. Uz Cjenik usluga, prezentiramo i model Cjenika koji mora utvrditi svaka ljekarna/ljekarnička ustanova sa vrijednošću boda, koja ne može biti niža od najniže vrijednosti prema odluci Predsjedništva

•             Prijedlog Pravilnika o davanju u zakup dijelova domova zdravlja, lječilišta i ljekarni, kojeg donosi ministar zdravstva. Nakon donošenja/stupanja na snagu prestao bi važiti Pravilnik iz 1996.g.

•             Primjedbe Udruge na Pravilnik ,

•             Promjene u sustavu izdavanja, obnavljanja i oduzimanja odobrenja za samostalni rad liječnika (licence) -   liječnici i  nakon 75. g. života mogu produžiti licencu

PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA

•             Nastavak teme II. dio: Godišnji odmori radnika u privatnoj praksi Hrvatske za 2007.g.

- Objavljujemo i Ugovor o zamjeni zdravstvenog radnika privatne prakse, za vrijeme izbivanja iz ordinacije, npr. i za  korištenja „GO“, zdravstvenog radnika pp koji je uključen u Mrežu osnovne zdravstvene djelatnosti, u smislu članka 148. Zakona o zz

•             Primjena Kolektivnog ugovora glede ostvarenja ostalih materijalnih prava radnika iz  rada, u smislu članka 10. stavak  9. Zakona o porezu na dohodak; Objavljujemo promjene iznosa regresa za GO i „Božićnicu“, te pomoći djetetu. Također objavljujemo novo pravo/radnik, koje Udruga treba ugraditi u Kolektivni ugovor a to je pravo za pomoć obitelji radnika za novorođeno dijete, u visini do iznosa proračunske osnovice

-              Ponovno objavljujemo maksimalne iznose primjerene plaće za zdravstvena zanimanja u privatnoj praksi Hrvatske.

ZAŠTITA INTERESA PRIVATNE PRAKSE

•             Realnost iznosa naknade s kojim tereti DZ zdravstvenog radnika privatne prakse za zamjenu, u smislu članka 148. Zakona o zz

•             Slučaj, kada osiguranik prijavljuje zdravstvenog radnika privatne prakse, jer nije postupao tako i tako, u smislu članka 22. Zakona o zz 

PITANJA I ODGOVORI

IZ RADA UDRUGE

•             Zapisnik sa   sjednice Predsjedništva Skupštine Udruge  od 02. 06. 2007.g.

•             Zapisnik sa   sjednice Povjerenstva za MBL od 19.06.2007.g.

•             Zapisnik sa 4. sjednice Povjerenstva za ljekarničku djelatnost od 26.06.2007.g.



INTERVJU:

PRVA PRIVATNA SPECIJALISTIČKA ORDINACIJA U VARAŽDINU

 

Velimir Đuras, dr. med. – dvanaest godina uspješnog poslovanja ordinacije obiteljske medicine

Slobodno vrijeme ispunjeno filatelijom i aktivnostima u Renault klubu

 

Razgovor: Velimir Đuras, dr. med. Dragutina Rakovca 70, 42000 Varaždin, privatna specijalistička ordinacija opće medicine

 

Obilazak naše lijepe kontinentalne Hrvatske nastavili smo posjetom bivšem glavnom gradu, prekrasnom baroknom dragulju Varaždinu i posjetom našem sugovorniku – liječniku opće/obiteljske medicine dr. med. Velimiru Đurasu.

Porazgovarali smo o radu ordinacije, koja posluje već više od dvanaest godina i iskušenjima s kojima se dr. svakodnevno suočava.

Doktore Đuras, molimo da se uvodno predstavite, te da nam kažete ponešto i o vama osobno, te o Vašoj obitelji. Također Vas molimo da nam kažete kako provodite slobodno vrijeme – imate li koji hobi ili sport kojim se bavite?

Za početak razgovora malo privatnih podataka.

Rodio sam se 1948. u Varaždinu, oženjen sam, supruga Branka je doktorica veterinarske medicine, a nakon dugogodišnjeg rada na poslovima veterinarskog inspektora, sada uživa u zasluženoj mirovini.

Imamo sina, Tihomira, dipl. ekonomista, koji radi u banci.

Što se tiče sportskih aktivnosti, hobija i korištenja slobodnog vremena, spomenuo bih sljedeće:  

Nešto manje od tridesetak godina amaterski sam se bavio sportskom medicinom kao liječnik lokalnog košarkaškog kluba, te za te poslove dobivam najznačajnija sportska priznanja za rad na tom području.

Slobodnog vremena imam vrlo, vrlo malo, a provodim ga s obitelji u rekreaciji i druženju s prijateljima.

Ima malo i strasti - član sam i osnivač prvog Renault kluba u Hrvatskoj, u kojem se okupljaju poklonici te marke vozila, a uživam i u filateliji, i to od učeničkih dana.

Opišite nam tijek Vaše naobrazbe i profesionalne karijere? 

Osnovnu školu i gimnaziju završio sam u rodnom Varaždinu, a medicinu sam diplomirao u Zagrebu 1975. godine.

Nakon završenog obveznog liječničkog staža zaposlio sam se u Medicinskom centru Varaždin i to u djelatnosti za hitnu medicinsku pomoć, u kojoj sam radio sve do kraja 1994. godine.

Značajan podatak je i da sam specijalizaciju iz opće medicine završio 1984. godine.

U Medicinskom centru Varaždin sam, uz redoviti posao, obavljao i funkciju rukovoditelja Hitne medicinske pomoći u dva mandata, po četiri godine, a jedno kraće vrijeme (8 mjeseci) bio sam i ravnatelj medicinskog centra.

Jedan mandat od četiri godine bio sam i zamjenik ravnatelja.

Kada ste otvorili ordinaciju i koje su okolnosti utjecale na njeno otvaranje?

Privatnu specijalističku ordinaciju opće medicine otvorio sam od 1. siječnja 1995.

Ordinacija je počela raditi kao prva privatna specijalistička ordinacija u Varaždinu.

Radim kao ugovorni – izabrani doktor opće/obiteljske  medicine, temeljem Ugovora  sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.

Ordinaciju sam izgradio zajednički s obitelji iz obiteljskog nasljedstva. Zgrada se nalazi u dvorištu naše obiteljske kuće, tako da sam „svoj na svome“ i ne podliježem zakupu.

Počeo sam raditi od tzv. „nule“ i sam se morao izboriti za osiguranike, jer nisam „naslijedio“ ordinaciju kao kolege koji su u zakupu.

Kako biste ocijenili suradnju s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje?

Posredno uz suradnju sa HZZO-om, osvrnuo bih se na problematiku položaja ordinacija u zakupu i privatnih ordinacija.

Samu privatizaciju potpuno podržavam, a smatram da sustav zakupa nije dobar.

Naime, smatram da bi svi trebali biti posjednici i sami se brinuti o svim potrebama ordinacije, kao što se brinemo i mi koji smo u vlastitom prostoru.

 Koliko imate pacijenata i kakve su strukture (dobna, spolna struktura)?

Tijekom jeseni 1994. pokrenuo sam relativno jaku propagandnu kampanju, te zahvaljujući reputaciji dugogodišnjeg i znanog liječnika Hitne pomoći, već u prvoj godini sakupio od 1.400 osiguranika.

Ta brojka je do 2.000 g. narasla preko 2.000, tako da sada skrbim za oko 2.200 osiguranika, što je maksimalan broj koji se može obraditi u redovno radno vrijeme.

Koje je radno vrijeme ordinacije i koja je zapravo njena osnovna djelatnost?

Radimo ponedjeljkom, srijedom i petkom prije podne, a utorkom i četvrtkom poslije podne, prema propisanom radnom vremenu Zavoda, a gotovo svakodnevno obavim po jednu kućnu posjetu.

Bavimo se pravom obiteljskom medicinom, koja uključuje sve dobne skupine u skrbi, iako posljednjih pet ili šest godina ne primamo novorođenčad, jer je nepisano pravilo u gradu Varaždinu da sva novorođena djeca idu kod pedijatra, a nakon završene osnovne škole ili nešto prije prelaze kod obiteljskog liječnika.

Koliko je zaposlenih u ordinaciji, osim Vas?

Uz mene je u ordinaciji zaposlena još i medicinska sestra.

Kakvom opremom raspolažete u ordinaciji?

Od opreme u ordinaciji posjedujem sve što je potrebno prema Pravilniku, a od dodatne opreme imam EKG aparat. Ordinacija je kompjuterizirana praktično od njenog početka, program koji imam prošao je certifikaciju, te daljnju kompjuterizaciju u općoj medicini podržavam i smatram da se bez nje neće moći raditi.

Molimo da navedete neke probleme, s kojima se suočavate u radu ordinacije? 

Najveći problem u radu ordinacije vidim u teškoj mogućnosti zamjene.

Jednostavno, prepušteni smo sami sebi, a svake godine za kratak godišnji odmor imamo problema sa zamjenama, a zakonodavac taj problem nije uspio riješiti.

Osobno ne vjerujem da će se taj problem ikada i riješiti, s obzirom da je liječnika sve manje.

Drugi problem je u velikom pritisku na liječnike, od strane zakonodavca i od osiguranika, te se sve manje može utjecati na veliku potrošnju novčanih sredstava za lijekove.

S jedne strane postoji stalna prijetnja sankcijama od strane HZZO, a s druge strane osiguranik ima pravo na sve lijekove i usluge, jer se lista lijekova i dijapazon usluga svaki dan sve više šire.

To je u redu, ali nitko osiguraniku ne daje do znanja da dio toga treba i participirati.

U tome vidim sve veći problem u svakodnevnom radu.

 Bili ste svojevremeno aktivni i u Hrvatskoj liječničkoj komori?

Točno, bio sam član prve Skupštine Hrvatske liječničke komore, te član Županijskog povjerenstva HLK za Varaždinsku županiju.

Vaša iskustva vezana uz članstvo u Udruzi privatnih poslodavaca u zdravstvu?

Komunikacija s Udrugom privatnih poslodavaca me zadovoljava, cijenim trud i napor oko izdavanja ovog časopisa,  jer u njemu nalazim puno korisnih informacija za svakodnevni rad.

Kakve planove imate u vezi s radom ordinacije?

Što se tiče perspektive ordinacije, spomenuo bih da za sedam godina imam uvjete za mirovinu i smatram da do tada treba biti riješeno na koji način će biti vrednovan moj trud oko formiranja jedne ugledne gradske ordinacije.

Postoji više opcija – hoću li ordinaciju prepustiti nekom drugom, hoće li se ona rasformirati ili će se moći prodati zajedno s pripadajućim osiguranicima, kako je moguće u inozemstvu.

 

Zahvalili smo dr. Đurasu na ugodnom razgovoru, poželjeli mu ugodno ljetovanje i uspješan nastavak rada ordinacije i zaputili se natrag u sparnu Metropolu.

                                                                              S.G.

POSLOVNE OBAVIJESTI

* pripremio Ivan Gabrilo, dipl. iur *

 

PODACI O PLAĆAMA U RH

 

P  R  O  S  J  E  K

NETO PLAĆE PO  R A D N I K U  U NEKIM POSLOVNIM SUBJEKTIMA RH ZA

  RAZDOBLJE 1997. do 2006. g. TE I-II/07.  I  INDEKS I-II/07./ Ø 2006.

 

Naziv

djelatnosti          Prosječna neto plaća/radnik/godina u kn

                1997.     1998.     1999.     2000.     2001.    2002.     2003.     2004.     2005.     2006.     I-II/07./ Ø 06.    Index

I-II/07./ Ø 2006.

Financije i druge djel.    3.320     3.900     4.428     4.892     5.311     5.697     5.843     5.993     6.417     6.725     6.533     97,14

Obrazovanje     2.193     2.646     3.122    3.491     3.688     3.771     4.005     4.224     4.342     4.510     4.668     103,50

Znanost               2.783     3.165     3.719     4.154     4.454     4.887     5.394     6.219     6.442     7.003     7.353     105,14

Zdravstvena zaštita        2.785     3.328     3.989     4.466     4.596     4.618     4.833     5.113     5.464     5.679     5.907     103,99

Državna uprava                2.653     3.188     3.958     4.214     4.108     4.182     4.472     4.611     4.749     4.964     5.204     104,83

Gospodarska udruženja              3.091     3.359     3.845     4.041     4.469     4.564     4.854     5.132     5.244     5.558     5.689     102,19

UKUPNO   SVI:  2.377     2.681     3.055     3.326     3.541     3.720     3.940     4.173     4.376     4.603     4.694     101,97

Izvor:  Mjesečno statističko izvješće –Državni zavod za statistiku br. 2/98, 2/99., 2/00., 2/01., 2/02. , 2/03, 2/04 ., 2/05, 2/06,2/07. I 4/07.

 

 

 

Rast Ø plaća I-II/07./Ø2006.g. = prosječno 1,97%

Iz prethodne tablice je vidljivo da su plaće svih zaposlenih u RH, u razdoblju I-II/2007.g.  porasle za prosječno 1,97 %, u odnosu na prosjek plaća zaposlenih RH za 2006.g. Prosječni rast plaća od nabrojenih djelatnosti bio je veći u svim djelatnostima osim u djelatnostima financija, u odnosu na prosjek rasta plaća svih u RH.

Iznenađuje da su prosječne plaće u djelatnosti financija ostvarene sa cca 3,00 %-tna poena manje od ostvarenog prosjeka za 2006.g.

Veći %-tak rasta plaća u neprivrednim djelatnostima u odnosu na prosjek svih upućuje na saznanje da su plaće u privrednim djelatnostima stagnirale ili rasle sporije od rasta u neprivredi. To je logično, ako se zna da su plaće u 2006.g. u privrednim djelatnostima rasle po većoj stopi od rasta u neprivrednim djelatnostima. Rezultat toga je umjereniji rast ili obračun bez rasta ili čak isplata ispod obračunate i isplaćene neto plaće/subjekt gospodarske djelatnosti. 

U RH, prosječna neto plaća /radnik/mjesec za I-II/2007. iznosila je 637,83 €  (prodajni tečaj 1 € za Ø 2006. = 7,3227 kn, a I-II/07.  =7,3593 kn/€)

                Ako usporedimo prosječnu  neto plaću/mjesec zaposlenih u RH za I-II/2007. sa prosječnom  prodajnom vrijednošću €/kn za isto razdoblje  (7,3593 kn/€ prema objavi HNB – Mjesečno statističko izvješće br. 4/07. u izdanju Državnog zavoda za statistiku), dobijemo podatak da je radnik u RH u I-II/2007.g.  imao prosječnu plaću od 637,83 €, ili 1,69 % više  od prosjeka za 2006.g. (627,20 €/06.), prema podatku kojeg smo objavili u Časopisu “PP” broj 2/06., odnosno 7,87 % više od prosjeka za 2005.g.  (591,28 €/05.).

 Prosjek rasta plaće iskazan u € manji je  od rasta prosječne plaće zaposlenih u RH mjereno u HRK za cca  0,30  %-tnih poena,  zbog rasta vrijednosti tečaja € prema kn (prosjek za  I-II/07.= 637,83 kn, prosjek za 06.= 627,20 kn a za 2005.g. 591,28 kn).

 

 

P  R  O  S  J  E  K

BRUTTO PLAĆE PO  R A D N I K U    U   RH ZA

  RAZDOBLJE 1997. do 2006. g., TE I-II/07. I  INDEX Ø I-II 2007/ Ø 2006.

 

Prosječna brutto  plaća/radnik/godina u kn u RH

1997.     1998.     1999.     2000.     2001.     2002.     2003.     2004.     2005.     2006.     I-II/07.  Index

Ø I-II/07/06        Mjesečna osn. za obrač. dopr. za obvezna osiguranja (MO i ZO), za ZRPP1), liječnike i dr. VSS, za tzv.  slobodna zanimanja – profesionalne djelatnosti , kao i poduzetnička plaća obveznika plaćanja poreza iz dobiti,

3.668     4.131     4.551     4.869     5.061     5.366     5.623     5.985     6.248     6.634     6.794     102,41   iznosi 7.221,50 kn2),

a za privatnike, a za m.s.3) ,  iznosi  4.267,00 kn, odnosno + 5,90 %

(primjena 01.01.2007.g.)

 

Izvor:  Mjesečno statističko izvješće – Državni zavod za statistiku br. 2/97, 2/98, 2/99, 2/00, 2/01, 2/02 ,  2/03, 2/04, 2/05, 2/06., 2/07. i 4/07.

1) ZRPP = zdravstveni radnik privatne prakse

 

2) Obrazloženje glede primjene bruto iznosa od 7.221,50 kn: člankom 7. Naredbe o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2007.g., NN, br. 126/06., s primjenom od 01.01.2007.g., utvrđen je iznos osnovice za slobodna zanimanja (profesionalne djelatnosti) od 7.221,50 kn bruto/mjesec,  što u odnosu na važeći iznos za 2006.g. od 6.818,90  kn predstavlja povećanje  od 5,90 %,, a odnosi se na samostalne djelatnosti slobodnih zanimanja  = profesionalne djelatnosti  - odvjetnici, javni bilježnici, zdravstveni radnici privatne prakse,, VSS, obveznike plaćanja poreza na dohodak, kao i za poduzetnike  = poduzetnička plaća, u istom iznosu, u smislu članka 9. stavak 1. iste Naredbe  kojom je u istom iznosu utvrđena mjesečna osnovica – poduzetnička plaća za zdravstvene radnike privatne prakse, koji plaćaju porez na dobit

3) Osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za medicinske sestre, zubne tehničare, fizioterapeute , koji obavljaju djelatnost privatne prakse, utvrđena je u iznosu od 4.267,00  kn, sukladno članku 6. stavak 1. podstavak 2. iste Naredbe 

 

 

Rast bruto plaća, npr. Ø I-II/07 /1997.g. je 85,22 %

Ako usporedimo prosječnu bruto plaću/radnik u RH I-II/07/1997.g., dobijemo podatak o rastu plaća za 85,22 %.

Taj podatak je interesantan za privatnu praksu Hrvatske, naročito subjekte primarne razine zdravstvene zaštite, jer su kalkulacije za usluge  - "glavarina”  i bod – rađene za 1997.g., a nakon toga su povećavane određenim %.

Plaće i domaći brutoproizvod po stanovniku (BDP)

                Vrijednost BDP/stanovnik/2006.g. iznosila je:

o             Albanija 4.584 US $

o             Austrija 30.094 US $

o             Bjelorusija 6.052 US $

o             Belgija 28.335 US $

o             Bugarska 7.731 US $

o             Hrvatska 11.080 US $

o             Češka 16.357 US $

o             Francuska 27.677 US $

o             Njemačka 27.756 US $

o             Mađarska 14.584 US $

o             Irska 37.738 US $

o             Italija 27.119 US $

o             Latvija 10.270 US $

o             Litva 11.702 US $

o             Luxemburg 62.298 US $

o             Moldova 1.510 US $

o             Norveška 37.670 US $

o             Poljska 11.379 US $

o             Rumunjska 7.277 US $

o             Rusija 9.230 US $

o             Srbija 5.000 US $

o             Slovačka 13.494 US $

o             Slovenija 19.150 US $

o             Ukrajina 5.491 US $

o             V. Britanija 27.147 US $

Izvor: UN ,Institut za ekonomiku i socijalna pitanja (iz Rješenja Ustavnog suda RH, NN, 43/07.)

 

 

* * * * *

Podaci o korisnicima mirovina, sa   zaštitnim dodatkom, isplaćene u  travnju 2007.g., prema podacima iz Časopisa: Mjesečno statističko izvješće br. 4/07  koji izdaje Državni zavod za statistiku

 

 

SKUPINA MIROVINA     BROJ KORISNIKA I % PREMA UKUPNOM BROJU KORISNIKA      PROSJEČNA

MIROVINA

1             2             3

do 500,00 kn      65.141  ili  6,21 % UB*    263,62 kn ili 6,21 % UB

   500,01 – 1.000,00 kn    117.107  ili 11,17 % UB      740,60  kn ili 11,17 % UB

1.000,01 – 1.500,00 kn   157.694  ili 15,05  % UB  1.263,35  kn ili 15,05 % UB

1.500,01  – 2.000,00 kn  292.241  ili 27,88 % UB   1.719,14  kn ili 27,88 % UB

2.000,01 – 3.000,00 kn   274.899  ili 26,23  % UB  2.436,92 kn ili 26,23 % UB

3.000,01 – 4.000,00 kn   100.270  ili 9,56 % UB      3.388,14  kn ili 9,56  % UB

4.000,01  – 5.000,00 kn 27.919  ili 2,66  % UB       4.398,63 kn ili 2,66 % UB

5.000,01 – 6.000,00 kn   9.366  ili 0,89 UB               5.454,79  kn ili 0,89 % UB

6.000,01 – 7.000,00 kn   2.533  ili 0,24  % UB         6.255,50 kn ili 0,24 % UB

7.000,01 – 8.000,00 kn   335  ili 0,03 % UB              7.402,04  kn ili 0,03 % UB

više od  8.000,00 kn        457 ili 0,04 % UB               9.600,75 kn ili 0,04 % UB

UKUPNO UMIROVLJENIKA

na dan 30.04.2007.          1.047.962 = 100 %

Ako usporedimo prosječan broj umirovljenika prema isplati mirovina za travanj/07. sa prosječnim brojem umirovljenika 2006.g. – 1,043.116, dobijemo podatak o povećanju broja za cca 0,46 %-tna poena (index 100,46). Prosječan broj korisnika mirovina u 2006.g. bio je 1,043.116, u  2005.g. 1.071.869, u 2004.g. 1.059.542, u 2003.g. 1.045.957, u 2002. 1.037.850 i 2001. 1,026.055.

Za mirovine utrošeno je:

2001.g. 22,967 milijardi kn, 2002.g. 23,722 milijardi kn, 2003.g. 24,690 milijardi kn, 2004.g. 26.010 milijardi kn, 2005.g. 27,298 milijardi kn, a 2006.g. 28,119 milijardi kn (procjena)        1.919,44  kn = prosječna mirovina isplaćena u travnju 2007.g. i veća je od prosječne mirovine isplaćene u veljači 2006.g. (1.902,,01 kn ) za 0,91 %, a za 3,95 % veća od isplaćene u siječnju    (1.846,41 kn)

Prosječna mirovina isplaćena u travnju/2007. = 260,81 € (prosječni tečaj za I-II/07.= 7,3593 kn/€), ili rast za cca o,41 %,  u odnosu na iznos prosječne mirovine isplaćene u veljači  2007.g. (prosjek= 259 ,74 €)

Udio prosječne mirovine 04/07. u prosječnoj plaći I-II/2007. iznosi 40,89 %.  

 

*UB= ukupan broj umirovljenika

 

 

 

 

PODACI KOJI VAM OMOGUĆAVAJU DA SI SAMI IZRAČUNATE SVOJU MIROVINU

 

Prikaz prosječne godišnje plaće/radnik u RH, prema podacima HZMO, koju koriste za izračun mirovinske osnovice/osiguranik

 

                Da biste mogli izračunati svoju buduću mirovinu, npr. u ovoj 2007. g., morate raspolagati sa podacima o  iznosu Vaših neto/bruto plaća iz vremena radnog odnosa, te iznosima osnovice – zakonske ili izabrane više osnovice -  koja Vam je služila za obračun doprinosa i to u kontinuitetu 34 godine.

Podatak o iznosu svojih  plaća/osnovica za 34  godine, znači do 2006.g., možete dobiti u Područnom uredu mirovinskog osiguranja. Godišnje iznose svojih plaća/osnovica uspoređujete sa iznosima plaća svih, prema podacima koje Vam objavljujemo u kontinuitetu od 1970.g. do 2006.g. 

 

GODINA              PROSJEČNA GODIŠNJA PLAĆA/RADNIK U RH, U KN

1970.     1,51

1971.     1,88

1972.     2,21

1973.     2,50

1974.     3,15

1975.     3,89

1976.     4,52

1977.     5,37

1978.     6,52

1979.     7,89

1980.     9,57

1981.     13,00

1982.     16,57

1983.     20,78

1984.     29,64

1985.     52,07

1986.     109,19

1987.     224,12

1988.     617,08

1989.     9.870,98

1990.     57.432,00

1991.     96.540,00

1992.     400.080,00

1993.     6.316,260

1994.     19.260

1995.     26.376

1996.     38.916

1997.     44.016

1998.     49.572

1999.     54.612

2000.     58.428

2001.     60.732

2002.     64.392

2003.     67.476

2004.     71.820

2005.     74.976

2006.

                79.608

 

* * * *

Prijelazno razdoblje za izračun prava na starosnu i prijevremenu mirovinu traje do 2009. godine

             još 3 godine traje prijelazno razdoblje

 

                Prema odredbama članka 184. Zakona o MO, završetak prijelaznog razdoblja za izračun prosječnog koeficijenta plaće osiguranika/prosječna plaća svih u RH/godina je 2009. g. Te godine i nakon te godine,  vrijednosni bodovi/osiguranik izračunavaju se za 40 uzastopnih godina staža osiguranja.

             u 2007. g. 34 godine,

             u 2008. g. 37 godina  i

             2009. g. 40  godina staža osiguranja.

 

Uvjet za ostvarenje starosne mirovine je životna dob osiguranika i to 65 godina za muškarca, odnosno 60 za ženu i 15 g. mirovinskog staža.

 

Starosna mirovina u prijelaznom razdoblju do 2009. godine,  prema odredbama članka 178. Zakona

 

             još samo za ovu – 2007.g.

 

Iznimno od odredbi članka 30. Zakona, pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši:

             (9) u 2007.godini 64 godine i 6 mjeseci života muškarac, odnosno 59 godina i 6 mjeseci života žena i 15 godina i 6 mjeseci mirovinskog staža.

 

Starosna mirovina u  prijelaznom razdoblju do 2009. godine, prema odredbama članka 179. Zakona

 

                Iznimno od odredbi članka 30. Zakona, pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik koji je navršio 40 godina mirovinskog staža muškarac, odnosno 35 godina mirovinskog staža žena i kada navrši:

 

             ovo pravo važi još samo u 2007.g.

 

             (9) u 2007. godini 59 godina i 6 mjeseci života muškarac, odnosno 54 godine i 6 mjeseci života žena

 

Prijevremena starosna mirovina  u prijelaznom razdoblju do 2009. godine, prema odredbama članka 182. Zakona

                Iznimno od odredbi članka 31. Zakona, pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 35 godina mirovinskog staža muškarac, odnosno 30 godina mirovinskog staža žena i kada navrši:

             ovo pravo važi  još samo u 2007.g.

             (9) u 2007.godini – 59 godina i 6 mjeseci života muškarac, odnosno 54 godine i 6 mjeseci žena.

Nova aktualna vrijednost boda za izračun mirovine u primjeni od 01.01.2007. g.

 

 

Odlukom Upravnog vijeća HZMO-a, a na temelju podatka Državnog zavoda za statistiku, utvrđena je nova aktualna  vrijednost boda za izračun mirovine – objava NN, 24/07., u smislu članka 81. Zakona o mirovinskom osiguranju.  Nova vrijednost boda iznosi 51,42 kn/bod. U odnosu na prethodnu, važeću vrijednost do 31. 12. 2006. g. nova vrijednost je veća 1,30 % ili za 0,66 kn/aktualna vrijednost boda.

Aktualna  vrijednost boda utvrđuje se za svako polugodište tako, da se aktualna vrijednost uskladi po stopi koja se dobije kao ½ zbroja stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu i stope promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u RH u prethodnom polugodištu, u odnosu na polugodište koje mu prethodi. 

Rad po ugovoru o djelu

                Prema informacijama iz REGOS-a , u prva 3 mjeseca 2007.g., temeljem ugovora o djelu poslove je obavljalo preko 90.000 osoba prosječno/mjesec.

                Podaci za 2006.g. pokazuju, da se je za rad po ugovoru o djelu isplatilo cca 2 milijarde kn ili prosječno 11.000,00 kn po osobi. Ako je ukupni trošak rada – stjecanja prihoda od „drugog“ dohotka iz članka 32. Zakona o porezu na dohodak (u daljnjem tekstu: bruto honorar), realiziran temeljem ugovora o djelu u navedenom iznosu, to znači da je neto honorar izvršitelja takvog rada iznosio cca 1 milijardu kn, a doprinos za MO cca 365 milijuna kn, doprinos za ZO cca 215 milijuna kn, a razlika od cca 420 milijuna porez + prirez.

                Kao kritika opisane činjenice ide – upućena je HZMO-u, koji onim fizičkim osobama koje su umirovljenici nije obračunao efekte plaćanja za MO iz bruto honorara, sustavom određivanja nove mirovine, u smislu članka 90. Zakona o MO. U početku, nakon izmjene i dopune Zakona o MO 2003. g. (NN, 117/03.), služba MO inicirala je postupke za određivanje novih mirovina u smislu intencija iz članka 90. Zakona. No, vrlo brzo nakon toga, odustali su od namjere, s obrazloženjem, da su stare mirovine korisnika  v e ć e  od novoizračunate. Služba HZMO-a, makar na to ne upućuje primjena članka 90. Zakona, pri izračunu nove mirovine primjenjivala je članak 184. Zakona, tj. normu koja se primjenjuje kod izračuna mirovine, kada je potrebno utvrditi osnovicu (od 1999.g. 10 uzastopnih godina, a za svaku slijedeću godinu 3 godine više, tako, da bi se 2009.g. mirovina utvrđivala na osnovi plaća za 40 g.). Poznati su efekti takvog izračuna. Mirovina iz godine u godinu je u pravilu sve manja, pa tako mirovina za „nove“ umirovljenike iznosi cca 20 % prosječne plaće, dok mirovina tzv. „starih“ umirovljenika iznosi preko 40 % prosječne plaće svih u RH (umirovljeni prije 01.01.1999.g.).

                Smisao primjene članka 90. Zakona o MO je da se osobni bodovi iz rješenja o mirovini zbrajaju sa novim bodovima izračunati na način kako je propisano člankom 74. do 82. Zakona (da se bruto iznos honorara, koji čini osnovicu za obračun doprinosa za MO dijeli sa prosječnom plaćom svih/godina. Dobiveni koeficijent razlike = osobni bod koji se pribraja registriranoj masi osobnih bodova iz rješenja. Novi broj bodova množi se sa aktualnom vrijednošću boda i to bi trebala biti nova mirovina osobe koja je u statusu umirovljenika).

                Da bi služba HZMO-a prikratila umirovljenika u ostvarenju tog/takvog njegovog prava, izmislila je formulu kako to učiniti. Ta formula glasi: „I kod izračuna nove mirovine umirovljeniku primijeniti članak 184. Zakona, nezavisno od toga što norma članka 90. Zakona ne upućuje na njegovu primjenu“.

Novosti u mirovinskom sustavu

o             7 zahtjeva umirovljenika  glede promjena u mirovinskom sustavu

                Stranka umirovljenika i umirovljeničke udruge pregovaraju sa Vladom RH o promjenama u mirovinskom sustavu. Promjene bi se uglavnom odnosile:

1.            na usklađenje mirovina,

2.            povećanje invalidskih mirovina,

3.            ostvarivanje starosne mirovine samo prema punom stažu,

4.            ukidanje trajnog umanjenja za prijevremene mirovine,

5.            povećanje koeficijenta za najnižu mirovinu,

6.            povećanje mirovina novih umirovljenika,

7.            povećanje mirovina novih umirovljenika za rast BDP-a.

Za Ad 1.

Za usklađenje mirovina prema rastu plaća u 2007.g. trebalo bi osigurati 101 milijun kn, a u slijedećih 5 godina 6,9 milijardi kn. To znači, da bi pored 28,484 milijarde kn za redovne mirovine u 2007.g., Država morala za taj osnov osigurati još dodatna 101 milijun kn, tako da bi ukupni troškovi iznosili 28,585 milijardi kn u 2007.g. HSU predlaže napuštanje tzv. „švicarske formule“ za izračun povećanja mirovina, tj. 50 % rasta plaća i 50 % rasta potrošačkih cijena i uvođenje ponovno usklađenje sa rastom plaća. Prema izračunu u slijedećih 20 godina mirovine bi se povećale za prosječno 1.374,00 kn. I s takvim modelom usklađenja, udio ukupnih izdataka za mirovine sa sadašnjih 11,4 % BDP-a smanjio bi se na 9,1 % BDP-a (Izvor: „Jutarnji list“ 16. 06. 2007.g.).

Za Ad 2.

Za povećanje invalidskih mirovina u 2007.g. trebalo bi osigurati 4 milijuna kn, a u slijedećih 5 godina još 57 milijuna kn. Zajedno sa povećanjem troškova za invalidske mirovine, ukupni troškovi iznosili bi 28,589 milijardi kn za mirovine u 2007.g.

Za Ad 3.

Za ostvarivanje starosne mirovine samo prema punom stažu trebalo bi u 2007.g. osigurati 10 milijuna kn, a u slijedećih 5 godina 770 milijuna kn. Zajedno sa povećanjem troškova za osnov pod 1. i 2., ukupni troškovi za mirovine u 2007.g. iznosili bi 28,599 milijardi kn.

Za Ad 4.

Za ukidanje trajnog umanjenja za prijevremene mirovine u 2007.g. trebalo bi osigurati 35 milijuna kn, a u slijedećih 5 godina 632 milijuna kn. Zajedno sa povećanjem troškova za osnov pod 1., 2. i 3., ukupni troškovi za mirovine u 2007.g. iznosili bi 28,634 milijarde kn. Ocjena je u HUS-u, da bi Vlada RH mogla prihvatiti ovakav prijedlog, jer on Državu najmanje „košta“.

Za Ad 5.

Za povećanje koeficijenta za izračun najniže mirovine na koeficijent 0,825 u 2007.g. trebalo bi osigurati 27 milijuna kn, a u slijedećih 5 godina 419 milijuna kn. Zajedno sa povećanjem troškova za osnov pod 1., 2., 3. i 4. ukupni troškovi za mirovine u 2007.g. iznosili bi 28,661 milijarde kn.

 

Za Ad 6.

Za povećanje mirovina novih umirovljenika, u rasponu od 5,00 % - 38,00 % u 2007.g. trebalo bi osigurati 315 milijuna kn, a u slijedećih 5 godina 4,8 milijardi kn. Zajedno sa povećanjem troškova za osnov pod 1., 2., 3.,4. i 5.  ukupni troškovi za mirovine u 2007.g. iznosili bi 28,976 milijardi kn. Prema analizama, prosječna mirovina novih osiguranika  - računajući od 1999.g. – za 540,00 kn je manja od „starih“, tj. mirovina koje su računate do 31.12.1998.g., prema izračunu za 10 najpovoljnijih godina. Vladin model za rješavanje novih umirovljenika temelji se na povećanju osobnih bodova za mirovine u rasponu od 10 – 20 %. Za izjednačavanje novih sa starim umirovljenicima u 3 bi godine trebalo osigurati 2,5 milijardi kn, a u slijedećih 5 godina 14 milijardi kn. S druge strane, Stranka umirovljenika predlaže povećanje od 5 %  – 38 %. Do dosezanja 10 najpovoljnijih godina, HSU traži izvanredno godišnje usklađenje mirovina u skladu s rastom BDP-a (Izvor: „Jutarnji list“, 10.06.2007.g.)

 

Za Ad 7.

I za  povećanje mirovina novih umirovljenika za rast BDP-a u slijedećih 5 godina bilo bi potrebno osigurati 39 milijuna kn.

 

o             Najjače svjetske tvrtke zapošljavaju umirovljenike

„Prije 100 godina Europa je kao i Hrvatska imala manje od 5 % stanovništva starijeg od 65 godina života. Žene su prosječno rađale 4 djece. Mlađih od 14 godina bilo je 35 %, a starijih od 80 godina života uopće nije bilo. Napretkom medicine i tehnologije, modernizacijom i olakšavanjem života, slika se iz osnova promijenila. Danas, stariji od 65 godina života čine 17 % ukupnog stanovništva. Žene rađaju prosječno 1,3 djeteta. 2/3 umrlih stariji su od 70 godina života. 30 % njih ima više od 80 godina. Za 50 godina situacija će biti još poraznija – broj starijih od 65 g u EU narasti će na 135 milijuna i činiti će gotovo 30 % ukupnog stanovništva, a mladih jedva 11 %. Stanovništvo stari. Ljudi od 50 ili  60 godina života su potpuno vitalni. To su osobe koje i dalje mogu i žele raditi, osobe koje su skupile bogato iskustvo. Mirovina je nekada i nekima bila životni cilj, dok danas mnogima predstavlja negativnu životnu promjenu“. – izvadak iz članka „Povratak otpisanih“ – Magazin, 21.10.2006.g.

Zbog naprijed opisanih okolnosti, „Europska poduzeća okreću se svojim starcima“ , piše Manager.hr od 25.04.2007.g.

o             Sveučilišni profesori moći će raditi i u mirovini – piše „Vjesnik“ od 19.04.2007.g.

U tijeku je donošenje Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, radi usklađenja sa EU-om.

Pored toga, Zakon predviđa mogućnost da sveučilišni profesori i znanstveni savjetnici mogu nakon navršenih 65 g života nastaviti raditi i u drugim, ne samo matičnim institucijama, iako ima oponenata takvom prijedlogu, naročito od mlađih znanstvenika.

Rentna štednja = alternativa uz malu mirovinu

                Mirovine su u pravilu male i takve će u pravilu ostati. Princip generacijske solidarnosti uplata, glede ostvarenja prava na mirovinu, neće se moći povećati, da bi mirovina s tog naslova bila veća.

                Zbog toga, još za vrijeme aktivnog rada, potrebno je koristiti sve mogućnosti osiguranja većih primitaka uz mirovinu. Za to se osiguranicima  nudi III. mirovinski stup osiguranja ili različiti oblici životnog/rentnog osiguranja – štednje.

                Rentna štednja npr. nudi mogućnost raspolaganja oročenim sredstvima u svakom trenutku uz obračun kamate za dotadašnje razdoblje oročenja. U RH rentna štednja može se ugovoriti u kn ili u devizama uz valutnu klauzulu. Kod ovog oblika štednje glavnica u pravilu ostaje netaknuta a raspolaže se s kamatom kao pripomoć uz mirovinu.

 

 

 

* * * * *

CJENIK USLUGA U LJEKARNIČKOJ DJELATNOSTI

 – PRAVNI OSNOV, MEĐUZAVISNOST S METODOLOGIJOM IZRAČUNA ISTIH CIJENA OD STRANE HZZO-A, UVJETNA SAMOSTALNOST U IZRAČUNU, JER SE LJEKARNIČKA DJELATNOST OBAVLJA KAO SASTAVNI DIO JAVNE SLUŽBE, PA JE TIME OVISNOST OD UTJECAJA TRŽIŠTA MODIFICIRANA, I…-

* pripremio Ivan Gabrilo, dipl. iur. *

 

 

Uvod – pravna kvalifikacija/pravni dosezi primjene Odluke Vijeća Hrvatske ljekarničke komore (HLJK), kojom je utvrđen način izračuna prodajne cijene lijeka, ne usluge

Pozivom na odredbe članka 35. stavak 1. podstavak 12.  Zakona o ljekarništvu, NN, 121/03., Vijeće HLJK donijelo je Odluku, kojom utvrđuje način oblikovanja maloprodajnih cijena lijekova i drugih sredstava koji nisu predmet ugovaranja s HZZO-om.

Cijenu svoje usluge utvrđuje ljekarnik samostalno, prema članku 49. Ustava RH

Ovlasti HLJK u domeni utvrđivanja cijena usluga ljekarnika, kao poduzetnika, koji obavlja gospodarsku djelatnost, prema obilježjima iz članka 38. Općeg poreznog zakona su samo, uvjetno rečeno, tehničke prirode. Cijenu svog rada utvrđuje ljekarnik, prema zakonu ponude i potražnje.

Ljekarnik je vlasnik imovine/kapitala ljekarne, pa drugi subjekti mogu utvrđivati samo metodologiju izračuna cijena, ne i cijene

Pravno uporište na izrečenu konstataciju nalazimo u odredbi članka 49. Ustava RH, koji propisuje slobodu poduzetništva, ravnopravnost poduzetnika na tržištu i načelo da se stečena prava ulaganjem kapitala ne mogu umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom. No, s obzirom da se ljekarnička djelatnost obavlja u sustavu javne službe, subjekt obavljanja te djelatnosti nema izbora prihvatiti/ne prihvatiti pravna rješenja za neprofitne subjekte, jer subjekt ljekarničke djelatnosti može obavljati djelatnost samo/isključivo samo u okviru Osnovne mreže zdravstvene djelatnosti.

Sukladno tome, Odluku HLJK možemo tumačiti samo u duhu i smislu kako je to navedeno u članku 35. stavak 1. podstavak 12. Zakona o ljekarništvu, a to je da HLJK – citat: „… utvrđuje način oblikovanja maloprodajnih cijena lijekova i drugih proizvoda, koji nisu predmet ugovaranja s HZZO-om“.

Ljekarnik je vlasnik imovine/kapitala uložen u djelatnost

Ljekarnik, koji je ujedno vlasnik/suvlasnik  ljekarne, utvrđuje cijenu usluge  s a m o s t a l n o, prema uvjetima tržišta, pozivom na odredbe članka 48. Ustava RH – „jamči se pravo vlasništva“ i pozivom na drugo načelo – „vlasništvo obvezuje“. No, ljekarnik htio ili ne htio mora  prihvatiti uvjete poslovnog odnosa koje diktira HZZO, kao eksponent obveznog zdravstvenog osiguranja. Uključenjem u Mrežu, ljekarnik je postao subjekt javne službe (prije djelatnost od posebnog društvenog interesa) 

Ljekarnik je trgovac

Formalno-pravno ljekarnik je trgovac, razvrstan u skupinu 52.3 – trgovina na malo farmaceutskim, medicinskim, kozmetičkim i toaletnim proizvodima, pod šifrom  za ljekarne 52.31.0, prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti – NKD 2002., NN, 13/03.  Formalno-pravno iz razloga što obavlja djelatnost javne službe.

Prema članku 3. Zakona o trgovini, NN, 49/03. – pročišćeni tekst, trgovac je pravna ili fizička osoba koja obavlja djelatnost trgovine iz članka 2. istog Zakona (kupnja i prodaja robe, te obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu).

Ustavno načelo slobode poduzetništva, glede poduzetnika trgovca pretočeno je u članak 4. Zakona o trgovini

Zabranjeno je svako ponašanje trgovca kojim se narušava slobodno tržišno natjecanje

Prema članku 4. istog Zakona trgovac se bavi trgovinom s l o b o d n o  i uz jednake uvjete na tržištu. Zabranjeno je ponašanje trgovca koje je suprotno dobrim poslovnim običajima, kojim se narušava slobodno tržišno natjecanje te kojim se nanosi šteta potrošačima. No, i ovo ustavno načelo je modificirano s obzirom na slobodno izraženu volju ljekarnika da obavlja djelatnost javne službe. Slobodno izražena volja ljekarnika očituje se u njegovom zahtjevu za registraciju privatne ljekarničke prakse, odnosno obavljanja ljekarničke djelatnosti u ustanovi. Potpisom zahtjeva, ljekarnik je preuzeo svojevoljno sva pravna rješenja koja upućuju na status subjekta ljekarničke djelatnosti u sustavu Osnovne mreže zdravstvene djelatnosti i sva poduzetnička ograničenja koja proizlaze iz takvog statusa.

Narušavanje slobodnog tržišnog natjecanja posebno regulira Zakon o zaštiti tržišnoj natjecanja

Odredbom članka 6. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, NN, 48/95. propisani su oblici sprečavanja i ograničavanja poduzetničkih sloboda i djelatnosti poduzetnika u prometu roba i usluga na tržištu, pa navodi da su to: „ 1. ugovori, pojedine odredbe ugovora, izričiti ili prešutni dogovori i …, čijim se predmetom ili učinkom ili mogućim učinkom ograničava tržišno natjecanje; 2. monopolističko djelovanje; 3. povezivanje, pripajanje i spajanje poduzetnika kojima se stvara novi i jači monopolistički vladajući položaj.

Odredbom članka 7. istog Zakona propisano je da su zabranjeni sporazumi kojima je cilj/posljedica ograničavanje ili sprečavanje slobodnog tržišnog natjecanja.

Radi zaštite potrošača, Zakon o zaštiti potrošača propisuje određene obveze na strani trgovca

I člankom 3. podstavak 2. Zakona o zaštiti potrošača propisana je definicija trgovca, pa je rečeno da je to svaka osoba koja nudi i sklapa pravne poslove, odnosno koja nastupa na tržištu u okviru svog zanimanja ili u okviru svoje djelatnosti.

Utvrđivanje maloprodajne cijene robe/usluge

Odredbom članka 8. istog Zakona propisano je da trgovac  m o r a  jasno,  v i d l j i v o   i čitljivo istaknuti iznos utvrđene maloprodajne cijene proizvoda ili usluga koje pruža/prodaje, te označiti da je cijena u kunama. No, odredbom članka 9. istog Zakona, glede isticanja cijena za jedinicu mjere istog proizvoda nije obvezno za obrtnike i trgovce pojedince do 5 zaposlenih (u pravilu svi ljekarnici, ili većina ljekarnika).

Odredbom članka 12. citiranog Zakona propisano je da trgovac za prodani proizvod/pruženu uslugu potrošaču izdati račun. U računu, trgovac se mora pridržavati istaknute maloprodajne cijene i uvjeta prodaje.

Maloprodajne cijene proizvoda/usluga su konačne cijene za potrošača.

Ljekarnik je u sustavu PDV-a

Od plaćanja PDV-a nisu oslobođeni subjekti koji obavljaju ljekarničku djelatnost, kao što su npr. ordinacije privatne prakse, zdravstvene ustanove i… Naime, RH je usvojila tzv. institucionalni, ne funkcionalni sustav oslobađanja PDV-a kao što su to učinile zapadnoeuropske zemlje.

Odredbom članka 10 a. propisana je „0“ stopa PDV-a za točno određene proizvode, pa tako i za lijekove određene Odlukom o utvrđivanju Liste lijekova HZZO-a.

Osnovica poreza na dodanu vrijednost

Odredbom članka 8. Zakona o PDV-u, NN, 47/95. propisano je da osnovicu poreza na dodanu vrijednost čini vrijednost isporučenog dobra/obavljene usluge. Bitno je naglasiti da u poreznu osnovicu ne ulaze sniženja cijene/popusti što prodavatelj odobri kupci u trenutku ispostavljanja računa.

Ljekarnik, kao i svaki drugi trgovac ili bilo koji drugi poduzetnik ima pravo odobriti kupcu p o p u s t  na cijenu usluge/proizvoda, koja mora biti jedinstvena, teoretski jednaka za sve kupce/potrošače

Ova činjenica  v a ž n a   je glede funkcioniranja sustava jedinstvenih, ne dvojnih cijena. To drugim riječima znači, da na utvrđenu cijenu usluge/proizvoda, trgovac/prodavatelj kupcu može odobriti popust, iz svojih različitih poslovnih razloga. Popust se mora evidentirati na računu. Npr., ako se vrijednost usluge iskazuje točno određenim iznosom u kn, a iznos je utvrđen na bazi  količine  bodova i vrijednosti boda, tada trgovac prodavatelj umjesto 100,00 kn može dati kupcu popust do nivoa dogovorene cijene. NA TAJ NAČIN FUNKCIONIRA SUSTAV POSLOVNOG ODNOSA SA HZZO-OM. DRUGIM RIJEČIMA, MALOPRODAJNA CIJENA USLUGE LJEKARNIKA, VOLJOM LJEKARNIKA SPUŠTA SE NA NIVO DOGOVORENE CIJENE (presumpcija suglasnosti volja 2 poslovna partnera iz kupoprodajnog ugovora, prema načelima obveznog prava, nezavisno što se via facti poslovni odnos od strane ljekarnika tumači kao diktat jače poslovne stranke).

Klasičan slučaj takvog poslovnog odnosa u ljekarničkoj djelatnosti je poslovni odnosi ljekarnika i veledrogerija.

Iz razloga što veledrogerije odobravaju popust – rabat ljekarnicima na vrijednost kupljene robe, ljekarnici taj popust evidentiraju kao izvanredni prihod. Veledrogerija, u poslovnom odnosu prema ljekarni ponaša se u skladu s gore opisanim pravnim načelima, ozakonjenim citiranim propisima. Oni fakturiraju ljekarnama kupljeni lijek i druge robe po svojim jedinstvenim cijenama, prema opisanom načelu, da bi, koristeći svoje pravo iz svog poslovnog razloga, ljekarni odobrile popust.

HLJK pogrešno  tumači odluku svog Vijeća

Kritička opservacija tumačenja

U duhu i smislu rečenog prenosimo tumačenje Odluke od strane HLJK, ali i komentar Udruge glede pravne/financijske ispravnosti takvog tumačenja:

„Članak II Odluke o načinu oblikovanja maloprodajnih cijena lijekova i drugih sredstava koja nisu predmet ugovaranja s HZZO-om određuje što je maloprodajna cijena i kaže da se odnosi se na gotove lijekove, galenske pripravke, magistralne pripravke i medicinske proizvode“.

Komentar: Iz samog naziva općeg akta HLJK proizlazi da Odluka nema u primjeni izvršnu snagu, već je mogući model za donošenje Odluke o maloprodajnim cijenama lijeka/drugih sredstava od strane ljekarnika. Ta tvrdnja proizlazi i iz članka 35. stavak 1. točka 12. Zakona o ljekarništvu, kao sinteza svih nabrojenih ustavnih i zakonskih rješenja u istom predmetu.

„Ljekarne s HZZO-om ugovaraju pružanje ljekarničke usluge osiguranicima Zavoda, odnosno izdavanje lijekova i medicinskih proizvoda na recept odnosno doznaku. Prema tom ugovoru definirana je cijena lijeka i medicinskog proizvoda (veleprodajna cijena) i iznos naknade za pruženu uslugu“. 

Komentar: Odnosom HZZO/ljekarnik de iure je definirana prodajna cijena lijeka od strane ljekarne s popustom, do nivoa ugovorene cijene – nema/ ne može biti sustav dvojnih cijena.

„Kada se lijekovi izdaju na recept HZZO-a odnosno medicinski proizvodi na doznaku HZZO-a, na njih se ne odnose odredbe Odluke“.

Komentar: Pravno netočno. Ljekarnik mora donijeti odluku o cijenama svojih usluga, koristeći metodologiju koju nudi HLJK ili neku drugu metodologiju. Cijena usluge je/mora biti jedinstvena. U primjeni, ljekarnik može kupcu dati određeni popust, kao što njemu daje veledrogerija ili kao što on daje popust HZZO-u. Ljekarnik izrađuje kalkulaciju cijene usluge prema parametrima. Neki parametri su zadani, kao npr. kadrovski i vremenski normativ za izradu usluge, kao i nomenklatura usluga. „Plava knjiga“ je putokaz za primjenu naprijed navedenog postulata, jer nisu utvrđeni drugi/drugačiji parametri. Parametri iz „Plave knjige“ koriste se zbog veličine kupca, koji snagom autoriteta nameće svoja rješenja i ne dozvoljava raspravu o eventualnoj promjeni tih parametara. To znači, kadrovski normativ, vrsta usluge i vremenski normativ rada kadrova/usluga, te kalkulativna plaća za kadrovski normativ/usluge. VSS, planira se sa 19.080 bodova/godina, a SSS 12.020 bodova/godina. Ostali troškovi planiraju se prema izvršenju prethodne godine, vodeći računa o primjeni načela „međuzavisnosti troškova i prihoda“, što drugim riječima znači, da se ne mogu planirati troškovi koji nisu u svezi sa prirodom djelatnosti ljekarnika. Broj bodova, koji determinira količinu obavljenih usluga u prodaji lijeka i drugih proizvoda, dijeli se sa financijskim planom, prema obračunu kako je opisano. Ljekarnik iz takve računske operacije izračunava vrijednost boda. Vrijednost boda je teoretski jedinstvena za sve kupce usluga. Ona danas iznosi 6,74 kn/bod. Da bi ljekarnik obračunao plaću farmaceutu 8.653,00 kn morao bi realizirati vrijednost boda od 7,74 kn – za ilustraciju navodimo međuzavisnost troška i prihoda. Pri kalkulaciji, ljekarnik, kao i svaki drugi pravni subjekt, kalkulira troškove iz poslovanja. Ako on ne može prihodom pokriti takve troškove, on registrira gubitak u poslovanju. Analizom poslovanja 4 ljekarne konstatirali smo da bi, sve 4 ljekarne registrirale gubitak iz poslovanja, poslovanje sa HZZO-om i na slobodnom tržištu/sustav ručne prodaje, da sve 4 nisu na prihodnoj strani realizirale izvanredni prihod iz poslovnog odnosa sa veledrogerijom.

„Ako lijek ili medicinski proizvod plaća korisnik ljekarničke usluge (pacijent) tada se kod oblikovanja maloprodajne cijene primjenjuju odredbe Odluke“.

Komentar: Pravno netočno. Pri prodaji lijeka/medicinskog proizvoda, ljekarnik  primjenjuje  odredbe svoje odluke o utvrđivanju cijene usluge, ne odredbe Odluke Vijeća HLJK. Odluka Vijeća HLJK  je samo model – mogući način za izračun maloprodajne cijene lijeka, iako pogrešan.

„Lijekove i druge proizvode na koje se odnosi Odluka, a koji su na zalihi u ljekarni i oblikovana im je maloprodajna cijena treba izdati po toj cijeni dok se za novo zaprimanje istih primjenjuje odredba Odluke i tada radi inventura postojeće zalihe“.

Komentar: Pogrešno. Asocira na vrijeme društvenog vlasništva kapitala i samoupravljanja. Tada se je kod promjena cijena moralo postupiti onako kako sugerira HLJK. Takva praksa legalizirala je „muljanje“. Vlasničko je pravo kako i po kojoj cijeni će trgovac prodati svoju robu.

„Kada se radi o lijekovima i drugim proizvodima na koje se odnosi Odluka, a proizvođač ljekarni odobrava maloprodajni rabat tada se maloprodajna cijena oblikuje na način da se fakturna cijena (veleprodajna cijena) umanji za iznos maloprodajnog rabata i dobivenoj cijeni (nabavnoj cijeni) obračunava marža utvrđena u Odluci i iznos poreza na dodanu vrijednost (za lijekove i medicinske proizvode iz tarifnog broja 2 porez iznosi 0%)“.

Komentar: Pogrešno. Kakva je to složenica riječi „proizvođač odobrava ljekarni maloprodajni rabat“? U pravilu ljekarna nema poslovni odnos s proizvođačem već sa veletrgovinom. U lancu od proizvođača do ljekarne je veledrogerija. Glede maloprodajnog popusta cijene usluge, primjenjuju se odredbe članka 8. Zakona o PDV-u.

Rezimirajući rečeno, Odluka HLJK ne može se primijeniti, bez donošenja posebne odluke svakog ljekarnika o utvrđivanju vrijednosti boda za svoje usluge glede prodaje lijeka/medicinskog proizvoda i drugih roba iz asortimana ljekarne.

Zaključak:

Iz svega proizlazi da bi Udruga, a temeljem članka 21. Statuta, trebala, kao što je to učinila i za dr. med., dr. stom., i za djelatnost medicinske biokemije utvrditi cjenik usluga u ljekarničkoj djelatnosti, sustavom najniže vrijednosti boda. Na temelju toga, svaki ljekarnik utvrdio bi vrijednost boda za usluge koje pruža on, koja ne bi smjela biti niža od navedene najniže vrijednosti, da bi se spriječila nelojalna konkurencija prema drugim kolegama. Na postavljeno pitanje, da li je Udruga ovlaštena utvrđivati cijene usluga ili mjerila i kriterije  za formiranje cijena usluga svojih članova, odgovorio je Ustavni sud RH svojim Rješenjem U-II-390/1993. od 02.03.1994.g., koja korespondira s Rješenjem istog Suda od 20.04.1994.g.

 

- - - - -

Udruga utvrđuje cijene usluga svojih članova sustavom najniže cijene usluge, da bi član svojom odlukom utvrdio/donio za sebe cjenik usluga, respektirajući odredbe Odluke Udruge o iznosu najniže cijene usluge

 

Sukladno navedenom zaključku, Cjenik usluga za ljekarničku djelatnost obuhvatio bi – metodološki – iste parametre iz Cjenika HZZO-a, a to znači šifru postupka, naziv i opis postupka i broj bodova/uslugu/postupak, kao relativni izraz vrijednosti usluge/postupka. 

Ovakav pristup izradi Cjenika garantira/uvjetuje da i ljekarnik registrira/može registrirati obavljene usluge pod identičnim nazivom, kako ih prati HZZO, odnosno sustav javnog zdravstva.

Šifra   usluge iz PK, naziv/opis usluge i broj bodova/usluga

 

Red

 br.         Šifra postupka iz PK       

Naziv – opis usluge/postupka iz PK         Broj bodova/postupak iz kolone 3

1             2             3             4

1             70010    Izdavanje lijeka za uručivanje lijeka na Rp i bez Rp, a uključuje pripremu za uručenje lijeka, kao npr. naručivanje, preuzimanje analize, stručnu evidenciju, kontrolu serije i roka valjanosti, skladištenje, te pregled ispravnosti Rp, pregled propisanog lijeka – kontrola doze, te izdavanje lijeka uz  u p u t u  za upotrebu       0,40 ukupno

(1 F -0,77'

1 FT-1,54')

2.            71010    Obrada Rp – taksiranje i retaksiranje Rp, razvrstavanje Rp prema Odluci HZZO.a, fakturiranje, upisivanje privatnih Rp u knjigu Rp i potvrde o potrebi pomagala

                0,29 ukupno

(1 F-1,10'

1 FT -0,55')

3.            71011    Obrada Rp za lijekove koji podliježu Zakonu o opojnim drogama, a obuhvaća pregled glave Rp, pregled propisanog lijeka, izdavanje lijeka uz u p u t e   za upotrebu, taksiranje i upisivanje u Knjigu evidencije opojnih droga  0,49 ukupno

(1 F-2,04'

1 FT -0,68')

4.            71015    Upis podataka obrade Rp na magnetski medij  0,12 ukupno

(1 F – 0,54 ')

5.            71016    Upis podataka obrade Rp koji podliježu Zakonu o opojnim drogama na magnetski medij            0,24 ukupno

(1 F – 1,07')

6.            97421    Obrada osobnog računa odnosno Rp i potvrde za ortopedska i druga pomagala za potrebe dopunskog osiguranja sa upisom podataka na magnetski medij       0,18 ukupno

( 1 FT – 1,50')

Napomena: šifra postupka, naziv i opis postupka, te broj bodova/postupak, kao relativni izraz vrijednosti usluge/postupka, identični su navedenim osnovama kako je propisano „Plavom knjigom“ za primjenu u djelatnosti zdravstva za subjekte ljekarničke djelatnosti.

Najniža vrijednost boda za primjenu od člana Udruge  u ljekarničkoj djelatnosti

Vrijednost boda =  7,54 kn/bod.

Vrijednost boda utvrđena je u iznosu najniže vrijednosti. To znači da svaka ljekarna/ustanova utvrđuje svoju vrijednost boda, prema uvjetima tržišta, ne manju od navedenog iznosa najniže vrijednosti.

Vrijednost boda utvrđena je na osnovi analize 4 subjekta ljekarničke djelatnosti od čega 3 u statusu fizičke osobe, a 1 u statusu pravne osobe (ljekarnička ustanova).

Od ukupnog prihoda tih subjekata/07. (41,563.246,00 kn, tj. od ljekarne 1. 2.211.188,00 kn, 2. 11,572.545,00 kn, 3. 6,263.887,00 kn i 4. 21,515.229,00 kn) oduzeti su izvanredni prihodi, koje je svaka realizirala kao rabat od veledrogerije (isključen je voljni faktor poslovnog odnosa, da li će i koliko će odobriti financijski rabat, tj. 4,090.880,00 kn ili od 1. ljekarne 1,513.437,00 kn, 2. ljekarne 192.320,00 kn, 3. ljekarne 547.422,00 kn i 4. ljekarne 1,837.701,00 kn). Od dobivenog  novog  iznosa UP od 41.563,246,00 kn oduzeli smo iznos troškova za kupnju lijekova po nabavnim cijenama (35,942.937,00 kn, ili za 1. ljekarnu 10.036,522,00 kn, 2. 1,883.624,00 kn, 3. 5,291.637,00 kn i 4. 18.731.154,00 kn ). Od UP 41,563.246,00 kn oduzeli smo iznos troškova za kupnju lijekova 35,942.937,00 kn,j da bi dobili iznos od 5,620.309,00 kn, iznos vrijednosti usluga ljekarni, iznos s kojim ljekarne „pokrivaju“ troškove za zaposlene – plaće i sve druge materijalne/režijske troškove poslovanja.

Dobiveni iznos razlike od 5.620.309,00 kn podijelili smo sa 6,74 kn = vrijednost boda u primjeni od 01.01.2007.g., da bismo dobili količinu bodova za usluge koje su obavile od 833.873 bodova, od čega, pretpostavljamo 70 % za HZZO ili 583.712 bodova, a 30 % ili 250.161 bod za slobodno tržište – ručnu prodaju.

Ako iznos razlike  od 5,620.309,00 kn povećamo za 663.956,00 kn, tj. iznos gubitka iz poslovanja, dobijemo novi iznos razlike, iznos vrijednosti usluga za pokriće troškova poslovanja ljekarne od 6,284.265,00 kn, bez troškova nabavke lijekova.  Ako pak taj novi iznos od 6.284.265,00 kn podijelimo sa 833.873 bodova, dobijemo novu vrijednost boda od 7,54 kn/bod.

Vrijednost boda od 7,54 kn osigurava poslovanje ljekarni do tzv. pozitivne nule („0“).

Niti jedna od 4 promatrane ljekarne u troškovima nije/nema osigurana sredstva za razvoj, amortizaciju opreme, investicijsko i tekuće održavanje opreme, te zaradu – profit vlasnika, jer vrijednost boda HZZO-a ne sadrži naprijed navedene veličine (cijena rađena za neprofitni subjekt).

Ako bi pak za te osnove osigurali još ukupno 15 % prihoda, novi iznos razlike za 4 ljekarne morao bi iznositi 7,226.904,00 kn/godina (6,284.265,00 kn + 15 %). Dijeleći taj iznos sa 833.873 bodova, dobijemo novu vrijednost boda od 8,67 kn/bod.

Rezimirajući rečeno, prosječna najniža vrijednost boda za obračun usluga ljekarne morala bi iznositi 7,54 kn/bod ili 8,67 kn/bod, ili 10,62 % više od vrijednosti boda prema odluci HZZO-a za 1. vrijednost, odnosno 22,26 % za 2. vrijednost.

- - - - - -

                Predsjedništvo Skupštine Udruge utvrdilo je Cjenik usluga za članove Udruge, koji obavljaju ljekarničku djelatnost

 

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU                

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, Tel/faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

                U Zagrebu, 02.06.2007.g.

                Ur.br.:063/2007.g.

                Na osnovi odredbi članka 74. Statuta Udruge, respektirajući odredbe članka 21. stavak 1. podstavak 8. i 10. istog Statuta i Rješenja Ustavnog suda RH oznaka: U-II-390/1993. od 02.03.1994.g., koja korespondira s Rješenjem istog Suda od 20.04.1994.g., te članka 8. Zakona o zaštiti potrošača, Predsjedništvo Skupštine Udruge na svojoj sjednici održanoj 02.06.2007.g., u nazočnosti članova navedenih u zapisniku, na prijedlog svog Povjerenstva za ljekarničku djelatnost od 15.05.2007.g., d o n o s i

O D L U K U

o utvrđivanju cijena usluga/postupaka za ljekarničku djelatnost, za članove Udruge

 

Točka 1.

                Za članove Udruge, koji obavljaju ljekarničku djelatnost u ljekarni i/ili ljekarničkoj ustanovi utvrđuju se vrijednost boda za izračun cijene usluga/postupka za ljekarničku djelatnost sustavom vrijednosti boda/usluga/postupak.

                Količina bodova/usluga - postupak, šifra usluge/postupka i opis usluge/postupka,  identična je navedenim osnovama,  koju/e je utvrdio Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) u Odluci o Popisu dijagnostičkih i terapijskih postupaka u zdravstvenim djelatnostima  - vremenski i kadrovski normativi, NN, 15/92., 29/93., 31/95., 3/00, 18/00., 118/01., 85/02., 92/02., 11/03. i 136/06. (u daljnjem tekstu: „Plava knjiga“).

                Vrijednost boda/usluga – postupak utvrđuje se u najnižem  iznosu.

                Svaki član Udruge izrađuje svoj Cjenik usluga/postupaka istom metodologijom, kako je utvrđeno u točki 2. ove Odluke, s tim, da sam, prema uvjetima tržišta utvrđuje vrijednost boda/usluga – postupak, koji ne može biti manji od iznosa iz prethodnog stavka.  Cjenik usluga/postupaka jednak je i jedinstven za sve kupce lijekova i drugih roba iz asortimana ljekarne/ljekarničke ustanove.

Svaki član Udruge ima pravo/može pojedinom kupcu odobriti popust od cijene usluge/postupka iz svog Cjenika.

 

Točka 2.

                Šifra usluge/postupka i opis usluge/postupka, te količina bodova/usluga – postupak, kao relativni izraz vrijednosti rada zdravstvenog radnika u ljekarničkoj djelatnosti je:

 

Red

 br.         Šifra postupka iz PK       

Naziv – opis usluge/postupka iz PK         Broj bodova za uslugu/postupak iz kolone 3

1             2             3             4

1             70010    Izdavanje lijeka za uručivanje lijeka na Rp i bez Rp, a uključuje pripremu za uručenje lijeka, kao npr. naručivanje, preuzimanje analize, stručnu evidenciju, kontrolu serije i roka valjanosti, skladištenje, te pregled ispravnosti Rp, pregled propisanog lijeka – kontrola doze, te izdavanje lijeka uz  u p u t u  za upotrebu       0,40 ukupno

(1 F -0,77'

1 FT-1,54')

2.            71010    Obrada Rp – taksiranje i retaksiranje Rp, razvrstavanje Rp prema Odluci HZZO.a, fakturiranje, upisivanje privatnih Rp u knjigu Rp i potvrde o potrebi pomagala

                0,29 ukupno

(1 F-1,10'

1 FT -0,55')

3.            71011    Obrada Rp za lijekove koji podliježu Zakonu o opojnim drogama, a obuhvaća pregled glave Rp, pregled propisanog lijeka, izdavanje lijeka uz u p u t e   za upotrebu, taksiranje i upisivanje u Knjigu evidencije opojnih droga  0,49 ukupno

(1 F-2,04'

1 FT -0,68')

4.            71015    Upis podataka obrade Rp na magnetski medij  0,12 ukupno

(1 F – 0,54 ')

5.            71016    Upis podataka obrade Rp koji podliježu Zakonu o opojnim drogama na magnetski medij            0,24 ukupno

(1 F – 1,07')

6.            97421    Obrada osobnog računa odnosno Rp i potvrde za ortopedska i druga pomagala za potrebe dopunskog osiguranja sa upisom podataka na magnetski medij       0,18 ukupno

( 1 FT – 1,50')

Točka 3.

                Najniža vrijednost boda za utvrđivanje Cjenika usluga/postupaka iz prethodne točke/član Udruge je: 7,54 kn/bod.               

                Svaki član Udruge, kada donosi Cjenik svojih usluga/postupaka, utvrđuje i  vrijednost boda, koja ne može biti manja od vrijednosti iz prethodnog stavka, sukladno točki 1. stavak 3. ove Odluke.

                Cjenik usluga/postupaka/član Udruge sa ovjerom od strane Udruge ili bez te/takve ovjere, član Udruge izlaže na uvid kupcima lijekova i drugih roba.

                Cjenik usluga/postupaka član Udruge potvrđuje svojim potpisom i ovjerava pečatom ljekarne/ljekarničke ustanove.

                Pri prodaji lijeka, vrijednost usluge/postupka iz svog Cjenika, član Udruge pribraja cijeni lijeka, prema cijeni koju je utvrdio HZZO , za Osnovnu i Dopunsku listu lijekova, koji se izdaju na Rp, bez ili sa doplatom.

                Na identičan način kako je navedeno u prethodnom stavku, član Udruge postupa kada prodaje lijek ili drugi proizvod  sustavom „ručne prodaje“.

Kada fakturira  usluge/postupke prodaje lijeka HZZO-u, član Udruge primjenjuje isti Cjenik, s tim, da na fakturi ističe i popust  samo na vrijednost usluge/postupka koji daje HZZO-u kao glavnom/pretežnom kupcu.

Točka 4.

                Ova Odluka donijeta je jednoglasno, pa slijedom iznijetog može proizvoditi pravne učinke.

                Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se od dana objave u Časopisu „Privatna praksa u zdravstvu“.

                               Predsjednik Predsjedništva

                               Skupštine Udruge

                               Željko Bakar, dr. med.,

spec. opće/obiteljske medicine,v.r.

 

- - - - - -

Svaki ljekarnik, član Udruge  donosi svoj Cjenik usluga

Cjenik usluga, subjekt ljekarničke djelatnosti utvrđuje prema istoj metodologiji kako je navedeno u tablici, s tim, da utvrđuje vrijednost boda koji je jednak ili veći od iznosa koji je utvrdila Udruga

Prodajna cijena lijeka sadrži vrijednost lijeka po nabavnoj cijeni, plus vrijednost usluge, obračunate sustavom količina bodova x vrijednost boda iz Cjenika subjekta ljekarničke djelatnosti.

Model Odluke

 

•             Model Cjenika ljekarne/ustanove  mogao bi izgledati kako slijedi:

 

_________________(naziv i sjedište Ljekarne)

U_________, ______ 2007.g.

                               Na osnovi odredbi članka 8. Zakona o zaštiti potrošača, NN, 48/95., a respektirajući odredbe članka 35. Zakona o ljekarništvu, NN, 121/03., članka 30. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, članka 18. Zakona o porezu na dohodak, NN, 177/04. i članka 38. Općeg poreznog zakona, NN, 127/00., te odredbi točke 1., stavak 4. Odluke o utvrđivanju cijene usluga/postupaka za ljekarničku djelatnost, za članove Udruge, koju je donijelo Predsjedništvo Skupštine Udruge dana 02.06.2007.g., d o n o s i m / o

CJENIK

usluga/postupaka koje obavlja ljekarna

 

Cijene usluga Ljekarne/ustanove, navedene od 1 – 6 Ljekarna obračunava zavisno od količine bodova iz kol. 4/usluga i vrijednosti boda.

Šifra usluge i opis usluge/postupak i količina bodova/usluga, kao relativni izraz vrijednosti rada Ljekarne/usluga je:

 

Red

 br.         Šifra postupka iz PK       

Naziv – opis postupka iz PK        Broj bodova/postupak iz kolone 3

1             2             3             4

1             70010    Izdavanje lijeka za uručivanje lijeka na Rp i bez Rp, a uključuje pripremu za uručenje lijeka, kao npr. naručivanje, preuzimanje analize, stručnu evidenciju, kontrolu serije i roka valjanosti, skladištenje, te pregled ispravnosti Rp, pregled propisanog lijeka – kontrola doze, te izdavanje lijeka uz  u p u t u  za upotrebu       0,40 ukupno

(1 F -0,77'

1 FT-1,54')

2.            71010    Obrada Rp – taksiranje i retaksiranje Rp, razvrstavanje Rp prema Odluci HZZO.a, fakturiranje, upisivanje privatnih Rp u knjigu Rp i potvrde o potrebi pomagala

                0,29 ukupno

(1 F-1,10'

1 FT -0,55')

3.            71011    Obrada Rp za lijekove koji podliježu Zakonu o opojnim drogama, a obuhvaća pregled glave Rp, pregled propisanog lijeka, izdavanje lijeka uz u p u t e   za upotrebu, taksiranje i upisivanje u Knjigu evidencije opojnih droga  0,49 ukupno

(1 F-2,04'

1 FT -0,68')

4.            71015    Upis podataka obrade Rp na magnetski medij  0,12 ukupno

(1 F – 0,54 ')

5.            71016    Upis podataka obrade Rp koji podliježu Zakonu o opojnim drogama na magnetski medij            0,24 ukupno

(1 F – 1,07')

6.            97421    Obrada osobnog računa odnosno Rp i potvrde za ortopedska i druga pomagala za potrebe dopunskog osiguranja sa upisom podataka na magnetski medij       0,18 ukupno

( 1 FT – 1,50')

 

Vrijednost boda za izračun cijene usluge je:_____kn/bod.

 

                                               M.P.                      Voditelj Ljekarne

 

Da je Cjenik zakonit potvrđuje Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1.

                                                                                                                                                             M.P.                      Tajnik Udruge

                                                                              Ivan Gabrilo, dipl. iur.

 

 

 

* * * * *

MINISTARSTVO ZRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI

Prijedlog Pravilnika o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova domova zdravlja i ljekarničkih zdravstvenih ustanova

 

 

Uvod

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, svojim podneskom od 06.06.2007.g. KLASA: 011-01/07-01/59, URBROJ: 534-07-07-1 dostavilo je na adresu komora, sindikata i udruga, pa tako i Udruzi Prijedlog Pravilnika, sa zamolbom za dostavom mišljenja.

Prijedlog Pravilnika glasi:

 

Na temelju članka 75. stavka I. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 121/2003, 48/2005 i 85/2006) i članka 17. stavka 1. Zakona o ljekarništvu ("Narodne novine" broj 121/2003) ministar zdravstva i socijalne skrbi uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora donosi

 

PRAVILNIK

O UVJETIMA I POSTUPKU ZA DAVANJE U ZAKUP DIJELOVA DOMOVA ZDRAVLJA I LJEKARNIČKIH ZDRAVSTVENIH USTANOVA

 

I.             OPĆE ODREDBE

 

Članak 1.

Ovim Pravilnikom utvrđuju se uvjeti i postupak za davanje u zakup dijelova domova zdravlja i ljekarničkih zdravstvenih ustanova čiji je osnivač županija.

 

II. DOMOVI ZDRAVLJA

 

Članak 2.

Jedinica zakupa daje se u zakup zdravstvenom radniku visoke stručne spreme koji ispunjava uvjete iz članka 139. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (u daljnjem tekstu: Zakon), propisane za obavljanje privatne prakse za zdravstvene radnike visoke stručne spreme i to za obavljanje odgovarajuće djelatnosti iz članka 70. Zakona.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, jedinica zakupa daje se u zakup zdravstvenom radniku više ili srednje stručne koji ispunjava uvjete iz članka 141. Zakona, propisane za obavljanje privatne prakse za zdravstvene radnike više ili srednje stručne spreme i to za obavljanje odgovarajuće djelatnosti iz članka 70. Zakona.

 

Članak 3.

Prednost kod davanja u zakup jedinice zakupa ima zdravstveni radnik koji:

1. radi u jedinici zakupa doma zdravlja u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, 2. radi u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u jedinici doma zdravlja smještenoj na lokaciji jedinice koja se daje u zakup.

Ako u domu zdravlja nema zdravstvenih radnika koji bi ostvarili prednost iz stavka 1. ovoga članka, prednost kod davanja u zakup jedinice zakupa u kojoj se obavlja djelatnost opće/obiteljske medicine ima doktor medicine specijalist obiteljske (opće) medicine.

 

Članak 4.

Zdravstveni radnik koji obavlja dužnost ravnatelja doma zdravlja ispunjava uvjete iz članka 2-. ovoga Pravilnika može sklopiti ugovor o zakupu jedinice zakupa u kojoj obavlja zdravstvenu djelatnost po razrješenju dužnosti ravnatelja na temelju članka 58. stavka 2. podstavka 1. Zakona.

Članak 5.

Odluku o početku davanja u zakup jedinice zakupa donosi upravno vijeće doma zdravlja.

Članak 6.

Ugovor o zakupu jedinice zakupa sklapa se u pisanome obliku.

Članak 7.

Ugovor o zakupu jedinice zakupa sklapa se između doma zdravlja (u daljnjem tekstu: zakupodavac) i zdravstvenog radnika iz članka 2. ovoga Pravilnika.

Članak 8.

Ugovor o zakupu jedinice zakupa sklapa se na neodređeno vrijeme uz uvjet da zakupac ima sklopljen ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod).

Raskidom ugovora iz stavka 1. ovoga članka prestaje ugovor o zakupu jedinice zakupa.

Članak 9.

Uvjet sklapanja ugovora o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom iz članka 8. stavka 1. ovoga Pravilnika ne odnosi se na doktore medicine specijaliste medicine rada i zubne tehničare.

 

Članak 10.

Ugovor o zakupu jedinice zakupa sadrži najmanje:

1.            ime, odnosno naziv ugovornih strana,

2.            opis prostorija i  građevine u kojoj se jedinica zakupa nalazi,

3.            popis i namjenu medicinsko-tehničke i druge opreme,

4.            način rukovanja i održavanja medicinsko-tehničke i druge opreme,

5.            odredbu o obvezi zakupodavca da snosi troškove zanavljanja medicinsko-tehničke i druge opreme koja je sastavni dio jedinice zakupa,

6.            odredbu o obvezi zakupca da snosi troškove održavanja medicinsko-tehničke i druge opreme koja je sastavni dio jedinice zakupa,

7.            odredbe o uporabi i održavanju zajedničkih uređaja i prostorija u građevini te okoliša,

8.            opis djelatnosti koju će zakupac obavljati u jedinici zakupa,

9.            rok u kojem je zakup ac obvezan započeti obavljati djelatnost,

10.          iznos zakupnine te iznos naknade za uporabu zajedničkih uređaja i prostorija i rok plaćanja,

11.          odredbu o trajanju ugovora na neodređeno vrijeme uz uvjet sklopljenog ugovora o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom,

12.          odredbu o obvezi zakupca da na temelju odluke doma zdravlja kao prethodnog poslodavca o prenošenju ugovora o radu na zakupca kao novog poslodavca nastavi radni odnos sa zdravstvenim radnikom više ili srednje stručne spreme s kojim radi u timu sukladno ugovoru o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom,

13.          odredbu o pravu zdravstvenog radnika više ili srednje stručne spreme s kojim zakupac radi u timu sukladno ugovoru o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom na otpremninu pri odlasku u mirovinu za koju sredstva osiguravaju zakupodavac i zakupac, razmjerno radnom stažu zdravstvenog radnika ostvarenog kod pojedinog poslodavca,

14.          način osiguranja obavljanja djelatnosti izvan redovnog radnog vremena, odnosno za vrijeme odsutnosti pojedinih radnika,

15.          obvezu zakupca da sudjeluje u pružanju hitne medicinske pomoći i kućnim posjetama,

16.          način korištenja vozila doma zdravlja,

17.          odredbu o otkazu i otkaznim rokovima,

18.          mjesto i datum sklapanja ugovora i potpise ugovornih strana.

Članak 11.

Medicinsko-tehnička i druga oprema pojedinačne vrijednosti do 70.000,00 kuna sastavni je dio jedinice zakupa.

Za medicinsko-tehničku i drugu opremu pojedinačne vrijednosti iznad 70.000,00 kuna, koja je u vlasništvu doma zdravlja, sklapa se ugovor između zakupodavca i zakupca o načinu korištenja i zanavljanja.

Za medicinsko-tehničku i drugu opremu u vlasništvu Zavoda sklapa se ugovor o načinu korištenja i zanavljanja između Zavoda i zakupca.

Medicinsko-tehnička i druga oprema zakupca može se koristiti u jedinici zakupa samo na temelju prethodnoga odobrenja upravnoga vijeća te sukladno posebnom ugovoru koji se sklapa između zakupodavca i zakupca.

Za potrošni materijal zatečen u jedinici zakupa na dan sklapanja ugovora o zakupu, zakupodavac i zakupac sklapaju ugovor o otkupu tog potrošnog materijala po nabavnoj cijeni i s rokom otplate od šest mjeseci.

Članak 12.

Zakupodavac određuje iznos zakupnine u skladu s potrebama investicijskoga održavanja jedinice zakupa i zgrade doma zdravlja, uzimajući u obzir starost, kvalitetu i stanje građevine, lokaciju građevine (s obzirom na stupanj urbaniziranosti, prometnu povezanost, demografske prilike i dr.) te površinu zakupljenog prostora.

Članak 13.

Troškove investicijskoga održavanja jedinice zakupa i zgrade doma zdravlja snosi zakupodavac.

Pod troškovima investicijskoga održavanja u smislu ovoga Pravilnika smatraju se: 

1.            radovi na konstruktivnim dijelovima zgrade doma zdravlja i to zamjena ili sanacija krovne konstrukcije, sanacija temelja, nosivih zidova, zamjena međukatnih konstrukcija te dimovodnih kanala,

2.            zamjena krovnoga pokrivača sa zamjenom krovne konstrukcije,

3.            zamjena instalacija u zgradi doma zdravlja (vodovodna, kanalizacijska, električna, plinska, centralno grijanje),

4.            obnova pročelja,

5.            hidroizolacijski radovi na zidovima, temeljima i podovima zgrade doma zdravlja,

6.            zamjena stolarije na zajedničkim dijelovima zgrade doma zdravlja, krovne i druge vanjske limarije te gromobranske instalacije na zgradi doma zdravlja.

7.            zamjena ili rekonstrukcija kotlovnice centralnog grijanja u zgradi doma zdravlja.

Članak 14.

Ministar nadležan za zdravstvo (u daljnjem tekstu: ministar) odre~uje najveći iznos zakupnine za svaku kalendarsku godinu na temelju kalkulativnih troškova koje donosi Upravno vijeće Zavoda.

Članak 15.

Na otocima, područjima određenim Zakonom o brdsko-planinskim područjima i Zakonom o područjima posebne državne skrbi kao i na područjima bez organizirane zdravstvene zaštite ili njezine slabije dostupnosti stanovništvu, zakupodavac, iznimno, u cilju stimuliranja kvalitete i dostupnosti primarne zdravstvene zaštite može dati prostorije i medicinsko-tehničku i drugu opremu u zakup i pod uvjetima povoljnijim za zakupca od uvjeta propisanih odredbom člankom 14. ovoga Pravilnika, uključujući i mogućnost oslobađanja od plaćanja zakupnine.

 

Članak 16.

Zakup ac je obvezan jedinicu zakupa održavati i koristiti s pažnjom dobroga gospodarstvenika i to samo u svrhu i na način odre~en ugovorom o zakupu.

Zakupac snosi troškove tekućega održavanja jedinice zakupa izazvanih redovitim korištenjem jedinice zakupa (soboslikarski radovi u prostorijama, servisiranje uređaja i opreme, popravci i zamjena dotrajalih dijelova uređaja i opreme).

Članak 17.

Bez odobrenja zakupodavca, zakupac nema pravo preuređivati jedinicu zakupa.

Pod preuređenjem smatraju se radovi kojima se mijenja konstrukcija zgrade doma zdravlja, unutarnji raspored prostorija, vanjski izgled ili namjena jedinice zakupa.

Članak 18.

Zakupac ne smije dati jedinicu zakupa ili njezin dio u podzakup.

Članak 19.

                Zakupac je obvezan snositi naknadu za uporabu zajedničkih uređaja i prostorija doma zdravlja.

                Naknada iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na troškove:

1.            električne energije,

2.            grijanja,

3.            vode,

4.            čistoće (odvoz smeća, čišćenje zajedničkih prostorija, troškovi dezinfekcije, deratizacije i dezinsekcije),

5.            telefonskih troškova,

6.            komunalne naknade,

7.            vodoprivredne naknade,

8.            održavanje protupožarnih uređaja,

9.            održavanje kotlovnice,

10.          osiguranja imovine doma zdravlja i

11.          fizičko-tehničke zaštite zdravlja.

Iznos naknade iz stavka 1. ovoga članka određuje se uzimajući u obzir slijedeća mjerila:

- odnos površine jedinice zakupa prema površini zgrade doma zdravlja i

- odnos broja za zakupca opredijeljenih osiguranih osoba Zavoda i standardnoga broja osiguranih osoba Zavoda za određenu djelatnost.

U ukupnom iznosu naknade za uporabu zajedničkih uređaja i prostorija doma zdravlja iznos iz stavka 3. podstavka 1. ovoga članka ne smije biti veći od dvije trećine ukupnog iznosa naknade, a iznos iz stavka 3. podstavka 2. ovoga članka ne smije biti veći od jedne trećine ukupnog iznosa naknade.

Članak 20.

                Zakupodavac jednu ordinaciju daje u zakup dvojici zakupaca koji obavljaju privatnu praksu u smjenskom radu, s time da proporcionalno dijele sve troškove osim zakupnine.

Članak 21.

                Zakupodavac može sklopiti zajednički ugovor o zakupu sa zakupcima dviju ili više jedinica zakupa, ako oni za to pokažu interes (grupna praksa).

                Svaki zakupac iz stavka 1. ovoga članka osobno sklapa ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom.

Članak 22.

Grupnu praksu mogu obavljati dva ili više privatnih zdravstvenih radnika.

Članak 23.

Grupna praksa u pravilu ima zajedničke prostorije prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (čekaonica, sanitarni čvorovi).

Članak 24.

Iznimno od odredbe članka 23. ovoga Pravilnika, ordinacije privatnih zdravstvenih radnika u grupnoj praksi mogu biti međusobno udaljene najviše pet kilometara (cestom).

Ako nije ispunjen uvjet iz stavka 1. ovoga članka grupna praksa može se iznimno osnovati uz prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje Zavoda i nadležne komore o opravdanosti osnivanja u osnovnoj mreži zdravstvene djelatnosti.

Članak 25.

U postupku osnivanja grupne prakse privatni zakupci sklapaju ugovor o međusobnim pravima i obvezama kojim odre~uju predstavnika grupne prakse.

Ugovor iz stavka 1. ovoga članka mora biti potvrđen (solemniziran) kod javnog bilježnika.

Članak 26.

Zahtjev za osnivanje grupne prakse ministru podnosi predstavnik grupne prakse.

Zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka prilažu se rješenja ministra o odobrenju rada u privatnoj praksi za svakog zakupca te ugovor iz članka 25. stavka 1. ovoga Pravilnika.

Članak 27.

Zakupci su obvezni zahtjevu za osnivanje grupne prakse priložiti i odluku upravnog vijeća doma zdravlja kojom se odobrava osnivanje grupne prakse.

Članak 28.

Ako u pojedinoj jedinici zakupa rade dva ili više zdravstvenih radnika visoke stručne spreme ti radnici sklapaju ugovor o zakupu u obliku grupne prakse i zajednički ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom.

Ako u pojedinoj jedinici zakupa rade dva ili više zdravstvenih radnika srednje stručne spreme ti radnici sklapaju ugovor o zakupu u obliku grupne prakse.

Članak 29.

Zakupac jedinice zakupa obvezan je:

- imajući u vidu visinu novčane naknade koja je ugovorena između Zavoda i privatnog zdravstvenog radnika za ugovorene i izvršene zdravstvene usluge uskladiti obračun plaće, dodataka na plaću i ostalih materijalnih prava zdravstvenog radnika u svom timu s novčanom naknadom koju ostvaruje na temelju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite za tekuću godinu sa Zavodom, a u kojoj je kao kalkulativni element u cijeni zdravstvene zaštite uračunat i trošak za ta novčana davanja,

- dostaviti ravnatelju doma zdravlja pisanu obavijest o broju opredijeljenih osiguranih osoba za koje je sklopio ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom te

- usmeno obavijestiti ravnatelja doma zdravlja o imenu i prezimenu zdravstvenog radnika koji će ga zamjenjivati u slučaju odsutnosti kraće od tri dana te dostaviti ravnatelju doma zdravlja pisanu obavijest s naznakom imena i prezimena zdravstvenoga radnika koji će ga zamjenjivati za vrijeme odsutnosti dulje od tri dana.

Članak 30.

Ravnatelj doma zdravlja obvezan je:

- nadzirati poštivanje propisanog radnog vremena zakupaca, a u slučaju nepoštivanja propisanog radnog vremena zakupca o istom izvijestiti zdravstvenu inspekciju ministarstva nadležnog za zdravstvo te Područni ured Zavoda;

- osigurati kontinuitet u pružanju zdravstvene zaštite osiguranih osoba kada u slučaju odsutnosti zakupac iz objektivnih razloga nije bio u mogućnosti osigurati zamjenu;

- izvijestiti Upravno vijeće doma zdravlja o nepoštivanju ugovornih obveza zakupca radi donošenja odluke o raskidu ugovora o zakupu jedinice zakupa.

Članak 31.

Ugovor o zakupu jedinice zakupa raskida se ako:

- zakupac ne sklopi ugovor o pružanju zdravstvene zaštite sa Zavodom ili ako se ugovor sa Zavodom raskine, 

- zakupac ne plati dospjelu zakupninu u roku od trideset dana od dana primitka pisane opomene ravnatelja doma zdravlja,

- zakupac ne plati dospjelu naknadu za uporabu zajedničkih uređaja i prostorija u roku od trideset dana od dana primitka pisane opomene ravnatelja doma zdravlja;

- zakupac = ne nastavi radni odnos sa zdravstvenim radnikom u timu sukladno odredbi -članka 10. podstavka 12. ovoga Pravilnika,

- zakupac ne ispunjava druge obveze sukladno ovome Pravilniku i sklopljenom ugovoru o zakupu jedinice zakupa.

Članak 32.

Zakupodavac može dati u zakup i dio prostorija u kojim se ne obavlja zdravstvena djelatnost nezdravstvenim radnicima zaposlenim u domu zdravlja pod uvjetima davanja u zakup viška poslovnog prostora.

Ako radnici iz stavka I. ovoga članka ne žele zakupiti dio prostorija, navedene prostorije mogu se dati u zakup putem natječaja sukladno odredbama Zakona o zakupu poslovnog prostora.

III. LJEKARNE

Članak 33.

Ljekarnička djelatnost može se obavljati u privatnoj praksi davanjem u zakup dijelova ljekarničke zdravstvene ustanove čiji je osnivač županija magistrima farmacije koji ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o ljekarništvu.

Članak 34.

Odredbe članka 2. do 31. ovoga Pravilnika na odgovarajući se način primjenjuju na ljekarne.

IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 35.

Upravna vijeća domova zdravlja i ljekarničkih zdravstvenih ustanova najkasnije će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika donijeti odluku o davanju u zakup svih dijelova domova zdravlja, odnosno dijelova ljekarničkih zdravstvenih ustanova, koji se daju u zakup, sukladno Zakonu i ovome Pravilniku.

Članak 36.

Ugovori o zakupu jedinica zakupa sklopljeni do dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika moraju se uskladiti s odredbama ovoga Pravilnika u roku od 90 dana od dana njegova stupanja na snagu.

Članak 37.

Jedinica koja je bila dana u zakup na temelju Pravilnika o uvjetima za davanje u zakup zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite i lječilišta (»Narodne novine«, br. 6/96., 29/97.,1/98.,45/99.,121/99.,112/00.,87/02.,150/02 i 7/03.), a za koju je raskinut ugovor o zakupu, daje se u zakup zdravstvenom radniku iz članka 2. ovoga Pravilnika na temelju javnoga natječaja.

Javni natječaj iz stavka 1. ovoga članka raspisuje Upravno vijeće doma zdravlja i objavljuje se u dnevnom tisku.

Javni natječaj provodi se prikupljanjem pisanih ponuda.

Javni natječaj iz stavka 1. ovoga članka sadrži osnovne podatke o jedinici doma zdravlja koja se daje u zakup (adresa, namjena, površina), vrijeme i mjesto otvaranja pisanih ponuda te način i rok za podnošenje pisanih prijava za sudjelovanje u javnom natječaju.

Prednost kod davanja u zakup jedinice zakupa na temelju provedenoga javnoga natječaja iz stavka 1. ovoga članka ima zdravstveni radnik s duljim radnim stažom u struci i to u djelatnosti koja se obavlja u jedinici zakupa.

Članak 38.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o uvjetima za davanje u zakup zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite i lječilišta (»Narodne novine«, br. 6/96., 29/97.,1/98.,45/99.,121/99.,112/00.,87/02.,150/02 i 7/03.),

Članak 39.

 

                Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u «Narodnim novinama».

 

Klasa: 011-01/07-01/59.

Ur.broj: 534-07-07-1

Zagreb, 06. lipnja 2007.g.

                                                               Ministar

                                      Doc. dr.sc. Nevene Ljubičić

 

- - - - - - -

 

Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu

Zagreb, Rugvička 1

 

Primjedbe na prijedlog Pravilnika o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova DZ i ljekarničkih zdravstvenih ustanova (stupanjem na snagu Pravilnika, nakon donošenja, prestao bi važiti Pravilnik .. .NN, 6/96., i…NN, 7/03.).

 

Uvod

Pravilnikom bi se morala naglasiti sveza između činjenice da se Pravilnik donosi radi osiguranja povoljnih uvjeta korištenja prostora i opreme u vlasništvu Županija/Grada Zagreba za rad subjekata privatne prakse u osnovnoj mreži zdravstvene djelatnosti, čime se ispunjavaju 2 (dva) od 3 (tri) uvjeta za obavljanje privatne prakse (prostor, medicinsko-tehnička oprema i kadar).

Dva uvjeta, prema odredbama Pravilnika osigurava vlasnik/osnivač Doma zdravlja, a to je Županija/Grad Zagreb, izvršavajući na taj način svoju obvezu utemeljenu propisima – po vertikali – članak 134. Ustava, članak 19. i 20. Zakona o jedinicama lokalne/regionalne samouprave.

Treći uvjet, osigurava zdravstveni radnik – fizička osoba iz članka 2. Pravilnika, s tim, da mora osigurati i druge uvjete iz članka 139. Zakona.

Na taj način zakup, prema odredbama Pravilnika nije zakup s klasičnim obilježjima općih propisa o zakupu, prema kojem je zakupnina cijena prenijete vrijednosti «stvari» u zakupu, prema tržnim uvjetima kapitala. Zakup prema odredbama Pravilnika nije sam sebi svrha. Drugim riječima, nije bila namjera zakonodavca, izražena u članku 75. Zakona o zdravstvenoj zaštiti da zakupom, prema odredbama Pravilnika kapitalizira vrijednost nekretnine/opreme Domova zdravlja/gradskih ljekarni, prema uvjetima tržišta kapitala, već izvršenje svrhe iz stavka 2. ovih uvodnih napomena.

Postavlja se pitanje kakvu pravnu snagu ima odluka upravnog vijeća DZ o davanju u zakup jedinice zakupa iz članka 5. Pravilnika? Da li tu odluku mora pravno osnažiti nadležno tijelo osnivača/vlasnika DZ? Kakve reperkusije ta/takva odluka ima poglavito prema osnivaču/vlasniku DZ, s obzirom na njegove zadaće koje proizlaze iz primjene odredbi propisa iz stavka drugog ovih uvodnih napomena? Da li odluka upravnog vijeća DZ obvezuje Zavod na sklapanje ugovora o provođenju zz sa zdravstvenim radnikom kojeg je «izabralo» upravno vijeće i na taj način prejudiciralo njegov «ulazak» u osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti, po modelu kako je propisano člankom 33. Zakona za ljekarničku djelatnost jer Zakon propisuje obvezu traženja mišljenja od Zavoda o potrebi popune Mreže za djelatnost prema zanimanju zdravstvenog radnika? Da li odluka upravnog vijeća, jer je donijeta većinom glasova članova/

predstavnika osnivača/vlasnika obvezuje osnivača/vlasnika na sve ono, na što upućuje primjena članka 9. i 52. Zakona o zz, odnosno članka 19. i 20. Zakona o jedinicama lokalne i regionalne samouprave?.

Postavlja se pitanje kakva bi trebala biti nadležnost Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi u provedbi Pravilnika? Da li je dovoljno naglašena njena kontrolna funkcija? Da li je dovoljno naglašena njegova odgovornost kao resornog tijela u sprječavanju svih mogućih negativnih posljedica odnosa DZ prema zakupcima, prema dosadašnjim iskustvima?. Da li se mogu spriječiti i kako dosadašnje ucjene i prijetnje ravnatelja DZ, koji se u pravilu «pokrivaju» odlukom upravnog vijeća  o raskidu ugovora o zakupu, ako zdravstveni privatne prakse ne pristane na veću cijenu zakupa, na plaćanje većeg iznosa zajedničkih troškova od kalkulativnih u cijeni «glavarine» /vrijednosti programa koje zakupac realizira od Zavoda? Kako takve odluke upravnog vijeća korespondiraju sa obvezama Grada/Županije za izvršenje obveza iz stavka 2. ovih uvodnih napomena? Da li Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi ima pravo intervenirati kod nadležnih tijela osnivača/vlasnika DZ radi provjere navoda o činjenicama koje su kontra produktivne funkcioniranja sustava zdravstvene zaštite? Da li, npr.  zahtjev ravnatelja  DZ u Zagrebu, «pokriven» odlukom upravnog vijeća o povećanju broja zdravstvenih radnika VSS, u grupnoj praksi sa 2 na 3, pod prijetnjom raskida ugovora o zakupu, a kadrovski normativ Zavoda/

tim propisuje 1 zdravstvenog radnika VSS, ima karakter miješanja u poduzetnička prava/

odgovornosti zdravstvenog radnika privatne praske? Da li time, ugrožava ekonomsku stabilnost poslovanja zdravstvenog radnika privatne prakse, kojem je Zavod jedini kupac usluga?  Da li i zbog toga u Pravilnik ugraditi odredbu da je raskid ugovora o zakupu pravovaljan samo na temelju Rješenja ministra zdravstva za slučaj i ako se stvore pravne pretpostavke za raskid ugovora o provođenju zdravstvene zaštite u osnovnoj mreži zdravstvene djelatnosti (što i proizlazi iz rješenja Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi o odobrenju privatne prakse)?.

Postavlja se pitanje kakva je/će biti pozicija ravnatelja DZ i službe/administracije u DZ? Da li je ravnatelj DZ/služba DZ samo «domar»/upravitelj u zgradi, zadužen da kontrolira održavanje/funkcioniranje objekta/prostorija te svih uređaja/opreme, što služi za obavljanje funkcije primarne razine zz, odnosno, da izrađuje rasporede dežurstva i t sl.? Da li bi bilo racionalno/racionalnije i zakonitije tu funkciju prenijeti na Urede za zdravstvo i socijalnu skrb Županija, osnivača/vlasnika DZ, njihovog tijela uprave, jer su npr. i prije takvi Uredi utvrđivali dežurstvo bolnica/klinika kada nije važio sustav svakodnevnog hitnog dežurstva? Da li bi time bila ispunjena intencija iz članka 9. i 52. Zakona o zz, tj. da se interes Županije/Grada Zagreba očituje u funkcioniranju primarne razine zz, prema standardu, koji bi morao/trebao biti veći od minimalnog standarda kojeg osigurava Zavod? Da li bi se time smanjio pritisak na sredstva za zz, odnosno da li bi se time izvršila preraspodjela sredstava za zz u korist/na teret proračuna Županija/Grada Zagreba? Da li bi se time potvrdilo da je neracionalno, za obavljanje poslova «domara»/upravitelja zgrade iskoristiti fizičku osobu koji je doktor medicine/stomatologije, i k tome još sa «x» zdravstvenih radnika tog profila u timu, što je sadašnja naša praksa?.

Postavlja se pitanje, kakva je uloga sindikata u kreiranju Pravilnika o zakupu? Ako se uloga sindikata konzumira kroz odredbu članka 10. stavak 1. podstavak 12. i 13. Pravilnika, onda je ona nepotrebna (vidi obrazloženja uz primjedbe na članak 10)! Ako je pak zamišljeno da i sindikat, kao tip nevladine udruge radnika, snagom autoriteta osnaži/nastoji osnažiti poziciju zakupca, budućeg poslodavca članova sindikata i to prema zakupodavcu, odnosno osnivaču/vlasniku, odnosno prema Zavodu, onda je ta uloga pozitivna. No, iz iskustva, bar se tako profilira, sindikat ističe svoju poziciju samo kroz kritiku «pokrivenosti plaćom/prihodom potrošačke košarice». U praksi ističemo primjer, kada su radnici laboranti, poslodavcu na njegovu opasku da mora kupiti novu opremu, jer je stara na «izdisaju», da bi održao djelatnost, jer DZ nije iskazao namjeru tj. dapače izjavio da neće zamijeniti opremu u zakupu, odgovorili: «nas se to ne tiče, mi hoćemo veću plaću». Da li je uloga sindikata zamišljena šire, biti sukreator poslovne politike poslodavaca u privatnoj praksi u odnosu prema onima koji uvjetuju/diktiraju njegov, ali time i njihov standard? Nevjerojatno je, da je izbjeglo reakciji sindikata objavljeni uvjeti Zavoda za ugovaranje zdravstvene zaštite za 2006. g., iskazani u aktu kako je navedeno u obrazloženju za primjedbe na članak 10. Pravilnika?. Kako će zdravstveni radnik privatne prakse, koji je na tržištu blokiran glede stjecanja prihoda samo prihoda od Zavoda moći reproducirati troškove poslovanja mimo zadane vrste i visine od strane Zavoda, prema njihovim parametrima, kako je iskazano aktima u obrazloženju za članak 10. Pravilnika (npr. za plaće 30% manje od plaća prema Kolektivnom ugovoru za javno zdravstvo, 612,00 kn/mjesec za većinu materijalnih troškova, 2100,00 kn/radnik – član tima, za sve osnove iz Glave VIII. Kolektivnog ugovora, bez sredstava za zamjenu opreme, za kupnju nove opreme, za investicijsko održavanje i …, kako ?)?. Da li bi sindikati polučili svoju svrhu u zaštiti interesa svog članstva time da se konfrontiraju Zavodu kada on utvrđuje uvjete/parametre poslovanja privatnih subjekata za slijedeću godinu? Konfrontacija sa Komorama ne uspijeva! Zavod i Ministarstvo ignoriraju Komore kao tijela s javnim ovlastima – tip vladinih udruga??. Mora se znati, što sindikati zaboravljaju, da za obveze privatne prakse odgovara privatnik imovinom ordinacije i svojom posebnom imovinom, ne Država, kao što je to slučaj za subjekte javnog zdravstva (3 mlr. gubitka za 2005. g. odnosno 2,5 za 2006. g., odnosno ….?)?.  Da li se ovakve konstatacije uklapaju u najavi iz sindikata o osnivanju svojih političkih stranaka?

Da li je uloga Komora, koje su tip vladinih udruga, pravnih osoba s javnim ovlastima zamišljena biti  ravnopravni partner u kreiranju Pravilnika, ili kao «ukras»/pokriće za ko bajagi prikaz demokratskog pristupa donošenju Pravilnika – potvrda dosadašnjeg iskustva/prakse, što potvrđuju  i same Komore?

Postavlja se pitanje gdje su ostale nevladine udruge, izostavljene iz ovog «posla»?  

P R I M J E D B E

Preambula

U preambuli Pravilnika uz Zakon o zdravstvenoj zaštiti, umjesto poziva na odrede članka 17. Zakona o ljekarništvu, potrebno je citirati članak 1. stavak 2. Zakona o zakupu i prodaji  poslovnog prostora, NN, 91/96., 124/97. i 174/04.

Obrazloženje:

Citirana odredba  Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora  isključuje primjenu općih propisa o zakupu, kada se daje u zakup prostor za obavljanje poslovne djelatnosti (članak 1. stavak 2. Zakona glasi: „Na odnose koji nisu uređeni ovim Zakonom primjenjuju se opći propisi obveznog prava o zakupu“). Prostor DZ i ljekarni daje se u zakup sa svrhom obavljanja poslovnih aktivnosti (prema definiciji poslovnog prostora iz članka 2. Zakona). Zato Država tom/takvom prostoru daje poseban tretman – jaču pravnu snagu, u odnosu na zakup prema općim propisima obveznog prava. Zašto? Odgovor je zato, da bi se naglasilo: 1. da se zakup daje na osnovi natječaja, što po općim propisima obveznog prava nije uvjet (članak 6. Zakona propisuje da se poslovni prostor u vlasništvu RH, općina, gradova županija/grad Zgb., te pravnih osoba u njihovom vlasništvu daje u zakup putem javnog natječaja); 2. da se prije sklapanja ugovora mora zatražiti mišljenje nadležnog pravobranitelja; 3. da je ugovor o zakupu sklopljen protivno članku 6. Zakona ništav; 4. da je zakupnik dužan plaćati naknadu za troškove korištenja zajedničkih uređaja i obavljanja zajedničkih usluga u zgradi po njihovom dospijeću i da naknada nije uključena u zakupninu; 5. da zakupnik snosi troškove tekućeg održavanja poslovnog prostora (i to samo čišćenje, soboslikarske radove i sitni popravci na instalacijama i sl.); 6. da zakupnik nema pravo poslovni prostor dati u podzakup, osim ako nije drugačije ugovoreno; 7. raskid ugovora rješava sud opće nadležnosti. U pravilu, u odnose subjekata  u djelatnosti zdravstva, involviran je Upravni sud RH.

Ako se citira Zakon o ljekarništvu, a ne i drugi komorski zakoni, stiče se krivi dojam. Zbog toga, razrada materije Pravilnika mora se fokusirati na zakup, kao institut obveznog prava, ali i njegovu povezanost sa obavljanjem djelatnosti u Osnovnoj mreži zdravstvene djelatnosti (uvjet za realizaciju tog i takvog zakupa).

Članak 1.

Potrebno je članak 1. Pravilnika dopuniti sa tekstom koji će upućivati – razradu s v r h e  stjecanja statusa zakupca u prostoru DZ, odnosno u/na ljekarni iz sastava ljekarničkih zdravstvenih ustanova

Obrazloženje:

Svrha davanja/dobivanja zakupa na dijelovima DZ i ljekarničkih ustanova je, da bi zdravstveni radnik DZ/ljekarne/ljekarničke ustanove stekao uvjet prostora i opreme za osnivanje privatne prakse, pa time i mogućnost/obvezu sklapanja ugovora sa Zavodom za obavljanje djelatnosti u Osnovnoj mreži zdravstvene djelatnosti iz članka 38. Zakona o zz. Zdravstveni radnik – fizička osoba, koja se opredijeli/iskaže namjeru/želju biti subjekt poslovnog odnosa sa Zavodom, u postupku osnivanja ordinacije privatne prakse/ljekarne mora pribaviti mišljenje Zavoda i nadležne komore o opravdanosti osnivanja u Osnovnoj mreži zdravstvene djelatnosti (članak 139. stavak 1. podstavak 9. Zakona o zz). Zakup jedinica – dijelova DZ/ljekarni daje se ne sa svrhom zakupa prema općim propisima o zakupu, već sa svrhom obavljanja djelatnosti u Osnovnoj mreži zdravstvene djelatnosti iz članka 38. Zakona o zz.

Članak 2.

Članak 2. Pravilnika potrebno je dopuniti sa novim stavkom 3. koji će obvezivati zdravstvene radnike iz prethodna 2 stavka, za sklapanje ugovora sa HZZO-om, radi obavljanja djelatnosti u Osnovnoj mreži subjekata obveznog zdravstvenog osiguranja.

Obrazloženje:

U protivnom, ako se ne izvrši intervencija u članak 2. Pravilnika, ispasti će da se zakup daje radi zakupa (kapitalizacija prostora/opreme, prema tržnim uvjetima). U suštini, zakup se daje radi navedene svrhe - obavljanja djelatnosti u Mreži. Zbog toga, prema tom/takvom zakupu može se odstupiti od klasičnih postulata zakupa, kada se utvrđuje cijena zakupa i kada se propisuju i druge beneficije dane zakupcu. Tim/takvim beneficijama, lokalna/područna samouprava mora stimulirati doktore medicine/stomatologije i druge VSS zdravstvene radnike da obavljaju djelatnost u Mreži. Prije 100 i više godina, mnoga mjesta na otocima RH imala su svog doktora medicine/stom., nezavisno od broja stanovnika/mjesto. Oni su nudili doktorima na besplatno korištenje opremljenu ordinaciju,  puno veću plaću, stan/kuću, besplatno grijanje/potrošnju vode i sl., kao oblik višeg standarda, u odnosu na standard koji je osiguravalo osiguravajuće društvo. I danas smo u RH stvorili takav pravni okvir, za primjenu istih uvjeta obavljanja djelatnosti u Mreži (članak 9. i 52. Zakona o zz).

Članak 5.

Članak 5. Pravilnika potrebno je izmijeniti/dopuniti tako, da se umjesto « .» stavi «,», s tim, da se nastavno utvrdi tekst: «uz suglasnost vlasnika/osnivača».

Obrazloženje:

Vlasnik DZ je županija/grad Zgb, temeljem članka 187. Zakona o zz iz 1993.g. Počev od ovog, pa tako reći u svim ostalim člancima Pravilnika, potrebno je naglasiti tu činjenicu, radi konzumacije vlasničkih prava. No, potrebno je naglasiti tu činjenicu još više radi ispunjenja obveza vlasnika prema subjektu provođenja, u konkretnom slučaju primarne razine zz., kako je propisano po vertikali – od članka 134. Ustava RH, pa članka 19. i 20. Zakona o lokalnoj i područnoj – regionalnoj samoupravi, NN, 33/01. i 129/05. i  na kraju, kako je propisano člankom 9. i 52. Zakona o zz (gradovi/općine obvezni su osigurati uvjete za provođenje primarne razine zz,s tim da su županije, kao vlasnici stavljene u poziciju koordinatora provođenja zz u smislu Zakona o lokalnoj  -  regionalnoj samoupravi).

Prethodna pravna rješenja u Pravilniku bila su adekvatnija konzumaciji vlasničkih prava/obveza, prema subjektima provođenja zz.

Kada se vlasnika involvira u ovaj predmet na opisani način, kao njegovo vlasničko pravo, tada se pandan tome može insistirati i na izvršenju njegovih obveza (načelo, jamči se  pravo vlasništva i načelo, vlasništvo obvezuje,  neraskidivo su povezani člankom 48. Ustava RH. I jedno i drugo načelo se međusobno uvjetuju. Ne može Država subjektu/subjektima  nametati  obveze, ako mu sputava njegova vlasnička prava)

Vlasničke obveze u djelatnosti zdravstva, relevantne za odnose prema zakupodavcu, a preko njega – posredno i prema  zakupcu, utvrđene su člankom 9. i 52. Zakona o zz.

Članak 7.

Članak 7. Pravilnika mora se dopuniti u smislu da se i Gradska ljekarna identificira kao subjekt zakupnog odnosa u statusu zakupodavca, što proizlazi iz cijelog teksta/naziva Pravilnika. U tom smislu prije „()„ , nakon riječi „zdravlja“ mogao bi se/morao ugraditi tekst „i/ili Gradske ljekarne“.

 

Članak 8.

Brisati glagol  «ima». Nakon toga  riječ «sklopljen» u prezentu zamijeniti sa istom  riječju u futuru «sklopi/ti». Nastavno, «.» na kraju rečenice zamijeniti sa «,» i utvrditi novi tekst: «pod prijetnjom raskida ugovora o zakupu, ako se ne odazove pozivu Zavoda i ne sklopi ugovor o provođenju zdravstvene zaštite».

Obrazloženje:

Ugovor o provođenju zdravstvene zaštite može sklopiti osoba iz članka 2. Pravilnika samo u statusu zdravstvenog radnika privatne prakse. Drugim riječima, ugovor o zakupu jedinice zakupa sklapa zdravstveni radnik fizička osoba iz članka 2. Pravilnika, a ugovor o provođenju zz ta ista fizička osoba, ali u statusu zdravstvenog radnika privatne prakse. Tek rješenje ministra zdravstva i socijalne skrbi iz članka 142. Zakona o zdravstvenoj zaštiti legitimira Zavod i određenog zdravstvenog radnika ili grupu za sklapanje ugovora sa Zavodom (pasivna i aktivna legitimacija – biti stranka poslovnog odnosa).  Pozitivno mišljenje Zavoda, dano zdravstvenom radniku iz članka 2. Pravilnika, glede potrebe obavljanja njegove djelatnosti/zanimanje u Mreži, u smislu članka 139. Zakona o zz, je temelj za registraciju privatne prakse i temelj za  sklapanje 1. ugovora o provođenju primarne razine zz, prema zanimanju kandidata. U Rješenju, ministar zdravstva i socijalne skrbi ističe naprijed navedene činjenice koje zakupu daju posebni/beneficirani tretman i koje uvjetuju njegovo trajanje dok zakupac obavlja djelatnost u i za Mrežu.

Vremensko trajanje 1. ugovora je ograničeno do vremena raspisa novog natječaja od strane Zavoda, u smislu članka 72. i 73. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, NN, 85/06.

U tom smislu, smislu kako je navedeno u prethodnim stavcima, potrebno je prilagoditi i stavak 2. istog članka 8. Pravilnika, tj. da ugovor o zakupu prestaje ako zdravstveni radnik privatne prakse raskine ugovor sa Zavodom u tijeku vremena konzumacije  i ako ne sklopi ugovor sa Zavodom, nakon što je dobio rješenje ministra zdravstva i socijalne skrbi o statusu privatnika, u smislu članka 142.Zakona o zz.

Mora se znati, da za stjecanje statusa zdravstvenog radnika privatne prakse, u smislu članka 139. stavak 1. Zakona nije propisan uvjet «sklopljen ugovor sa Zavodom». (poslovna sposobnost stiče tek rješenjem ministra zdravstva i socijalne skrbi iz članka 142. Zakona).

Garancija zdravstvenom radniku – fizičkoj osobi da će Zavod s njim sklopiti ugovor je prethodno – pozitivno mišljenje Zavoda o opravdanosti osnivanja privatne prakse u Osnovnoj mreži zdravstvene djelatnosti. Drugim riječima, pozitivno mišljenje Zavoda je garancija zdravstvenom radniku – fizičkoj osobi, još uvijek u statusu zaposlene osobe u DZ ili izvan DZ, da će Zavod s njim sklopiti ugovor nakon što on realizira pravo na status zdravstvenog radnika privatne prakse.

Takvo pozitivno mišljenje je zdravstvenom radniku – fizičkoj osobi, ili grupi fizičkih osoba, zaposleniku DZ/ljekarničke ustanove garancija nastavka statusa osigurane osobe – egzistencije, ali u drugačijem pravnom statusu, prije no što podnese zahtjev DZ/ljekarni za sporazumni prestanak ugovora o radu.

Sve te pravne radnje, zdravstveni radnik fizička osoba mora izvršiti prije, jer na temeljima dokumenata koji proizlaze iz realizacije opisanih uvjeta/radnji, zdravstveni radnik/grupa zdravstvenih radnika dobiva/može dobiti odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne prakse u zanimanju (jedan od uvjeta je i da nije u radnom odnosu, odnosno da ne obavlja drugu registriranu djelatnost po kojoj je osiguran).

 

Članak 10.

Potrebno je dopuniti članak 10. stavak 1. Pravilnika tako:

1.            da se u podstavku 3. nakon riječi opreme utvrdi tekst: «kako je propisano Pravilnikom o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko - tehničke opreme ….»,

2.            da se nakon podstavka 5. utvrdi novi podstavak 6., sa tekstom: «Odredbu o obvezi zakupodavca da snosi troškove investicijskog održavanja zajedničkih dijelova zgrade i uređaja u zgradi kao i  opreme i prostora koja čini sastavni dio jedinice zakupa, prema posebnom popisu, naveden kao poseban prilog uz ovaj Pravilnik» ,

3.            da se novi podstavak 7., tj. bivši podstavak 6.  dopuni tako, da se nakon riječi «troškove» utvrdi riječ «tekućeg»,

4.            da se  podstavak s novim brojem 11., tj. bivši podstavak 10.  dopuni tako, da se nakon riječi „plaćanja“ utvrdi tekst „sve u iznosima koji su srazmjerni visini realiziranih sredstava za te osnove u cijeni usluge/vrijednosti programa, prema kalkulaciji/parametrima – standardima  za svaki trošak  Zavoda“,

5.            da se podstavak s novim brojem 13., tj. bivši podstavak 12.  briše, ili da se  izmijeni tako, da se riječi „s kojim radi“ zamijene sa riječima „s kojim je radio“,kao i  riječ „ugovoru“, prije riječi o provođenju „općim aktima Zavoda“, s tim, da se veznik i riječ „sa Zavodom“ brišu,

6.            da se podstavak naveden s novim brojem 14., tj. bivšim brojem 13.  briše,

7.            da se podstavak naveden s  novim brojem 15., tj. bivšim brojem 14. briše.

8.            da se podstavak naveden s novim brojem 18., tj. bivšim brojem 17. dopuni tako da se nakon „ , „ utvrdi tekst: „za osnove iz  članka  8. ovog Pravilnika.“,

9.            da se nakon podstavka 18., tj. bivšeg podstavka 17. utvrde 2 nova podstavka:

•             podstavak 19. u tekstu i to kako slijedi: „odredbe o pravu prvokupa zakupca na prostor jedinice zakupa ako vlasnik zgrade odluči prodati zgradu ili dio zgrade u kojoj zakupac obavlja djelatnost temeljem ugovora o zakupu“,

•             podstavak 20. u tekstu i to kako slijedi: „ odredbe o pravu zakupca upisati stvarno pravo zakupa, u teretovnici zemljišno-knjižnog tijela, kao stečeno pravo na strani zakupca, temeljem ugovora o zakupu, ovog Pravilnika i ugovora sa Zavodom o provođenju zdravstvene zaštite  u Mreži.“, 

Obrazloženje:

Za Ad 1.

Odredbom članka 58. Pravilnika o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti propisano je, da zdravstvene ustanove, trgovačka društva i zdravstveni radnici, koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi moraju udovoljiti uvjetima propisanim Pravilnikom u roku od 3 godine, od dana stupanja na snagu Pravilnika. Rok od 3 godine ističe 08.07.2007.g. Npr. ne navodeći za druge, doktori opće/obiteljske medicine moraju do tog roka osigurati uvjete prostora/građevine, kako je propisano člankom 2., 6. i 11. Pravilnika, a opremu, kako je propisano člankom 9. , 12. i 13. Pravilnika. To npr. znači, između ostalog, opremu s kojom sada nisu opskrbljene ordinacije: negatoskop, aparat za davanje kisika, bocu s kisikom, EKG aparat, defibrilator, pribor za uzimanje uzoraka za medicinsko-biokemijske i mikro-biološke pretrage, informatičku opremu – 2 PC-a, opremu za male operativne zahvate, a specijalisti opće medicine i opremu za pedijatrijsku ordinaciju iz članka 16. Pravilnika, koja nedostaje prema danom opisu ….

Za Ad 2.

Troškovi investicijskog održavanja zajedničke zgrade i zajedničkih uređaja, kao prostora jedinice u zakupu i opreme dane na korištenje zakupcu s n o s i  zakupodavac u ime i na teret vlasnika DZ. Vlasništvo se uvijek veže za investicijsko održavanje „stvari“ u zakupu. Odredbama članka 522. Zakona o obveznim odnosima propisano je, da je zakupodavac dužan održavati „stvar“ u ispravnom stanju za trajanja zakupa i radi toga obavljati potrebne popravke na njoj (u eksploatacijskom stanju). Dalje, istim člankom Zakona je propisano da troškove sitnih popravaka izazvanih redovitim korištenjem stvari, kao i troškove samog korištenja, snosi zakupac.

U troškove investicijskog održavanja «stvari» u zakupu ulaze dolje navedeni osnovi, kako ih je primjerice nabrojila Uredba o održavanju zgrada, NN, 64/97.(s tim, da smo pribrojili i one osnove koje je Uredba uključila u obvezu održavanja etažnog vlasnika stana, radi toga što je i prostor/sredstva rada  ordinacije/u ordinaciji u „vlasništvu“ zakupodavca – bitna je činjenica vlasništva).  U tom smislu, uz Pravilnik, kao njegov sastavni dio trebali bi biti nabrojeni osnovi investicijskog održavanja koje „pokriva“  zakupodavac u ime i na teret vlasnika. Pravno uporište nalazimo u odredbi članka 9. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, a indirektno i u odredbi članka 52. istog Zakona.

U troškove investicijskog održavanja ulazili bi slijedeći  troškovi:

- redovitog održavanja i poboljšavanja zajedničkih dijelova i uređaja zgrade:

1.            Zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade smatraju se:

•             nosiva konstrukcija zgrade (temelji, nosivi zidovi, stupovi, međukatna konstrukcija, krovna konstrukcija i sl.),

•             pokrov,

•             prohodne i neprohodne zajedničke terase,

•             pročelja zgrade uključivo prozori i vrata,

•             elementi zaštite od vanjskih utjecaja na zajedničkim dijelovima zgrade (kapci, žaluzine, grilje i sl.),

•             krovna i ostala limarija na zajedničkim dijelovima zgrade,

•             dimnjaci i ventilacijski kanali, hidranti, protupožarni sustavi i instalacije uključujući i protupožarne aparate u zajedničkim dijelovima zgrada,

•             zajednička stubišta uključujući i ogradu stubišta,

•             požarni prilazi, ljestve i stepeništa,

•             dizala u zajedničkim dijelovima zgrade s instalacijama i uređajima koji omogućavaju njihovu redovitu uporabu,

•             instalacije za dovod plina i električne energije zgrade i poslovnog prostora,

•             instalacije kanalizacije, glavni vertikalni i horizontalni vodovi i temeljne instalacije uključivo reviziona okna,

•             vodovodne instalacije od glavnog vodomjera za zgradu i instalacije u/razvedene po poslovnom prostoru,

•             sanitarni uređaji i instalacije vodovoda i kanalizacije u zajedničkim dijelovima zgrade i poslovnom prostoru,

•             električne instalacije stubišne rasvjete i drugih trošila u zajedničkim dijelovima zgrade i, električne instalacije u poslovnom prostoru,

•             nužna i panik rasvjeta,

•             zajedničke instalacije centralnog grijanja i centralne pripreme tople vode do radijatorskog ventila i instalacije centralnog grijanja/pripremu tople vode u poslovnom prostoru,

•             radijatori i druga grijaća tijela u zajedničkom dijelu zgrade i poslovnom prostoru

•             telefonske instalacije u zgradi i poslovnom prostoru,

•             zajedničke televizijske ili radio antenske instalacije uključujući i kabelske i satelitske instalacije s pojačalom i svim drugim zajedničkim uređajima koji omogućuju redoviti prijam, sa razvodom u poslovnom prostoru 

•             instalacije i uređaji za zvonce, električne brave i interni govorni uređaj od ulaza u zgradu sa razvodom u poslovnom prosto

•             zajednička kotlovnica i toplinska podstanica,

•             zajednička hidroforska postrojenja i bunari za vodu, prepumpne stanice za otpadnu vodu i pumpne stanice za vodu, električni agregati, aku baterije i drugi uređaji za rasvjetu, pokretanje dizala i sl.,

•             gromobranske instalacije,

•             kanali za smeće,

•             septičke jame.

2.  hitnih popravaka zajedničkih dijelova i uređaja zgrade, poslovnog prostora i opreme u poslovnom prostoru iz članka 10. stavka 1.  podstavka 3. Pravilnika:

•             kvarova na plinskim instalacijama,

•             kvarova na sustavu centralnog grijanja i toplovodnom sustavu,

•             puknuća, oštećenja i začepljenja vodovodne i kanalizacijske instalacije, radi sprječavanja daljnjih štetnih posljedica,

•             kvarova na električnoj instalaciji,

•             znatnijih oštećenja dimnjaka i dimovodnih kanala,

•             prodiranja oborinskih voda u zgradu, saniranja posljedica istog prodora, te znatnijeg oštećenja krova,

•             narušene statičke stabilnosti zgrade ili pojedinih dijelova zgrade,

•             kvarova na dizalu,

•             otpadanja dijelova pročelja.

3.  nužnih popravaka zajedničkih dijelova i uređaja zgrade,  poslovnog prostora  i opreme iz članka 10. stavka 1. podstavka 3. Pravilnika:

•             sanacije krovne konstrukcije, nosivih zidova, stupova, međukatnih konstrukcija, temelja,

•             sanacije dimnjaka i dimovodnih kanala,

•             sanacije ravnih i kosih krovova,

•             sanacije klizišta,

•             zamjene instalacija na zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade (vodovodne, kanalizacijske, električne, plinske, centralnog grijanja i sl.),

•             popravka pročelja zgrade,

•             izolacije zidova, podova i temelja zgrade.

•             osiguranja zgrade, zajedničkih uređaja i opreme iz članka 10. stavka 1. podstavka 3. Pravilnika  kod osiguravajućeg društva,

•             zamjene postojećih i ugradnje novih zajedničkih dijelova i uređaja zgrade, poslovnog prostora i opreme iz članka 10. stavka 1. podstavka 3. Pravilnika,

•             otplate zajma za financiranje troškova održavanja i poboljšavanja zgrade, poslovnog prostora i opreme iz članka 10. stavka 1. podstavka 3. Pravilnika,

•             poslovanja upravitelja zgrade.

4. ličenje i bojanje zidova, stropova, vanjske i unutarnje stolarije i tapetarski radovi, za zajedničke dijelove zgrade i uređaja,

5.  ličenje bravarije, radijatora, drugih grijaćih tijela i drugih odgovarajućih elemenata u zgradi i poslovnom prostoru,

6.  premazivanje zidova i stropova vapnom u  zajedničkim dijelovima zgrade, premazivanje dimnjaka,

7.  zamjena pokrova,

8. keramičarski i drugi radovi na završnim oblogama podova i zidova, u zajedničkim dijelovima zgade i poslovnom prostoru,

9.  zamjena podnih obloga i premazivanje podova, u zajedničkim dijelovima zgade i poslovnom prostoru,

10. popravak pročelja,

11.  zamjena i popravak stolarije uključujući i elemente zaštite od vanjskih utjecaja (kapci, žaluzine, grilje i sl.), u zajedničkim dijelovima zgade i poslovnom prostoru,

12. popravak pokrova i ravnog krova,

13. održavanje rasvjete i drugih električnih uređaja (zamjena žarulja, prekidača, utičnica, zvonca, svjetiljki, internog govornog uređaja i sl.) kao i održavanje vanjske rasvjete koja pripada zgradi i poslovnom prostoru, osim zamjene žarulja,

14.  zamjena i popravak brava i drugih elemenata koji pripadaju zgradi, u zajedničkim dijelovima zgade i poslovnom prostoru,

15.  održavanje nasada, staza, opreme i drugih elemenata na zemljištu koji pripadaju zgradi (ograde, sprave za igru djece, okviri za čišćenje tepiha, klupe i sl.),

16.  redoviti servisi na uređajima za grijanje i pripremu tople vode (kotlovnica i toplinska podstanica i dr.), te uređaja u poslovnom prostoru, ako poslovni prostor ima etažno – zasebno grijanje/pripremu tople vode

17. redoviti servisi dizala,

18. redoviti servisi protupožarne instalacije i protupožarnih aparata u zgradi,

19. redoviti servisi agregata za rasvjetu, hidroforskih postrojenja i prepumpnih stanica za otpadnu vodu i pumpnih stanica za vodu,

20. redoviti servisi na antenskim uređajima, uređajima za prijam televizijskog programa uključujući i uređaje za kabelsku i satelitsku TV,

21. redoviti servisi na instalacijama vodovoda, kanalizacije, elektrike, plina i dr.

22.  redoviti servisi ostalih aparata i uređaja u zgradi prema naputku proizvođača,

23.  čišćenje dimnjaka i dimovodnih kanala (dimnjačarske usluge),

24. dezinsekcija i deratizacija zajedničkih prostora zgrade i posebnih dijelova zgrade kada se obavlja u cijeloj zgradi u cilju trajnog otklanjanja štetočina i gamadi,

25. čišćenje kanala za smeće,

26.  čišćenje septičkih jama,

27. čišćenje odvodnih rešetaka, vodovodnih grla i oluka.

Zbog prirode/svrhe/suštine zakupa, prema odredbama ovog Pravilnika, potrebno je obvezati zakupodavca da daje zakup po beneficiranim uvjetima, čak ispod/daleko ispod realne cijene zakupa, jer Zavod u svojim kalkulacijama utvrđuje standard troška ispod realnog/stvarnog troška. Zavod je svjestan, da bi slijed realnih troškova/cijena usluge/program, u postojećem sustavu/organizaciji zdravstva/razini prava rezultirao daleko većim troškovima. Državno je opredjeljenje da razliku do realnih troškova, kako troškove zakupa registrira zakupodavac, zakupodavcu kao oblik „višeg standarda“ ili oblik preveniranja gubitka ili pokrivanja realiziranog gubitka, osigurava vlasnik/osnivač DZ, a to je županija/grad Zgb,  u smislu članka 9. i 52. Zakona o zz. Na taj način, na strani zakupca, ugovorena cijena/vrijednost programa sa Zavodom  materijalizira načelo „međuzavisnosti troška i prihoda“ iz članka 25. Pravilnika o porezu na dohodak, na koji upućuje članak 21. Zakona o porezu na dohodak.

Zakupodavac mora osigurati zakupcu besplatno korištenje medicinske i druge opreme propisane Pravilnikom…, NN, 90/04. za obavljanje djelatnosti prema zanimanju zakupca, u ime i na teret vlasnika. Vlasniku – županiji/gradu Zgb., sredstva za kupnju opreme, temeljem Uredbe o načinu izračuna pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne – regionalne samouprave, NN, 143/06. osigurava Država u proračunu (3,2 % udjela iz poreza na dohodak). Korisnici pomoći su županije/grad Zgb. One, na osnovi svojih kriterija i mjerila, planiraju način financiranja zdravstvenih ustanova za navedene namjene. Plan,  županije/grad Zgb. je  presumpcija potreba za funkcioniranje zdravstvene zaštite, a izrađuje se na temelju prijedloga zdravstvenih ustanova u njihovom vlasništvu. Drugim riječima, to znači, da su DZ zakupodavci po ovom Pravilniku obvezni planirati kupnju opreme, da bi istu dali na besplatno korištenje zakupcima. U praksi se dešavalo, da su DZ kupljenu opremu na opisani način davali u zakup privatnicima, sve dok nije interveniralo Ministarstvo financija RH stavom/mišljenjem – citat: „Traženje plaćanja zakupnine za opremu kupljenu iz decentraliziranih sredstava i danu na korištenje zakupcu od strane DZ je protuzakonito“. (sredstva koja je dobio DZ iz decentraliziranih sredstava su bespovratna sredstva i DZ ih nije dužan vraćati državnoj riznici).

 Za Ad 3. Zbog svega rečenog pod Ad 2., potrebno je precizirati novi podstavak 7., tako da se zna da zakupca obvezuju samo troškovi za tekuće održavanje prostora i opreme, prema opisu, kako je propisano člankom 522. Zakona o obveznim odnosima (održavanje tuđe „stvari“ u zakupu). 

Za Ad 4.

Mora se nadopuniti podstavak 11., bivši podstavak 10. tako, da se zna koga obvezuje razlika do realnog iznosa zakupnine, za koju se unaprijed zna da je za opisanu svrhu beneficirano, koja sa takvim iznosom predstavlja društvenu konvenciju – htijenje, da ona nije realna, tj. da je beneficirana iz određenih razloga, u korist zakupca i da se razlika iskazanih troškova koje ona „pokriva“ ili bi trebala pokrivati, prema kalkulaciji prenosi, tj. da ju preuzima zakupodavac na teret vlasnika DZ. U praksi, jer prethodni Pravilnik nije bio precizan u tom smislu, DZ su teretili zakupce sa zakupninom ili pokušali teretiti u rasponu od 2.000,00 – 4.5000,00 kn, nezavisno što je ministar svojom Naredbom limitirao taj iznos na 740,00 kn, 800,00 kn, pa 1.250,00 kn (poznati slučajevi  sa DZ u Zagrebu, ali i DZ u Koprivnici, koji je utvrdio zakupninu u iznosu od 4.500,00 kn/ordinacija opće medicine). U ljekarničkoj djelatnosti vladao je kaos. DZ se natječu tko više podići zakupninu (10.000,00/mj., 20.000,00 kn/mj., pa i 50.000,00 kn/mj. Grad Rijeka, prema našim saznanjima beneficira zakupninu/m2 za razliku poslovnog prostora koji je srazmjeran  %-tku ručne prodaje po cijeni koju je utvrdio za subjekte javne službe, ne kao npr. u Istri, koji obračunavaju ljekarni zakupninu, kao da je ona kafić, prodavaonica zlata, krzna i dr. luksuznih predmeta). Analiza poslovanja nekoliko ljekarni upućuje na zaključak, da posluju sa prosječnom maržom između 7 i 9 % prema Zavodu, i da su veći prosječni %-tak marže za pokriće troškova poslovanja realizirali samo iz rabata, koji im odobravaju veledrogerije. Sve ljekarne registrirale bi gubitak u poslovanju, kad bi im veledrogerije obustavile rabat. Čeka se trenutak kada će inoveledrogerije ili inokapital kupiti preostale veledrogerije, koje usput razvijaju i svoju maloprodajnu mrežu, pa da preostalim ljekarnama ukinu rabate. Time će smanjiti konkurenciju i stvoriti monopol, kojim će ucijeniti/ucjenjivati Zavod. Tada će nepovoljni uvjeti poslovanja Zavoda, prema opisu i prema prosjeku naplate od 250 – 300 dana, biti stvar prošlosti?? Time se dobiva prava slika pozicije subjekata ove djelatnosti u Osnovnoj mreži??

Za Ad 5.

Predlaže se brisati podstavak 13., tj. bivši podstavak 12. Zašto? Odgovor je zato, što je odredbom članka 73. Zakona o zdravstvenoj zaštiti,propisana sadržajno ista odredba, koja se je nalazila i u bivšem Pravilniku. Ustavni sud RH je svojim rješenjem utvrdio da ministar zdravstva nije imao ovlasti Pravilnikom propisati takvu odredbu. Ustavni sud je postupio u smislu rečenog, tek nakon što je donijet Zakon o zz 2003.g. Sukladno rečenom, a temeljem rješenja Ustavnog suda RH, ministar zdravstva nema ovlasti Pravilnikom regulirati materiju tog sadržaja (citat: „Ministri i ravnatelji državnih upravnih organizacija donose pravilnike, naredbe i naputke, za provedbu zakona i drugih propisa kad su na to izrijekom ovlašteni u granicama date ovlasti“ – članak 17. Zakona o sustavu državne uprave, NN, 190/03.). I u postupcima pred općinskim sudovima, neki su suci, kada se stranka pozivala na odredbe bivšeg Pravilnika, a vodio se spor iz domene radnih odnosa, reagirali po prilici: „Kakve sveze ima zakup i radni odnosi?“ No, nezavisno od rečenog, i onako je upućivanje na institut „prijenosa ugovora o radu na novog poslodavca“ iz članka 136. ZOR-a – pročišćeni tekst vremenski ograničeno na godinu dana, jer je tako propisao članak 207. istog ZOR-a. Ako je intencija na odnose zakupodavac – novi poslodavac – radnik osigurati primjenu Kolektivnog ugovora za javno zdravstvo, jer su njegova prava, glede obima za radnika povoljnija, mora se znati da je primjena tog Kolektivnog ugovora vremenski ograničena, kako je navedeno u prethodnom izlaganju. Odredba članka 207. Zakona vremenski ograničava primjenu članka 136., na opisani način, da bi zakonodavac popunio eventualnu prazninu do vremena kada će novi poslodavac sam donijeti pravilnik o radu ili Kolektivni ugovor ili … Cijeli sustav radnih odnosa počiva na autonomnosti – slobodi/ravnopravnosti stranaka ugovornog odnosa, tj. poslodavca i radnika. Zato je zakonodavac postupio kako smo opisali da je primjenu „tuđeg“ propisa u ograničenom vremenu prenio na novog poslodavca (prekoračeno načelo: «granice mog prava završavaju tamo gdje počinje pravo drugoga» ili načela: «na drugog možeš prenijeti samo onoliko prava, koliko sam imaš» – Država nema to pravo).

U djelatnosti zdravstva naglašava se primjena članka 136. ZOR-a kao kompenzacija medicinskim sestrama za prestanak ugovora o radu sa DZ po sporazumu, što im je isključilo pravo na isplatu otpremnine. Kada je grupa radnika pokušala osporiti članak 136. ZOR-a, iz istih razloga, pored rečenog što se tiče roka primjene Pravilnika/Kolektivnog ugovora koji je prenijet, Ustavni sud je napomenuo, po prilici: „Ako radnici smatraju da su takvim činom prevareni/oštećeni, imaju pravo tužbom  tražiti naknadu štete“. U sjećanju nam je reakcija čelnika jednog od sindikata ms, na sastanku u kabinetu bivšeg ministra zdravstva, po prilici: „To znači da su moje medicinske sestre prevarene“ (tema je bila –  ms nakon početka „privatizacije“ DZ, prema odredbama još uvijek važećeg Pravilnika. Nezamislivo je danas provesti bilo kakvu „privatizaciju“/racionalizaciju subjekata sekundarne razine zz, koja bi rezultirala smanjenju zaposlenih, a da se to ne realizira po programu zbrinjavanja viška zaposlenih  - poslovno uvjetovani otkaz i da se tim radnicima ne osigura otpremnina ?). Važno je napomenuti da su u istoj poziciji, glede pravnog osnova prestanka ugovora o radu u DZ/Gradskog ljekarni bili i liječnici/mr. ph., dipl. ing. med. biokemije - budući poslodavci/poduzetnici?? 

Za Ad 6.

Materija, koju razrađuje podstavak 14., bivši podstavak 13. nije materija Pravilnika o zakupu. Sadržaj navedene odredbe trebala bi biti materija ugovora, koji sklapa Zavod i zdravstveni radnik privatne prakse, ne zakupodavac. Udruge zdravstvenih radnika privatne prakse ili radnika – Sindikati mogli bi/trebali bi izvršiti pritisak na vlasnike DZ da oni osiguraju razliku sredstava, ne samo za taj osnov, već i druge osnove iz članka 13. Pravilnika o porezu na dohodak i eventualno veću plaću radnicima tima, kao oblik višeg standarda tog/tih troškova u odnosu na standardizirani trošak. Npr. Zavod je kalkulacijom za 2006.g., svojim poslovnim partnerima, ugovornim doktorima privatne prakse, ljekarnicima, medicinskim biokemičarima i.. osigurao za trošak „drugih materijalnih prava“ ukupno 2100 kn/radnik, odnosno samo trošak regresa za GO 1.000,00 kn/radnik tima, 1.000,00 „Božićnice“ i 100,00 kn za dar djetetu (akt HZZO- a od 10.05.2006.g.). Primjena Kolektivnog ugovora, za djelatnost javnog zdravstva daje pravo za osnove iz glave VIII. Ostala materijalna prava, prosječno po našoj prosudbi oko 8.000,00 kn/godinu/prosječno/radnik.  Na zdravstvene radnike privatne prakse vrši se pritisak isplatiti više. Kako realizirati želje prema mogućnostima koje diktira Zavod. Prema našim iskustvima najgore u tome prolaze doktori opće/obiteljske medicine. Zavod je za 2007.g., za standardni broj osiguranika/tim =1.700 sa prosječnom dobnom strukturom osigurao nositelju tima 28.045,00 kn bruto, sa troškovima plaća, poreza, doprinosa, zakupnine, zajedničkih troškova DZ itd. (zajednički troškovi struje, vode, grijanja i sl. + režijski troškovi kalkulirani sa 612,96 kn/mjesec, a DZ zaračunavaju od 2.000,00 kn na više?). Famozni članak 26. još uvijek važećeg Pravilnika ne dozvoljava doktoru opće medicine naplatiti niti lipu za uslugu većeg standarda ili sl.? No, „lako“ je onima koji realiziraju 28.000,00 kn/mjesec, jer ima mnogo onih doktora opće medicine u statusu izabranog doktora obiteljske medicine, koji realiziraju 16.000,00, 17.000,00 ili 18.000,00 kn bruto/mjesec? Koja je realna vrijednost navedenih iznosa oslikati ćemo s usporedbom, da je neto plaća od 15.000,00 kn/mjesec ujedno trošak za poslodavca s doprinosima „ na“ plaću od cca 32.488,00  kn/mjesec za grad Zgb. (tako reći, svi specijalisti u bolnicama/klinikama,  koji dežuraju, realiziraju ukupnu neto plaću od 12.000,00 – 15.000,00 kn neto/mjesec i to sve u okviru od 172 sata rada? Navedeno nije izraz protivljenja, već izraz nezadovoljstva što je rad njihovih kolega u primarnoj razini zz  sramotno podcijenjen).

Obrazloženje za Ad 7.

Predlaže se brisati odredbu navedenu u podstavku 15., bivši podstavak 14., jer sadržajno ne pripada materiji zakupa. Sadržajno, citirana namjera regulirana je Pravilnikom o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama, koje imaju sklopljen ugovor sa Zavodom. Ministar je donio navedeni Pravilnik, temeljem ovlasti iz članka 156. stavak 8. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Zavod je ugovorima o provođenju zz obvezao svakog subjekta provođenja zz u Mreži na primjenu tog Pravilnika, pod prijetnjom raskida Ugovora. Raskid Ugovora sa Zavodom automatski povlači i raskid ugovora o zakupu. Automatizam se nastavlja… Da se ne bi ponovilo u praksi primjedba da to ne spada u materiju zakupa već u ugovorne obveze, predlaže se brisati tu odredbu.

Obrazloženje za Ad 8.

Potrebno je odredbe o otkazu ugovora o zakupu vezati na prestanak/raskid ugovora o pružanju zz sa Zavodom, što je i svrha donošenja/primjene ovog Pravilnika.

Obrazloženje za Ad 9. - novi podstavak 19.

Predlaže se u Pravilnik ugraditi odredbe, koje daju pravo/obvezu strankama zakupnog odnosa ugovoriti pravo prvokupa na prostoru zakupa, u slučaju i kada vlasnik odluči prodati DZ ili dio DZ. Presumpcija je da će zakupci steći to pravo, nakon što se donese poseban zakon u smislu članka 188. Zakona o zz iz 1993.g. No, kao mjera osiguranja, koja se ionako veže za ugovorni odnos sa Zavodom, pa time i trajanje zakupa, u sadašnjem vremenu bilo bi korisno/umirujuće ugraditi te odredbe u Pravilnik. Jedan od razloga usklađenja ugovora o zakupu s odredbama ovog Pravilnika, u smislu članka 36. istog je ovaj prijedlog. U RH, prema našem iskustvu uzbudili su se duhovi nakon „događanja“ u gradu Zgb. sa uključenjem Gradske ljekarne u Holding, izjave nekih čelnika da im je žao,  što su neke ljekarne date zakup, pa slične izjave u Varaždinu, Istri, događanja sa ljekarnom u Topuskom u sprezi sa Županijom, ucjene sa većim/velikim zakupninama u području Splitsko-dalmatinske županije i…

Obrazloženje za Ad 9., novi podstavak 20.

Predlaže se iz istih razloga, kako je navedeno za podstavak 19. dopuniti odredbu članka 10. Pravilnika odredbama da se Ugovorom utvrdi prav zakupca upisati stvarno pravo zakupa na neodređeno vrijeme u teretovnici zemljišno-knjižnog tijela, kao njegovo stečeno pravo na stvari utemeljeno ugovorom o zakupu, ovim Pravilnikom i ugovorom o provođenju zz u Mreži. Odredbom članka 25. Zakona o zemljišnim knjigama propisano je opisano pravo. Odredbom članka 58. istog Zakona propisano je da se navedeno pravo upisuje kao predbilježba, samo kad su ispravom dokazani i postojanje prava i volja stranaka da se to pravo upiše. Zašto je to važno za zdravstvene radnike privatne prakse u zakupu važno? Odgovor je zato, što Ovršni zakon, u ovršnom postupku po tužbi stjecatelja vlasništva nad prostorom u zakupu prosuđuje u korist novog vlasnika, ako zakup na neodređeno vrijeme nije bio upisan kao teret u teretovnici nadležnog suda. To je logično, jer svaki kupac nekretnine, traži uvid u zemljišne knjige i prema stanju vlasništva/tereta odlučuje o kupnji ili ne. Ako je teret upisan, postoji presumpcija da je on sa tim teretom kupio nekretninu. Zakup i dalje traje.

Opisano, aktualiziralo se u ljekarničkoj djelatnosti nakon „događaja“ sa Gradskom ljekarnom Zagreb, najavom u Varaždinu, Istrom, Dalmacijom i sl.

Ovakva odredba Pravilnika ne kolidira sa njegovim intencijama, a to je osigurati prostor onima koji su iskazali volju/interes obavljati djelatnost u Mreži osnovne zdravstvene djelatnosti.  

 

Članak 11.

U članak 11. Pravilnika ugraditi odredbu prema kojoj se zakupodavac obvezuje provoditi aktivnosti glede zamjene nužne opreme potrebne za obavljanje djelatnosti, prema odredbama Pravilnika, NN, 90/04. kao i osiguranja nove opreme u skladu sa izmjenama istog Pravilnika.

Obrazloženje:

Radi izvršenja naprijed navedene obveze zakupodavac je u obvezi izraditi plan potreba nabavke zamjenske/nove opreme za zakupce i isti dostaviti županiji – vlasniku/osnivaču da osigura navedenu opremu, kao nužnu za obavljanje djelatnosti primarne zz bilo na teret županije ili na teret decentraliziranih sredstava koja iz Državnog proračuna realizira županija, kako je detaljno opisano u primjedbama na članak 10. Pravilnika. 

Članak 12.

Predlaže se dopuniti članak 12. Pravilnika tako, da se na kraju rečenice „ . „ zamijeni sa „ , „ s tim, da se nastavno utvrdi tekst:

„a najviše do iznosa zakupnine iz članka 14. Pravilnika, koja može biti veća/manja od tog iznosa i to  srazmjerno sredstvima koja realizira zakupac u odnosu na iznos propisan za standardni broj osiguranika/tim, a za ljekarne, srazmjerno %-tku  udjela prihoda realiziranog od Zavoda, u odnosu na UP, a razliku, više od  propisanog iznosa u iznosu prema cijeni zakupnine/m2 koji utvrđuje poglavarstvo općine/grada na području kojeg ljekarna obavlja djelatnost  x broj m2 za taj udio“.

Obrazloženje:

Predlaže se utvrditi dvojaki iznos zakupnine za one zdravstvene radnike privatne prakse uključene u Mrežu osnovne djelatnosti, koji stiču prihod od Zavoda i na tržištu (npr. dr. stom., ljekarnici, pa i oni koji obavljaju djelatnost sekundarne razine). Zakupnina za broj m2 prostora prema %-tku udjela prihoda od Zavoda u odnosu na ukupan prihod „pokrivala“ bi zakupnina prema Naredbi, a za razliku %-tka prihoda do 100/aplicirano na m2 prostora prema cijeni općine/grada na području kojeg obavlja djelatnost, koju utvrdi Poglavarstvo za usluge javnog značaja (pošta). Takva praksa egzistira u nekim gradovima RH.

Članak 16.

U članku 16. stavak 1.  Pravilnika predlaže se  brisati riječ i veznik „održavati i“.

Obrazloženje:

Usvajajući prijedlog, u praksi neće doći do zabune na što se odnosi riječ „održavati“, jer ona može imati dvojako značenje – tekuće održavanje, kako je propisano u stavku 2. istog članka Pravilnika, ali i investicijsko održavanje iz članka 13. Pravilnika, što je dato u nadležnost zakupodavcu.

Članak 19.

Članak 19. stavak 4.  Pravilnika predlaže se izmijeniti tako, da se tekst nakon riječi „članka“ u 2. redu rečenice zamijeni sa tekstom:

„najviše do iznosa koji je zastupljen u iznosu „glavarine“/boda prema kalkulaciji Zavoda, srazmjerno prihodu u odnosu na prihod za standardni tim zdravstvene zaštite koju obavlja zakupac“.

Obrazloženje:

Zdravstveni radnik privatne prakse koji obavlja djelatnost u Osnovnoj mreži, kao ugovorni partner Zavoda, nezavisno od toga što je poduzetnik, obveznik plaćanja poreza, jer obavlja djelatnost u javnoj službi, posluje po načelima za neprofitne subjekte. Npr., kalkulacija Zavoda za 2006.g. za navedene troškove predviđa 612,00 kn/mjesec, za prihod za standardni broj osiguranika i prosječnom dobnom strukturom.  Zavod kalkulira sve cijene za neprofitne subjekte, koji se nažalost  primjenjuju i na ugovorne odnose sa zdravstvenim radnicima privatne prakse uključenim u Mrežu, teoretski profitne subjekte.

Kada je Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu izradila prijedlog kalkulacija s realnim/stvarnim troškovima, sa troškovima za plaće radnika tima prema Kolektivnom ugovoru za javno zdravstvo, za materijalna prava radnika iz Glave VIII. istog Kolektivnog ugovora, sa troškom za amortizaciju opreme, investicijsko i tekuće održavanje, sredstvima za razvoj i realnijim sredstvima za stručno usavršavanje, Zavod je odbio prijedlog  s obrazloženjem: „Nema novaca“ i s konstatacijom: „To bi za privatnu praksu predstavljalo bezrazložno bogaćenje“. U tom smislu citiramo izvatke iz akta Zavoda:KLASA: 500/07/04-01/821., Urbroj: 338-01-02-05-135 od 27.10.2005. g.

Citiramo navode iz akta, koji su po nama načela/postulati odnosa Zavod/zdravstveni radnik privatne prakse, njegov ugovorni partner, bez obzira na mišljenje/odnose drugih subjekata/tijela, pa time i Ministarstva, sindikata, Komora i samih zdravstvenih radnika u statusu poslodavca ili radnika na ta nečela:

1.            „Primjenu vezanu za izradu kalkulacija prilagođenih DZ kao neprofitnih ustanova, u uvjetima kad su privatizacijom obuhvaćene ¾ ordinacija primarne zz, te primjedbu na cijenu usluge koja ne sadrži vrijednost otpis imovine – amortizaciju, sredstva za razvoj i investicijsko održavanje, nemoguće je usvojiti s obzirom na važeće zakonske propise i suštinu djelatnosti Zavoda“.

2.            „Zanavljanje opreme, investicijsko održavanje regulirano je odlukom Vlade o minimalnim financijskim standardima za decentralizirane funkcije koja se donosi za svaku kalendarsku godinu, te je dakle u nadležnosti lokalne uprave i samouprave“.

3.            „Potrebno je napomenuti da Zavod utvrđuje jedinstvene cijene, bez obzira na radno-pravni status ugovornog subjekta, jer je Zavod kao osiguratelj u obvezi osigurati vrijednost zdravstvenog standarda osiguranih osoba“.

4.            „Nakon pomne analize cjelokupnog predočenog materijala Udruge može se zaključiti da je osnovna namjera dostavljenog prijedloga poboljšanje imovnog stanja privatnih liječnika – članova Udruge, a ne unapređenje zdravstvenog sustava“ ?

Nastavno, citiramo stavove  Zavoda iz njegovog slijedećeg akta, oznaka  KLASA: 500-07/05-01689, URBROJ: 338-01-33-06-75 od 10.05.2006. g.:

1.„Potrebno je prvenstveno istaknuti da Zavod provodi obvezno zdravstveno osiguranje, te je kao osiguratelj u obvezi osigurati vrijednost zdravstvenog standarda za osigurane osobe Zavoda a ne vrijednost za ostvarivanje prava iz rada i po osnovi rada ugovornih partnera i njihovih zaposlenika“

(Zavod je odbio u kalkulaciju ugraditi prava/obim prava  iz Kolektivnog ugovora za javnog zdravstvo, što je rezultiralo gubitkom u javnom sektoru zdravstva od 3 milijarde kn/05.,odnosno 2,5 milijarde kn/06).

2.            „Vrijednost zdravstvenog standarda iskazuje se kroz godišnju novčanu vrijednost standardnog tima za određenu djelatnost“

    Sve troškove Zavod standardizira. Ako su troškovi u realizaciji veći od standarda, Zavod subjekt zdravstva upućuje na vlasnika/osnivača, da on osigura razliku, kao oblik višeg standarda, u smislu članka 9. Zakona, odnosno da pokrije gubitak, u smislu članka 52. istog Zakona. Postavlja se pitanje gdje je u tome privatno zdravstvo?

3.            „Problemi članova Vaše Udruge, ugovornih doktora u zakupu DZ vezani uz visinu zajedničkih troškova, za koje ih terete zakupodavci – DZ, rješavaju se na razini zakupodavac – zakupac te nisu u nadležnosti Zavoda.“

Iznenađuje stav Zavoda da ga ne zanima što se na relaciji zakupodavac – zakupac dešava sa njihovim poslovnim partnerima, kojima oni diktiraju uvjete poslovanja, pa time i moguće odnose sa zakupodavcem. O ovakvom stavu trebalo bi izvijestiti Vladu RH. Postavlja se pitanje, kako treba reagirati Ministarstvo zdravstva kao resorno tijelo Vlade koje kontrolira/odgovorno je za zakonitost rada Zavoda. Iz ovakve politike odnosa DZ i zakupci „rađaju se“ „mali tajkuni“, kako je nedavno u intervjuu izjavila predsjednica Sindikata, aludirajući  na odnose DZ – zakupodavac i zakupac?

 

Z A K L J U Č A K

Iz svega proizlazi da se u Pravilniku o zakupu mora naglasiti međusobna zavisnost zakupnog odnosa sa politikom odnosa Zavoda – eksponenta obveznog zo i subjekata provođenja zz, dok svi ugovorni subjekti posluju po načelima za neprofitne subjekte. Javne zdravstvene ustanove mogu poslovati po tom načelu, jer za njihove obveze odgovara Država, odnosno županija/grad Zgb. Zdravstveni radnik privatne prakse eksponiran je da mu se u ovršnom postupku plijeni imovina ordinacije, ali i njegova posebna imovina po načelima/praksi, kako se postupa prema obrtnicima (stav ovršnih sudova da ulaze i u kategoriju poreznih obveznika iz članka 18. Zakona o porezu na dohodak – obrt i s obrtom izjednačene djelatnosti).

Na iznesene stavove „vratimo Domove zdravlja, sa djelatnostima/obim identično vremenu prije 1993. g.“, po našem sudu je neizvedivo. Zašto? Odgovor je zato, što je Država privatizacijom primarne zdravstvene zaštite, njen udio u ukupnim troškovima zz sa 35 % prije Domovinskog rata svela na 16 – 17 % udjela. Time je Država djelomično izvršila reformu tog segmenta ukupne zdravstvene zaštite. I ovaj Pravilnik, zajedno sa Zakonima iz kolovoza 2006. godine, trebali bi biti osnovica za nastavak reforme. To je ujedno putokaz kako se mora izvršiti i reforma sekundarne razine zdravstvene zaštite. Ako Država ne pristupi tom poslu, upasti ćemo, kako bi Dalmatinac rekao, „u vlastitu trapulu“. Englezi su izračunali, da liječenje iste dijagnoze u izvanbolničkoj djelatnosti košta prosječno 30 funti, a u bolnici 8 x više. Zbog toga je svijet propisao koje dijagnoze i koja stanja se mogu liječiti u stacionarnoj ustanovi i kojoj, sa točno propisanim standardima za svaku uslugu. Govori se o potrošnji lijekova, a nitko ne informira javnost o podatku potrošnje lijekova iz računa za bolničko liječenje koji nosi oznaku „terapija“? Dijagnostički postupci u bolnicama  obavljaju se bez obzira na standard, jer standard nije propisan. i td…

U Zagrebu, 13. 06. 2007. g.          Tajnik Udruge

Ivan

 

* * * * *

Promjene u sustavu izdavanja, obnavljanja i oduzimanja odobrenja za samostalni rad liječnika (licence)

 

 

                Uvod

Vijeće Hrvatske liječničke komore (HLK) na svojoj sjednici od 13.04.2007.g. donijelo je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o izdavanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja za samostalni rad – licence (u daljnjem tekstu: Pravilnik), te je ujedno utvrdilo i pročišćeni tekst istog Pravilnika (Pravilnik iz 2004.g. usuglašen je s Pravilnikom o izmjenama i dopunama istog XII/2004.g., V/2005.g. i IV/2007.g.)

Promjene od interesa za privatnu praksu prema izmjeni i dopuni Pravilnika od IV/2007.g.

                Značajna promjena odnosi se na ukidanje odredbe, koja je ograničavala obnavljanje redovne licence do 75 godina života liječnika/člana HLK.

(Prema obrazloženju namjere, HLK je to učinila zbog uvođenja načela jednakosti među članovima te ukidanja diskriminacije po dobi svojih članova, a vezano za mogućnost dobivanja odobrenja za samostalni rad).

U buduće, liječnik stariji od 75 godina može produžiti licencu, ako ispuni propisane uvjete        

To znači, da će liječnik, član Komore,  ako npr. obavlja djelatnost u statusu zdravstvenog radnika privatne prakse i u toj godini života, ili starijoj životnoj dobi, ili djelatnost svog zanimanja obavlja nakon umirovljenja, a  istih je  godina (više od 75) , za razliku do 13.04.2007.g., u buduće   tj. od dana stupanja na snagu izmjene i dopune Pravilnika, a to je  od 25.04.2007.g., moći :

1.            obavljati poslove svog zanimanja/struke i nakon što je navršio 75 godina, u okviru izdane licence, ako je njemu opći  rok valjanosti licence od 6 godina  bio skraćen do dana, kada je napunio 75 godina života,

2.            podnijeti zahtjev za izdavanje licence u smislu članka 20. Pravilnika – pročišćeni tekst, ako je radno aktivan u statusu zdravstvenog radnika privatne prakse, odnosno u smislu članka 18., ako je i/ili bio  u statusu umirovljenika, pa je mirovinu stavio u stanje mirovanja, jer se ponovno zaposlio ili  poslove obavlja kao umirovljenik, temeljem ugovora o djelu.

 

Uvjeti

Prema tumačenju HLK, jedini uvjeti za obnovu licence su:

•             prikupljanje bodova  i

•             plaćanje članarine ?? 

(citat iz Liječničkih novina br. 60/07.) –

Komentar Udruge

Da li je uvjetovanje obnavljanja  licence plaćanjem članarine, kako je propisano člankom 20. Pravilnika degradacija autoriteta i sadržaja /značenja tog dokumenta, prema zamisli i namjeri zakonodavca, kada je propisao obvezu dobivanja/oduzimanja licence, te degradira i iskustva drugih??

U čemu se konzumira svrha osnivanja Komore?

Plaćanje članarine, kod udruga tipa HLK je obveza člana, više simboličnog, nego gospodarskog karaktera, tj. prihoda koji pokriva planirane troškove poslovanja. Zbog prirode djelatnosti Komore/svrhe njenog osnivanja, propisana je obveznost liječnika biti član Komore. Svrha Komore konzumira se u suštini kroz njene dvije osnovne djelatnosti, a to su:

•             pratiti i nadzirati provođenje pravila medicinske etike i deontologije i poduzimanje odgovarajućih mjera u slučaju njihovog kršenja i

•             da po službenoj dužnosti izdaju, obnavljaju i oduzimaju odobrenje za samostalni rad svojih članova (licenca).

Država želi na struku prenijeti kontrolu konzumacije struke/pojedinac za djela koja su suprotna etici/moralu

Dio represivnih mjera/djela, izvan kategorije kaznenih/prekršajnih djela, djela, prema obilježjima koja su suprotna medicinskoj etici i deontologiji ,Država je prenijela na komore.

Zbog prirode i posebnog značenja zdravstvene djelatnosti u društvu, u kategoriji svih društvenih djelatnosti, Država proširuje represiju i na djela suprotna etici i deontologiji.

Koja su to djela, koje su metode/mjere sankcije, Država je prepustila struci. U tome, struka je sama tužitelj i sudac svom članu. Iz tog razloga, Država je zakonom obvezala svakog pripadnika zdravstvene struke VSS biti član Komore.

Za tu funkciju Komore, Država je morala komorama osigurati i financijska sredstva. Ako bi članarina Komore imala funkciju članarine istu kao i kod ostalih nevladinih udruga, tj. u visini koja bi pokrila/pokrivala troškove poslovanja, ispalo bi da sam član financira represiju protiv sebe. Zbog toga sam naglasio, da članarina Komori ima/mora imati samo simboličnu funkciju i redovitost/neredovitost plaćanja ne može biti u v j e t  za produženje licence/članstva u Komori.

 Neplaćanje članarine, zbog obvezatnosti članstva u HLK, Komora mora realizirati na drugi/mogući način, ne na način, da se članu ograničava ostvarenje njegovog temeljnog prava, a Državi mogućnost kontrole održivog nivoa znanja/struku, etičnosti i…

U konačnosti, ako bi HLK realizirala gubitak u poslovanju, njeni osnivači, a to je Medicinski fakultet i Hrvatski liječnički zbor, morali bi sanirati taj gubitak.

Članstvo u HLK gubi se samo zbog djela vezanih uz struku, moral, etičnost i… Interes je Države da struka bude stalno pod kontrolom struke. Zbog toga je Država licenci – potvrdi za samostalni rad – dala veliko značenje.

                Odobrenje za samostalni rad daje pravo zdravstvenom radniku samostalno obavljati poslove svoje struke. Članak 129. Zakona o zdravstvenoj zaštiti upućuje na saznanje da je to odobrenje vremenski ograničeno i da se mora obnavljati na način kako propisuju posebni  zakoni, a to je za HLK  Zakon o liječništvu.

Posjedovanje licence ne  daje alibi  liječniku, bez obzira na njegovu formalno-pravnu naobrazbu, tj. posjedovanja ili neposjedovanja licence, kada se ocjenjuje presumpcija učinjenog kaznenog djela/liječnik!

Formalno-pravna snaga licence

Licenca, kao dokument ima svoju formalno-pravnu snagu, koju joj je dala Država pozitivnim zakonskim propisima, a očituje se u pravu:

•             dobiti dozvolu za samostalni rad u struci, prema opisu iz članka 15. Zakona o liječništvu,

•             dobiti/odobriti specijalizaciju,

•             odobriti/legalizirati ordinaciju privatne prakse,

•             zasnovati radni odnos (poslodavac se želi formalno-pravno „pokriti“ za…,

•             obavljati poslove u radnom odnosu u struci prema licenci,

•             izgubiti pravo rada u struci u slučaju oduzimanja/gubitka licence ili rada bez licence kojoj je istekao rok valjanosti,

•             pa time, nastavka rada u statusu sekundarca – osobe bez licence ili statusu koji je imao kao stažist/pripravnik

•             i…

Smisao licence, prema namjeri Države bila je da struka, prvenstveno struka kontrolira samu sebe, sa određenim atributima represije, ne a priori i isključivo pravosudni sustav Države za učinjeno KD.

U čemu se konzumira status HLK kao tijela s javnim ovlastima?

                Opisani status,  prava i obveze – tijela s javnim ovlastima - Komora konzumira samo i isključivo u realizaciji prava/obveze izdavanja i oduzimanja dozvole za samostalni rad/licence.

Kaznena odgovornost

Kaznena odgovornost liječnika propisana je člankom 240. KZ-a. Nije odmet i ovom prilikom citirati tu/takvu normu – citat: 

(1) „Doktor medicine ili doktor stomatologije, koji obavljajući svoju djelatnost ne primjeni mjere za zaštitu bolesnika, prema pravilima medicinske struke ili primijeni očito nepodobno sredstvo ili način liječenja ili uopće nesavjesno postupa, pa zbog toga prouzroči pogoršanje bolesti ili narušenje zdravlja neke osobe, kazniti će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 2 godine“.  

(3) „Doktor medicine, doktor stomatologije ili zdravstveni radnik koji kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovog članka počini iz nehaja, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 1 godine.“

Odredbom članka 249. istog KZ-a propisana su osobito teška kaznena djela protiv zdravlja ljudi, pa među nabrojenima i kazneno djelo iz članka 240. st. 1. i 2. KZ-a. Tim člankom Zakona je rečeno da ako je kaznenim djelom, npr. iz članka 240. KZ-a prouzročena teška tjelesna ozljeda neke osobe ili joj je zdravlje teško narušeno ili postojeća bolest znatno pogoršana, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od 1 – 8 godina.

Drugim riječima to znači, da sam liječnik mora znati gdje su njegove granice moguće intervencije, s obzirom na sve nabrojene struke, pa time i medicinska znanja/vještine, koja/e se presumiraju strukom. Koja su to granična područja navedenih struka u koja on može ući a da ne bi počinio kazneno djelo prema opisu iz članka 240. odnosno 249. KZ-a.

ZAKLJUČAK

Koliko će HLK primijeniti i provoditi opisanu namjeru Države, toliko će osnažiti svoju poziciju, poziciju  pravne osobe s javnim ovlastima,  tip vladine udruge, ali i licencu kao dokument, ovisi po nama o samoj HLK.

Taj i takav dokument ne može se „platiti“ redovitošću uplate/plaćanja članarine.

 

 

* * * * *

PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA U PRIVATNOJ PRAKSI HRVATSKE (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor)

 

 

Nastavak teme – II. dio: GODIŠNJI  ODMOR RADNIKA U PRIVATNOJ PRAKSI HRVATSKE  ZA 2007.G.

DONOŠENJA RASPOREDA  GODIŠNJIH ODMORA/07.

                Pretpostavljajući da je poslodavac, zdravstveni radnik privatne prakse/zdravstvena ustanova/trgovačko društvo za obavljanje zdravstvenih djelatnosti – član/članovi Udruge postupio/li kako smo sugerirali u Časopisu Privatna praksa broj 2/07., tj. da je internim Planom utvrdio parametre za izradu Rasporeda korištenja godišnjih odmora (u daljnjem tekstu: GO) svojih radnika, tj.:

             da je utvrdio  broj radnih dana korištenja GO/radnik,

             mogućnost korištenja “kolektivnog” GO u istom vremenu, ili,

             ako takva mogućnost ne postoji minimalni broj radnika potrebnih za obavljanje poslova u određenom vremenu, radi održavanja kontinuiteta djelatnosti,

             mogućnost/obim i prirodu posla korištenja GO u 2 dijela

             i sl.

član Udruge može donijeti Raspored korištenja GO/07.

ZAVISNOST BROJA RADNIH DANA GO, koje je utvrdio poslodavac/radnik, u smislu odredbi članka 59. Kolektivnog ugovora I BROJA, KOJI JE ZASTUPLJEN U “GLAVARINI”, PREMA KALKULACIJI/PARAMETRIMA HZZO-A

                Glede “slobode” odlučivanja u predmetu broj radnih dana GO radnika privatne prakse, člana Udruge, u smislu mjerila i kriterija za određivanje iz članka 59. Kolektivnog ugovora, poslodavac – ugovorni zdravstveni radnik privatne prakse  (svi profili djelatnosti), moraju voditi računa  o činjenici, da je u cijeni “glavarine”/boda, kao parametar za izračun njene visine utvrđen broj dana GO 30/godina i to ne radnih, već kalendarskih dana (“Plava knjiga” i “Elementi za izračun godišnje novčane vrijednosti standardnog tima primarne zz za 2006.g.” – Izvor: Akt HZZO-a oznaka Klasa: 500-07/05-01/689, urbroj:338-01-33-06-75. od 10.5.2006.g.).

30 kalendarskih dana = 21 – 22 r.d. u javnom sektoru zdravstva, odnosno 24 – 25 r.d. u privatnom sektoru zdravstva

                Ako broj kalendarskih dana 30 svedemo na broj radnih i ako zdravstveni radnik privatne prakse primjenjuje pravna pravila iz Kolektivnog ugovora – ako ugovorom o radu nije utvrdio primjenu pravnih pravila iz Kolektivnog ugovora za javno zdravstvo – 30 kalendarskih dana GO znači cca 24 – 25 radnih dana GO, uzimajući u obzir i broj neradnih dana u VII i VIII mjesecu tekuće godine (po prilici je tako i na razini cijele godine = prosjek).

Zbog navedenih činjenica, u praksi,  javni  sektor zdravstva, bilježi   v e l i k u  razliku između broja radnih dana korištenja GO iz kalkulacije cijena usluga – npr. medicinskog rada, režije i smještaja u bolnicama i “glavarine” u DZ – i stvarnog broja radnih dana, s kojima su  o p t e r e ć e n e  javne ustanove, kao poslodavci, prema  svojim radnicima, primjenom Kolektivnog ugovora za javno zdravstvo

                U praksi, primjenom Kolektivnog ugovora za javno zdravstvo, zbog većeg broja osnova stjecanja prava za dodatne dane GO, u odnosu na bazni broj od 18 i činjenice, da se uz neradne dane i blagdane u radne dane GO ne računaju i subote, uz nedjelje, broj kalendarskih dana GO/radnik puno je veći od 30, tj. od broja koji je zastupljen u cijeni usluge, za koji su osigurana sredstva za zamjensku plaću radnika.

                Kako javne ustanove rješavaju taj problem? Odgovor je, rješavaju ga zaposlenjem novih radnika, u pravilu medicinskih sestara, laboranata i …

                Te činjenice opterećuju financijska sredstva ustanove, prema planu/godina iznad visine, prema kalkulaciji HZZO-a. I ta činjenica utječe na preraspodjelu sredstava za plaće na teret sredstava za druge osnove, u pravilu osnove koji uvjetuju standard liječenja bolesnika (sredstva za održavanje čistoće, osobne higijene, tekućeg održavanja i…). Ta činjenica, pored činjenice povećanja plaća i drugih prava radnika, temeljem Kolektivnog ugovora za zdravstvo i zdravstveno osiguranje od 01.01.2005.g. rezultirala je gubitkom javnog zdravstva za cca 5,5 milijardi kn, cca 35 % godišnjeg iznosa planiranih sredstava za zdravstvenu zaštitu. Te gubitke pokriti će Država iz proračuna, odnosno vlasnici – Država i županije/grad Zgb.

                Tako/ta angažirana sredstva, kojima se u praksi – u isplati – daje prioritet u odnosu na plaćanje drugih obveza zdravstvenih ustanova, rezultira neplaćanje dobavljačima obveza zdravstvene ustanove, što se vrlo često i medijski ističe, ali ne kao kritiku uzroka, već kao pritisak na Državu da osigura još veća sredstva i time de facto pokrije neracionalnost.

                Opisano stanje je zorni prikaz do čega može dovesti voluntarističko upravljanje sustavom zdravstva, kada se ne vodi računa o međuzavisnosti troškova i prihoda.

Koje su posljedice opisanog stanja?

                Posljedice su kronični manjak obrtnih sredstava na žiro-računu javne ustanove i prolongacija roka plaćanja dospjelih obveza dobavljačima -–npr. prema veledrogerijama,  a tako i prema drugim dobavljačima.

TKO NA KRAJU SANIRA GUBITKE, koje, na opisani način, reproducira JAVNA ZDRAVSTVENA USTANOVA?

                Odgovor je, sanira osnivač – vlasnik zdravstvene ustanove,  pozivom na članak 48. Ustava RH, a na temelju tog načela, pozivom na članak 59. Zakona o ustanovama i članka 52. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (ustavno načelo: “Vlasništvo obvezuje”, a na temelju tog načela, zakonska odredba: “Osnivač ustanove solidarno i neograničeno odgovara za njene obveze” i druga zakonska odredba: “Ako u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove nastane gubitak, taj gubitak pokriva osnivač, sukladno Zakonu o ustanovama”).

                Znači, bez obzira na uzroke koji su doveli do opisanih posljedica – gubitka u poslovanju, gubitke zdravstvenim ustanovama javnog sektora zdravstva sanirati će vlasnici, Država ili županija/grad Zagreb, tj. u konačnosti porezni obveznici.

SUPROTNO OPISANOM, zdravstveni radnik privatne prakse  m o ž e  i  mora reproducirati troškove/vrsta samo i u okviru troškova koje je ili povratno realizira kroz cijenu obavljene usluge

                Zdravstveni radnik privatne prakse, zbog naprijed navedenog ustavnog načela, koje obvezuje i njega, mora voditi računa o reproduciranju troškova, u veličini/trošak, prema ulaznoj veličini troška.

                Ulazna veličina troška odgovara veličini prema kalkulaciji/parametru koji dirigira poslovni partner, a to je HZZO.

                U slučaju troškova za GO, to je trošak za 30 kalendarskih dana GO i trošak naknade plaće, u iznosima koje naknadno elaboriramo.

TKO SANIRA GUBITAK IZ POSLOVANJA ZDRAVSTVENOG RADNIKA PRIVATNE PRAKSE, koji registrira  u poreznom razdoblju?

                Odgovor je, sam zdravstveni radnik privatne prakse, kao pripadnik grupacije slobodnih zanimanja, u poreznom smislu – odvjetnici, javni bilježnici, revizori, doktori medicine/stomatolozi, ljekarnici, ing. med. biokemije, revizori, arhitekti i… (u daljnjem tekstu: osobe slobodnih zanimanja i obrtnici).

                Naime, za obveze fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost  iz članka 18. Zakona o porezu na dohodak (ulaze, pored obrtnika i  naprijed navedena slobodna zanimanja),  odgovaraju  cjelokupnom imovinom, ali do visine vrijednosti imovine unesene u obrt/slobodno zanimanje, uzimajući sva ograničenja iz članka 70. i 128. Ovršnog zakona (u daljnjem tekstu: OZ).

1.            Prema odredbama članka 70. stavak 2. OZ, radi ostvarivanja novčane tražbine protiv fizičke osobe koja obavlja registriranu djelatnost može se provesti ovrha:

             na cjelokupnoj njezinoj imovini,

             osim na onim stvarima i pravima:

-  na kojima se protiv nje ne bi mogla provesti, kad ne bi obavljala registriranu djelatnost,

-  te na onim stvarima i pravima koja su nužna za obavljanje njezine registrirane djelatnosti, ako joj je ona glavni izvor sredstava za život.

Što može biti predmet ovrhe?

Na fizičke osobe slobodnih zanimanja i obrtnike, temeljem članka 70. stavak 3. OZ, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 202. OZ-a, koji propisuje da se ovrha može odrediti na ovim pokretninama i pravima:

             gotovu novcu i vrijednosnim papirima, bez ograničenja,

             gotovim proizvodima i poluproizvodima namijenjenim prodaji, bez ograničenja,

             sirovinama – repromaterijalu, namijenjeni preradi/korištenju pri obavljanju usluga i to u količinama iznad količina koja je/su potrebna za jednomjesečnu prosječnu proizvodnju/korištenje,

             drugim pokretninama koje nisu nužne za obavljanje djelatnosti (npr. osobni automobil).

NEKRETNINE za stanovanje ili obavljanje poslovne djelatnosti, temeljem članka 70. stavak 5. OZ ne smatraju se stvarima koje su nužne za zadovoljavanje životnih potreba dužnika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati ili za obavljanje samostalne djelatnosti, koja je njegov glavni izvor sredstava za život, ako zakonom nije drugačije određeno.

SUDSKA PRAKSA

                Prema rješenju VTS RH (Visoki trgovački sud), u predmetu broj Pž-247/04 – citat: “…Prema stajalištu ovog suda, vjerovnik koji je ishodio ovršnu ispravu, može svoju tražbinu u ovršnom postupku ostvariti iz ukupne imovine obrtnika/slobodno zanimanje, neovisno je li unesena u obrt ili nije, ako ta imovina nije izuzeta od ovrhe”, nezavisno što je odredbama članka 21. Zakona o obrtu propisano, da obrtnik odgovara za obveze obrta cjelokupnom imovinom koju je unio u obrt (sudska praksa proširuje zakonsku odredbu o imovini obrtnika i na slobodno zanimanje, ne samo onu koja je unijeta u obrt/privatnu praksu, već i njegovu ukupnu imovinu, ali izvan opisa/količine, koja je zakonom izuzeta od ovrhe, pa je to npr. automobil, jahta, brod, vikendica i…).

                Propisano je, da su izuzeti od ovrhe:

             alati,

             strojevi,

             i dr. predmeti koji su ovršeniku, obrtniku/slobodno zanimanje (npr. privatna praksa) ili trgovcu pojedincu potrebni za obavljanje njegove opisane djelatnosti, te sirovine ili pogonsko gorivo za 3 mjeseca rada (npr. u stomatologiji potrošni materijal, a u općoj medicini lijekovi i zavojni i dr. medicinski potrošni materijal).

Na svim ostalim dijelovima imovine obrtnika/slobodno zanimanje ovrha je dopuštena.

NAČELO JEDNAKOSTI ZA SVE FIZIČKE OSOBE KOJE OBAVLJAJU REGISTRIRANU DJELATNOST bez obzira na zanimanje/djelatnost

                U pitanju odgovornosti fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost, zakonodavac je uvažio načelo jednakosti.

Sukladno tome, glede odgovornosti za obveze nastale u obavljanju djelatnosti, sve fizičke osobe  koje obavljaju registriranu djelatnost odgovaraju po jednakim kriterijima

To znači, da za sve osobe koje obavljaju registriranu djelatnost vrijedi jedinstveni kriterij o odgovornosti za obveze nastale u obavljanju djelatnosti. Slijedom toga naglašeno je, da nema nikakvog razloga da odvjetnici, javni bilježnici, liječnici, stomatolozi, arhitekti, revizori itd. odgovaraju strože od obrtnika. Sudska praksa je već ranije otklonila ovu neravnopravnost, određujući da obrtnik odgovara za obveze obrta ukupnom imovinom, neovisno je li unesena u obrt ili nije. 

IZUZIMANJE OD OVRHE, prema članku 128. OZ

Ne mogu biti predmeti ovrhe:

1. odjeća, obuća i…

2. hrana, ogrjev, za 6 mjeseci/potrebe

3. radna i rasplodna stoka, strojevi, oruđa za rad i…te hrana za stoku za 4 mjeseca

4. alat, strojevi i drugi predmeti koji fizičkoj osobi, koja obavlja registriranu djelatnost/zanimanje služi za obavljanje njegove upisane djelatnosti, te sirovine i repromaterijal za 3 mjeseca rada,

5. predmeti koji su nužni za samostalno obavljanje zanimanja, kao što su javno bilježništvo, odvjetništvo, liječništvo, ljekarništvo ili drugo zanimanje profesionalne djelatnosti,

6. gotov novac dužnika po osnovi tražbina koje su izuzete od ovrhe, te gotov novac dužnika koji ima stalna mjesečna primanja, do mjesečnog iznosa koji je po zakonu izuzet od ovrhe (npr. 1/3 plaće za administrativne zabrane a ½ za uzdržavanje,

7. odličja, medalje i…

8. pomagala koja su invalidu nužna za obavljanje životnih funkcija.

 

Česti su slučajevi da su zdravstveni radnici privatne prakse ugovorom o radu sa radnikom prihvatili ista pravna pravila određivanja GO/godina, kako je propisano za javni sektor zdravstva

                Ako je poslodavac ugovorom o radu ugovorio da su dani tjednog odmora subota i nedjelja – slično javnom sektoru zdravstva – tada se broj radnih dana svodi na cca 21 – 22 radna dana/mjesec = broj zastupljenih radnih dana u cijeni “glavarine”/boda.

U opisanim slučajevima, kako je navedeno u prethodnom stavku, zdravstveni radnici privatne prakse – poslodavci IZLOŽENI SU RIZIKU PLAĆANJA  VEĆIH TROŠKOVA ZA KORIŠTENJE GO/GODINA u odnosu na prihod koji realiziraju iz “glavarine”/godina, prema pravilima HZZO-a/06.

                Naime, HZZO je u Elementima za izračun godišnje novčane vrijednosti standardnog tima primarne zz za 2006.g., zdravstvenom radniku privatne prakse, za zamjenu za vrijeme korištenja GO osigurao po 1 mjesečnu plaću/tim, npr. za doktora medicine/stomatologije 8.166,77 kn bruto, a za m.s. 4.326,13 kn bruto, bez sredstava za plaćanje doprinosa “na” plaću, pa bi slijedom toga, de facto, iznos bruto plaće, prema definiciji iz članka 90. ZOR-a – I. bruto za dr. med./stom. bio 6.968,23 kn, a za m.s. 3.691,23 kn, a razlika, do naprijed navedenih iznosa, osigurala bi poslodavcu sredstva za doprinose “na” plaće = njegov teret. U 2007.g. navedeni iznosi povećani su 6,0 %, u cijeni „glavarine“/boda, koja je povećana prosječno od 01.01. za  3,95 % do 4,80 %.

Sveza opisa pravnih radnji i činjenice članstva u Udruzi

                Opisano pravno stanje vežemo za činjenicu članstva u Udruzi, samo iz razloga, što se u odnose poslodavac/radnik, glede ostvarenja njegovog zakonskog prava na GO/godina involvira i Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske, NN, 127/06. (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor).

                Naime, odredbom članka 56. Zakona o radu – pročišćeni tekst, NN, 137/04. (u daljnjem tekstu: ZOR) propisano je, da raspored godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac u skladu s Kolektivnim ugovor i ZOR-om.

Vrijeme korištenja GO i priroda/obim djelatnosti poslodavca u vremenu korištenja GO

Cijeli sustav korištenja GO, kao pravo radnika za korištenje i obveza poslodavca da to pravo radniku omogući, postavljen je fleksibilno u odnosu na prirodu djelatnosti koju poslodavac obavlja, obim poslova  u jedinici vremena korištenja u odnosu na prosjek/godina i druge faktore iz poslovanja poslodavca.

U djelatnosti zdravstva, POSLODAVAC KOJI JE UKLJUČEN U OSNOVNU MREŽU ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI kao izabrani doktor mora voditi računa o kontinuitetu obavljanja djelatnosti prema osiguranicima

Odredbom članka 148. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, NN, 121/03. (u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je, da je doktor privatne prakse, koji obavlja djelatnost kao izabrani doktor obvezan u slučaju odsutnosti ili privremen obustave rada osigurati za svoje opredijeljene osigurane osobe zamjenu ugovorom s drugim zdravstvenim radnikom iste struke i statusa ili sa zdravstvenom ustanovom primarne razine zz.

To znači, da takav zdravstveni radnik/zdravstvena ustanova – poslodavac, mora voditi računa o kontinuitetu skrbi o osiguranicima, prema kojima je on u statusu izabranog doktora medicine/stomatologije.

Ako se takav poslodavac ne želi izložiti riziku većih troškova – platiti zamjenu kolegi iste struke/statusa – on će prilagoditi planirani broj dana GO/07. za svog radnika minimalnom/optimalnom broju, na koji ga obvezuje Kolektivni ugovor, pa time i raspored korištenja  GO/07., što znači i korištenje u 2 ili više dijelova.

Pri utvrđivanju broja radnih dana GO/radnik poslodavac mora voditi računa i o činjenici različitosti obima tog prava/radnik, uzimajući u obzir broj godina radnog staža – ukupno i za poslodavca, godina života, stupnja stručne spreme, odnosno poslova koje obavlja za poslodavca, njegovog odnosa prema radu, broja članova porodičnog domaćinstva – npr. maloljetne djece i dr. uvjeta, koji utječu na odluku poslodavca o utvrđivanju broja r.d. GO radnika/godina

                Minimalni broj radnih dana GO od 18/godina sužava manevarski prostor poslodavcu glede dimenzioniranja ukupnog trajanja GO radnika, prema naprijed navedenim uvjetima. Radnik početnik, niže stručne spreme ili NKV radnik ima pravo na 18 radnih dana GO. Umijeće je utvrditi  broj r.d. za radnike više stručne spreme, sa većim brojem godina radnog staža, radnika koji se zalaže na radu i postiže iznadprosječne rezultate, mjereno brojem radnih dana, da bi ga podveo pod 30 kalendarskih dana GO?

ZBOG ČINJENICE MEĐUZAVISNOSTI KORIŠTENJA GO/GODINA I ČINJENICE STATUSA ZDRAVSTVENOG RADNIKA PRIVATNE PRAKSE, koji je uključen u Mrežu, zbog obveze osiguranja kontinuiteta obavljanja djelatnosti, o b j a v l j u j e m o

UGOVOR O MEĐUSOBNOJ ZAMJENI ZA VRIJEME ODSUTNOSTI, U SMISLU ČLANKA 148. ZAKONA O

                    ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

Model ugovora

 

Na osnovi odredbi članka 148. i 196. stavak 1. podstavak 4.  Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("NN", br. 121/03.), s t r a n k e

 

ORDINACIJA OPĆE MEDICINE A. V., dr. med.,N. G., Strossmayerova

 

i

 

ORDINACIJA OPĆE MEDICINE E. G., dr. med., N.G., Strossmayerova

 

z a k l j u č u j u

 

U G O V O R

o međusobnoj zamjeni za vrijeme

odsutnosti  dr. med. ili privremene obustave

rada ordinacije opće medicine

 

                Uvodne napomene

 

 

Članak 1.

 

                Polazeći od činjenice da doktor privatne prakse, ugovorni doktor za opću medicinu obavlja djelatnost kao izabrani doktor opće medicine i da  mora u slučaju odsutnosti ili privremene obustave rada osigurati svojim osiguranicima zamjenu, pod prijetnjom sankcija za prekršaj, u smislu članka 196. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (u daljnjem tekstu: Zakon), to stranke, kolege iste struke zaključuju ovaj Ugovor o međusobnoj zamjeni za vrijeme  odsutnosti dr. med. ili privremene obustave rada ordinacije opće medicine (u daljnjem tekstu: Ugovor), kako bi osigurali kontinuitet pružanja registrirane  zdravstvene zaštite i spriječili međusobnu odgovornost za prekršaj.

 

                Predmet Ugovora

 

Članak 2.

 

                Zdravstvenu zaštitu iz prethodne stavke, ordinacija  1. obavljati će za osiguranike, koji su izabrali vlasnika ordinacije  2. za svog izabranog doktora opće medicine u slučaju njegove odsutnosti ili privremene obustave rada, kao što su: godišnji odmori, bolovanja, stručna usavršavanja i dr.

 

                Ordinacija 2. obavljati će iste poslove za osiguranike, koji su  u ugovornom odnosu sa vlasnikom ordinacije 1., sa istom svrhom,  zbog uzajamnosti i reciprociteta.

 

                Za vrijeme kada ordinacija  1. zamjenjuje ordinaciju  2. i obratno, pružati će usluge osiguranicima, isključivo za  sanaciju hitnih stanja, bolesti .

 

                Naknada za rad/zamjene

 

Članak 3.

 

                Za izvršenje odredbi ovog ugovora, stranke ugovaraju pravo na naknadu, po cijeni, koja je u apsolutnom iznosu jednaka za istu vrstu usluge.

 

                Ordinacija 1., odnosno ordinacija  2. fakturira izvršeni rad  po ovom ugovoru drugoj stranci, nakon prethodno dogovorenih cijena, u roku od 10 dana, računajući od proteka mjeseca u kojem su obavljene usluge.

 

                Stranke su suglasne da će obaviti plaćanje na žiro račun ordinacije  koja je izvršila  uslugu u roku od 5 dana računajući od dana dostave računa.

 

Alternativa obvezi plaćanja naknade

 

Članak 4.

 

                Umjesto plaćanja za obavljene usluge, kako je navedeno u prethodnom članku, stranke mogu konzumirati odredbe ovog Ugovora bez međusobnog plaćanja.

 

Ako postupe na način iz prethodnog stavka, stranke na načelima reciprociteta obavljaju usluge jedna za drugu, bez prava na naknadu. 

 

Načelo reciprociteta iz prethodnog stavka pretpostavlja po prilici jednaki obim određene vrste usluga ili jednaki obim različite vrste usluga, mjereno jednakom vrijednošću.

 

                Reciprocitet iz prethodnog stavka pretpostavlja da će ordinacije  zamjenjivati jedna drugu za isti broj dana i to za svaki osnov, po prilici za isti  obim rada. Isti obim rada pretpostavlja samo sanaciju hitnih slučajeva, jer je prethodno, prije obustave rada ordinacije za osnove iz članka 1. ovog ugovora, ordinacija zbrinula svoje bolesnike kojima je liječenje bilo  u tijeku.

 

                Obveze stranaka

 

Članak 5.

 

                Za izvršenje odredbi ovog Ugovora stranke se obvezuju:

 

1.            obavijestiti suprotnu stranku o činjenici obustave rada u pravilu najmanje 10 dana prije realizacije,

 

2.            potrebne zamjene, odnosno nastupa okolnosti koje uvjetuju zamjenu (obostrana obveza),

 

3.            obavijestiti svoje osiguranike, koji su vlasnika  ordinacije, koji namjerava pristupiti realizaciji ovog ugovora,  izabrali za izabranog doktora opće medicine o činjenici obustave rada usmenim kontaktom i isticanjem obavijesti na vratima ordinacije ili na drugi prikladni način (obostrana obveza),

 

4.            opskrbiti svoje osiguranike koji su u fazi liječenja lijekovima, po vrsti i količini, koji će zadovoljiti njihove potrebe prema protokolu ordinirane - usmjerene terapije (obostrana obveza),

 

5.            opskrbiti vlasnika  ordinacije koja nastavlja sa radom sa dovoljnom količinom bianco recepata i uputnica za specijalističku obradu, za osiguranike koji su izabrali vlasnika ordinacije, koja je obustavila rad za osnove iz članka 1. ovog ugovora  za svog izabranog doktora, za nastavak liječenja, u slučaju nastupa opisanih  okolnosti prema odredbama ovog ugovora.

 

6.            vratiti ordinaciji  koju je ordinacija zamjenjivala sve neutrošene bianco recepte i uputnice u roku od 5 dana računajući od dana povratka na rad u ordinaciju (obostrana obveza.),

 

7.            podnijeti izvješće o obavljenim uslugama ordinaciji koju je druga ordinacija zamjenjivala, na način i prema metodologiji, kako je primjereno vođenju evidencija u oblasti zdravstva za  ordinaciju opće medicine- obiteljskog liječnika (obostrana obveza).

 

                Vrijeme valjanosti ovog Ugovora

 

Članak 6.

 

                Ovaj ugovor stranke zaključuju na neodređeno vrijeme.

 

                Stranke zadržavaju pravo raskida ovog ugovora u bilo koje vrijeme, uz uvjet prethodne obavijesti, najmanje 3 mjeseca prije roka raskida.

 

                Prijelazne i završne odredbe

 

Članak 7.

 

                Stranke su suglasne da će sva sporna pitanja proizišla iz izvršenja odredbi ovog ugovora nastojati riješiti sporazumno, a u slučaju nemogućnosti ugovaraju nadležnost suda u Zagrebu.

 

                Ovaj Ugovor sastavljen je u 4 istovjetna primjerka, za svaku stranku po 2.

 

                Ovaj Ugovor stranke su pročitale, pa ga u znak suglasnosti vlastoručno potpisuju.

 

                Ovaj Ugovor stupa na snagu i primjenjuje se danom potpisa.

 

U N.G., 01.06.2006.g.

 

 

Ordinacija                Ordinacija

opće med.               opće med.

A.V., dr. med.   E.G., dr. med.  

 

Vrijeme donošenja Rasporeda  godišnjih odmora za 2007.g.

                Člankom 56. ZOR-a i člankom 60. Kolektivnog ugovora propisano je, da poslodavac donosi raspored korištenja godišnjih odmora za svoje radnike najmanje 15 dana prije korištenja godišnjeg odmora.

Prekršaj na strani poslodavca, ako ne donese raspored korištenja GO 

                Odredbom članka 247. ZOR-a propisana je novčana kazna za poslodavca fizičku osobu od 4.000,00 – 6.000,00 kn, ako ne donese raspored godišnjih odmora.

                Na okolnost, da li ste ili ne donijeli raspored korištenja GO kontrolira Vas državni inspektor rada.

Model Rasporeda korištenja GO objavili smo u Časopisu „Privatna praksa u zdravstvu“ br. 2/07.

 

 

RASPORED KORIŠTENJA GO IZVRŠAVA SE RJEŠENJEM POSLODAVCA

 

                Sukladno članku 245. Kolektivnog ugovora, sva prava iz rada i po osnovi rada utemeljena u Kolektivnom ugovoru radnik ostvaruje na osnovu posebnog rješenja ili odluke poslodavca.

                Zavisno o kojem pravu radnika se radi, uz članak 245. Kolektivnog ugovora, poslodavac se poziva i na odgovarajuću odredbu Kolektivnog ugovora kojom je to pravo/obim regulirano.

                U konkretnom slučaju, poslodavac se uz odredbe članka 225., poziva i na odredbe članka 61. Kolektivnog ugovora, kojima su utvrđena mjerilima i kriteriji za utvrđivanje obima prava na GO/godina.

 

MODEL RJEŠENJA O KORIŠTENJU GODIŠNJEG ODMORA RADNIKA ZA 2007. GODINU

________________________________

(Naziv i sjedište Poslodavca)

 

U_________2007.g.

Broj:_____/2007.

 

                Na osnovi odredbi članka 245. Kolektivnog Ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske  “NN”, 127/06. (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor), a u svezi s odredbom članka 61.  istog KU.,  i  točke 4. Rasporeda korištenja GO radnika za 2007. g. od ____.  2007., donosim

 

R J E Š E N J E

o korištenju godišnjeg odmora Radnika

za 2007. g. i obračunu naknade plaće za isti osnov

 

Točka  1.

 

__________,  Radniku, na radu  kod Poslodavca, koji obavlja poslove ______________, u t v r đ u j e m    pravo na godišnji odmor za 2007. godinu u trajanju od _____ radnih  dana.

 

Točka 2.

 

                Godišnji odmor  iz prethodne točke Radnik  će koristiti:

 

1. d i o;  u vremenu  od  _____  2007.g. do   _____  2007. g., ukupno ___ r.d. (minimum 12 r.d. u kontinuitetu)

 

2. d i o;  u vremenu od _______2007. g. do _____ 2007.g., ukupno___r.d.

 

ili, u vremenu prema posebnom dogovoru sa Poslodavcem.

 

Točka 3.

 

                Za vrijeme korištenja  godišnjeg odmora   po ovom rješenju Radnik ima pravo na naknadu plaće sukladno odredbama članka 131. KU,  tj.  u visini njegove prosječne mjesečne plaće isplaćene u  prethodna tri mjeseca, srazmjerno vremenu odsustvovanja s rada po osnovu korištenja godišnjeg odmora.

 

Točka  4.

 

                Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se ____________ 2007. g.

 

O b r a z l o ž e n j e:

 

                Poslodavac je član Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu Zagreb, pa ga prema Radniku obvezuje primjena  Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske iz uvoda ovog Rješenja (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor), temeljem članka 199. ZOR-a – pročišćeni tekst.

 

                Potpisom Ugovora o radu od _________ godine Radnik je primio na znanje, da Poslodavca,  glede ostvarenja prava radnika  iz rada  za   Poslodavca, pa tako i  prava na GO/godina, obvezuje primjena Kolektivnog ugovora.

 

                Sukladno iznijetom, Radnikovo  pravo  na GO/2005. godina utvrđeno je primjenom mjerila i kriterija iz članka 60. Kolektivnog ugovora. Zbog toga su za ostvarenje predmetnog prava Radnika relevantne slijedeće činjenice:

 

                1.  Radnik je/će  proveo/provesti na radu kod Poslodavca – za njega   i s t o g  Poslodavca . __ godine i ___mjeseci, računajući do 31. 12. 2007. g.

                Dokaz: Uvid u Ugovor o radu.

                2.  Sukladno iznijetom u  prethodnoj točki  ovog obrazloženja, a temeljem članka 60. stavak 1. Kolektivnog ugovora,   Radnik bi  imao pravo na godišnji odmor/2007. godina u trajanju od ___ radnih dana (bazni broj r. d. GO  za radni staž do 5 godina/isti Poslodavac tj. 18 r.d. + 2 r.d. za svakih 5 g rada radnika za Poslodavca ili __ r.d. ).

 

                3. Uvidom u radnu knjižicu Radnika Poslodavac je konstatirao, da  je Radnik stekao  ukupni radni staž od ___ godina, računajući  s radnim stažem  za istog Poslodavca i to  u trajanju ___  godina i __ mjeseci.

 

                4. Poslodavac je nezavisno od rečenog   utvrdio Radniku pravo i na   dodatnih___ radna dana GO, u odnosu na bazni broj iz točke  2. ovog obrazloženja  i to  uzimajući u obzir njegov ukupni radni staž     od _____ godina,  ostvarenog pretežno   radom za druge poslodavce (__ godina i__ mjeseci), na što ga ne obvezuje primjena članka  60.  Kolektivnog ugovora (samo za Poslodavca, tj. njegovog istog Poslodavca).

 

                5. Rezimirajući rečeno u prethodnoj i točki  2. ovog  obrazloženja, Poslodavac je utvrdio Radniku broj r.d. GO  za radni staž u ukupnom trajanju   od ___r.d.

 

                6. Pored broja radnih dana GO za radni staž, kako je navedeno u prethodnoj točki, Poslodavac je utvrdio pravo Radniku na GO  i primjenom članka 60. stavak 1. pod  b. KU tj. za zalaganje i odnos prema radu  u trajanju od ___ r.d.

                7. U zbiru osnova iz točke 5. i 6.  ovog obrazloženja, Radnik ostvaruje pravo na GO u 2007. g. u sveukupnom trajanju od  ___ r. d., kako je navedeno u točki 1. izrijeke.

 

                8. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, kako je navedeno u točki 3.  izrijeke, Radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće primjenom članka  131. Kolektivnog ugovora, kako je navedeno u točki 3. izrijeke.

 

                Rezimirajući rečeno, riješeno je kako je navedeno izrijekom.

 

Pouka o pravnom lijeku:

 

Ako Radnik smatra da mu je ovim Rješenjem povrijeđeno njegovo pravo iz rada, ima pravo u roku od 15 dana računajući od dana dostave ovog rješenja zatražiti od Poslodavca ostvarenje  tog prava. Ako Poslodavac ne udovolji zahtjevu Radnika  u slijedećem roku od 15 dana računajući od dana dostave zahtjeva Radnika, Radnik može u ponovljenom roku od 15 dana, računajući od dana uručenja odgovora Poslodavca, ili od dana isteka prethodnog roka, zatražiti zaštitu svog prava pred nadležnim sudom, sukladno članku 133. ZOR-a – pročišćeni tekst.

 

                Prigovor ne zadržava izvršenje ovog rješenja.

 

Dostavljeno:                                                                                                                              POSLODAVAC:

1. Radniku:                                                         ____________________

      (potpis i datum)                                                        

2. Knjigovođi                                    

3. Arhiva

* * * * *

 

ZA VRIJEME KORIŠTENJA GO RADNIK IMA PRAVO NA ISPLATU NAKNADE PLAĆE

 

Kao što je navedeno u Točki 3. dispozitiva  Rješenja o korištenju GO, za vrijeme korištenja GO radnik nema pravo na plaću, jer se plaća radniku isplaćuje za njegov rad, u smislu članka 88. ZOR-a – pročišćeni tekst,  pa se slijedom toga za GO radniku isplaćuje  naknada plaće.

 

Naknade plaće/radnik za razne osnove  regulirane su odredbom članka 131. Kolektivnog ugovora, između ostalog i za vrijeme, kada radnik koristi GO.

 

Odredbom stavka 2. istog članka Kolektivnog ugovora propisano je da radnik kada ne radi ima pravo na naknadu plaće  u visini njegove prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna 3 mjeseca, srazmjerno vremenu odsustvovanja sa rada/osnov.

 

Naknadu plaće za vrijeme korištenja GO radnik je “zaradio” radom u vremenu preostalog vremena rada/tekuća godina.

 

Zbog različitog sustava vrednovanja rada radnika (ako je poslodavac utvrdio mjerila i kriterije za vrednovanje rada radnika),  logična je odredba  da za vrijeme kada radnik ne radi odnosno kada legalno izbiva sa rada, radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće.

 

Pored naknade plaće za vrijeme, kada radnik koristi GO, radnik ostvaruje naknadu plaće, prema istom propisu i za vrijeme kada ne radi zbog korištenja plaćenog dopusta, državnih blagdana i neradnih dana, obrazovanja, prekvalifikacije, stručnog osposobljavanja i u drugim slučajevima utvrđenim zakonom.

 

Poseban pravni tretman imaju naknade plaće kada radnik ne radi zbog bolovanja.

 

PREKRŠAJI NA STRANI POSLODAVCA AKO NE POŠTUJE ODREDBE ZAKONA O RADU GLEDE I U SVEZI OSTVARENJA PRAVA RADNIKA NA GO

 

Teži prekršaji poslodavca

 

                Prema odredbama članka 247.  ZOR-a – pročišćeni tekst, propisano je, da će sa novčanom kaznom od 31.000,00 – 60.000,00 kn biti kažnjen za prekršaj poslodavac – pravna osoba, a poslodavac fizička osoba do 3.000,00 kn, ako prekrši odredbe ZOR-a u svezi i glede korištenja GO:

                (st.1. podst.11.) ako radniku ne omogući korištenje GO u dijelovima, prema uvjetima iz članka 54. ZOR-a;

                (st.1. podst. 12.) ako raspored GO ne utvrdi u skladu s odredbama članka 56. ZOR-a;

 

Najteži prekršaji poslodavca

 

                Prema odredbama članka 248. ZOR-a – pročišćeni tekst, novčanom kaznom od 61.000,00 – 100.000,00 kn kazniti će se za prekršaj poslodavac – pravna osoba, a poslodavac fizička osoba od 6.000,00 kn, ako prekrši odredbe ZOR-a u svezi i glede korištenja GO:

 

                (st. 1. podst. 23.) ako radniku ne omogući korištenje GO u najkraćem trajanju, u skladu s odredbom  članka  47. ZOR-a – pročišćeni tekst;

 

                (st. 1. podst. 24.) ako s radnikom sklopi sporazum o odricanju od prava na GO, odnosno o isplati naknade, umjesto korištenja GO, u smislu članka 49. ZOR-a – pročišćeni tekst;

 

                (st. 1. podst. 25.) ako radniku ne isplati naknadu plaće za vrijeme korištenja GO, u visini i na način kako je utvrđeno člankom 53. ZOR-a – pročišćeni tekst.

 

 

REGRES ZA KORIŠTENJE GO 

RADNIKA ZA 2007.G.

 

 

VAŽNO!

Iznos za regres za GO i „Božićnicu“, od 02.07.2007.g. iznosi umjesto do 2.000,00 kn za jedan i drugi osnov do 2.500,00 kn, za jedan i drugi osnov (temeljem članka 1. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak, NN, 68/07.). To znači, da poslodavac, kada primjenjuje Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske za osnove iz članka 152. Kolektivnog ugovora (regres za GO i „Božićnica“), može primijeniti novi iznos kod izračuna, jer pravno uporište za takvo postupanje član Udruge nalazi u odredbi članka 136. istog Kolektivnog ugovora.

U buduće, znači od 02.07.2007.g., za jednu godinu radnog staža radnika za istog poslodavca regres za GO/“Božićnica“ iznosi minimalno 71,25 kn/godina (do sada 57,00 kn/godina -  2,85 % od osnovice za svaku godinu radnog staža radnika za istog poslodavca).

VAŽNO!

Istim Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak  povećan je iznos pomoći za kupnju poklona djetetu, umjesto do 400 kn, do 600,00 kn.

VAŽNO!

Istim Pravilnikom propisano je „novo“ pravo radnika, odnosno još jedna mogućnost obračuna materijalnog prava radniku, bez obračuna doprinosa, poreza i prireza, a to je „potpore za novorođenu djecu do visine 1 proračunske jedinice prema posebnom propisu“ (to znači na primjeru 2007.g. do 3.326,00 kn/potpora – Zakon o izvršenju Državnog proračuna, NN, 137/06.). Udruga će pokrenuti postupak izmjene i dopune Kolektivnog ugovora s namjerom da u njega ugradi i to pravo radnika/u.

 

Isplata/obračun prava za regres za GO i “Božićnicu”/godina/radnik u zavisnosti sa visinom sredstava koja poslodavac realizira kroz cijenu usluge

Navedeno načelo međuzavisnosti troška i prihoda, naročito dolazi do izražaja kod onih poslodavaca koji samo uvjetno rečeno na tržištu zdravstvenih usluga “slobodno” formiraju cijene za  prodaju svojih usluga. To se odnosi na sve zdravstvene radnike privatne prakse koji su uključeni u Osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti, jer im cijenu “glavarine”/boda utvrđuje Upravno vijeće HZZO-a i nudi zdravstvenom radniku privatne prakse, po principu “uzmi ili ostavi”.

U ELEMENTIMA ZA IZRAČUN “GLAVARINE”/ BODA/2007.G., koje je utvrdilo Upravno vijeće HZZO-a je, za svakog zdravstvenog radnika tima predvidio/ukalkulirao samo 2.100,00 kn/radnik tima i to samo za regres za GO, “Božićnicu” i pomoć djetetu od 100,00 kn

Naime, u Elementima za izračun novčane vrijednosti standardnog tima primarne zdravstvene zaštite za 2007.g., za sve osnove, za koje radnik ima pravo na isplatu, bez obračuna doprinosa i poreza/prireza, u smislu članka 10. i 14. Zakona o porezu na dohodak, ako se isplata/pravo kreće do visine propisane Pravilnikom o porezu na dohodak, zdravstveni radnik privatne prakse – poslodavac ostvaruje samo 2.100,00 kn/godinu za sebe i za svog radnika, prejudicirajući za regres za GO 1.000,00 kn, “Božićnicu” 1.000,00 kn i dar djetetu 100,00 kn. 

Važno je naglasiti, da povećanje iznosa za naknadu za regres za GO i „Božićnicu“, prema Pravilniku koji je donio ministar financija, HZZO nije ugradio u cijenu usluge/“glavarine“.

Suprotno tome, Kolektivni ugovor, predvidio je mogućnost ostvarenja prava radnika za sve osnove iz Pravilnika o porezu na dohodak

 Naime, prema odredbama članka 13.  Pravilnika o porezu na dohodak (NN, 95/05., 96/06. i 68/07.), a što je u suglasju s odredbom članka 10. i 14. Zakona o porezu na dohodak (NN, 177/04.) radnici na radu u privatnoj praksi Hrvatske imaju pravo na primitke, po osnovi naknada, potpora i nagrada,  koji se ne smatraju plaćom, ako ih poslodavac isplaćuje radnicima do propisanih iznosa, pa tako i regres za GO, pod vidom prigodne nagrade i to do 2.500,00 kn/godinu, zajedno sa “Božićnicom”  (za 2 osnova) – primjena od 02.07.2007.g..

 

Regres za GO poslodavac obračunava  i isplaćuje radniku koji ostvaruje pravo na GO u godini isplate

 

                S obzirom da je regres za GO p e r t i n e n c i j a  korištenja GO, tj. sporedna “stvar” koja slijedi pravnu sudbinu glavne “stvari”, uputno je u ovom poglavlju, zbog cjeline odnosa, elaborirati i ovo “sporedno”  pravo radnika .

 

S obzirom da je pravo regresa za GO, glede obračuna i isplate vezano i za 2. pravo/radnik/godina, a to je pravo na tzv. “Božićnicu”, ostavljeno je na volju poslodavcu obračunati jedno i drugo pravo, a najmanje prema minimumu/pravo, kako je propisano Kolektivnim ugovorom

 

                Poslodavac za 2007.g. odlučuje koliko  će, u okviru 2.500,00 kn za osnov regres za GO/Božićnica kao mogućeg iznosa za isplatu po radniku/godina, isplatiti, za koji od 2 navedena  osnova,  koliko, više od minimalnog iznosa, kako je propisano člankom 152. Kolektivnog ugovora (u visini najmanje 2,85 %/godinu rada radnika za istog poslodavca i to računajući  od neoporezivog iznosa utvrđenog  za taj osnov, prema Pravilniku o porezu na dohodak).

 

                S obzirom, da radnik na radu u privatnoj praksi Hrvatske, ostvaruje svoja prava iz rada i po osnovi rada na temelju rješenja, sukladno članku 245. Kolektivnog ugovora, to i pravo na regres za GO radnik ostvaruje na način u skladu s  citiranim propisom, a u svezi s člankom 152. istog Kolektivnog ugovora.

 

Osnovica za utvrđivanje prava radnika, za tzv. ostala materijalna prava, propisano je člankom 136. Kolektivnog ugovora

 

                Člankom  136. Kolektivnog ugovora data je definicija pojedinih riječi glede njihovog pravnog – pojmovnog značenja u ostvarivanju materijalnih prava radnika, za tzv. ostala prava, pa je utvrđeno, da je:

 

             osnovica  novčani iznos određen Pravilnikom o porezu na dohodak/osnova, na kojeg se u isplati, temeljem Zakona o porezu na dohodak ne obračunavaju doprinosi i porezi, a

             isti poslodavac je poslodavac radniku, tj. poslodavac s kojim je radnik sklopio ugovor o radu, odnosno poslodavac na kojeg je posebnim ugovorom prenijet ugovor o radu, u smislu članka 136. ZOR-a – pročišćeni tekst.

 

U vođenju poslovne politike, poslodavac mora voditi računa i o ostvarenju prava radnika na regres za GO/Božićnica/godina

 

                Ako je iznos troška za regres za GO/Božićnica, znači za dva osnova zadan, onda poslodavac mora unaprijed odlučiti koji će iznos, u okviru “mogućeg” isplatiti radniku/osnov.

 

                Ako poslodavac odluči isplatiti 50 % : 50 %, onda za jedan i drugi osnov mora radniku utvrditi isplatu najmanje u za njega minimalnom iznosu. Minimalni iznos utvrđuje se prema broju godina radnog staža radnika za istog poslodavca, računajući do 31.12. tekuće godine  x 2,85 %/godina r.s. za istog poslodavca od osnovice..

 

                Kao i za sva ostala prava, glede dimenzioniranja obima/pravo, i za ova prava poslodavac može odlučiti obračunati i isplatiti radniku veći iznos od njegovog minimalnog prava.

 

Ako poslodavac  odluči radniku obračunati regres za GO i “Božićnicu” do maksimalno mogućeg iznosa od 2.500,00 kn/godinu, u odnosu na sredstva realizirana za rad tima od HZZO-a, za propisani broj osiguranika prema standardu, za 2006/07.g., neće mu ostati niti lipe  za realizaciju svih ostalih osnova iz članka 13. Pravilnika o porezu na dohodak ili Glave V. – Ostala materijalna prava – iz Kolektivnog ugovora, dapače preplatiti će novčana sredstva za realizaciju tog prava za cca 400,00 kn.

                Kao što smo elaborirali, prema Elementima godišnje novčane vrijednosti standardnog tima primarne zz, tj. za izračun “glavarine” za 2006.g., koje je usvojilo Upravno vijeće HZZO-a 23.02.2006.g., HZZO je u iznosu godišnje naknade/tim osigurao samo 2.100,00 kn/zdravstveni radnik tima i to za regres za GO 1.000,00 kn, “Božićnicu” 1.000,00 kn i 100,00 kn dar djetetu. Isti parametri primjenjuju se i za 2007.g.

Iznosi, koje realizira zdravstveni radnik privatne prakse iz “glavarine”, ne moraju biti jednaki i u isplati

                Navedena sredstva/osnov ne obvezuju zdravstvenog radnika privatne prakse da ih koristi samo za navedene osnove. U raspodjeli/pravo radnika, zdravstvenog radnika privatne prakse, člana Udruge obvezuje Kolektivni ugovor, a ako nije član Udruge, onda ugovor o radu.

Člana Udruge, prema radniku, za druga materijalna prava, obvezuje primjena pravnih pravila iz Glave V. Kolektivnog ugovora

                U Glavi V. – Ostala materijalna prava radnika, utvrđena su mjerila i kriteriji za ostvarivanje i drugih prava radnika na teret njegovog poslodavca – zdravstvenog radnika privatne prakse – kao što su:

             pravo na otpremninu radnika, prilikom odlaska u mirovinu (2,85 % od iznosa osnovice, za svaku godinu rada radnika za istog poslodavca, a najviše do iznosa osnovice),

             pomoć radniku ili njegovoj obitelji (smrti radnika, smrti supružnika, djeteta, roditelja u skrbi i…),

             pomoć radniku zbog njegove invalidnosti od najmanje 30 % tjelesnog oštećenja,

             pomoć za bolovanje radniku koje traje duže od 90 dana/godina,

             pravo na jubilarnu nagradu za 10,15,20 i…godina radnog staža kod istog poslodavca i to najmanje 30 % od iznosa osnovice,

             pomoć za kupnju poklona djetetu do 15 g starosti i to 6,66 % za svaku godinu života djeteta, a najviše do iznosa osnovice,

             “Božićnice” i regresa za GO u protuvrijednosti od 2,85 %/godinu radnog staža kod istog poslodavca, od iznosa osnovice

             i…

Prema procjeni, kvantifikacija gore navedenih prava/godina/radnik iznosi od 6.000,00 – 7.000,00 kn/godina.

Za poslodavca u privatnoj praksi Hrvatske iskazuje se manjak sredstava do 5.000,00 kn/godina/radnik za obračun/isplatu svih nabrojenih prava do maksimalnog iznosa – iznosa osnovice iz članka 13. Pravilnika o porezu na dohodak.

Prema Kolektivnom ugovoru za javno zdravstvo, radnici na radu u javnom sektoru zdravstva ostvaruju naprijed navedeno pojedinačno pravo do maksimalnog iznosa, bez obzira što njihovom poslodavcu ta sredstva nisu osigurana u cijeni usluge. Za razliku jamči osnivač – vlasnik njihove ustanove, a to je Država ili županija/grad Zgb.

 

Ako poslodavac odluči obračunati i isplatiti radniku veći iznos naknade za regres za GO/Božićnica od osnovice, na razliku obračunava sve doprinose, porez i prirez, kao i za plaću

 

                Ako poslodavac odluči radniku obračunati i isplatiti veći iznos od propisanog iznosa za osnovicu, na razliku od osnovice do iznosa za obračun – isplatu, poslodavac obračunava sve, identično obračunu, obustavi i isplati doprinosa, poreza i prireza za plaće.

 

Da bi legalizirao isplatu, kao i za sve ostale nastale poslovne događaje, poslodavac mora izdati odgovarajući pravni dokument, a to je u konkretnom slučaju Rješenje, u smislu članka 245. KU

 

                Rezimirajući rečeno,  m o d e l  Rješenja mogao bi biti, kako slijedi:

 

______________________________

            (naziv i sjedište  poslodavca)

 

Zagreb, _____2007. g.

Broj _____/2007.

 

                Na osnovi odredbi članka 245. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske (NN 127/06..) a u svezi s odredbom članka 152.  istog Kolektivnog ugovora,  d o n o s i m

 

R J E Š E N J E

o isplati regresa Radniku za godišnji odmor  za 2007. g.

 

1.            ______________________, koji obavlja poslove radnog            mjesta____________, Poslodavca (Radnik)  odobravam isplatu  regresa za godišnji odmor za  2007. godinu, u iznosu od ________ kn.

2.            Regres za godišnji odmor za 2007. godinu (u daljnjem tekstu: regres) isplatiti Radniku neposredno prije početka godišnjeg odmora Radnika, kojeg ostvaruje po posebnom rješenju Poslodavca.

3.            Trošak regresa iz točke 1. Poslodavac ima pravo evidentirati na poslovne rashode Poslodavca/2007. g.

4.            Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se neposredno prije početka korištenja godišnjeg odmora Radnika za 2007. godinu.

 

O b r a z l o ž e n j e:

                Poslodavac je član Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, te ga temeljem članka 199. ZOR-a pročišćeni tekst obvezuje primjena Kolektivnog ugovora koji je citiran u uvodu ovog Rješenja (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor), pa i odredbe koje reguliraju pravo Radnika na isplatu regresa za godišnji odmor.

                Sukladno iznijetom u prethodnom stavku, za predmet ovog Rješenja relevantne su slijedeće činjenice:

1.            Odredbom članka 152. Kolektivnog ugovora propisano je da radnik na radu u privatnoj praksi Hrvatske ima pravo na isplatu tzv. ”Božićnice” i/ili  regresa za GO a u visini najmanje 2,85% od neoporezivog iznosa za taj osnov utvrđen u Pravilniku o porezu na dohodak u daljnjem tekstu: osnovica).

2.            Na isplatu, prema opisu  iz prethodnog stavka, radnik ima  pravo za svaku godinu rada za istog poslodavca, u svakoj kalendarskoj godini,

3.            Odredbom članka 2. stavak 2. točka 11. Pravilnika o porezu na dohodak, na koji se poziva članak  136. Kolektivnog ugovora, propisan je iznos za isplatu prigodne nagrade/radnik (“Božićnica”, naknada za GO i sl.) do 2.500,00 kn/godina.

4.            Na isplate za osnov iz točke 1. ovog Obrazloženja, u iznosu kako je navedeno u točki 3., poslodavac – isplatitelj ne obračunava doprinose, porez i prirez, ako nagradu isplaćuje do propisanog iznosa, sukladno članku 10 i 14. Zakona o porezu na dohodak, pa tako i Poslodavac.

Rezimirajući rečeno od 1. do 4. ovog Obrazloženja, Radnik bi, jer obavlja poslove za poslodavca – za njega   i s t o g    Poslodavca __godine, računajući do 31. 12. 2007. g.  trebao ostvariti pravo na “Božićnicu” i/ili regres za GO u protuvrijednosti _____ % od propisanog iznosa osnovice iz točke 3 ( broj g. r.s.za poslodavca__ x 2,85%) ili ____ kn, ali za jedan i drugi osnov).

Poslodavac je međutim   o d l u č i o    da Radniku isplati _______ kn i to    s a m o   za regres za korištenje GO, kao jednog od mogućih osnova za isplatu/2007. g., u okviru pravne regulative, kako je navedeno pod točkom 4. ovog Obrazloženja ili ____ %  v i š e  od propisanog minimuma za jedan i drugi osnov/godina.

Rezimirajući rečeno, riješeno je kao što je navedeno u izrijeci.

 

Pouka o pravnom lijeku:

                Ako Radnik smatra da mu je ovim Rješenjem povrijeđeno njegovo pravo iz rada, ima pravo u roku od 15 dana računajući od dana dostave ovog rješenja zatražiti od Poslodavca izvršenje tog prava. Ako Poslodavac ne udovolji zahtjevu Radnika  u slijedećem roku od 15 dana računajući od dana dostave zahtjeva Radnika, Radnik može u ponovljenom roku od 15 dana, računajući od dana uručenja odgovora Poslodavca, ili od dana isteka prethodnog roka, zatražiti zaštitu svog prava pred nadležnim sudom, sukladno članku 133. ZOR-a – pročišćeni tekst.

                Prigovor ne zadržava izvršenje ovog rješenja.

                                                                                                                                                             Poslodavac :

 

Dostaviti:                                                          

Radniku, knjigovođi i  arhiva                                                                                                   

* * * * *

                         I POSLODAVAC/POSLODAVCI  IMA/IMAJU ISTO  PRAVO (zdravstveni radnik privatne prakse) na isplatu regresa za svoj “GO”, identično svom/svojim radnicima, temeljem članka 10. stavak 1. podstavak 10. i članka 18. Zakona o porezu na dohodak

 

                Citiranim propisom dato je pravo poreznim obveznicima koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 18. stavak  2/1.  Zakona, da troškove za naknade, potpore i nagrade, realizirane za sebe , isplaćene do propisanog iznosa, evidentiraju na poslovne rashode, bez obračuna doprinosa i poreza, identično pravu radnika.

 

Ako poslodavac odluči sebi isplatiti npr. regres za “GO”, mora tu isplatu legalizirati odgovarajućim dokumentom

 

                Sukladno članku 14. stavak 1. Pravilnika o porezu na dohodak, NN, 95/05.,96/06. i 68/07. da bi pojedini izdatak imao snagu “poslovnog“ izdatka za poreznog obveznika, on mora osigurati/izraditi odgovarajuće isprave (računi, obračuni, odluke, rješenja, ugovori, potvrde o cijeni karte i sl.) koje su/moraju biti izravno vezane za ostvarivanje određenog primitka. Između izdataka i primitaka, uvijek mora postojati pravna  međuzavisnost.

 

                Iz razloga navedenih u prethodnom stavku, da bi smo zdravstvenim djelatnicima privatne prakse – poreznom obvezniku iz članka 18. stavak 2/1.  Zakona o porezu na dohodak stvorili uvjete za isplatu sebi regresa za GO objavljujemo modele rješenja.

 

1. Model, kada zdravstvenu zaštitu obavlja više zdravstvenih radnika u grupnoj praksi, kao supoduzetnici  (npr. u Ljekarni ili MBL-u)

 

Medicinsko-biokemijski laboratorij

N.N., dipl. ing. med. biokemije, N.N., dipl. ing. med. biokemije i ……

Ugovorni laboratorij privatne prakse u zakupu

 

Zagreb, ______________________,

             (Naziv i sjedište poslodavca)

Zagreb, ______ 2007. g.

Broj: _____/2007.

 

                Na osnovi odredbi članka 10. stavak 1. podstavak 10. Zakona o porezu na dohodak, NN, 177/04., a u svezi s člankom 18. stavak 2/1. istog Zakona, respektirajući odredbe članka 13. stavak 11. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, 95/05.,96/06. i 68/07.) i članka 14. istog Pravilnika, d o n o s i m

 

R J E Š E N J E

o isplati regresa “za godišnji odmor”/2007. g. sebi/nama*, poreznim obveznicima, pripadnicima djelatnosti slobodnih

                                          zanimanja

 

 

1. Odobravam/o sebi/nama, poreznim obveznicima, koji obavljaju obrtničku djelatnost slobodnih zanimanja iz čl. 18. stavak 2./1 Zakona o porezu dohodak isplatu regresa “za godišnji odmor” za 2007. godinu u iznosu od _____ kn i to:

 

a)            ________________

     (ime i prezime)

b)           ________________

     (ime i prezime)

2. Regres “za godišnji odmor” za 2007. godinu (u daljnjem tekstu: regres) isplatiti sebi/nama, neposredno prije početka korištenja “GO”/Poslodavac, u formi – identično pravu radnika na GO.

3. Trošak regresa iz točke 1. evidentirati na poslovne rashode /2007. g.

4. Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se neposredno od dana  početka korištenja prava iz točke 2. ovog Rješenja.

 

O b r a z l o ž e n j e

                Temeljem članka 10. stavak 1. podstavak 10. i članka 18. Zakona  o porezu na dohodak propisano je, da se poreznim obveznicima koji obavljaju obrtničke i s obrtničkim izjednačene djelatnosti, iz članka 18. Zakona o porezu na dohodak, priznaju se kao poslovni izdatak i iznosi  naknada, potpora i nagrada, za njih osobno, u visini kako je  propisano člankom 13. Pravilnika o porezu na dohodak.

                Odredbom članka 13. stavak 2. podstavak 11.  Pravilnika o porezu na dohodak propisano je, da se poreznom obvezniku – poslodavcu priznaje kao poslovni rashod isplata nagrade za osnov “Božićnice” ili regresa za korištenje GO radnika do 2.500,00 kn godišnje.

                Sukladno iznijetom u prethodnom stavku, a u svezi s propisom navedenim u stavku 1. ovog Obrazloženja, porezni obveznici – koji obavljaju zdravstvenu djelatnost i ulaze u kategoriju slobodnih zanimanja, u smislu članka 18. stavak 2/1 Zakona o porezu na dohodak iskoristili su svoje pravo i odlučili sebi isplatiti regres za “GO”/2007., kako je navedeno u točki 1 izrijeke.              

Na isplatu regresa za “GO” porezni obveznik ne obračunava doprinose, porez i prirez, sukladno članku 10. Zakona o porezu na dohodak, jer je regres isplaćen do propisanog iznosa, pa se slijedom toga ne smatra primitkom po osnovi nesamostalnog rada, u smislu članka 14. stavak 1. podstavak 1.2. Zakona o porezu na dohodak

                Isplata regresa tereti poslovne rashode poreznog obveznika za 2007. godinu.

Rezimirajući rečeno od 1. do 4. ovog Obrazloženja, riješeno je kao što je navedeno izrijekom.

                                                   Voditelj

Dostavljeno:                     privatne prakse:

Knjigovođi

Arhiva  

 

* * * * *

 

2. Model, kada zdravstvenu zaštitu obavlja zdravstveni radnik privatne prakse  u Ordinaciji/laboratoriju, kućnoj njezi

 

Stomatološka ordinacija privatne prakse

Vl. I.G., dr. stom.

 

Ugovorni doktor privatne prakse za polivalentnu stomatološku zdravstvenu zaštitu u zakupu

 

Zagreb, ______________________,

             (Naziv i sjedište poslodavca)

Zagreb, ______ 2007. g.

Broj _____/2007.

 

                Na osnovi odredbi članka 10. stavak 1. podstavak 10. Zakona o porezu na dohodak, NN, 177/04., a u svezi s člankom 18. stavak 2/1. istog Zakona, respektirajući odredbe članka 13. stavak 11. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, 95/05.,96/06. i 68/07..) i članka 14. istog Pravilnika, d o n o s i m

 

R J E Š E N J E

o isplati regresa “za godišnji odmor”/2007. g., sebi, poreznom obvezniku, pripadniku djelatnosti slobodnih zanimanja

 

1. Odobravam sebi _____________________ (ime i prezime), poreznom obvezniku poreza na dohodak, jer  obavljam obrtničku djelatnost slobodnih zanimanja iz čl. 18. stavak 2./1 Zakona o porezu dohodak isplatu regresa “za godišnji odmor” za 2007. godinu u iznosu od ____________ kn.

2. Regres “za godišnji odmor” za 2007. godinu (u daljnjem tekstu: regres) isplatiti ću sebi, neposredno prije početka korištenja slobodnih dana/Poslodavac (GO), u iznosu – identično pravu radnika na GO.

3. Trošak regresa iz točke 1. evidentirati ću u cijelosti na poslovne rashode /2007. g., jer sam regres isplatio do propisanog iznosa.

4. Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se neposredno od dana  početka korištenja prava iz točke 2. ovog Rješenja.

 

O b r a z l o ž e n j e

                Temeljem članka 10. stavak 1. podstavak 10. i članka 18. Zakona  o porezu na dohodak propisano je, da se poreznim obveznicima koji obavljaju obrtničke i s obrtničkim izjednačene djelatnosti, iz članka 18. Zakona o porezu na dohodak, priznaju se kao poslovni izdatak i iznosi  naknada, potpora i nagrada, za njih osobno, u visini kako je  propisano člankom 13. Pravilnika o porezu na dohodak (obrtnici i slobodna zanimanja).

                Odredbom članka13. stavak 2. podstavak 11.  Pravilnika o porezu na dohodak propisano je, da se poreznom obvezniku – poslodavcu priznaje kao poslovni rashod isplata nagrade za osnov “Božićnice” ili regresa za korištenje GO radnika do 2.500,00 kn godišnje.

                Sukladno iznijetom u prethodnom stavku, a u svezi s propisom navedenim u stavku 1. ovog Obrazloženja, ja kao porezni obveznik – koji obavljam zdravstvenu djelatnost i ulazim u kategoriju slobodnih zanimanja, u smislu članka 18. stavak 2/1 Zakona o porezu na dohodak iskoristio sam  svoje pravo i odlučio sebi isplatiti regres za “GO”/2007., kako je navedeno u točki 1 izrijeke.      

Na isplatu regresa za “GO”, ja kao  porezni obveznik ne obračunavam doprinose, porez i prirez, sukladno članku 10. i 18. Zakona o porezu na dohodak, jer sam  regres isplatio do propisanog iznosa, pa se slijedom toga taj i takav primitak ne smatra primitkom po osnovi nesamostalnog rada, u smislu članka 14. stavak 1. podstavak 1.2. Zakona o porezu na dohodak

                Isplata regresa tereti poslovne rashode moje Ordinacije/kućne njege/laboratorija, kao obveznika poreza na dohodak od samostalne djelatnosti  za 2007. godinu.

Rezimirajući rečeno od 1. do 4. ovog Obrazloženja, riješeno je kao što je navedeno izrijekom.

 

Dostavljeno:                     Nositelj djelatnosti        

1.            Knjigovođi                          privatne prakse:

2.            Arhiva  

 

 

Primjena Kolektivnog ugovora glede ostvarenja ostalih materijalnih prava radnika iz rada, u smislu članka 10. stavka 9. i 10. Zakona o porezu na dohodak

 

Iznosi naknada, potpora  i nagrada, prema odredbama Pravilnika o porezu  na dohodak, NN, 95/05., 96/06. i 68/07.

 

Redbr.  Vrsta isplate      Dopuštena isplata (svota u kunama)

 

1.            NAKNADE PRIJEVOZNIH TROŠKOVA NA SLUŽBENOM PUTOVANJU (čl.13. st. 2. toč. 1. Pravilnika..... "NN", br. 95/05., 96/06. i 68/07.) u visini stvarnih izdataka (nema promjena)

2.            NAKNADA TROŠKOVA NOĆENJA NA SLUŽBENOM PUTOVANJU (čl. 13. st. 2. toč. 2. istog Pravilnika.... )               u visini stvarnih izdataka (nema promjena)

3.

 

 

a)

 

b)           NAKNADA TROŠKOVA PRIJEVOZA NA POSAO I S POSLA (čl. 13. st. 2. toč. 3. istog Pravilnika....)  

 

NAKNADA TROŠKOVA PRIJEVOZA NA POSAO I S POSLA  MJESNIM JAVNIM  PRIJEVOZOM

 

S MEĐUMJESNIM JAVNIM PRIJEVOZOM

 

 

 

 

 

u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne - odnosno pojedinačne karte (nema promjena)

u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne – odnosno pojedinačne karte. Ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza mora koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza

4.            NAKNADA ZA KORIŠTENJE PRIVATNOG AUTOMOBILA U SLUŽBENE SVRHE (čl. 13. st. 2. toč. 5. istog Pravilnika...)                 do 2,00 kn po prijeđenom kilometru

5.            POTPORE ZBOG INVALIDNOSTI RADNIKA

(članak 13. stavak 2. točka 6. Pravilnika)               do 2.500,00 kn godišnje (bez promjena)

6.            POTPORE ZA SLUČAJ SMRTI RADNIKA

(članak 13. stavak 2. točka 7. Pravilnika)               do 7.500,00 kn (bez promjena)

7.            POTPORE U SLUČAJU SMRTI ČLANA UŽE OBITELJI RADNIKA (supružnika, roditelja, roditelja supružnika, djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, usvojene djece i djece na skrbi, te punoljetne osobe kojoj je porezni obveznik imenovan skrbnikom, prema posebnom Zakonu) sukladno članku 13. stavak 2. točka 8. Pravilnika         do 3.000,00 kn (bez promjena)

8.            POTPORA ZBOG NEPREKIDNOG BOLOVANJA RADNIKA DUŽEG OD 90 DANA, (sukladno članku 2. stavak 13. točka 9. Pravilnika. Razdoblje bolovanja duže od 90 dana ne mora se odnositi na jednu kalendarsku godinu)     do 2.500,00 kn godišnje (bez promjena)

9.            DAR  DJETETU  do 15 godina starosti – sukladno članku 1. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika…., kojim je mijenjan iznos dara djetetu iz  članka 13. st. 2.  toč. 10. istog Pravilnika......         do 600,00 kn godišnje

10.                         PRIGODNE NAGRADE  (Božićnica, naknade za godišnji odmor i  sl.) sukladno članku 1. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika…, kojim je mijenjan iznos prigodne nagrade u članku 13. stavak 2. točka 11. Pravilnika   do 2.500,00 kn godišnje

11.          NAGRADE RADNICIMA

Za navršenih broj  godina radnog staža za istog poslodavca ili za ukupni broj godina radnog staža koje će radnik navršiti do 31. 12. tekuće godine (poslodavac odlučuje da li će radniku priznati i tzv. staž iz minulog rada), sukladno članku 13. stavak 2.  toč. 12. istog Pravilnika:

- 10 godina radnog staža………………………………………….

- 15 godina radnog staža………………………………………….

- 20 godina radnog staža………………………………………….

- 25 godina radnog staža………………………………………….

- 30 godina radnog staža………………………………………….

- 35 godina radnog staža………………………………………….

- 40 godina radnog staža………………………………………….

 

 

 

Ako poslodavac – porezni obveznik, koji obavlja djelatnost od slobodnog zanimanja odluči obračunati i isplatiti  s e b i   jubilarnu nagradu, pozivom na odredbe članka 10. stavak 1. podstavak 10. Zakona i članka 6. Pravilnika iza takvu isplatu mora donijeti vjerodostojni dokument, pozivom na odredbe članka 14.  istog Pravilnika, te članka 36. Pravilnika o doprinosima za obvezna osiguranja

U dispozitivu rješenja – odluke poslodavac sam sebi utvrđuje iznos jubilarne nagrade, zavisno od broja jubilarnih godina za koju obračunava i isplaćuje nagradu.

Ako poslodavac nije ostvario to pravo, kao radnik javne zdravstvene ustanove ili nije ostvario pravo na teret svojih sredstava u prethodnom vremenu, može donijeti odluku o obračunu i isplati nagrade za nekoliko jubileja unazad.

Bitno je da u obrazloženju rješenja ili odluke naglasi za koji/e jubileje poslodavac isplaćuje sam sebi nagradu i konstataciju, da to pravo nije ostvario u prethodnom vremenu, bilo radom za druge poslodavce  ili radom za sebe.

Pravom  na obračun i isplatu jubilarne nagrade, poslodavac izjednačuje sebe sa drugim radnicima – poreznim obveznicima u sustavu društvene reprodukcije.           

 

 

 

 

 do 1.500,00

 do 2.000,00

 do 2.500,00

 do 3.000,00

 do 3.500,00

 do 4.000,00

 do 5.000,00

 

 

(bez promjena)

12.          DNEVNICE  ZA SLUŽBENO PUTOVANJE U RH koje traje preko 12 sati/dan = puni iznos dnevnice, a za službeno putovanje koje traje više od 8, a manje od 12 sati/dan = 50 % punog iznosa dnevnice, ili 85,00 kn  (sukladno članku 13. st. 2. toč.  13.  istog Pravilnika.....)

Dnevnice za službeno putovanje u zemlji i inozemstvu isplaćuju se radniku ako je mjesto službenog putovanja udaljeno najmanje 30 km od mjesta rada radnika koji se upućuje na službeno putovanje u svezi s poslovima njegovog radnog mjesta koje obavlja za poslodavca i u svezi s djelatnosti poslodavca.

Dnevnice za službena putovanja jesu naknade za pokriće izdataka prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na služeno putovanje   do 170,00 dnevno (puni iznos dnevnice – bez promjene)

13.          DNEVNICE U INOZEMSTVU  (sukladno članku 13. stavak 2. točka  14.)

Uvjet udaljenosti mjesta odredišta službenog putovanja u odnosu na mjesto rada radnika, sveza poslova njegovog radnog mjesta s djelatnošću poslodavca, kako je navedeno pod 13, primjenjuje se i na dnevnice za službena putovanja u inozemstvo.

Opis troškova koje radnik plaća na službenom putovanju u inozemstvo na teret dnevnica, identičan je opisu, kako je navedeno pod 13. To znači, da radnik na službenom putovanju ne može za te osnove evidentirati u punom nalogu posebne isplate –troškove.           do visine iznosa propisanih za korisnike državnog proračuna

14.          TERENSKI DODATAK U RH  na ime za pokrića troškova prehrane i drugih troškova za rad na terenu u RH, osim troškova smještaja, koji se  podmiruju na teret poslovnih rashoda  poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika,  sukladno članku 13. stavak 2. točka 15. Pravilnika . Uvjet za isplatu tih troškova je da radnik boravi izvan mjesta svog prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje obavlja izvan sjedišta rada poslodavca/izdvojene jedinice poslodavca, a vrsta poslova koje radnik obavlja po prirodi djelatnosti je vezana za rad na terenu (mjesto rada se razlikuje od mjesta sjedišta poslodavca i mjesta prebivališta/uobičajenog boravišta radnika, pri čemu je mjesto rada od tih mjesta udaljeno najmanje 30 km)          do 170,00 kn dnevno (bez promjena)

15.          TERENSKI DODATAK U INOZEMSTVU za iste svrhe kako je navedeno pod 15.., sukladno članku 13. stavak 2. točka 15. Pravilnika.....              do 250,00 kn dnevno (bez promjena)

16.

 

16.a       POMORSKI DODATAK sukladno članku 13. stavak 2. točka 17. Pravilnika 

POMORSKI DODATAK NA BRODOVIMA MEĐUNARODNE PLOVIDBE – članak 13. stavak 2. točka 17. a) Pravilnika            do 250,00 kn dnevno (bez promjena)

 

do 400,00 kn dnevno (novo pravo s primjenom od 01.01.2005.g.

17.          NAKNADA ZA ODVOJENI  ŽIVOT - članak 13. stavak 2. toč. 18. istog Pravilnika....., isplaćuje se radniku za vrijeme provedeno na radu u mjestu sjedišta rada poslodavca ili njegove izdvojene poslovne jedinice, ako je mjesto rada različito od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta tog radnika       do 1.600,00 kn mjesečno ( promjena sa 1.500,00 kn na 1.600,00 kn)

18.          OTPREMNINA  RADNIKU KOJI  ODLAZI U  MIROVINU, bez obzira na vrstu mirovine – starosnu, prijevremenu, invalidsku ili obiteljsku mirovinu, bitna je činjenica umirovljenja, sukladno članku 13. st. 2. toč. 19. istog Pravilnika...... do 8.000,00 kn (bez promjena)

19.          OTPREMNINE radi poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza, prema Zakonu o radu, te zbog ozlijede na radu ili profesionalne bolesti  sukladno  članku 13. stavci 2. toč. 20. istog Pravilnika....            do visine 6.400,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca, a otpremnine radi ozlijede na radu ili profesionalne bolesti do visine 8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Radom kod istog poslodavca smatra se i razdoblje rada kod prethodnog poslodavca, ako se, prema odredbama ZOR-a, na novog poslodavca prenose ugovori o radu radnika koji rade u poduzeću ili dijelu poduzeća, koje se statusnom promjenom ili pravnim poslom prenose na novog poslodavca. Navedene odredbe se na odgovarajući način primjenjuju i na ustanove i druge pravne osobe.

20.          «Uskrsnica», kao dar u naravi, u smislu članka 16. stavak 7. Pravilnika o porezu na dohodak       do 400,00 kn po pojedinom radniku i/ili osobi koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona o porezu na dohodak, u gotovom, na osnovi računa za kupljenu robu

 

Napomena:

 

Udruga će pokrenuti postupak izmjene i dopune Kolektivnog ugovora u smislu, da se u glavi V. – Materijalna prava radnika ugradi i pravo na potporu radniku za novorođeno dijete do visine 1 proračunske jedinice prema posebnom propisu

 

 

 

 

 

 

 

* * * * *

 

 

 

 

Primjena odredbi Kolektivnog ugovora glede limitiranja plaće radnika do nivoa  maksimalnog iznosa primjerene plaće

 

Maksimalni iznos primjerene plaće, prema članku 90. stavak 2. Kolektivnog ugovora

maksimalni iznos primjerene plaće/radno mjesto – zanimanje/isti stupanj stručne spreme, te iznos prihoda/mjesec ili iznosa «glavarine», odnosno vrijednosti boda, koji uvjetuje izračun max. iznosa primjerene plaće – 2. objava, s primjenom od 01.01.2007.g.

 

 

 

Red. br.              

Zanimanje, stupanj SS/radno mjesto    Maksimalni iznos primjerene plaće/radno mjesto, u kn bruto/mjesec, tj. kalkulativni iznos plaće iz čl. 88. Kolektivnog ugovora usklađen  s potrebnim rastom prihoda, kako je navedeno u kol. 4.     Prosječni iznos prihoda/mjesec ili boda ili …, koji mora realizirati poslodavac u odnosu na bazni iznos iz čl. 97., 100., 103., 105. i 108. Kolektivnog ugovora, da bi realizirao sredstva za obračun max. iznosa primjerene  plaće iz kol. 3 , u kn bruto

1             2             3             4

1.            dr. med.  u primarnoj razini zz   9.560,26               30.636,53 kn/mj.

2.            dr. stom. u primarnoj razini zz   9.560,26               40.557,83  kn/mj.

3.            dr. med., specijalist na radu u ordinaciji, spec.-konzilijarne djelatnosti – sekundarna razina zz  12.692,07            9,13 kn/bod

4.            dr. med., specijalist, na radu u specijalnoj bolnici (kirurg, anesteziolog, ORL, ortoped, oftalmolog, urolog, oralni kirurg – svi operateri)    13.094,99            9,02 kn/bod

5.            dr. stom., specijalist, na radu u spec.-konzilijarnoj djelatnosti – sekundarna razina        12.145,54            8,75 kn/bod

6             dipl. ing., spec. med. biokemije               10.121,28            35,87 kn/osiguranik/god.

7.            dipl. ing. med.biokemije              8.653,69               38,09 kn/osiguranik/god.

8.            mr.farmacije     8.653,69               7,74 kn/bod

9.            ing. med. radiologije u bolničkoj dj. i zdrav. radnik VŠS na radu u intenzivnoj skrbi i operaciji – instrumentiranje i anesteziologija 7.229,49               7,32 kn/bod

10.          ing. med. radiologije u poliklinici              7.229,49               9,69 kn/bod

11.          zdrav. radnik VŠS na rad.mj. u bolničkom odjelu              6.361,95               6,71 kn/bod

9.            zdrav.radnik VŠS – radno mj. lab. tehničara,      6.246,27               41,37 kn/osiguranik/god.

10.          zdrav.radnik VŠS – fizioterapeut i na radu u ordinaciji fizijatra, koji je/nije ugovorni partner HZZO-a, pa osim djelatnosti ordinacije obavlja i djelatnost fizikalne terapije, znači djelatnost po 2 osnova, te zdrav.radnika  na radnom mj. u poliklinici, koja je/nije ugovorni partner HZZO-a              6.246,27               8,41 kn/bod

11.          zdrav.radnik VŠS – ostali, za rad.mj. u izvanbolničkoj djelatnosti (poliklinike, spec. ord.)              6.130,60               8,23 kn/bod

12.          zdrav.radnik SSS, med. sestre, u ordinaciji dr.med. u primarnoj razini zz              5.006,66               28.077,00 kn bruto/mj./tim opće med., a  29.098,00 kn bruto/mj. tim dr. med. spec.opće med., za zaštitu žena i za predšk. djecu

13.          zdrav. radnik SSS, med. sestra, u ordinaciji specijaliste fizijatra, oftalmologa, dermatovenerologa i sl., koji je/nije ugovorni partner HZZO-a, ili na radu u poliklinici, koja je/nije ugovorni partner HZZO-a                5.097,95               7,98 kn/bod

13.          zdrav.radnik SSS, na rad.mj.lab.tehničara u laboratoriju,             5.097,95               39,27 kn osiguranik/god.

14.          zdrav.radnika SSS, na radnom mj. fizioterapeuta u ordinaciji fizijatra, koji je/nije ugovorni partner HZZO-a, pa osim djelatnosti ordinacije obavlja i djelatnost fizikalne terapije, znači djelatnost po 2 osnova, te zdrav.radnika  na radnom mj. u poliklinici, koja je/nije ugovorni partner HZZO-a              5.097,95               7,98 kn/bod

15.          zdrav.radnika SSS, na rad.mj. u spec. bolnici  u operaciji i intenzivnoj skrbi          5.904,08               6,44 kn/bod

16.          zdrav. radnik, SSS, na radu u boln.odjelima        5.195,59               7,53 kn/bod

17.          farm. tehničar, SSS, na radu u ljekarni i m.s.na radu u kućnoj njezi          5.006,66               7,84 kn/bod

18.          zdrav.radnik SSS, med.sestra u ordinaciji dr.stom. u primarnoj razini zz.              5.006,66               37.169,58 kn bruto/mj./tim

19.          nezdrav.radnika SSS = zdrav. suradnik, na radn. mj. stom.asistent, referent, tajnik i dr. SSS       4.301,54                33.388,15 kn bruto/mj./tim

20.          nezdrav.radnika NSS, PKV, npr.na rad.mj. peračice lab.posuđa, čistačice, dostavljača i…              3.289,41 kn/mj.

za % usklađenja, zavisno od djelatnosti poslodavca        -

 

ZAŠTITA INTERESA PRIVATNE PRAKSE

Uvodni komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

                Dilema je našeg člana, da li  je DZ u izračunu plaće svog radnika, koji je zamjenjivao našeg člana za vrijeme porodnog dopusta, ispravno obračunao trošak plaće i trošak pripravnosti.

                Naime, DZ i naš član sklopili su ugovor o zamjeni u smislu članka 148. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (dr. med./dr. stom., zdravstveni radnik privatne prakse, uključen u Mrežu osnovne zdravstvene zaštite, za vrijeme svoje odsutnosti mora osigurati zamjenu ugovorom sa kolegom  istog zanimanja i statusa ili sa DZ, da bi održao kontinuitet rada ordinacije).

                To i tako je postupila naša članica.

                Kada je dobila račun DZ, iznenadila se je obračunatim iznosom.

                S obzirom na činjenicu da DZ obvezuje primjena Kolektivnog ugovora za javno zdravstvo, i u obračunu naknade troškova rada njihovog radnika za drugog poslodavca, morali su primijeniti odredbe tog Kolektivnog ugovora (pogotovo, ako „vlada“ presumpcija, da je u cijenu „glavarine“ ukalkulirana plaća/zdravstveni radnik istog zanimanja, prema visini iz Kolektivnog ugovora).

                Polazeći od gore navedenih presumpcija i primjene načela „međuzavisnosti troškova i prihoda“, izradili smo novu kalkulaciju, da bi potvrdili/demantirali izračun/visinu naknade DZ-a.

                Naš izračun je pokazao da je DZ teretio našeg člana za 3.057,59 kn  ili 24,15 % više ??

Normalno, postavlja se pitanje, koji je izlaz/rješenje za svakog zdravstvenog radnika privatne prakse koji je uključen u Mrežu, pa i našeg člana iz ovakve/nametnute situacije?

Formalno-pravno, naši pozitivni propisi riješili su ovakve dileme. Sugerirali smo našem članu da bi bilo  oportuno o terećenju DZ upoznati vlasnika DZ,  a to je u konrektnom slučaju Dubrovačko – neretvanska županija. Naime, pored činjenice vlasništva, Županija je odgovorna za funkcioniranje primarne razine zdravstvene zaštite. Može se postaviti pitanje, kako će funkcionirati primarna razina zz, kada zdravstvena ustanova u njihovom vlasništvu postupa kako je DZ postupio prema našem članu?

Svi troškovi subjekata provođenja zdravstvene zaštite koji su uključeni u Mrežu osnovne zdravstvene djelatnosti su standardizirani općim aktima HZZO-a („Plava knjiga“, Pravilnik o standardima i normativima prava na zz iz obveznog zz, Odluka o posebnim standardima i mjerilima njihove primjene u provođenju primarne zz iz obveznog zz, Odluka o osnovama za sklapanje ugovora sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim radnicima, Uredba o načinu izračuna pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije za jedinice lokalne i područne samouprave, Opći uvjeti ugovora o provođenju zz iz obveznog zz, Državni proračun RH, Zakon o izvršenju državnog proračuna RH, Osnovna i Dopunska lista lijekova i…).

Izračun Udruge pokazao je da je DZ izradio kalkulaciju ne prema navedenim standardima, već za cca 24 % više, pa se slijedom toga može zaključiti da je imao namjeru z a r a d i t i  na subjektu, koji obavlja djelatnost primarne zz prema standardiziranim uvjetima/troškovima.

Ako je DZ eksponent vlasnika u primarnoj zz, a je,  a za funkcioniranje primarne razine zz odgovara/zadužena je Županija/grad Zgb., onda je u opisanom slučaju  DZ učinio „crimen“  prema svom vlasniku.

Ako je istina – istina, kako je navedeno u prethodnom stavku, a je, onda je DZ učinio crimen i prema općini/gradu u kojem ordinacija ima sjedište rada, jer je i ona, temeljem članka 19. Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi odgovorna za provođenje primarne razine zz, za njeno pučanstvo.

U prilog navedenog ide i činjenica, što je člankom 26. Pravilnika o davanju u zakup DZ, lječilišta i… propisana zabrana zdravstvenim radnicima naplaćivati  usluge od osiguranika HZZO-a, mimo sredstava koja on, kao zdravstveni radnik privatne prakse uključen u Mrežu ostvari temeljem ugovora/godina/HZZO.

Prevedeno, to znači, da realizirana sredstva kroz sustav „glavarine“ zdravstveni radnik privatne prakse troši/može trošiti prema standardu svakog troška, kako je zastupljen u kalkulaciji „glavarine“.

Država unaprijed zna, a to je potvrdio i HZZO svojim podneskom Udruzi glede parametara za kalkulaciju „glavarine“, da kalkulacija ne sadrži troškove imanentne vlasništvu, kao što su sredstva za razvoj, amortizaciju, investicijsko održavanje opreme, realne troškove za zakupninu, za režijske i sve druge materijalne troškove, već podcijenjene troškove (praksa, koja je uobičajena za funkcioniranje tzv. neprofitnih subjekata, koji posluju na bazi „budžeta“, koji nisu obveznici plaćanja poreza iz dobiti). 

Realne troškove, kao razliku do standardiziranih/podcijenjenih troškova, DZ-u, općoj bolnici, klinici, državnom zavodu za javno zdravstvo i…osigurava vlasnik direktno ili indirektno, kroz sanaciju gubitka.

Potvrdu navoda nalazimo u činjenici, da su nakon početka primjene Kolektivnog ugovora za javno zdravstvo od 01.01.2005.g.,subjekti javnog zdravstva registrirali gubitak u poslovanju cca 5,5 milijardi kn, računajući do 31.12. 2006.g. Taj iznos gubitka, subjekti javnog zdravstva kompenzirali su na teret drugih troškova poslovanja iz strukture troškova. Drugi troškovi nisu umanjeni, jer su logični i jer su uvjetovani djelatnošću, no, njihovo plaćanje/“pokriće“ u prihodima, prolongirano je do vremena sanacije gubitka. Rebalansom Proračuna za 2007.g., Vlada RH predlaže Saboru na teret „viška“ iz poslovanja Države izdvojiti 1,7 milijardi kn, kao prvu tranšu za pokriće registriranog gubitka.

Ako takvi uvjeti poslovanja, a oni su identični i z a zdravstvenog radnika privatne prakse, uvedu zdravstvenog radnika u gubitak, taj/takav gubitak zdravstveni radnik privatne prakse mora sanirati sam, pod prijetnjom ovrhe i svoje posebne imovine, bankrota itd.

Teoretski, jedinica lokalne samouprave, na čijem teritoriju zdravstveni radnik privatne prakse obavlja primarnu razinu zz ne bi smjela dozvoliti.

Pravni okvir za tvrdnju u prethodnom stavku Država je utvrdila svojim pozitivnim propisima.

Da li je praksa prepoznala tu/takvu intenciju Države, odnosno, da li ju provodi? Odgovor je ne. Dokaz tome je i primjer koji elaboriramo. Zašto je to tako? Vjerojatno je odgovor i u tome, ne samo zbog inercije/navika iz nasljeđa društvenog vlasništva i samoupravljanja, već nasljeđa hiperprodukcije liječnika/stomatologa. Još uvijek je ponuda osoba tih zanimanja veća od potražnje. Još uvijek društvena svijest o odgovornosti lokalne samouprave za funkcioniranje primarne razine zz, prema načelu/intenciji iz članka 134. Ustava RH, Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi, Zakona o zz,  nije podignuta na propisanu razinu. Nisu utvrđeni prioriteti/lokalna i područna samouprava, da bi zaštiti zdravlja svog pučanstva dali prioritet pred npr. nogometom, kupnjom luksuznih automobila, potrebnim i nepotrebnim proslavama, gradnjom velebnih administrativnih zgrada i…

Zbog svega rečenog, sugerirali smo zaključak našem članu da se obrati zahtjevom Županiji, da ona DZ-u pokrije razliku opisanih troškova, prema obračunu, u odnosu na standardizirane troškove/“glavarina“, kojima je on teretio našeg člana, pozivom na članak 9. Zakona ili da  traži pokriće gubitka iz poslovanja,  nastao iz istog osnova, pozivom na članak 52. Zakona, ili plaćanje zbog prevencije mogućeg nastanka gubitka. 

U protivnom, DZ ugrožava djelatnost primarne razine zz, na štetu osiguranika/pučanstva Dubrovačko-neretvanske županije.

- - - - -

                Ordinacija opće medicine xx

                                                               UPPZ

Predmet: Obračun plaće liječnika DZ za rad u ordinaciji u zakupu za vrijeme porodiljnog dopusta

 

                Poštovani,

                Nalazim se na porodiljnom dopustu a dom zdravlja mi je pronašao zamjenskog liječnika koji uz redovan rad u ordinaciji obavlja i pripravnost 15 dana mjesečno.

                Dogovor je bio da ću im refundirati bruto iznos plaće. Međutim, iznos za refundaciju čini mi se previsok, tj. bruto plaća liječnika bez jedne godine staža iznosi 12.113,00 kn bruto.

                Molim Vas za Vaš savjet.

                S poštovanjem.

                                                               Dr. L.L.

- - - - -

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, Tel/faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

 

Broj:057 /2007.

Zagreb,  29.05. 2007. g.

 

                                                                                              ORDINACIJA OPĆE MEDICINE

                               L.L., dr. med.

                Poštovana,

                Glede obračuna plaće i pripravnosti za doktora medicine, radnika Doma zdravlja Dubrovnik, koji Vas je zamijenio u Ordinaciji u travnju/07. prema terećenju DZ možemo izjaviti slijedeće:

1.            Prema našoj kalkulaciji, DZ Dubrovnik teretio Vas je za 3.057,59 kn više od iznosa obračunate plaće, prema parametrima HZZO-a, uključujući i trošak prijevoza od 300,00 kn.

Obračun plaće prema parametrima HZZO-a – akt Udruzi od 10.05.2006.g. Klasa-500-07/05-01/689, Urbroj: 338-01-33-06-75 je slijedeći:

- Osnovica za 2007.g.     = 4.819,66 kn bruto/mjesec

- Koeficijent za dr. opće med.   = 1,71

- Dodatak za radni staž pros.za 10 g.

   po 0,5 %/godina                           =    412,08 kn bruto/mjesec

- Dodatak za pos. uvjete rada za

  dr. opće med. – 6 % od osn.     =    494,49 kn bruto/mjesec       

- Dodatak za rad u II.smjeni –5% od osn.=    412,08 kn bruto/mjesec

- Dodatak za „vjernost“ – 1,9 % od osnovice                                      =    156,59 kn bruto/mjesec

- Dodatak liječnicima – 10 % od osnovice                                            =    824,16 kn bruto/mjesec

UKUPNO:           =10.541,01 kn bruto/mjesec – I. bruto

+ 17,20 % doprinosa „na“ plaću=  1.813,05 kn bruto/mjesec

TROŠKOVI PLAĆE                                                                           = 12.358,06 kn II. bruto mjesec

+ troškovi prijevoza                                                                      =      300,00 kn

SVEUKUPNI TROŠKOVI                                                               = 12.654,06 kn  bruto/mjesec

2.            DZ Dubrovnik teretio Vas je sa troškovima 15.711,65 kn što je za 3.057,59 kn više.

3.            Da li je iskazana razlika trošak pripravnosti, ili je taj trošak nerealno obračunat,  teško je reći. DZ može za svog radnika svakom kupcu njegovih usluga zaračunati pripravnost, praktično za svaki kalendarski dan. Kada je zakonodavac člankom 148. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisao obvezu osiguranja zamjene ugovorom između ugovornog doktora privatne prakse u istom statusu kao i Vi sa kolegom iste struke i statusa ili sa DZ-om nije/je pretpostavljao ovakve situacije.

4.            Zbog rečenog pod 3, ubuduće, morate ugovoriti/dogovarati cijenu takvog rada. Morate znati da u cijeni „glavarine“ Vi ne realizirate takav iznos naknade.

5.            Bilo bi oportuno o njihovom terećenju upoznati vlasnika DZ a to je Županija. Naime, pored činjenice vlasništva, Županija je odgovorna za funkcioniranje primarne razine zdravstvene zaštite. Može se postaviti pitanje, kako će funkcionirati primarna razina zz, kada zdravstvena ustanova u njihovom vlasništvu postupa kako je DZ postupio prema Vama.

6.            Ugovorni doktor medicine/stomatologije samo je transmisija sredstava, koja on realizira u „glavarini“ svim subjektima s kojima on ulazi u poslovni odnos radi obavljanja djelatnosti. Na primjeru doktora opće/obiteljske medicine najbolje se materijalizira porezno-financijsko načelo „međuzavisnosti troškova i prihoda“. To nije Vaša volja, to je volja Države.

7.            Zbog toga je člankom 9. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano da Županija „pokriva“ veće troškove zdravstvene zaštite zdravstvenim ustanovama – pa tako i DZ-u, koji su veći od standardiziranih troškova, odnosno pokriva gubitak iz poslovanja takvoj ustanovi, ako oni nastanu iz tih razloga – članak 52. istog Zakona.

8.            Troškovi za koje Vas tereti DZ – standardizirani troškovi navedeni su u točki 1. Drugim riječima, ako su troškovi za DZ veći od standardiziranih, morali su se obratiti Županiji, da Županija pokrije razliku, pozivom na članak 9. Zakona ili tražiti da pokrije gubitak iz poslovanja nastao iz istog osnova, pozivom na članak 52. Zakona.

9.            U protivnom, DZ ugrožava djelatnost primarne razine zz, na štetu osiguranika/pučanstva Dubrovačko-neretvanske županije.

 

Srdačno Vas pozdravljamo.

                                                                                                              Tajnik Udruge

                               Ivan Gabrilo, dipl. iur.

* * * * *

Uvodni komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

Objavljujemo dolje opisani „slučaj“ da bi svaki član Udruge mogao izvući određene pouke i saznanja na što je/na što može biti eksponiran prema osiguraniku o kojem skrbi, kao izabrani doktor opće/obiteljske medicine.

Svrha rečenog nije, da bi se sugerirala bilo koja istina. Svrha je da skrene pozornost da o svakom detalju morate voditi računa, da se morate prilagoditi svakoj nastaloj situaciji, bez obzira koliko ona bila opterećujuća i sl. (epidemija, endemija, nenajavljeni pacijenti i…), jer „pacijent uvijek ima pravo“.

Država nastoji uspostaviti komunikaciju sa pacijentima, pa je zbog toga/radi toga odredbom članka 22. Zakona o zz propisala i to kako slijedi:

(st. 4) „Svaka osoba ima pravo neposredno ili pisanim putem zatražiti od ravnatelja zdravstvene ustanove, uprave ili osobe za vođenje poslova trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno privatnog zdravstvenog radnika, zaštitu svojih prava s obzirom na kvalitetu, sadržaj i vrstu zdravstvene usluge koja mu se pruža.“

(st. 5) „Ravnatelj, uprava ili osoba ovlaštena za vođenje poslova TD, odnosno privatni zdravstveni radnik obvezni su bez odgađanja postupiti po prigovoru i o poduzetim mjerama pisanim putem obavijestiti osobu najkasnije u roku od 8 dana“.

(st. 6) „Ako osoba nije zadovoljna poduzetim mjerama, zaštitu svojih prava može zatražiti kod ministra nadležnog za zdravstvo, nadležne komore, odnosno kod nadležnog suda.“

DZ

Zagreb – Zapad

Klasa: službeno

                               Ordinacija opće/obiteljske

medicine XY

 

Predmet: JJ – predstavka – očitovanje, traži se;

                Poštovana,

                U privitku Vam šaljemo na uvid dopis Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi kojemu se s pritužbom na Vaše postupanje obratila gđa JJ, kćerka Vaše pacijentice, osigurane osobe HZZO-a.

                Sukladno traženju ministarstva, molimo da nam u roku 8 dana dostavite svoje očitovanje vezano uz navode gđe JJ.

                S poštovanjem.

                                                               Ravnatelj

U privitku:

Dopis Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi

- - - - -

RH

Ministarstvo zdravstva i

Socijalne skrbi

                                               DZ Zagreb – Zapad

                                               n/p ravnatelja

Predmet: JJ. – predstavka na postupanje dr. SS. – očitovanje, traži se;

                Poštovani,

                Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi zaprimilo je predstavku gđe JJ iz Zagreba, vezano na postupanje dr. SS. prema njenoj majci. Slobodni smo zamoliti Vas da ispitate istinitost navoda te da se o poduzetom očitujete ovom Ministarstvu na gore navedenu klasu i Urbroj.

                S poštovanjem.

                                                               Ministar

Prilog:

- Preslika predstavke

- - - - -

Ministarstvo zdravstva i

socijalne skrbi RH

Zagreb, Ksaver 200 a

Ured za pritužbe građana

Poštovani,

Obraćam Vam se sa pritužbom na dr. S.S. liječnicu u DZ Zagreb – Zapad. Moja majka ima 80 godina i pacijent je gđe S.S. Unazad godinu dana tj. od kada je gđa S.S. postala uvjetno rečeno „privatna ordinacija“ počele su pomalo nesuglasice. Dr. S.S. joj na recept daje samo po jednu kutiju lijeka Lipex 20 mg. Liječnik specijalist joj je prepisao 1 tab. dnevno, a kutija Lipexa sadrži 28 kom., pa sada ne znam kako namaći još dvije ili tri tablete za tekući mjesec. Napominjem da je liječnica koja je mijenjala dr. S.S. dok je ova bila na specijalizaciji redovno davala dvije kutije lijeka na jedan recept (svi poznanici koji piju Lipex bez problema dobivaju dvije kutije na recept). Smatram da bi i vaša politika trebala biti takva da pacijenti što manje hodočaste po ambulantama.

Sve Vam ovo objašnjavam jer je to bio uvod u nemili događaj koji se desio 28.02.2007.g. Moja je majka došla po svoje recepte i to zamislite drugi puta u mjesecu veljači. Dobila je svoje recepte „badave“ po logici dr. S.S. jer je ispucala svojih 30 kuna. Kada je otišla u apoteku tamo su joj rekli da recept nije dobar tj. da nije plavi. I naravno da se žena ponovo vratila u ambulantu po pravi recept. To je valjda bila kap koja je prelila čašu dr. S.S. Dr. S.S. se počela derati u stilu „kako vas nije sram, imate toliko godina a varate državu za 20 kuna, znam ja vas, doma imate još barem 10 tableta… može vas biti sram u tim godinama…“ Uglavnom, moja mama je ostala zatečena, pokušavajući se opravdati (ne znam u biti za što) što „razgoropađenu“ liječnicu baš nije i zadovoljilo te je nastavila u tom stilu. Tom događaju je prisustvovala i med. sestra koja je samo slijegala ramenima (sumnjam da bi ista gospođa to i potvrdila jer ipak joj je dr. S.S. šefica). Mama je došla doma sva šokirana, uzrujana i plačući tako da smo joj morali dati tablete za smirenje. Naravno da sam se i ja uzrujala i nazvala sam dr. S.S. na telefon da je pitam kako i zašto se tako ponaša. Napominjem da sam se predstavila i pitala dr. S.S. kako se može na taj način razgovarati sa mojom mamom, na što mi je ona odgovorila „ona je pokretna i može se brinuti sama za sebe“??? i spustila slušalicu.

Ne znam što reći na sve to. Ovakvo ponašanje jedne liječnice i to „obiteljskog liječnika“ je neoprostivo. Kojim pravom ona ima čitati bukvicu jednoj penzionerki ili bilo kome. Moja majka je radila čitav svoj vijek (i  plaćala školarinu ovakvim liječnicima) i odvajala za zdravstveno osiguranje, da bi u svojim poznim godinama doživjela poniženje.

Još Vam napominjem da mama slabo čuje i nosi slušni aparat pa ako je i bilo nekakvih nesporazuma dr. S.S. je to mogla riješiti i nekako drukčije (profesionalnije i nadasve ljudskije, a o kućnom odgoju ne bih komentirala).

Ujedno Vas molim da mi ogovorite gdje da sada prijavim mamu (u koju ordinaciju na području Malešnice gdje stanujemo), jer naravno da ju ne želim više izvrgavati „odgojnim mjerama“ dr. S.S.

Molim Vas da uvažite moju pritužbu i da mi odgovorite što ste poduzeli u vezi ovog problema.

S poštovanjem.                              

                                               J.J.

- - - - -

ORDINACIJA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE

Ugovorna ordinacija privatne prakse u zakupu

S.S. dr. med. spec. opće medicine

ZAGREB

Zagreb, 29. 05. 2007. g.

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

                                                                                                               Ksaver 200 A

                               10000 ZAGREB

Veza: Vaš akt broj 052-02/07-01/66,

Urbroj: 534-05-01/7-07-02/11.05.07.

 

Predmet: Očitovanje na objedu građanke J.J., Zagreb, na moj rad;

 

                Podnesak  gospođe J.J. od 12. 03. 2007. g., iskazan u smislu članka 22. stavak 4. Zakona o zdravstvenoj zaštiti – NN 121/03 i 85/06 (u daljnjem tekstu: Zakon), je u formalno-pravnom smislu objeda.

                Točno je da je gospođa A.A., majka gđe J.J., stare 80 godina, o kojoj skrbim kao izabrani doktor opće/obiteljske medicine dana 28. 02. 2007. g. pristupila u ordinaciju da bih joj propisala još 1 Rp za Lipex, za buduće potrebe, jer je za tekući mjesec bila opskrbljena s dovoljnom količinom istog lijeka. Inače, gđa A.A., bez obzira na svoje godine je čila, bistra i lucidna starija gospođa. Ona zna što hoće i želi. Začudilo me je da nju kao takvu, zastupa njena kći. No, i to je dozvoljeno.

U to vrijeme ordinacija je bila puna pacijenata u akutnom stanju bolesti – vrijeme epidemije gripe.

Pacijentica A.A. došla je nenajavljena.

                Kada je iskazala svoje potrebe, tj. za još 1 kutijom Lipexa napomenula sam, zbog toga niste trebali doći, jer još imate 10 tableta, dovoljno za par dana konzumacije. Pacijentica je odgovorila, došla sam da ne bih trebala platiti pristojbu, ako ostvarim pravo u ovom mjesecu za slijedeći mjesec.

                Reagirala sam, da na taj način, pored činjenice da traži nenajavljena uslugu, koja nije hitna, u vrijeme kada je ordinacija puna tzv. hitnih – febrilnih slučajeva, u vrijeme epidemije gripe, vara i Državu, samo da bi uštedjela na administrativnoj pristojbi?

                Dozvoljavam da nisam trebala tako reagirati, no, postupila sam u skladu s općim aktima HZZO-a, koji su me obvezivali davati lijek samo za 1-mjesečnu uporabu. Naime, tek je odredbom Pravilnika o dopuni Pravilnika o načinu propisivanju lijekova na Rp – NN, 40/07, u primjeni od 26. 04. 2007. g. propisana je mogućnost propisati lijek najviše u količini dostatnoj do 60 dana, pa tako i za srčane dekompenzacije i hipertenzije – grupe lijekova u koje spada i Lipex.

Što se tiče ostalih nabrojenih «činjenica» izjavljujem da su one netočne. Kao prvo, Ordinaciju privatne prakse imam od 1998. g., skoro 9 godina, ne od prije godinu dana. Drugo, nisam se derala kako kći gospođe A.A. navodi. Sve što njena kći navodi u svom podnesku  - prijavi je, tj. može biti samo njena konstrukcija na osnovi opisa događaja njene majke. Da bi pobudila utisak kod čitatelja, u opis je morala ugraditi dozu dramatike i nenormalnog odnosa. Možda sam gospođi A.A. govorila povišenim tonom, to je zato, jer stara gospođa slabo čuje i nosi slušni aparat, što je i njena kći potvrdila u podnesku Vama.

Glede napomene/prijetnje o izboru novog obiteljskog – izabranog doktora, mogu napomenuti da je to svršena stvar. Naime, neposredno nakon opisanog događaja, kći gospođe A.A., osiguranice o kojoj skrbim, došla je u ordinaciju i tražila njen karton radi promjene izabranog doktora.

Nezavisno što nisu bili ispunjeni uvjeti za promjenu iz Pravilnika o načinu ostvarivanja prava na slobodan izbor doktora medicine i doktora stomatologije primarne zz ja sam joj dragovoljno uručila karton.

Nadam se da će moje kolege imati više sreće s gospođom, nego što sam imala ja.

Molim da uvažite ove navode i srdačno Vas pozdravljam.

S.S., dr. med.

spec. opće medicine     

* * * * *

PITANJA I ODGOVORI

Vi pitate, odgovara Vam I. Gabrilo, dipl. iur

Nastavak na pitanja iz prethodnog broja Časopisa

Obračun regresa za GO/“Božićnicu“ prema povećanom iznosu naknade za jedan i drugi osnov

94. pitanje: Čula sam, da će ministar financija povećati iznos prava za „Božićnicu“ i regres za GO sa 2.000,00 kn/godina na 2.500,00 kn/godina. S obzirom da sam ja radnicima obračunala regres za GO u iznosu od 1.000,00 kn, s namjerom da im  drugi iznos od 1.000,00 kn isplatim za „Božićnicu“, moje pitanje glasi, da li ću moći za „Božićnicu“ isplatiti 1.500,00 kn?

Odgovor: Normalno, odgovor je da. Kao što smo naveli u rubrici „Poslovne obavijesti“, svoju najavu u tisku, ministar financija je realizirao Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak – objava NN, 68/07. Pravilnik je stupio na snagu 10.07.2007.g. Na teret poslovnih rashoda/godina, bez plaćanja doprinosa, poreza i prireza poslodavac može evidentirati trošak za sebe i za radnika/e za regres za GO za 2007.g. i „Božićnicu“ do 2.500,00 kn. To znači, ako ste Vi već obračunali i isplatili regres 1.000,00 kn/radnik, možete odlučiti:

1.            da radniku/radnicima isplatite još 250,00 kn, da bi slijedili svoju namjeru za svaki osnov isplatiti 50 % mogućeg iznosa ili …

2.            ne postupiti kako je navedeno u točki 1., pa za „Božićnicu“ umjesto 1.000,00 kn isplatiti 1.500,00 kn,

3.            ili drugačije, po vlastitom nahođenju.

95. pitanje: Na koji način mogu izvršiti raspodjelu 2.500,00 kn za navedena 2 osnova korištenja, kako ste naveli pod 3. iz  prethodnog pitanja?

Odgovor: Na način kako ste postavili u pitanju. Zašto je to moguće? Odgovor je zato, što smo člankom 152. Kolektivnog ugovora propisali slobodu odlučivanja poslodavca glede visine pojedinačne naknade radniku za nabrojene osnove. To znači, da poslodavac ima dispoziciju odlučiti koliko će isplatiti za jedan ili drugi osnov ili pojedinačno samo za svaki osnov.

96. pitanje: Što sve obvezuje poslodavca prilikom odlučivanja o naknadi za navedene osnove?

Odgovor: Poslodavca obvezuje visina naknade, prema visini koju je utvrdio ministar financija svojim Pravilnikom o porezu na dohodak = osnovica (na to upućuje članak 136. Kolektivnog ugovora).

Drugo, poslodavca obvezuje utvrditi naknadu za jedan i drugi osnov u protuvrijednosti 2,85 % od propisane osnovice za svaku godinu rada radnika za istog poslodavca.  To, prema iznosu osnovice iz 94. pitanja znači minimu71,25 kn po godini radnog staža radnika za istog poslodavca. Taj iznos poslodavac dijeli za navedene osnove po svojoj volji. Taj iznos on može dati radniku samo za jedan osnov. Za manju isplatu,  od navedenog iznosa, poslodavac krši Kolektivni ugovor.

97. pitanje: Da li poslodavac može radniku obračunati i veći iznos prava za navedeni osnov od 2.500,00 kn?

Odgovor:  Može, s tim, da  na isplatu razlike  mora obračunati  poreze i doprinose.

98. pitanje: Da li poslodavac mora donijeti rješenje o isplati naknade za regres za GO i/ili „Božićnicu“?

Odgovor: Odgovor je da. Odredbom članka 245. Kolektivnog ugovora propisano je da radnik ostvaruje prava iz rada i po osnovi rada temeljem rješenja poslodavca. Kada se donosi rješenje za osnov regresa za GO/“Božićnicu“, u rješenju, pored članka 245. Kolektivnog ugovora poslodavac citira i članak 152. istog Kolektivnog ugovora.

Na obvezu donošenja rješenja upućuje i članak 14. stavak 1. Pravilnika o porezu na dohodak koji propisuje da se prava iz članka 10. stavak 1. podstavak 9. Zakona o porezu na dohodak ostvaruju na osnovi vjerodostojnog dokumenta (rješenje,odluka, ugovor, račun i…). U konkretnom slučaju rješenje o odobrenju naknade ima/imalo bi snagu vjerodostojnog dokumenta.

Pravo poduzetnika obračunati sebi isto pravo koje ima radnik, kao npr. regres za „GO“/“Božićnicu“

99. pitanje: Da li ja kao poslodavac i poduzetnik imam pravo na regres za „GO“ i „Božićnicu“, kao i moj radnik, makar ja nemam GO, prema značenju/pravnoj snazi tog prava radnika ?

Odgovor: Makar je pojam godišnjeg odmora legaliziran kao pojam za određeno pravo radnika iz rada i po osnovi rada, i poslodavac poduzetnik ima pravo naknade regresa za svoje slobodne dane – jednom u godini – kao i „Božićnicu“. Odredbom članka 14. stavak 1. podstavak 10. Zakona o porezu na dohodak propisano je da se porez na dohodak ne plaća „na primitke po osnovi naknada, potpora i nagrada osoba koje obavljaju djelatnost iz članka 18. ovog Zakona i drugih djelatnosti koje se oporezuju na način propisan za samostalnu djelatnost do propisanih iznosa“.

Zdravstveni radnik privatne prakse obavlja s obrtom izjednačenu djelatnost, djelatnost slobodnih zanimanja – samostalna djelatnost zdravstvenog radnika u smislu članka 18. stavak 1. i 2., podstavak 1. Zakona o porezu na dohodak.

Riječi „do propisanih iznosa“ upućuju na iznose iz Pravilnika o porezu na dohodak, koje propisuje ministar financija, temeljem članka 64. stavak 1. podstavak 3. istog Zakona o porezu na dohodak.

100. pitanje: Da li i ja imam slobodu odlučivanja za koji osnov ću i koliko isplatiti naknadu?

Odgovor: Da. Vi sami odlučujete u okviru maksimalne visine koliko ćete sebi isplatiti i za koji osnov ili ćete isplatiti samo za 1 osnov.

Način ostvarenja prava

101. pitanje: Da li moram donijeti rješenje o isplati sebi naknade?

Odgovor: Da. I na Vas se odnosi primjena članka 14. stavak 1. Pravilnika o porezu na dohodak. To znači da i Vi morate donijeti rješenje o isplati sebi regresa za „GO“  - tj. za slobodne dane i/ili isplatu „Božićnice“. Vaše knjigovodstvo tek na osnovi tog dokumenta može taj trošak evidentirati na poslovne rashode Vaše ordinacije.

102. pitanje: Ako sam dobro shvatio Vaš odgovor na prethodna 2 pitanja, ja mogu sebi isplatiti naknade, nagrade i potpore za sve osnove koje Vi objavljujete u Časopisu „Privatna praksa u zdravstvu“ u rubrici „Poslovne obavijesti“. Da li je to tako?

Odgovor: Odgovor je da. Za sve navedene osnove iz članka 13. Pravilnika o porezu na dohodak, ako nastupi okolnost iz Vašeg statusa za propisanu primjenu tog osnova, možete donijeti rješenje i odobriti sam sebi isplatu.

Koje okolnosti iz osobnog statusa poduzetnika, kao fizičke osobe, uvjetuju obračun/isplatu navedenih prava

103. pitanje: Što mislite pod riječima: „ako nastupi okolnost iz Vašeg statusa“?

Odgovor: Pri tome sam mislio ako ste ispunili npr. 20 godina staža osiguranja, u kombinaciji radnog staža iz rada npr. za DZ i staža u statusu zdravstvenog radnika privatne prakse, rade isplate jubilarne nagrade, ili ste proveli na bolovanju 90 dana u kontinuitetu, za isplatu pomoći za navedeni osnov, ili ste ostvarili pravo na mirovinu, pa ste odlučili obračunati/isplatiti sebi otpremninu do 8.000,00 kn, ili ste invalid sa tjelesnim oštećenjem, prema rješenju HZMO-a, pa ste sebi odlučili obračunati to pravo do 2.500,00 kn pomoći/godinu, ili nastupi smrtni slučaj u obitelji, pa ste odlučili isplatiti pomoć i za taj nesretni događaj ili… (i druge okolnosti, koje uvjetuje primjena članka 13. Pravilnika za obračun/isplatu nagrade, potpore i pomoći).

104. pitanje: Da li u jednoj godini mogu obračunati i isplatiti sebi nekoliko/više jubilarnih nagrada?

Odgovor: Pravilnik dozvoljava obračun jubilarne nagrade za 10, 15, 20 i… godina radnog staža, a najviše do 40, ili svake pete godine računajući od 10 godina. Ako niste iskoristili navedeno pravo, možete odlučiti na teret tekuće godine isplatiti pravo za nekoliko jubilarnih godina.

Rješenje kao vjerodostojni dokument za legalizaciju isplate

105. pitanje: Što moram poduzeti da bi iskoristio navedeno pravo?

Odgovor: Morate donijeti odgovarajuće rješenje o obračunu i isplati sebi tog/takvog prava.

                106. pitanje: Na koje pravne propise se u preambuli rješenja pozivam, kada donosim navedeno rješenje?

Odgovor: Pozivate se na odredbu članka 21. Zakona o porezu na dohodak i članka 14.  i 25. Pravilnika o porezu na dohodak, te članka 13. istog Pravilnika.

Članak 21. Zakona propisuje da se na poslovne rashode mogu evidentirati samo oni troškovi koji su uvjetovani prirodom djelatnosti poduzetnika.

Članak 14. Pravilnika o porezu na dohodak propisuje uvjet posjedovanja vjerodostojnog dokumenta, da bi se pravdao registrirani trošak na stavci „poslovni rashodi“.

Članak 25. Pravilnika o porezu na dohodak propisuje načelo „međuzavisnosti troška i prihoda“, na koji upućuje članak 21. Zakona.

Članak 13. Pravilnika propisuje sve osnove nagrada, naknada i pomoći, na koje u isplati poslodavac ne obračunava poreze, pa time i doprinose, temeljem Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja.

                Raspored godišnjeg odmora

107. pitanje: Da li moram donijeti Raspored korištenja GO svojih radnika, kako sugerirate i kako je propisano, ako nisu još stekli pravo na GO? Naime, moju radnici su u radnom odnosu sa Poliklinikom od 01.04.2007.g., pa slijedom toga još nisu stekli uvjet 6 mjeseci rada .

Odgovor: Morate donijeti Raspored korištenja GO svojih radnika, u smislu članka 60. Kolektivnog ugovora, nezavisno što Vaši radnici nisu ispunili uvjet 6 mjeseci neprekidnog rada za novog poslodavca, ako su imali prekid radnog odnosa duži od 8 dana. Naime, Raspored GO donosi se za kalendarsku godinu, s tim, da se mora objelodaniti radnicima najmanje 15 dana prije početka korištenja. U Vašem konkretnom slučaju, puni GO prema članku 59. Kolektivnog ugovora Vaši radnici stiču 30.09.2007.g. Do tog vremena, radnik ima pravo na 1/12 pripadajućeg GO za svaki mjesec rada za Vas, njihovog novog poslodavca. Slijedom toga, možete utvrditi raspored korištenja GO radniku za VIII. mjesec u trajanju od npr. 6 radnih dana, a razliku planirati u razdoblju poslije 01.10.tekuće godine. Možete također planirati radniku cijeli GO i prije stjecanja uvjeta, ako Vam to odgovara glede obima posla, prilagođavajući svoj ekonomski interes toj obvezi  (koristiti GO u vrijeme pada obima posla, npr. u VII. i VIII. mj.), da bi isti radnik, pogotovo ako ste sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme bio na radnom mjestu u vrijeme većeg obima poslova.

108. pitanje: Kako te činjenice prikazujem u Rasporedu korištenja GO?

Odgovor: U Rasporedu korištenja GO navedete raspored točno onako kako sam naveo u odgovoru na prethodno pitanja. Odluka leži na Vama. Bitno je da donesete Raspored. Na tu okolnost, pod prijetnjom novčane kazne za prekršaj,j kontrolira Vas Državni inspektor rada. Ako utvrđujete raspored da radnik koristi GO u 2 dijela, tu činjenicu također iskažete u Rasporedu.

109. pitanje: Da li postoji rizik da mi radnik, kojemu sam npr. odobrila korištenje punog GO za 2007.g. a da nije stekao uvjet dade otkaz ugovora o radu i da me napusti s „mirazom“, na koji nije imao pravo?

Odgovor: Da. Teoretski to se može desiti. No, mislim da su za Vas veće koristi ako tako postupite nego da radniku odobrite korištenje GO u nevrijeme za Vašu polikliniku, a to je vrijeme najvećeg traženja usluga iz registrirane djelatnosti. Tada bi morali tražiti zamjenu za rad radnika, da bi održali zadani ritam usluga, prema ustaljenom ili ad hoc nametnutom obimu.  U tom slučaju bi imali dupli trošak.

 

 …nastavak slijedi u slijedećem broju Časopisa, prema Vašim pitanjima

 

 

IZ RADA UDRUGE

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, Tel/faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Broj: 80/07.

Zagreb, 02.06. 2007.g.

Z A P I S N I K

sa sastanka Predsjedništva  Skupštine Udruge održanog  02.06.2007.g, s početkom u 11,00 sati u prostorijama Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu Zagreb, Rugvička 1, u nazočnosti predsjednika,   Željka Bakra, dr. med.  spec. opće medicine,  te članova., Mihaela Mahnika, dr. stom. spec. oral. kir., Krešimira Muse, dr. med., Milice Lojović - Tonković, dr. med., spec. ginekologa, Vladimira Bauera dr. med., spec. neurolog, mr.sc. Josipe Rodić, dr. med., spec. opće/obiteljske med., mr.sc. Verice Pavičić Beljak, spec. med. biokemije (7 od 11 ili 63,63 % UB)  te tajnika Udruge Ivana Gabrila, dipl. iur, i financijskog savjetnika Ante Gabrila, dipl .oec.

                Predsjednik Predsjedništva  Skupštine Udruge dr. Željko Bakar pozdravio je nazočne, konstatirao kvorum i predložio slijedeći

D n e v n i     r e d:

1.            Suradnja Udruge i Udruženja doktora medicine privatne prakse Republike Srpske.

Informaciju s prijedlogom prezentirao je predsjednik Predsjedništva i tajnik Udruge.

Uz poziv, članovima je dostavljen prilog: Promemorija i akt Udruženja od 14.02.2007.g., zahtjev Udruge Ministarstvu zdravstva od 26.02.2007.g. i odgovor Ministarstva zdravstva od 24.04.2007.g.

2.            Utvrđivanje najniže vrijednosti boda za izračun cijene usluga ljekarnika koji obavlja djelatnost u ljekarni, kao fizička osoba i cijena usluga u ljekarničkoj ustanovi.

Informaciju s prijedlogom odluke prezentirao su financijski savjetnik i tajnik Udruge.

Članovima uz poziv prezentiran je prilog: Promemorija, prijedlog odluke i…

3.            Prezentiranje informacije o donijetim propisima/općim aktima HZZO-a od interesa za privatnu praksu Hrvatske:

3.1. iznosima pomoći jedinicama lokalne/područne samouprave za 2007.g. iz Državnog proračuna pa time i za zdravstvo, za kupnju opreme,

3.2. Općim uvjetima Ugovora za provođenje zz iz obveznog zdravstvenog osiguranja,

3.3. Pravilniku o načinu ostvarivanja prava na slobodan izbor dr. med./stom. primarne zz.,

3.4. Pravilniku o načinu prijavljivanja i odjavljivanja, te stjecanju statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju,

3.5. Pravilniku o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za zdravstvenu njegu u kući osigurane osobe,

3.6. Odluke o stavljanju izvan snage Odluke o maksimalnom trajanju postupka zdravstvene njege i rehabilitacije u kući i

3.7. Hrvatske farmakopeje.

Informacije su prezentirali financijski savjetnik i tajnik Udruge.

Članovima je uz poziv prezentiran prilog: Promemorija /točke 3.1. – 3.7.

4.            Primjena Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske – obveze poslodavaca vezano za GO 2007.g.

Informaciju je prezentirao tajnik Udruge.

Članovima je uz poziv prezentiran prilog:  Promemorija.

5.            Razno. 

Rad sjednice:

Ad 1. Suradnja Udruge i Udruženja doktora medicine privatne prakse Republike Srpske.

                Prema zaključku Predsjedništva od 24.02.2007.g. Udruga je dostavila Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi RH podnesak da se isto očituje glede inicijative Udruženja doktora medicine privatne prakse Republike Srpske za suradnju s Udrugom, uvodno je izvijestio članove tajnik Udruge. (Dokaz: Podnesak Udruge od 26.02.2007.g).

                Nakon nekoliko urgencija, dobili smo informaciju od Ministarstva zdravstva RH da su glede davanja mišljenja zatražili prethodno od Ministarstva vanjskih poslova RH očitovanje u istom predmetu, nastavio je tajnik Udruge. 

                Nakon 2 mjeseca čekanja, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH dostavilo je svoje očitovanje. Uglavnom,  Ministarstvo smatra da nema zapreka za stručnu suradnju i za razmjenu iskustva u procesu približavanja Europskoj Uniji, no, uz uvjet, da se ista ostvaruje pod okriljem i uz znanje nadležnog resornog ministarstva B i H, zaključio je tajnik Udruge (Dokaz: Odgovor Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi od 24.04.2007.g.).

                Na osnovi iznijetog, a prema uvjetima koje je u svom podnesku iznijelo Ministarstvo zdravstva, nazočni su prihvatili/odobrili suradnju sa Udruženjem liječnika privatne prakse Republike srpske B i H.

 

Ad 2. Utvrđivanje najniže vrijednosti boda za izračun cijene usluga ljekarnika koji obavlja djelatnost u ljekarni, kao fizička osoba i cijena usluga u ljekarničkoj ustanovi.

Nakon izlaganja financijskog savjetnika i tajnika Udruge, prema materijalima dostavljenim uz poziv, Predsjedništvo je jednoglasno utvrdilo Cjenik usluga za ljekarničku djelatnost, prema metodologiji, identično metodologiji HZZO-a, sa cijenom boda, kao najnižim iznosom, koji će služiti kao orijentir svakom članu pri donošenju svog/separatnog Cjenika istih usluga.

Cjenik usluga za ljekarničku djelatnost objavljen je na stranicama ovog Časopisa u rubrici „Poslovne obavijesti“.

Ad 3. Prezentiranje informacije o donijetim propisima/općim aktima HZZO-a od interesa za privatnu praksu Hrvatske, objavljeni u NN, 143/06., 32/07, 33/07., 35/07., 38/07., 40/07. i 41/07.

Članovi Predsjedništva jednoglasno su prihvatili informaciju koju im je prezentirao tajnik Udruge, s napomenom, da je promemorija s tekstom informacije objavljena u Časopisu „Privatna praksa u zdravstvu“ br. 2/2007.

Ad 4. Primjena Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske – obveze poslodavaca vezano za GO 2007.g.

Uvodno je tajnik memorirao izvršenje pripremnih radnji radi donošenja rasporeda korištenja godišnjih odmora radnika za 2007.g., u sadržaju, kako je objavljeno u Časopisu „Privatna praksa u zdravstvu“ br. 2/2007. i ovom Časopisu u rubrici „Primjena Kolektivnog ugovora“.

 

Zapisnik vodio          Predsjednik Predsjedništva

 

Ivan Gabrilo,                             Željko Bakar, dr. med.

dipl. iur.                                      spec. opće/obiteljske med.

- - - - - -

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, Tel/faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Broj: 065/07

Zagreb,  13.06.2007.

Z A P I S N I K

sa  sjednice Povjerenstva za odnose vlasnika laboratorija za medicinsku biokemiju u zakupu i izvan zakupa sa HZZO-om, Direkcija Zagreb (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) održane 19.06.2007. godine s početkom u 9,00 sati u prostorijama Udruge, Zagreb, Rugvička 1.

                Sjednici su bili nazočni diplomirani inženjeri medicinske biokemije: Verica Pavičić – Beljak, predsjednica Povjerenstva, dr.sc. Branka Kunović,  Dunja Turner, Melita Mateš,  Biserka Kadić,  Biserka Čretni, Nada Fortuna -  Zdilar,  M. Ćurić, te tajnik Udruge Ivan Gabrilo, dipl. iur. i financijski savjetnik Ante Gabrilo, dipl. oecc.

                Predsjedavajuća Povjerenstva Verica Pavičić-Beljak, predložila je unaprijed objavljeni prijedlog

D n e v n o g   r e d a :

1.            Razmatranje prijedloga Pravilnika o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova DZ i ljekarničkih zdravstvenih ustanova za donošenje od strane ministra zdravstva i socijalne skrbi RH, temeljem ovlasti, kako je propisano člankom 75. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (stupanjem na snagu Pravilnika, nakon donošenja, prestao bi važiti Pravilnik .. .NN, 6/96., i…NN, 7/03.)

Kao prilog uz poziv članovima je dostavljen Prijedlog Pravilnika u preslici, te primjedbe na isti prijedlog koje je izradila Udruga i dostavila Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi.

Primjedbe je interpretirao tajnik Udruge

2.            Razmatranje informacije o donijetoj Odluci o izmjeni i dopuni Odluke o utvrđivanju popisa dijagnostičkih i terapijskih postupaka u zdravstvenim djelatnostima – vremenski i kadrovski normativi, od strane Upravnog vijeća HZZO-a, 22.05.07.g., a odnosi sa na šifre postupaka u laboratorijskog djelatnosti/primarna razina zz br. 28041, 28090 i 28810.

Kao prilog uz poziv članovima je dostavljena Preslika Odluke.

Odluku su  interpretirali predsjednica i zamjenica predsjednice Povjerenstva.

3.            Sufinanciranje zapošljavanja – 6 mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Kao prilog uz poziv članovima su dostavljene uvodne napomene Ante Gabrila, dipl. oecc., sa prezentacijom teksta/normi 6 mjera HZZ-a.

Mjere je interpretirao tajnik Udruge.

4.            Razno.

•             GO za 2007.g.

•             Regres za GO za 2007.g.  – informacije.

 

Rad sjednice:

Ad 1.

Nazočni su jednoglasno prihvatili interpretaciju primjedbi Udruge na Pravilnik, koju im je prezentirao tajnik Udruge.

Primjedbe Udruge na Pravilnik objavljujemo na stranicama ovog Časopisa u rubrici „Poslovne obavijesti“

 

Ad 2.

                Interpretirajući donijetu Odluku HZZO-a, predsjednica i zamjenica predsjednice Povjerenstva su sugerirale, a Povjerenstvo prihvatilo da se izradi analiza/prijedlog promjene sustava plaćanja usluga laboratorijske djelatnosti u primarnoj razini zz, umjesto „glavarine“, sustav bodova, uzimajući u obzir kao bazu broj bodova prema „Plavoj knjizi“/zdravstveni radnik, odnosno za tim/laboratorij prema propisanom standardu, za broj postupaka/osiguranik prema propisanom standardu (za 40.800 osiguranika = laboratorijski tim: spec./dipl. ing. med. biokemije + 1 VŠS + 6 SSS zdravstvenih tehničara, što prema „Plavoj knjizi“ daje ukupan broj od 114.668 bodova/godinu za specijalistički tim, odnosno 105.128 bodova za tim na čijem je čelu dipl. ing. med. biokemije).

Broj postupaka prema propisanom standardu/07./osiguranik = 6 postupaka.

Dobiveni broj bodova iz stavka 1. povećati najmanje za %-tak razlike ostvarenih broja postupaka/osiguranik prema prosječnom izvršenom broju/laboratorij RH/osiguranik i baznog broja bodova za laboratorijski tim = tim iz stavka 1 (uzimajući u obzir sve promjene u broju bodova/postupak, prema Odluci i izmjeni i dopuni iste Odluke, te stvarni broj obavljenih postupaka/osiguranik/laboratorij RH, što je najmanje dvostruki broj ili 100 % više, standardni broj bodova/tim povećao bi se za 100 % i za tzv. specijalistički tim iznosio bi 229.336 bodova a za nespecijalistički tim 210.256 bodova).  

Dobivena masa/količina bodova množila bi se sa vrijednošću boda, zavisno da li djelatnost obavlja tim na čijem je čelu specijalist medicinske biokemije ili dipl. ing. med. biokemije. To danas u praksi znači 6,74 kn, odnosno 6,82 kn/bod (to bi u praksi za standardni – specijalistički laboratorij značilo 1,564.071,00  kn/godinu, a laboratorij dipl.ing. med. biokemije 1,417.125,00 kn/godinu, ne računajući prihod za žene i prihod od preventivnih pregleda).

Nakon što Udruga izradi prijedlog/analizu za 2 laboratorija, 1 na čijem je čelu spec. med. biokemije i 2. na čijem je čelu dipl. ing. med. biokemije, Povjerenstvo će ponovno razmatrati tu problematiku prije dostave HZZO-u (pri tome je napomenuto da je vrijednost laboratorijskog tima za 2007.g. utvrđena u iznosu 1,360.476,00 kn, odnosno 1,348.978,00 kn/godinu).

Ad 3.

Mjere za sufinanciranje zapošljavanja prezentirao je nazočnima financijski savjetnik Ante Gabrilo, dipl. oecc. Primjenu navedenih mjera i same mjere Udruga je objavila u Časopisu „Privatna praksa u zdravstvu“ br. 2/07. na stranicama Poslovnih obavijesti.

Ad 4.

Tajnik Udruge je u kratko interpretirao odredbe Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske, glede godišnjih odmora/07. i regresa za GO, prema pravu, kako je propisano istim Kolektivnim ugovorom, a kako je objavljeno na stranicama Časopisa PP br. 2 i ovom broju.

Nazočni su prihvatili informaciju.

 

Zapisnik vodio                  Predsjednica Povjerenstva

I. Gabrilo, dipl.iur.                           mr.sc. Verica Pavičić – Beljak,

                                               spec. med. biokemije

- - - - -

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

 

                Broj:082/2007.

                Zagreb, 26.06.2007.

Z A P I S N I K

sa 4. sjednice Povjerenstva za ljekarničku djelatnost

                Sjednica je održana u prostorijama Udruge, Zagreb, Rugvička 1, dana 26.06. 2007.g. sa početkom u 14,00 sati. Sastanku su bili nazočni zdravstveni radnici privatne prakse mr.ph. i to: Dora Matijaca, Ines Sappe, Mira Kačić, Lucija Milanović – Litre, Elizabeta Dragčević,  Mirna Vukmanić – Metzger, Zdenka Nemec, te tajnik Udruge Ivan Gabrilo, dipl. iur.

D n e v n i   r e d:

1.            Razmatranje prijedloga Pravilnika o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova DZ i ljekarničkih zdravstvenih ustanova za donošenje od strane ministra zdravstva i socijalne skrbi RH, temeljem ovlasti, kako je propisano člankom 75. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (stupanjem na snagu Pravilnika, nakon donošenja, prestao bi važiti Pravilnik .. .NN, 6/96., i…NN, 7/03.)

Kao prilog uz poziv članovima  Povjerenstva dostavljen je  Prijedlog Pravilnika u preslici.

Prijedlog Pravilnika interpretirao je tajnik Udruge – vidi Promemoriju.

2.            Sufinanciranje zapošljavanja – 6 mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Kao prilog uz poziv članovima su dostavljene uvodne napomene Ante Gabrila, dipl. oecc., sa prezentacijom teksta/normi 6 mjera HZZ-a.

Mjere je interpretirao tajnik Udruge 

3.            Razno.

•             GO za 2007.g.

•             Regres za GO za 2007.g.  – informacije.

Rad sjednice:

                Ad 1.

Nazočni su jednoglasno prihvatili interpretaciju primjedbi Udruge na Pravilnik, koju im je prezentirao tajnik Udruge.

Primjedbe Udruge na Pravilnik objavljujemo na stranicama ovog Časopisa u rubrici „Poslovne obavijesti“

                Ad 2.

Mjere za sufinanciranje zapošljavanja prezentirao je nazočnima tajnik Udruge Ivan Gabrilo. Primjenu navedenih mjera i same mjere Udruga je objavila u Časopisu „Privatna praksa u zdravstvu“ br. 2/07. na stranicama Poslovnih obavijesti.

                Ad 3.

Tajnik Udruge je u kratko interpretirao odredbe Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske, glede godišnjih odmora/07. i regresa za GO, prema pravu, kako je propisano istim Kolektivnim ugovorom, a kako je objavljeno na stranicama Časopisa PP br. 2 i ovom broju.

Nazočni su prihvatili informaciju.

 

Zapisnik vodio                  Predsjednica Povjerenstva

I. Gabrilo, dipl. iur.                          Dora Matijaca, mr.ph.