Kontakt:

Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu
Rugvička ulica br.1 10000 Zagreb
Tel: 01/6190 001; 6190 003
Fax: 01/6190 005

HNB tečajna lista

Dana
21.02.2018
Srednji
GBP
1
8,430076
USD
1
6,027146
EUR
1
7,434484
Pliva banner
Home
Časopis broj 3/2008
Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:10.0pt; font-family:"Times New Roman","serif"; mso-fareast-font-family:"Times New Roman";}

S A D R Ž A J:

INTERVJU:

Poliklinika  za djelatnost interne medicine, medicine rada i medicinsko-biokemijsku djelatnost „STELA“, 10000 Zagreb, Prijepoljska 19 B, Ravnateljica Poliklinike Stela Žamboki, dr. med.

POSLOVNE OBAVIJESTI

•             Podaci o plaćama u RH , o iznosima neto i bruto plaća za razdoblje I-III/08., utjecaj povećanja iznosa o.o.o. na 1.800,00 kn, na iznos prosječne plaće,

•             Statistički podaci o korisnicima mirovine, za svibanj 2008.g., statistički podaci o prosječnoj plaći/radnik/godina u RH od 1970 – 2007.g. radi izračuna vlastite  mirovine, stavljajući u odnos svoju plaću/godina prema prosječnoj plaći svih/ista godina

•             Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, počev od 01.01.1999.g., pa zaključno do 2010.g. i dalje;

NOVI PROPISI

•             Zakon o identifikacijskom broju, NN, 60/08..

•             Zakon o minimalnoj plaći, NN, 67/08.

•             Zakon o izmjeni Zakona o porezu na dohodak, NN, 73/08.

PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA

•             Model Ugovora o međusobnoj zamjeni za vrijeme odsutnosti, u smislu članka 148. Zakona o zz,

•             Raspored korištenja GO/08, prema parametrima, kako je prezentirano u prethodnom broju Časopisa PP – Modeli rasporeda korištenja GO za ljekarne, za ordinacije opće/obiteljske medicine, za ordinaciju dr. stom., za MBL,

•             Modeli rješenja o korištenju GO radnika za 2008.g.

•             Regres za korištenje GO radnika za 2008.g.

•             Model rješenja o isplati regresa Radnika za GO/08.

•             Model Rješenja o isplati regresa  za „GO“/08 sebi – poreznom obvezniku,

•             Ostvarenje ostalih materijalnih prava radnika iz rada, u smislu članka 10., stavak 9. i 10. Zakona o porezu na dohodak

•             Iznosi dnevnica za službeno putovanje u inozemstvu – ponavljamo, jer ste Vi tako tražili

ZDRAVSTVENE ZANIMLJIVOSTI - nova rubrika

•             25 milijuna Amerikanaca je podosigurano

•             Dječak umro od tzv. „suhog utapljanja“ nakon povratka kući s bazena

ZAŠTITA INTERESA PRIVATNE PRAKSE

•             Tko je nadležan podmiriti troškove DDD?

•             Investicijsko održavanje opreme u zakupu – tko, zakupodavac ili zakupac?

•             Cjenik usluga zdravstvenog radnika privatne prakse – tko ga ovjerava?

•             Zanavljanje opreme u zakupu – čija je to obveza i u kojim rokovima se obavlja zanavljanje?

•             Razlikovanje profitnog i neprofitnog subjekta, u sustavu zz – tko osigurava opremu subjektu zz koji je uključen u Osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti?

•             Ugovor o radu na određeno vrijeme – pravilo ili iznimka od pravila, te osnovi i rokovi za njegovo sklapanje za iste poslove?

VI PITATE – ODGOVARA VAM

A. GABRILO, dipl. oecc.

VI PITATE – ODGOVARA VAM

 I. GABRILO, dipl. iur.

IZ RADA UDRUGE

•             Zapisnik sa  sjednice  Predsjedništva Skupštine Udruge od  07.06.2008.g. g.




INTERVJU
                                                           NA VRH

NE ŽELIM PROPUSTITI ODRASTANJE MOJIH SINOVA, A ŽELIM SE POTVRDITI I U MEDICINI

USPJEŠNA POLIKLINIKA U ZAGREBAČKOJ DUBRAVI

Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu nas u potpunosti prati

Razgovor: POLIKLINIKA ZA DJELATNOST INTERNE MEDICINE, MEDICINE RADA I MEDICINSKO-BIOKEMIJSKU DJELATNOST «STELA», Prijepoljska 19 B, 10000  ZAGREB

                U ovom broju našeg časopisa, prije ljetne stanke, odlučili smo predstaviti rad uspješne zdravstvene ustanove  u istočnom dijelu Zagreba, u Dubravi – Poliklinike „Stela“, koja je registrirana za internu medicinu, medicinu rada i medicinsko-biokemijsku djelatnost.

                Iako je kratko prisutna na tržištu privatnog zdravstva, Poliklinika je već ostvarila zavidne rezultate.  Rano i sparno poslijepodne proveli smo u ugodnom razgovoru s ravnateljicom Poliklinike, dr. Stelom Žamboki:

                 Doktorice Žamboki, molimo da se ukratko predstavite, da predstavite Vašu obitelj i kako provodite slobodno vrijeme?

                Diplomirala sam medicinu na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, rano se udala, suprug i ja imamo sinove Andru i Franu, koji imaju 10 i 6 godina.

                Posvećeni smo našim sinovima, koji imaju velik broj aktivnosti. Sami ih razvažamo od jednog do drugog mjesta u Zagrebu i želimo im biti apsolutno posvećeni, dok su ovako mali.

                Cijela naša obitelj jako voli sport. Igramo golf, a ja sam osobno  ovisna i o pilatesu. U slobodno vrijeme volim pročitati i dobru knjigu, otići u kazalište. Obavezno jednom tjedno s prijateljima odlazimo na večeru i druženje. Naravno, strast su nam i putovanja…

                Kako se bojim leta avionom, velika prekooceanska putovanja ne dolaze u obzir, ali mjesta, koja su dostupna autom su – naša! Najviše volimo Beč i Veneciju, u koje putujemo barem tri puta godišnje. 

                Opišite nam Vašu naobrazbu -  školovanje, specijalizaciju i početak radnog staža?

                2001. sam diplomirala na Medicinskom fakultetu, a već sam tada imala dva sina. Nakon toga sam imala određenu stanku.  Nisam nikako mogla spojiti taj dio mog života sa radom na klinici i majčinstvo. Kako se nisam htjela odreći relativno „lagodnog“ života  i ljubavi prema medicini, moj suprug i ja pristupili smo razradi i realizaciji ideje osnivanja poliklinike. To smo i učinili i  eto, 10. travnja ove godine Poliklinika je proslavila  godinu dana, mogu slobodno reći uspješnog poslovanja.                Molim da opišete okolnosti koje su dovele do otvaranja Poliklinike?

                Za razliku od većine ostalih kolega, odmah sam počela raditi u vlastitoj Poliklinici.  Specijalizaciju još nisam završila. Tek nedavno dobili smo od Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi suglasnost na plan  specijalizacija iz medicine rada i interne medicine. Kako je najavljena promjena  sustava specijalizacija, morat ćemo pričekati da Ministarstvo donese odgovarajuće pravilnike, jer se do kraja godine moram odlučiti za odgovarajuću specijalizaciju. Drago mi je da će se razdoblje specijalizacija iz medicinskih struka smanjiti na godinu  dana.

                Kakva je organizacija rada  Poliklinike?

                Radimo u prostoru koji ima 150 m2.

                Poliklinika je registrirana kao djelatnost u kojoj postoji medicinsko-biokemijski laboratorij, interna medicina i medicina rada. S  medicinom  rada smo počeli, ali kako su se promijenili pravni propisi vezani uz zaštitu na radu, dio toga smo morali promijeniti i zaključiti isplati li nam se obavljati takvu djelatnost, jer smo prema novim propisima trebali imati preko 4.000 osiguranika, a za Polikliniku koja je do tada radila tek mjesec dana, to je bio jako velik broj.  U dijelu interne medicine, malo smo «zapeli». U medicinsko-biokemijskom laboratoriju, djelatnost se povećava iz dana u dan. S radom te jedinice, vrlo smo zadovoljni, iako još ima dosta prostora za proširenje posla. Na jesen ćemo opet pokrenuti našu medicinu rada

                S koliko suradnika radite?

                Uz voditeljicu našeg medicinsko-biokemijskog laboratorija dr. sc. Natašu Stojanović, dipl.ing.med.biokem, rade i dvije laborantice, inženjerke laboratorijske dijagnostike i medicinska sestra.

                Koliko imate pacijenata, koje strukture? 

                Najčešći naši pacijenti su nažalost, pacijenti s malignim oboljenjima ili kronični pacijenti (npr. dijagnoze dijabetesa), a imamo i velik broj djece, sigurno polovicu naših pacijenata. Roditelji su nas jednostavno prepoznali kao Polikliniku izrazito posvećenu djeci. Nakon što ih privolimo da im se izvadi krv, bilo venski, bilo kapilarno, svaki put nagradimo dijete nekim slatkišem i dijete dobije diplomu za hrabrost.

                Također imamo velik broj pacijenata koji trebaju hitne nalaze. Naših 99 % nalaza gotovo je isti dan.

                Kakvom opremom raspolažete u Poliklinici?

                Radimo s najsuvremenijom opremom, koja je i potpuno nova. Radimo s Olympusom i s Elecsysom, a oni koji rade s laboratorijskom opremom vrlo dobro znaju o kakvoj kvaliteti se radi. 

                Koje je radno vrijeme Poliklinike?

                Poliklinika radi od 7 do 20 sati, ali smo zaključili da krajnji dio dana nije tako frekventan, pa smo posljednjih mjesec dana radno vrijeme promijenili na razdoblje od 7 do 16 sati, s time da je i svaka subota radna, od 8 do 12 sati.

                Vi ste tzv. «čisti privatnik»?

                Da, u potpunosti smo na tržištu, nemamo potpisan ugovor s HZZO-om.

                Kakva su Vaša iskustva s Udrugom privatnih poslodavaca u zdravstvu?

                Oduševljeni smo članstvom! Prate nas od samog početka, kad nismo znali kako ćemo, niti od kuda krenuti. U samom početku smo angažirali odvjetnika, kada još nismo znali da Udruga postoji, ali kako odvjetnici nisu stručni za problematiku zdravstvenog prava, g. Ivan Gabrilo nas je zaista u potpunosti savjetovao. Posebno smo zadovoljni činjenicom da postoji Kolektivni ugovor, koji svim našim radnicima sve objašnjava i olakšava nam poslovanje. Udruga nam daje i tzv. pravnu logistiku.

                Udruga nas  također servisira u vođenju knjigovodstva, ali i u pogledu poreznog i financijskog savjetovanja.  U svemu smo vrlo zadovoljni.

                Radnik Poliklinike dipl. ing. med. biokemije je član Komore medicinskih biokemičara?

                Da, prema zakonu, dipl. ing. med. biokemije obvezan je biti član HKMB. Dobre odnose  s tom Komorom ima i Poliklinika, s obzirom da podliježemo njihovim kontrolama dva do tri puta godišnje. Sad smo se uključili i u međunarodne kontrole, što je ipak i komponenta više.

                Kako ste zadovoljni radom Poliklinike?

                Poliklinika radi godinu dana i postoji velik prostor za napredak. Ove prve godine dana orijentirani smo na pojedinačne pacijente, dok  sljedećih godina namjeravamo popularizirati rad poliklinike, na način, da ju prezentiramo  ordinacijama i zdravstvenim ustanovama, odnosno trgovačkim društvima za obavljanje zdravstvene djelatnosti, s namjerom, da nam šalju svoje pacijente na dijagnostičku obradu. Namjeravamo za njih organizirati prikupljanje  uzoraka krvi, za obradu u našem laboratoriju.  Dakle, moramo početi više raditi, kako bismo u budućnosti ostvarili još veću ekspanziju.

                Kakvi su Vam planovi za budućnost?

                Namjeravamo pokrenuti rad ordinacije interne medicine, pokrenuti kardiologiju i endokrinologiju. Vrlo je velik zahtjev za UZV štitnjače, primjerice.

                U tom segmentu rada surađivat ćemo s konzilijarijusima, odnosno prema ugovorima o djelu.

                Drago mi je da sam se odlučila otvoriti Polikliniku, jer mi ona pruža i profesionalnu satisfakciju, a  ostavlja mi i dovoljno vremena da se mogu posvetiti obitelji, sportu, hobijima…

                Završili smo razgovor u ugodnom prostoru Poliklinike „Stela“, poželjeli ravnateljici dr. Žamboki ostvarenje svih kratkoročnih i dugoročnih planova i žurno se udaljili, sklanjajući se od pravog velikog ljetnog pljuska.

Razgovarala: S.G. Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-fareast-language:EN-US;}

 

POSLOVNE OBAVIJESTI                                                            NA VRH

* pripremio Ivan Gabrilo, dipl. iur *

PODACI O PLAĆAMA U RH

P  R  O  S  J  E  K

NETO PLAĆE PO  R A D N I K U  U NEKIM POSLOVNIM SUBJEKTIMA RH ZA

  RAZDOBLJE 1997. do 2007. g. TE I-III/08.  I  INDEKS I-III/08./ Ø 2007.

Naziv

djelatnosti          Prosječna neto plaća/radnik/godina u kn

                1997.     1998.     1999.     2000.     2001.    2002.     2003.     2004.     2005.     2006.     2007.     I-III/08  Indeks

Ø I-III/08/ Ø

07.

Financije i druge djel.    3.320     3.900     4.428     4.892     5.311     5.697     5.843     5.993     6.417     6.725     6.849     7.191     104,99

Obrazovanje     2.193     2.646     3.122    3.491     3.688     3.771     4.005     4.224     4.342     4.510     4.784     4.984     103,95

Znanost               2.783     3.165     3.719     4.154     4.454     4.887     5.394     6.219     6.442     7.003     7.430     7.500     100,94

Zdravstvena zaštita        2.785     3.328     3.989     4.466     4.596     4.618     4.833     5.113     5.464     5.679     6.003     6.231     103,79

Državna uprava                2.653     3.188     3.958     4.214     4.108     4.182     4.472     4.611     4.749     4.964     5.332     5.547     104,03

Gospod. udruženja        3.091     3.359     3.845     4.041     4.469     4.564     4.854     5.132     5.244     5.558     5.844     5.964    

102,05

UKUPNO   SVI:  2.377     2.681     3.055     3.326     3.541     3.720     3.940     4.173     4.376     4.603     4.841     5.018    

103,65

Izvor:  Mjesečno statističko izvješće – Državni zavod za statistiku br. 2/98, 2/99., 2/00., 2/01., 2/02. , 2/03, 2/04 ., 2/05, 2/06,2/07., 2/08. i 5/08.

 Rast plaća I-III/08/Ø2007.g.  = prosječno 3,65 %

Iz prethodne tablice je vidljivo da su plaće svih zaposlenih u RH, u razdoblju I-III/08.g.  porasle za prosječno 3,65 %, u odnosu na prosjek plaća zaposlenih RH za 2007.g. Prosječni rast plaća kod nabrojenih djelatnosti bio je veći od prosjeka rasta svih, osim za djelatnost   gospodarskih udruženja i u znanosti.

U gospodarskim djelatnostima manji rast u odnosu na prosječni %-tak rasta plaća svih imale su djelatnosti ribarstva, rudarstva, opskrbi električne energije, građevinarstva, trgovine na veliko i malo i hotelima i restoranima.

 Najmanji %-tak rasta, zapravo bez rasta plaća, odnosno sa 0,7 %-tnog poena manje isplaćene plaće od prosjeka 07. bilježimo u ribarstvu. Nakon toga, neznatni %-tak rasta bilježe djelatnost hoteli i restorani – 0,9 %, opskrba električnom energijom, 1,2 % , rudarstvo i vađenje, 1,8 %. Pošta i telekomunikacije bilježe najveći %-tak rasta od 7,1 %.

Ako se nastavi trend rasta plaća prema %-tku rasta plaća svih, mogli bi na godišnjoj razini očekivati rast plaća od cca 12 %. 

                U RH, prosječna neto plaća /radnik/mjesec za I-III/08. iznosila je 691,00 €  (prosječni mjesečni tečaj 1 € za Ø I-III/08. =  7,2612 kn, za 2007.g. = 7,3361kn, za I-VI/07.  =7,3476 kn/€,  I-IX/07 = 7,3341 kn/€, a za I-XI/07. =7,3336 kn/€)

                Ako usporedimo prosječnu  neto plaću/mjesec zaposlenih u RH za I-III/2008. sa prosječnom  prodajnom vrijednošću €/kn za isto razdoblje  (7,2612 kn/€ prema objavi HNB – Mjesečno statističko izvješće br. 5/08. u izdanju Državnog zavoda za statistiku), dobijemo podatak da je radnik u RH u I-III/2008.g.  imao prosječnu plaću od 691,00 €, ili 4,85 % više  od prosjeka za 2007.g.  (659,88 €/07.) odnosno 10,03 % više od prosjeka 2006.g.,  (628,59 €/06.), prema podatku kojeg smo objavili u Časopisu “PP” broj 2/07., odnosno 16,92% više od prosjeka za 2005.g.  (591,28 €/05.).

 Prosjek rasta plaće iskazan u € veći je  od rasta prosječne plaće zaposlenih u RH mjereno u HRK za cca  1,20  %-tnih poena,  zbog pada vrijednosti tečaja € prema kn  (prosjek I-III/08. = 7,2612 kn/€,  prosjek za 07 = 7,3361 kn/€, prosjek za I-IX/07 = 7,3341 kn/€,  I-VII/07 = 652.14 €/mj, a I-VI/07. = 650,00 €/mj.,   prosjek za 06.= 628,59 €, a za 2005.g. = 591,28 €).

 

P  R  O  S  J  E  K BRUTTO PLAĆE PO  R A D N I K U    U   RH ZA RAZDOBLJE 1997. do 2007. g., TE I/08. I  INDEX Ø I/ 2008/ Ø 2007.

Prosječna brutto  plaća/radnik/godina u kn u RH

1997.     1998.     1999.     2000.     2001.     2002.     2003.     2004.     2005.     2006.     2007.     I-III/08. Index

Ø I-III/08 /07.    Mjesečna osn. za obrač. dopr. za obvezna osiguranja (MO i ZO), za ZRPP1), liječnike i dr. VSS, za tzv.  slobodna zanimanja – profesionalne djelatnosti , kao i poduzetnička plaća obveznika plaćanja poreza iz dobiti,

3.668     4.131     4.551     4.869     5.061     5.366     5.623     5.985     6.248     6.634     7.047     7.367

                104,54   iznosi 7.672,50 kn2),

a za privatnike, a za m.s.3) ,  iznosi  4.533,75 kn, odnosno + 6,24%

(primjena 01.01.2008.g.)

Izvor:  Mjesečno statističko izvješće – Državni zavod za statistiku br. 2/97, 2/98, 2/99, 2/00, 2/01, 2/02 ,  2/03, 2/04, 2/05, 2/06., 2/07., 2/08.  i 5/08.

1) ZRPP = zdravstveni radnik privatne prakse

2) Obrazloženje glede primjene bruto iznosa od 7.672,50 kn: člankom 7. Naredbe o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2008. g., NN, br. 119/07., s primjenom od 01.01.2008. g., utvrđen je iznos osnovice za slobodna zanimanja (profesionalne djelatnosti) od 7.672,50 kn bruto/mjesec,  što u odnosu na iznos za 2007.g. od 7.221,50  kn predstavlja povećanje  od 6,24 %,, a odnosi se na samostalne djelatnosti slobodnih zanimanja  = profesionalne djelatnosti  - odvjetnici, javni bilježnici, zdravstveni radnici privatne prakse, VSS, obveznike plaćanja poreza na dohodak, kao i za poduzetnike  = poduzetnička plaća, u istom iznosu, u smislu članka 9. stavak 1. iste Naredbe  kojom je u istom iznosu utvrđena mjesečna osnovica – poduzetnička plaća za zdravstvene radnike privatne prakse, koji plaćaju porez na dobit

3) Osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za medicinske sestre, zubne tehničare, fizioterapeute , koji obavljaju djelatnost privatne prakse, utvrđena je u iznosu od 4.533,75  kn, sukladno članku 6. stavak 1. podstavak 2. iste Naredbe 

* * * * *

Bruto plaća  I-III/ 2008.g. 

U I-III/2008.g. bruto plaća u RH iznosila je 7.367,00 kn/mjesec/radnik,  ili 4,54 % više, u odnosu na prosjek 2007.g.

Taj podatak je interesantan za privatnu praksu Hrvatske, naročito subjekte primarne razine zdravstvene zaštite, jer su kalkulacije za usluge  - „glavarina”  i bod – rađene za 1997.g., a nakon toga su povećavane određenim %. Za ilustraciju navodimo, da je „glavarina“ za opću medicinu,  za  razdoblje  01.04.2008.g./01.01.1997.g. povećana za 90,42 % (Ø 205,51 kn/osiguranik : 107,92 kn/osiguranik), a za laboratorijsku dijagnostiku 42,38 % rasta (32,89 kn/osiguranik : 23,10 kn/osiguranik).

Ako se trendovi rasta bruto plaće nastave, mogli bi očekivati rast bruto plaća na godišnjoj razini od cca 18 % u odnosu na prosjek 2007.g.

Ako se ostvare prognoze iz prethodnog stavka, najvjerojatnije da će se i ostvariti i prognoze o inflaciji, za navedeni %-tak ili čak i više.

%-tak rasta bruto plaća bio je veći od %-tka rasta neto plaća za 0,91 %-tnih poena ili za cca 3,64 %-tna poena više na godišnjoj razini.

Očito je, da je prosječna bruto plaća/radnik sa 7.367 kn bruto/mjesec  u š l a   u veću poreznu stopu poreza na dohodak, pa je zbog toga radnik dobio prosječno 0,91 % manju plaću od rasta bruto plaće.

 Rast plaća u razdoblju I-III/2008.g.

Prema objavljenim podacima, bruto plaće u siječnju 2008.g. iznosila je 7.357,00 kn, u veljači, 7.340,00 kn a u ožujku 7.404,00 kn/radnik. Sustavom verižnih indeksa možemo konstatirati da je plaća u veljači iznosila 99,63  plaće u siječnju, a u ožujku 100,87 plaće u veljači, odnosno 100,50  plaće u siječnju mjesecu.

Uspoređujući prosječni iznos plaće za I-III/08. sa iznosom prosječne bruto plaće svih za zadnji kvartal 2007.g. od 7.290,00 kn, dobijemo podatak o rastu plaća 3 mjeseca prema 3 mjeseca od 1,05 %.

Utjecaj povećanja iznosa o.o.o. (osnovni osobni odbitak) sa 1.600,00 na 1.800,00 kn u primjeni od 01.07.2008.g., na iznos prosječne neto plaće

                O.o.o. povećan je temeljem Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na dohodak, NN, 73/08., s primjenom od 01.07.2008.g.

O.o.o. povećan je za 12,50 %. 

                Ako iz iznosa  prosječne bruto plaće svih za razdoblje I-III/08. g.  od 7.367,00 kn izračunamo neto iznos, primjenjujuću novi iznos o.o.o. i to za grad Zagreb – sa prirezom od 18 % - dobijemo neto iznos plaće od 5.590,82 kn.

                Uspoređujući taj iznos sa prosječnim iznosom neto plaće za isto razdoblje od 5.018,00 kn dobijemo %-tak povećanja od 11,41 % ili 1,09 5-tnih poena manje od %-tka povećanja o.o.o.

* * * * *

Podaci o korisnicima mirovina, sa   zaštitnim dodatkom, isplaćene u svibnju 2008.g., prema podacima iz Časopisa: Mjesečno statističko izvješće br. 5/08  koji izdaje Državni zavod za statistiku

 

SKUPINA MIROVINA     BROJ KORISNIKA I % PREMA UKUPNOM BROJU KORISNIKA      PROSJEČNA

MIROVINA

1             2             3

do 500,00 kn      67.860  ili  6,37 % UB*    261,46 kn ili 12,78 % prosjeka, ili cca 0,128 dijela  iznosa prosječne mirovine

   500,01 – 1.000,00 kn    110.328  ili 10,36 % UB   746,31 kn ili 36,50 % prosjeka, ili cca 0,370 dijela iznosa prosječne mirovine

1.000,01 – 1.500,00 kn   142.877  ili 13,42 % UB   1.269,32  kn ili 62,09 % prosjeka, ili cca 0,62 dijela iznosa  prosječne mirovine

1.500,01  – 2.000,00 kn  265.881  ili 24,97 % UB   1.746,60  kn ili 85,43 % prosjeka, ili cca 0,8  dijela iznosa  prosječne mirovine

2.000,01 – 3.000,00 kn   295.087  ili 27,72  % UB  2.440,91 kn ili 19,40 % više od prosjeka, ili cca 1,19puta više od prosjeka

3.000,01 – 4.000,00 kn   124.224  ili 11,66 % UB   3.405,42 kn ili 66,58 % više od prosjeka, ili cca 1,66 puta više od prosjeka

4.000,01  – 5.000,00 kn 38.522  ili 3,61  % UB       4.408,22 kn ili 115,63 % više od prosjeka, ili cca 2,15  puta više od prosjeka

5.000,01 – 6.000,00 kn   12.436  ili 1,16 UB             5.426,94 kn ili 165,46 % više od prosjeka, ili cca 2,65  puta više od prosjeka

6.000,01 – 7.000,00 kn   5.492  ili 0,51 % UB          6.338,71 kn ili 210,07  %  više od prosjeka, ili cca 3,2  puta više od prosjeka

7.000,01 – 8.000,00 kn   1.088 ili 0,08 % UB           7.411,26 kn ili 262,53 % više od prosjeka, ili cca 3,6 puta više od prosjeka

više od  8.000,00 kn        713 ili 0,06 % UB               9.591,57 kn ili 369,19 % više od  prosjeka ili cca 4,7  puta više od prosjeka

UKUPNO UMIROVLJENIKA

na dan 01.05.2008.

*UB= ukupan broj umirovljenika

                1.064.507  = 100 %

Ako usporedimo prosječan broj umirovljenika prema isplati mirovina za svibanj/08. sa prosječnim brojem umirovljenika 2007.g.- 1,110.219, dobijemo indeks od 95,88, s prosječnim brojem za 2006.g. od 1,088,863 dobijemo podatak o  indexu 97,76, odnosno indexu 99,31 za 2005.g. (1.071.869/osiguranika), odnosno indeksu 100,46 za 2004.g. (1.059.542/o), odnosno indexu 101,77 za 2003.g. (1.045.957/o), odnosno  indexu 102,56 za 2002. (1.037.850/o, odnosno indexu 103,74 za 2001. (1,026.055/o).

Iz prikaza je vidljivo da je broj umirovljenika od 2001.g. do zaključno 2004.g. rastao iz godine u godinu, dok je nakon toga počeo padati.

Ako usporedimo broj umirovljenika sa brojem aktivno zaposlenih u RH, prema podatku za 2007.g. od 1,547.523 možemo zaključiti da na svakog 1,45 radno aktivnih dolazi umirovljenik.

Dok se taj podatak ne promijeni, ne može se računati sa povećanjem mirovina. Prema podacima koji se serviraju javnosti, RH nedostaje milijun radnika. To znači da bi odnos cca 2,40 radno aktivnih : 1, bio optimum, da bi se mogao održati mirovinski sustav.

Za mirovine utrošeno je:

2001.g. 22,967 milijardi kn, 2002.g. 23,722 milijardi kn, 2003.g. 24,690 milijardi kn, 2004.g. 26.010 milijardi kn, 2005.g. 27,298 milijardi kn,  2006.g.  28,918  milijardi  kn, 2007.g.   30,518   milijardi    kn

2008.g. – procjena 34 milijarde kn, ako se ostvare prognoze o prosječnom rastu neto plaća svih od cca 12,00 %/godina.

                2.044,28 kn = prosječna mirovina isplaćena za svibanj 2008.g. i veća je od prosječne mirovine isplaćene u ožujku  2007.g. (1.997,81 kn ) za 2,32 %, a za 7,47 % veća od isplaćene u veljači/07. (1.902,01).

Do iznosa prosječne mirovine od 2.044,28 kn/osiguranik/mjesec mirovinu ostvaruje 586.946 umirovljenik ili 55,13 % ukupnog broja umirovljenika.

Iz navedenog možemo zaključiti, u usporedbi s podacima o mirovinama za ožujak/08., da je udio isplaćenih mirovina  sa iznosom prosjeka koji je manji od prosjeka svih sa 602.741 smanjen na 586.946 umirovljenika, koji predstavlja 55,13 % UB ili za 1,61  5-tni poen manje.

To znači, da se je povećao broj umirovljenika sa većom mirovinom u odnosu na prosječnu mirovinu svih.  Uspoređujući skupine, prema rasponu obračunate/isplaćene mirovine za 5/08 : 3/08. ispada da je u skupini od 2.000,00 – 3.000,00 kn isplaćena prosječna mirovina veća za cca 8,00 kn, u skupini od 3.000,00 – 4.000,00 kn veća za 0,17 kn, u skupini od 4.000,00 – 5.000,00 kn veća za cca 3,00 kn, u grupi od 5.000,00 – 6.000,00 kn veća za cca 16,00 kn, u skupini od 6.000,00 – 7.000,00 kn veća za cca 15,00 kn veća, u grupi od 7.000,00 – 8.000,00 kn cca 19,00 kn i u grupi od 8.000,00 i više kn za cca 33,00 kn više.

Mirovinu, od 5.426,94 kn ostvarilo je u RH 12.436 ili 1,16 % ukupnog broja osiguranika. Taj broj ističemo da bismo ga usporedili sa prosječnom neto plaćom svih u RH koja za razdoblje I-III/08. iznosi 5.018 kn. Drugim riječima to znači da je prosječna mirovina isplaćena za 12.436 umirovljenika veća za 8,13 % od prosječne plaće svih za navedeno razdoblje. Prosječnu mirovinu te skupine osiguranika usporedili smo s prosječnom plaćom svih, jer je ta skupina umirovljenika, sa isplaćenim iznosom mirovine  najbliža prosječnom iznosu neto plaće svih.

No, važno je naglasiti da taj iznos mirovine ostvaruje samo cca 1,16 % ukupnog broja.

Napomena: U svotama mirovina uključen je zaštitni dodatak uz mirovinu .

Svote mirovina umanjene su za porez i prirez.

U prosječnu mirovinu uključen je dodatak na mirovinu prema Zakonu, koji je stupio na snagu 07.08.2007.g.

Komentar promjene strukture broja umirovljenika u grupama, razvrstanim prema visini mirovine

Prosječna mirovina izražena u €

Prosječna mirovina isplaćena u svibnju /2008.g. = 281,53 €, u (prosječni tečaj za I-III/08.= 7,2612 kn).

Udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći

Udio prosječne mirovine za svibanj 2008.g. u prosječnoj plaći svih za I-III/2008. g. iznosi 40,73 %, a u prosječnoj plaći svih isplaćenoj za siječanj 2007.g. iznosi   39,80 %

Prosječan iznos mirovine ponovno je isplaćen  preko   2.000,00 kn/umirovljenik

Mirovina za studeni 2007.g. probila je iznos 2.000,00 kn/mirovina i iznosila je 2.000,86 kn/umirovljenik. Nastavno, u svim  prethodnim mjesecima 2007.g. pa i XII/07., kao i I-IV/08. , prosječna mirovina iznosila je  manje od 2.000,00 kn, da bi, kao što smo opisali za V/08. ponovno bila veća od 2.000,00 kn.

PODACI KOJI VAM OMOGUĆAVAJU DA SI SAMI IZRAČUNATE SVOJU MIROVINU

Prikaz prosječne godišnje plaće/radnik u RH, prema podacima HZMO, koju koriste za izračun mirovinske osnovice/osiguranik

                Da biste mogli izračunati svoju buduću mirovinu, npr. u ovoj 2008. g., morate raspolagati sa podacima o  iznosu Vaših neto/bruto plaća iz vremena radnog odnosa, te iznosima osnovice – zakonske ili izabrane više osnovice -  koja Vam je služila za obračun doprinosa i to u kontinuitetu 37 godina.

Podatak o iznosu svojih  plaća/osnovica za 37  godina, znači do 2007.g., možete dobiti u Područnom uredu mirovinskog osiguranja. Godišnje iznose svojih plaća/osnovica uspoređujete sa iznosima plaća svih, prema podacima koje Vam objavljujemo u kontinuitetu od 1970.g. do .2007.g.

GODINA              PROSJEČNA GODIŠNJA PLAĆA/RADNIK U RH, U KN

1970.     1,51

1971.     1,88

1972.     2,21

1973.     2,50

1974.     3,15

1975.     3,89

1976.     4,52

1977.     5,37

1978.     6,52

1979.     7,89

1980.     9,57

1981.     13,00

1982.     16,57

1983.     20,78

1984.     29,64

1985.     52,07

1986.     109,19

1987.     224,12

1988.     617,08

1989.     9.870,98

1990.     57.432,00

1991.     96.540,00

1992.     400.080,00

1993.     6.316,260

1994.     19.260

1995.     26.376

1996.     38.916

1997.     44.016

1998.     49.572

1999.     54.612

2000.     58.428

2001.     60.732

2002.     64.392

2003.     67.476

2004.     71.820

2005.     74.976

2006.     79.608

2007.      84.564

* * * *

Prijelazno razdoblje za izračun prava na starosnu i prijevremenu mirovinu traje do 2009. godine

             još samo za ovu i slijedeću godinu traje prijelazno razdoblje

                Prema odredbama članka 184. Zakona o MO, završetak prijelaznog razdoblja za izračun prosječnog koeficijenta plaće osiguranika/prosječna plaća svih u RH/godina je 2009. g. Te godine i nakon te godine,  vrijednosni bodovi/osiguranik izračunavaju se za 40 uzastopnih godina staža osiguranja.

             u 2008. g. 37 godina  i

             2009. g. 40  godina staža osiguranja.

Uvjet za ostvarenje starosne mirovine je životna dob osiguranika i to 65 godina za muškarca, odnosno 60 za ženu i 15 g. mirovinskog staža.

Konzumirana je mogućnost da osiguranik ostvari starosnu mirovinu u prijelaznom razdoblju do 2009. godine,  prema odredbama članka 178. Zakona, sa 31.12.2007.g.

Također je konzumirano pravo ostvarenja starosne mirovine prema odredbama članka 179. Zakona

                Naime, osiguranik je, iznimno mogao do 31.12.2007.g. ostvariti pravo na starosnu mirovinu u smislu  odredbi članka 30. Zakona, ako  je do tog dana navršio 40 godina mirovinskog staža muškarac, odnosno 35 godina mirovinskog staža žena a navršio je 59 godina i 6 mjeseci života muškarac, odnosno 54 godine i 6 mjeseci života žena

Identično, sa 31.12.2007.g. isteklo je pravo na ostvarenje prijevremene starosne mirovine u smislu članka 182. Zakona    

Objavljena je nova aktualna vrijednost boda za izračun mirovine u primjeni od 01.01.2008. g. i iznosi 54,11 kn/bod  (NN, 26/08.)

Upravno vijeće HZMO-a,  temeljem svojih ovlasti utvrdilo je iznos aktualne vrijednosti boda za izračun mirovine, na osnovi   podataka Državnog zavoda za statistiku o rastu plaća svih u RH u razdoblju VII-XII/07. i rasta potrošačkih  cijena, u odnosu na prethodno razdoblje. Rast aktualne vrijednosti boda je 2,55  % (54,11 kn/52,76 kn/bod).

Aktualna  vrijednost boda utvrđuje se za svako polugodište tako, da se aktualna vrijednost uskladi po stopi koja se dobije kao ½ zbroja stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu i stope promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u RH u prethodnom polugodištu, u odnosu na polugodište koje mu prethodi. 

Dodatak na mirovinu prema ZAKONU O DODATKU NA MIROVINE OSTVARENE PREMA ZAKONU O MIROVINSKOM OSIGURANJU

                Zakon je objavljen u NN, 79/07., dana 30.07.2007.g., a stupio je na snagu 07.08.2007.g.

                Člankom 1. Zakona utvrđeno je pravo osiguranika, koji su ostvarili mirovine od 01.01.1999.g., prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, NN, 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04. i 92/05.  na  d o d a t a k, prema odredbama Zakona .

                Članak 2. Zakona propisuje, da se dodatak na mirovinu utvrđuje zavisno od svote mirovine i godine ostvarivanja prava na mirovinu, te slijedom toga dodatak iznosi:

•             na mirovine ostvarene u 1999.g.  dodatak iznosi 4,0 % od mirovine,

•             u 2000.g. dodatak iznosi 8,4 %,

•             u 2001. g. dodatak iznosi 12,6 %,

•             u 2002.g. dodatak iznosi 16,3 %,

•             u 2003.g. dodatak iznosi 19,0 %,

•             u 2004.g. dodatak iznosi 20,9 %,

•             u 2005.g. dodatak iznosi 22,6 %,

•             u 2006.g. dodatak iznosi 23,8 %,

•             u 2007.g. dodatak iznosi 24,9 %,

•             u 2008.g. dodatak iznosi 25,9 %,

•             u 2009.g. dodatak iznosi 26,4 %,

•             u 2010.g. i slijedećim godinama dodatak iznosi 27,0 % od mirovine.

Osnovicu za izračun dodatka čini mjesečna mirovina/osiguranik određena i usklađena svake godine s novom aktualnom vrijednošću boda.

Dodatak na mirovinu + mirovina ne može biti veća od iznosa najviše mirovine određene prema članku 1. Zakona o najvišoj mirovini

U slučaju ponovnog određivanja mirovine, dodatak na mirovinu ponovno se određuje na novu svotu mirovine

                Odredbom članka 4. stavak 2. Zakona propisana je odredba, kako je navedeno u podnaslovu. Što to konkretno znači? To znači, ako se  umirovljenik ponovno zaposlio, morao je mirovinu staviti u stanje mirovanja (članak 90. Zakona). Ako je proveo na radu u novom zaposlenju najmanje 1 godinu, ima pravo na izračun nove mirovine, pozivom na isti članak, ali stavak 5. Zakona o MO. Kod izračuna nove mirovine, za izračun osnovice,  uzima se razdoblje prema članku 184. Zakona o MO (svake godine za 3 godine više, računajući na 10 godina, propisano za 1999.g., što znači 2009.g. za 40 g.r.s.)..

Dodatak na mirovinu ostvaruje umirovljenik od 01.10.2007.g.

                Odredbom članka 6. stavak 1. Zakona propisano je da se pravo na dodatak na mirovinu ostvaruje od 01.10.2007.g., odnosno od dana ostvarivanja prava na mirovinu, kada je to pravo ostvareno nakon tog datuma.

HZMO po službenoj dužnosti odrediti će dodatak na mirovinu, bez donošenja posebnog rješenja

Značajnije promjene u Zakonu

•             Smanjen je %-tak umanjenja mirovine za prijevremenu starosnu mirovinu, s primjenom od 01.01.2008.g.

                Odredbom članka 2. Zakona izmijenjen je članak 78. Zakona o MO  tako, da se %-tak umanjenja vrijednosnog boda 1, kod  odlaska u  prijevremenu starosnu mirovinu, umjesto 0,34 %/mjesec za manji broj godina života od propisanog broja, što znači 4,08 %/godina utvrđen je novi %-tak od 0,15%/mjesec ili 1,80 %/godina.

                Prema odredbama članka 31. Zakona o MO propisano je, da osiguranik ostvaruje pravo na prijevremenu starosnu mirovinu kada navrši 60 g života i 35 g mirovinskog staža muškarac, odnosno kada navrši 55 g života i 30 g mirovinskog staža žena.

•             Osiguranik koji je ostvario prijevremenu starosnu mirovinu sa relativno velikom %-tkom umanjenja, ostvariti će pravo sa manjim %-tkom od 01.01.2008.g.

Perspektiva povećanja neto iznosa mirovine zbog povećanja o.o.o. od 01.07.2008.g.

                U poglavlju plaća, elaborirali činjenicu povećanja o.o.o., temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, NN, 73/08., u primjeni od 01.07.2008.g. Ta činjenica rezultirati će i povećanjem o.o.o. za umirovljenike od najmanje 1.800,00 do najviše 3.200,00 kn, umjesto 1.600,00 kn, odnosno 3.000,00 kn.

                Znači, sa mirovinom za srpanj, svaki umirovljenik koji ostvaruje mirovinu u većem iznosu od 1.600,00 kn, registrirati će veći isplaćeni iznos zbog činjenice povećanja o.o.o. za 200,00 kn.

 

* * * * *

NOVI PROPISI

Donijet  je Zakon o identifikacijskom broju, NN, 60/08.

Zakon stupa na snagu 01.01. 2009.g.

                Svrha  primjene Zakona

                Odredbom članka 1.  Zakona propisana je svrha primjene Zakona, u smislu, da je povećana nadležnost državnih tijela i ovlaštenih pravnih osoba u provedbi intencija Zakona, a u svrhu povećanja djelotvornosti pravnog sustava.

                Opis identifikacijskog broja

                Prema članku 2. Zakona osobni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: OIB) je oznaka obveznika OIB-a, koju korisnici OIB koriste u službenim evidencijama, u svakodnevnom radu i kod razmjene podataka

                OIB – značenje njegovih znamenaka

                Prema članku 3. Zakona OIB sastoji se od 11 znamenki. Od tog broja, 10 brojeva otpada na slučajno odabrane brojeve. Ti brojevi ne sadrže informaciju/e koje bi se mogle dovesti u svezu s obveznikom OIB, kojem je dodijeljen.  Jedna znamenka predstavlja kontrolni broj.

                OIB – korištenje u međunarodnoj razmjeni

                Prema članku 3. stavak 2. i 3. Zakona propisano je da se OIB koristi i za međunarodnu razmjenu podataka/korisnik.

                Stalnost OIB-a

                OIB, prema članku 4. Zakona je:

1.            jedinstven,

2.            nekazujući (zbog nasumice odabranih 10 brojeva, proizlazi, da OIB ne daje nikakvu informaciju o korisniku – za razliku od JMBG-a),

3.            nepromjenjiv i

4.            neponovljiv.

Obveznici OIB-a

                Prema članku 5. Zakona obveznici OIB-a, kome se OIB određuje i dodjeljuje su:

•             hrvatski državljani,

•             pravne osobe sa sjedištem na području RH,

•             strane fizičke i pravne osobe kod kojih je nastao povod za praćenje na području RH.

Korisnici OIB-a

                Prema članku 5. stavak 1. podstavak 2. Zakona korisnici OIB-a, koji OIB koriste za povezivanje podataka u službenim evidencijama jesu:

•             državna tijela,

•             jedinice lokalne i područne/regionalne samouprave,

•             pravne osobe koje se dijelom financiraju, izravno ili neizravno iz sredstava proračuna ili kojima su osnivači, odnosno jedan od osnivača RH, jedinice lokalne i područne samouprave,

•             pravne osobe kojima su povjerene javne ovlasti.

                Od čega se sastoji službena evidencija?

                Službena evidencija, prema članku 5. stavak 1. podstavak 3. podrazumijeva evidenciju – registar, upisnik, popis, matice i ostale evidencije  - o osobama i o imovini, imovinskim pravima i obvezama koja je ustanovljena posebnim propisom, odnosno općim aktom korisnika broja.

                Nadležno tijelo za primjenu

                Prema članku 5. stavak 1. podstavak 4. Zakona propisano je da je porezno tijelo tijelo državne uprave, tijelo jedinice područne/regionalne samouprave u čijem su djelokrugu poslovi utvrđivanja, nadzora i naplate poreza.

                Korištenje OIB-a

                Prema članku 6. Zakona propisano je, da su obveznici dužni koristiti dodijeljeni im OIB:

1.            na svim prijavama i ostalim podnescima kojima komuniciraju s korisnicima broja,

2.            na ispravama koje koriste u obavljanju poslova svoje djelatnosti – računima, potvrdama i sl. ispravama - ,

3.            u elektroničkom poslovanju i poslovanju platnog prometa,

Pored rečenog, obveznici OIB-a, dužni su koristiti OIB drugog obveznika OIB-a:

•             na računu prema posebnim propisima,

•             u izvješćima, prijavama i obrascima na kojima se navode drugi obveznici broja, a koji se podnose u dostavljanju korisnicima broja.

                Prema članku 7. Zakona propisano je da su korisnici obvezni svoj OIB koristiti za povezivanje podataka u službenim evidencijama u svakodnevnom radu i kod razmjene podataka.

                Nadležno tijelo koje izdaje OIB

                Prema članu 8. to je Ministarstvo financija – Porezna uprava – po službenoj dužnosti i to:

•             hrvatskim državljanima, na temelju podataka iz knjiga rođenih ili knjige državljana,

•             pravnim osobama sa sjedištem u RH na temelju podataka nadležnog tijela o upisu novoosnovane pravne osobe u službenu evidenciju,

•             stranoj osobi na temelju podataka nadležnih tijela.

Potvrda o dodijeljenom OIB-u

                Svaki korisnik OIB-a dobiva od nadležnog tijela za dodjelu, potvrdu o dodijeljenom OIB-u.

                Potvrda iz prethodnog stavka, temeljem članka 9. Zakona služi kao osnova za upis i sve službene evidencije i ima značenje j a v n e isprave.

                Tijelo koje vodi evidencije o OIB-u

                Ministarstvo financija – Porezna uprava temeljem članka 14. Zakona vodi evidencije o OIB-u.

                Evidencija iz prethodnog stavka sadrži:

1.            ime i prezime/naziv osobe i sadrži podatke nužne za identifikaciju osobe na temelju zahtjeva korisnika broja o određenom i dodijeljenom OIB-u preuzetih od nadležnih tijela.

Dostupnost  - uvid u OIB/korisnik

                Ministarstvo financija – Porezna uprava osigurava svim korisnicima, na njihov zahtjev dostupnost podataka o OIB-ima, poštujući propise o zaštiti osobnih podataka.

                Kaznene odredbe

                Novčanom kaznom od 1.000,00 – 10.000,00 kn, temeljem članka 17. Zakona kazniti će se za prekršaj obveznik broj koji ne koristi OIB prema članku 6. Zakona – to znači:

1.            na svim prijavama i podnescima kojima komunicira s korisnicima broja,

2.            na ispravama koje koristi u obavljanju poslova svoje djelatnosti – računima, potvrdama i… i

3.            u elektroničkom poslovanju i poslovima platnog prometa.

Rok za dodjelu identifikacijskog broja

                Određivanje i dodjeljivanje OIB-a, te upis u službene evidencije mora se dovršiti najkasnije do 31.12.2010.g.

                Do tok vremena ostaje u primjeni JMBG, odnosno MB subjekta.

Ovlaštenje za donošenje posebno pravilnika kojim će se propisati postupak određivanja i …OIB-a

                Ministar financija mora u roku od 4 mjeseca računajući od dana stupanja na snagu Zakona, a to je 30.04.2009.g. donijeti poseban Pravilnik kojim će propisati postupak određivanja, dodjele i dostave OIB-a, sadržaj evidencije i  dr.

                Računajući do  vremena primjene OIB-a i članovi Udruge – zdravstveni radnici privatne prakse i zdravstvene ustanove – pravne osobe   m o r a j u   se  pripremiti za njegovu primjenu.

                Što to znači?

                To znači da će se svi primitci fizičke osobe/pravne osobe, pa posredstvom nje i fizičke osobe vlasnika/osnivača pravne osobe  r e g i s t r i r a t i. U primitke ulaze  ostvareni dohodak ili plaća ili ostvarena neto dobit/godina korisnika OIB-a, koje će Porezna uprava kao nadležno tijelo uspoređivati sa njegovim troškovima života, poglavito sa njegovom  mogućnošću kupnje trajnih potrošnih dobara, kao što su npr. stanovi, kuće, automobili, brodovi i sl.

                Za sve kupnje u smislu odredbi prethodnog stavka građanin – državljanin RH, kao i pravna osoba registrirana u RH  m o r a   imati pokriće u stjecanju sredstava (plaće, krediti, nasljedstva, prodaja nekretnine i pokretnih stvari, dividende, neto dohodak i/ili neto dobit, realizirani udjeli u imovini/kapitalu i ….).

                Ove činjenice tražiti će od zdravstvenog radnika privatne prakse  da preispita  visinu svog ostvarenog neto dohotka/godina ili svoje „plaće“, ako je on  zaposlena osoba u zdravstvenoj ustanovi ili u privatnoj praksi – npr. ljekarni, koja je, zbog visine prihoda/godina ušla u kategoriju poreznih obveznika poreza iz dobiti.

                Gore navedene činjenice tražiti će od zdravstvenog radnika privatne prakse da preispita  politiku registracije svih obavljenih usluga u ordinaciji. Gore navedene činjenice tražiti će od njega i obvezu, da svim svojim dobavljačima (npr. zubotehničkim laboratorijima) obavlja plaćanje temeljem računa na njihov žiro-račun. Zašto? Zato što će i on biti pod kontrolom poreznog tijela glede trošenja – kupnje. Ako bi porezni organ kod njega utvrdio  n e s r a z m j e r   između vrijednosti kupljenih dobara i deklariranog neto dohotka (njegove „plaće“), porezno tijelo će „pokucati“ na vrata i zdravstvenog radnika privatne prakse naručitelja protetskog rada, s mogućnošću da  konstatira,  da je naručitelj prikrio  prihod i …. sa svim zakonskim reperkusijama.

                I u prethodnom vremenu informirali smo članove Udruge da je registrirani prihod , drugoj stranci trošak. Kontrolom troškova poslovanja, porezni organ može kontrolirati i prihod druge stranke s aspekta da li je on registriran i …  Ta činjenica doći će do izražaja u sustavu primjene OIB-a.  Netko će primijetiti, takva mogućnost postojala je i prije uvođenja OIB-a. Odgovor je točan, no, nije bilo obveze praćenja i sumiranja podataka na jednom mjestu, a to je porezna uprava, kao što to propisuje članak 6. Zakona.                

* * * * *

Stupio je na snagu Zakon o minimalnoj plaći, NN, 67/08.

                Zakon je objavljen u NN, 67/08. dana 09.06.2008.g. s tim, da stupa na snagu 01.07.2008.g.

                Definicija pojma

                Prema članku 2. Zakona propisano je da minimalnu plaću čini iznos najnižeg iznosa bruto plaće koji pripada radniku za rad u punom radnom vremenu.

Presumpcija, da minimalna plaća za rad u nepunom radnom vremenu (NPRV) može biti srazmjerno manja

                Iščitavajući članak 2. Zakona, nameće se zaključak, da minimalna plaća radnika koji radi s NPRV može biti srazmjerno manja. To npr. znači, ako radnik obavlja poslove 20 sati rada/tjedan, 50 % manja, koji obavlja 30 sati/tjedan  25 % manja itd.

                Minimalna plaća, prema intencijama Zakona izjednačava se sa iznosom najniže osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja.

Razlika između definicije najnižeg iznosa za obračun doprinosa za obvezna osiguranja i definicije minimalne plaće

                Razlika je u tome, što se prema članku 25. stavak 1. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, NN, 147/02. i 177/04. najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa utvrđuje ne propisujući, da se tako utvrđena  osnovica odnosi na plaću za puno radno vrijeme (PRV).

                Zakon o minimalnoj plaći propisuje baš tu činjenicu, tj., da se minimalna plaća obračunava/isplaćuje za rad u PRV.

Do sada je poslodavac obračunavao doprinose/porez i prirez na plaću radnika u iznosu najniže osnovice, nezavisno, što bi radnik prema Pravilniku/kolektivnom ugovoru ili ugovoru o radu trebao ostvariti plaću u manjem iznosu, ako se nije opredijelio da radi dvostruki obračun

Zašto je došlo do promjena?

                Odgovor je zato, što je promijenjen mirovinski sustav po kojem, radnik koji obavlja poslove s NPRV ostvaruje pravo na mirovinu prema pravnim pravilima koja su propisana za rad s PRV. Znači, bitne su 2 činjenice – 1. godine života radnika osiguranika i 2. – uplate doprinosa.

                Visina minimalne plaće

                Prema članku 4. Zakona minimalna plaća za razdoblje 01.07.2008 – 31. 05. 2009.g. iznosi 2.747,00 kn, ili 39 % prosječne mjesečne bruto plaće u prethodnoj godini u RH, prema podacima DZS.

                Visina minimalne plaće utvrđuje se jedanput godišnje, a veže se uz realan rast BDP-a iz prethodne godine, prema objavi DZS-a.

                Za razdoblje 01.06. 2009 – 31.05. 2010.g., te za svako slijedeće jednogodišnje razdoblje, visina minimalne plaće usklađivati će se s realnim rastom PDP- za prethodnu godinu, tj. za %-tak realnog rasta BDP-a u prethodnoj godini.

                Novčane kazne

                Novčanom kaznom u iznosu od 60.000,00 – 100.000,00 kn kazniti će se za prekršaj poslodavac, pravna osoba ako u propisanim rokovima ne isplati minimalnu plaću prema Zakonu, a od 7.000,00 – 10.000,00 kn poslodavac – fizička osoba.

Objavljen je Zakon o izmjeni Zakona o porezu na dohodak, NN, 73/08.

*pripremio Ante Gabrilo, dipl.oecc.*

                Zakon je objavljen u NN, 73/08., a stupa na snagu 01.07.2008.g.

                Člankom 1. Zakona o izmjeni Zakona promijenjen je članak 36. stavak 1. Zakona koji propisuje da se rezidentima ukupni iznos ostvarenog dohotka umanjuje za o.o.o. u visini 1.600,00 kn za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez, a umirovljenicima u visini ukupne mirovine ostvarene u poreznom razdoblju najmanje  1.600,00 kn a najviše do 3.000,00 kn/mjesec.

                Iznosi iz prethodnog stavka, temeljem članka 1. Zakona o izmjeni Zakona promijenjeni su i iznose 1.800,00 kn, odnosno 1.800,00 do 3.200,00 za umirovljenika.

Promjena visine o.o.o. ima odraza i na promjenu visine porezne osnovice za primjenu poreznih stopa

                Prema članku 8. Zakona o porezu na dohodak, kojim su propisane porezne stope, primjena pojedine stope veže se za poreznu osnovicu. Poreznu osnovicu čini iznos o.o.o. iz članka 36. Zakona x faktor 2, 5, odnosno 14.

                Slijedom toga, jer je promijenjen iznos o.o.o., u buduće, porezna stopa „pokrivati“ će“osnovicu u rasponu kako slijedi:

1.            15 %      do dvostrukog iznosa o.o.o. ili 3.600,00 kn,

2.            25 % na razliku porezne osnovice između dvostrukog i peterostrukog iznosa o.o.o., to znači, od 3.600,00 kn do 9.000,00 kn,

3.            35 % na razliku porezne osnovice između peterostrukog i četrnaesterostrukog o.o.o., to znači od 9.000,00 do 25.200,00 kn  i

4.            45 % na poreznu osnovicu iznad četrnaesterostrukog iznosa o.o.o. ili preko 25.200,00 kn.

Novi iznos o.o.o. uvjetuje i njegovo povećanje:

•             za 0,5 o.o.o. , za uzdržavane članove uže obitelji te bračnog druga za kojeg plaća alimentaciju, to znači 2.700,00 kn,

•             za uzdržavanu djecu:

-              0,5 o.o.o.  za 1. dijete, ili + 900,00 kn

-              0,7 o.o.o.  za 2. dijete ili  + 1.260,00 kn,

-              1,0 o.o.o.  za 3. dijete ili + 1.800,00 kn,

-              1,4 o.o.o.  za 4. dijete ili + 2.520,00 kn,

-              1,9 o.o.o.  za 5. dijete ili + 3.420,00 kn,

-              a za svako daljnje dijete progresivno se povećava za 0,6, 0,7, 0,8, 0,9, 1,0 …više u odnosu prema faktoru o.o.o. za prethodno dijete.,

•             0,3 o.o.o. za poreznog obveznika svakog uzdržavanog člana uže obitelji, ako su osobe s invaliditetom ili 540,00 kn,

•             1,0 o.o.o. za poreznog obveznika, ako su osobe kojima  su rješenjem temeljem posebnim propisa utvrđena invalidnost po jednoj osnovi 100 %, to znači + 1.800,00 kn,

O.o.o. za umirovljenika

Umirovljenik ima pravo koristiti o.o.o.:

-              u  iznosu mirovine, a

-              najmanje u iznosu od 1.800,00 kn, odnosno,

-              najviše u iznosu 3.200,00 kn.

                Umirovljenik ima pravo na povećanje svog o.o.o. i za uzdržavanog člana uže obitelji, dijete i za invalidnost, kako je opisano za poreznog obveznika poreza iz dohotka, odnosno plaće.

                Što to u praksi znači, prikazati ćemo na primjeru plaće radnika na radu u gradu Zgb, koji ima bruto plaću u visini prosječne bruto plaće/radnik u RH, za razdoblje I-III/08., a to je iznos od 7.367,00 kn.

I.             varijanta, sa važećim iznosom o.o.o. od 1.600,00 kn, radnik bi ostvario neto plaću u iznosu od 5.004,59 kn/mjesec (7.367,00 – 20 % za MO = 1.473,40 kn, što daje 5.893,60 kn bruto dohodak – 1.600,00 kn, što daje 4.293,60 kn = osnovica za obračun poreza/prireza x propisane stope = 888,83 kn, što daje neto iznos od 5.004,59 kn/mjesec).

II.            varijanta, sa iznosom o.o.o. od 1.800,00 kn/radnik, radnik bi ostvario neto plaću  u iznosu od 5.110,79 kn.

                Razlika između jedne i druge varijante glede visine neto plaće je cca 106,20 kn razlike ili 2,12  % više, dok je o.o.o. povećan za 12,5 % . No, o.o.o. u odnosu na ukupni iznos plaće čini samo 24,43 % ukupnog iznosa ili cca ¼ ukupne bruto plaće. To znači, da bi se 12,5 % realno trebao ocjenjivati u odnosu na 4 puta veći %-tak  povećanja neto plaće. U tom slučaju efekti povećanja o.o.o. bili bi smanjeni samo za cca 2 %-tna poena.

PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA U PRIVATNOJ PRAKSI HRVATSKE (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor)

Aktualno!

ZBOG ČINJENICE MEĐUZAVISNOSTI KORIŠTENJA GO/GODINA I ČINJENICE STATUSA ZDRAVSTVENOG RADNIKA PRIVATNE PRAKSE, koji je uključen u Mrežu, zbog obveze osiguranja kontinuiteta obavljanja djelatnosti, o b j a v l j u j e m o

UGOVOR O MEĐUSOBNOJ ZAMJENI ZA VRIJEME ODSUTNOSTI, U SMISLU ČLANKA 148. ZAKONA O  ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

Model ugovora

Na osnovi odredbi članka 148. i 196. stavak 1. podstavak 4.  Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("NN", br. 121/03.), s t r a n k e

ORDINACIJA OPĆE MEDICINE A. V., dr. med., N. G., Strossmayerova

i

ORDINACIJA OPĆE MEDICINE E. G., dr. med., N.G., Strossmayerova

z a k l j u č u j u

U G O V O R

o međusobnoj zamjeni za vrijeme

odsutnosti  dr. med. ili privremene obustave

rada ordinacije opće medicine

                Uvodne napomene

Članak 1.

                Polazeći od činjenice da doktor privatne prakse, ugovorni doktor za opću medicinu obavlja djelatnost kao izabrani doktor opće medicine i da  mora u slučaju odsutnosti ili privremene obustave rada osigurati svojim osiguranicima zamjenu, pod prijetnjom sankcija za prekršaj, u smislu članka 196. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (u daljnjem tekstu: Zakon), to stranke, kolege iste struke zaključuju ovaj Ugovor o međusobnoj zamjeni za vrijeme  odsutnosti dr. med. ili privremene obustave rada ordinacije opće medicine (u daljnjem tekstu: Ugovor), kako bi osigurali kontinuitet pružanja registrirane  zdravstvene zaštite i spriječili međusobnu odgovornost za prekršaj.

                Predmet Ugovora

Članak 2.

                Zdravstvenu zaštitu iz prethodne stavke, ordinacija  1. obavljati će za osiguranike, koji su izabrali vlasnika ordinacije  2. za svog izabranog doktora opće medicine u slučaju njegove odsutnosti ili privremene obustave rada, kao što su: godišnji odmori, bolovanja, stručna usavršavanja i dr.

                Ordinacija 2. obavljati će iste poslove za osiguranike, koji su  u ugovornom odnosu sa vlasnikom ordinacije 1., sa istom svrhom,  zbog uzajamnosti i reciprociteta.

                Za vrijeme kada ordinacija  1. zamjenjuje ordinaciju  2. i obratno, pružati će usluge osiguranicima, isključivo za  sanaciju hitnih stanja, bolesti .

                Naknada za rad/zamjene

Članak 3.

                Za izvršenje odredbi ovog ugovora, stranke ugovaraju pravo na naknadu, po cijeni, koja je u apsolutnom iznosu jednaka za istu vrstu usluge.

                Ordinacija 1., odnosno ordinacija  2. fakturira izvršeni rad  po ovom ugovoru drugoj stranci, nakon prethodno dogovorenih cijena, u roku od 10 dana, računajući od proteka mjeseca u kojem su obavljene usluge.

                Stranke su suglasne da će obaviti plaćanje na žiro račun ordinacije  koja je izvršila  uslugu u roku od 5 dana računajući od dana dostave računa.

Alternativa obvezi plaćanja naknade

Članak 4.

                Umjesto plaćanja za obavljene usluge, kako je navedeno u prethodnom članku, stranke mogu konzumirati odredbe ovog Ugovora bez međusobnog plaćanja.

Ako postupe na način iz prethodnog stavka, stranke na načelima reciprociteta obavljaju usluge jedna za drugu, bez prava na naknadu. 

Načelo reciprociteta iz prethodnog stavka pretpostavlja po prilici jednaki obim određene vrste usluga ili jednaki obim različite vrste usluga, mjereno jednakom vrijednošću.

                Reciprocitet iz prethodnog stavka pretpostavlja da će ordinacije  zamjenjivati jedna drugu za isti broj dana i to za svaki osnov, po prilici za isti  obim rada. Isti obim rada pretpostavlja samo sanaciju hitnih slučajeva, jer je prethodno, prije obustave rada ordinacije za osnove iz članka 1. ovog ugovora, ordinacija zbrinula svoje bolesnike kojima je liječenje bilo  u tijeku.

                Obveze stranaka

Članak 5.

                Za izvršenje odredbi ovog Ugovora stranke se obvezuju:

1.            obavijestiti suprotnu stranku o činjenici obustave rada u pravilu najmanje 10 dana prije realizacije,

2.            potrebne zamjene, odnosno nastupa okolnosti koje uvjetuju zamjenu (obostrana obveza),

3.            obavijestiti svoje osiguranike, koji su vlasnika  ordinacije, koji namjerava pristupiti realizaciji ovog ugovora,  izabrali za izabranog doktora opće medicine o činjenici obustave rada usmenim kontaktom i isticanjem obavijesti na vratima ordinacije ili na drugi prikladni način (obostrana obveza),

4.            opskrbiti svoje osiguranike koji su u fazi liječenja lijekovima, po vrsti i količini, koji će zadovoljiti njihove potrebe prema protokolu ordinirane - usmjerene terapije (obostrana obveza),

5.            opskrbiti vlasnika  ordinacije koja nastavlja sa radom sa dovoljnom količinom bianco recepata i uputnica za specijalističku obradu, za osiguranike koji su izabrali vlasnika ordinacije, koja je obustavila rad za osnove iz članka 1. ovog ugovora  za svog izabranog doktora, za nastavak liječenja, u slučaju nastupa opisanih  okolnosti prema odredbama ovog ugovora.

6.            vratiti ordinaciji  koju je ordinacija zamjenjivala sve neutrošene bianco recepte i uputnice u roku od 5 dana računajući od dana povratka na rad u ordinaciju (obostrana obveza.),

7.            podnijeti izvješće o obavljenim uslugama ordinaciji koju je druga ordinacija zamjenjivala, na način i prema metodologiji, kako je primjereno vođenju evidencija u oblasti zdravstva za  ordinaciju opće medicine- obiteljskog liječnika (obostrana obveza).

Vrijeme valjanosti ovog Ugovora

Članak 6.

                Ovaj ugovor stranke zaključuju na neodređeno vrijeme.

                Stranke zadržavaju pravo raskida ovog ugovora u bilo koje vrijeme, uz uvjet prethodne obavijesti, najmanje 3 mjeseca prije roka raskida.

                Prijelazne i završne odredbe

Članak 7.

                Stranke su suglasne da će sva sporna pitanja proizišla iz izvršenja odredbi ovog ugovora nastojati riješiti sporazumno, a u slučaju nemogućnosti ugovaraju nadležnost suda u Zagrebu.

                Ovaj Ugovor sastavljen je u 4 istovjetna primjerka, za svaku stranku po 2.

                Ovaj Ugovor stranke su pročitale, pa ga u znak suglasnosti vlastoručno potpisuju.

                Ovaj Ugovor stupa na snagu i primjenjuje se danom potpisa.

U _______, 01.06.200__.g.

 

Ordinacija                Ordinacija

opće med.               opće med.

A.V., dr. med.   E.G., dr. med.

- - - - -

RASPORED KORIŠTENJA GO/08., PREMA PARAMETRIMA, KAKO JE PREZENTIRANO ČLANOVIMA U ČASOPISU PP, br. 2/08.

Vrijeme donošenja Rasporeda  godišnjih odmora za 2008.g.

                Člankom 56. ZOR-a i člankom 60. Kolektivnog ugovora propisano je, da poslodavac donosi raspored korištenja godišnjih odmora za svoje radnike najmanje 15 dana prije korištenja godišnjeg odmora.

Prekršaj na strani poslodavca, ako ne donese raspored korištenja GO 

                Odredbom članka 247. ZOR-a propisana je novčana kazna za poslodavca fizičku osobu od 4.000,00 – 6.000,00 kn, ako ne donese raspored godišnjih odmora.

                Na okolnost, da li ste ili ne donijeli raspored korištenja GO kontrolira Vas državni inspektor rada.

Modeli Rasporeda korištenja GO

a)  ZA LJEKARNU 

_______________________

(naziv i sjedište rada  poslodavca)

Zagreb, 24.06.2008..g.

Ur.br. ___/2008.

                Na osnovi odredbi članka 60. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske, NN, 127/06. i 122/07., respektirajući odredbe članka 56. Zakona o radu – pročišćeni tekst NN, 137/04. i odredbi Plana korištenja godišnjih odmora Radnika Ljekarne  za 2008. g. od 24.06.2008.,  u t v r đ u j e m 

RASPORED

korištenja godišnjih odmora Radnika LJEKARNE  za 2008.g.

Točka 1.

                Broj radnih dana (r. d.) godišnjeg odmora (GO) za 2008. godinu, kako je utvrđeno u Odluci Poslodavca iz uvoda ovog Rasporeda, Radnik Poslodavca koristiti će u vremenu, kako slijedi:

Red broj             

Ime i prezime Radnika

Ljekarne              Broj r. d.  iz Plana             Raspored korištenja, s tim, da broj Radnika/mjesec korištenja odgovara izvršavanju programa rada Ljekarne

                                               I. dio  u vremenu             II. dio u vremenu

                                               od – do                od – do

1             2             3             4             5

1.            X1,  ph. tehn.    30           __.08 – __. 08. 2008.     

 14 r. d. -   po dogovoru

2.            X2, ph. tehn.     23           __.07 – __. 07.2008.       14 r. d. - po dogovoru

3.            X, spremačica    30           __. 07. – __.07.2008.     18 r.d. – po dogovoru

4.            X1 mr.ph.            23           __.08 – __. 08.2008.       1 r.d. – po dogovoru

5.            X2, mr.ph.          23           __. 07 – __.08.2008.       17 r.d. – po dogovoru

Točka 2.

Raspored korištenja godišnjeg odmora, prema oznakama vremenskog trajanja/mjesec, mora zadovoljiti potrebe svladavanja programa rada/mjesec Poslodavca tj., da je  u mjesecu  VII/2008. na radnom mjestu nazočno najmanje 2 Radnika Poslodavca farmaceutske struke, kao i u  VIII/2008. g. 2 Radnika iste struke (mr. ph i /ili farmaceutski tehničar).

Broj potrebnih Radnika/mjesec/2008. godina u vrijeme korištenja GO stvar je procjene i iskustva Poslodavca glede potreba za zadovoljenje traženja za uslugama iz djelatnosti Poslodavca od strane korisnika, prema uvjetima tržišta zdravstvenih usluga.

Radnici Poslodavca koristiti će za 2008.g. ukupno 129   r. d. GO, ili prosječno cca 25,8 r. d. Od navedenog broja, Radnici će u 2008.g. koristiti, prema Rasporedu kako je navedeno u koloni 4, ukupno 65  r. d. ili prosječno 13  r. d., dok će 64  r. d. koristiti u 2008.g. ili do 30.06.2009.g., sve prema uvjetima tržišta, tj. zbog obveze obavljanja djelatnosti u kontinuitetu, kako je propisano Pravilnikom o radu zdravstvenih ustanova koje imaju sklopljen ugovor sa HZZO-om, tj. od 7,00 do 20,00 sati od ponedjeljka do petka, a od 7,30 – 15,00 sati subotom.

Pored rečenog, glede dnevnog i tjednog rasporeda rada radnika u Ljekarni, uz navedene  činjenice, za raspored korištenja GO radnika relevantna je i činjenica obveznosti  rada mr.ph. i farm. tehničara u timu, zbog primjene članka 19. Zakona o ljekarništvu, NN, 121/03., tj. da farm. tehničar može raditi u ljekarničkoj djelatnosti samo uz prisustvo mr.ph., u skladu s opsegom rada za farm. tehničare (ne smije izdavati lijekove na Rp, lijekove koji sadrže opojne droge, niti izgrađivati magistralne pripravke koji sadrže tvari jakog ili vrlo jakog djelovanja).

Točka  3.

U radne dane GO/Radnik uračunava se i subota, bez obzira da li je rad Poslodavac   organizirao sa 5 radnih dana/tjedan ili 6 radnih dana/tjedan, sukladno članku 55. Kolektivnog ugovora.

Točka  4.

                 Radnici Poslodavca  koriste godišnji odmor/06 iz prethodne točke na osnovi posebnog  rješenja Poslodavca., koje izdaje voditelj Ljekarne.

Točka  5.

                Ovaj Raspored korištenja GO  za 2008. g.  donijet  je prije početka  korištenja GO Radnika, poštujući propisani  minimalni rok za  njegovo donošenje  iz članka  60. stavak 1.  Kolektivnog ugovora  iz uvoda ovog Rasporeda

Točka 6.

                Ovaj Raspored  stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se od 01.07.2008. godine.

                Ovaj Raspored  utvrđen je respektirajući mogućnost njegove realizacije u odnosu na  program rada  Poslodavca  i uvjet, da u svako vrijeme Poslodavac  zadovolji potrebe potencijalnih korisnika usluga Poslodavca, prema potrebi – mogućnostima, koje implicite propisuje Pravilnik o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama, koje imaju sklopljen ugovor sa HZZO-om, NN, 87/02. i 9/03. (članak 10.a. Pravilnika uvjetuje raspored rada Ljekarni, u kontinuitetu, pa i subotom).

                Zbog kauzalne povezanosti djelatnosti Poslodavca  i uspostavljenog povjerenja na relaciji Poslodavac – korisnici usluga za obavljanje usluga prema potrebama korisnika, znači za njegove ad hoc potrebe, svoju djelatnost Poslodavac planira  i glede korištenja GO za 2008. g.  bez prekida kontinuiteta.

                U prethodnom postupku donošenja Rasporeda , Poslodavac je konzultirao Radnike, pa je Raspored  u pravilu i produkt njihovih želja. Zbog toga je Raspored korištenja GO, kako je navedeno u točki 2. ovog Rasporeda primjeren potrebama Poslodavca i željama Radnika.

U   Zagrebu,  ___. 06. 2008.g                                                                     Za Poslodavca:

                                               Voditelj Ljekarne                           

1. Radnicima

2. Oglasna ploča

- - - - -

b) ZA ORDINACIJU OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE

_______________________

(naziv i sjedište rada  poslodavca)

Zagreb, 24.06.2008..g.

Ur.br. ___/2008.

                Na osnovi odredbi članka 60. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske, NN, 127/06. i 122/07., respektirajući odredbe članka 56. Zakona o radu – pročišćeni tekst NN, 137/04. i odredbi Plana korištenja godišnjih odmora Radnika Ordinacije  za 2008. g. od 24.06.2008.,  u t v r đ u j e m  

RASPORED

korištenja godišnjih odmora Radnika ORDINACIJE za 2008.g.

Točka 1.

                Broj radnih dana (r. d.) godišnjeg odmora (GO) za 2008. godinu, kako je utvrđeno u Odluci Poslodavca iz uvoda ovog Rasporeda, Radnik Poslodavca koristiti će u vremenu, kako slijedi:

Red broj              Ime i prezime radnika Ordinacije             Broj r. d.  iz Plana (npr.)                Raspored korištenja, s tim, da broj Radnika/mjesec korištenja odgovara izvršavanju programa rada Ordinacije

                                               I. dio  u vremenu             II. dio u vremenu

                                               od – do                od – do

1             2             3             4             5

1.            X, m.s.                  23           ___.08 – ___. 08. 2008.                14 r. d. -   po dogovoru

 

Točka 2.

Raspored korištenja godišnjeg odmora, prema oznakama vremenskog trajanja/mjesec, mora zadovoljiti potrebe svladavanja programa rada/mjesec Poslodavca, u odnosu na ostale poslodavce – zakupce u DZ tj., da   u mjesecu korištenja GO radnika, tj.  VIII/2008., djelatnost Poslodavca obavlja najmanje ¼ ordinacija  iste djelatnosti.

Broj potrebnih  ordinacija /poslodavaca u mjesecu korištenja GO radnika poslodavca iz prethodnog stavka, zavisi od ukupnog broja osiguranika na području DZ-a, o kojima skrbe doktori opće/obiteljske medicine i DZ, pa relativna brojka ¼ ukupnog broja varira, od područja do područja, koje „pokriva“ određeni  DZ.

Raspored  korištenja GO radnika, kako je navedeno u stavku 1. zavisi i od dogovora između Poslodavca i drugog poslodavca iste struke, koji se međusobno zamjenjuju, temeljem Ugovora koji je objavljen na stranicama ovog Časopisa, da bi osiguranicima o kojima skrbi Poslodavac osigurali kontinuitet pružanja zdravstvene zaštite bez prekida.

Točka  3.

U radne dane GO/Radnik uračunava se i subota, bez obzira da li je rad Poslodavac   organizirao sa 5 radnih dana/tjedan ili 6 radnih dana/tjedan, sukladno članku 55. Kolektivnog ugovora.

Točka  4.

                 Radnik  Poslodavca  koristi godišnji odmor/08 iz prethodne točke na osnovi posebnog  rješenja Poslodavca.

Točka  5.

                Ovaj Raspored korištenja GO  za 2008. g.  donijet  je prije početka  korištenja GO Radnika, poštujući propisani  minimalni rok za  njegovo donošenje  iz članka  60. stavak 1.  Kolektivnog ugovora  iz uvoda ovog Rasporeda.

Točka 6.

                Ovaj Raspored  stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se od 01.07.2008. godine.

                Ovaj Raspored  utvrđen je respektirajući mogućnost njegove realizacije u odnosu na  program rada  Poslodavca  i uvjet, da u svako vrijeme Poslodavac  zadovolji potrebe potencijalnih korisnika usluga Poslodavca, prema potrebi – mogućnostima, koje implicite propisuje Pravilnik o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama, koje imaju sklopljen ugovor sa HZZO-om, NN, 87/02. i 9/03. (članak 10. Pravilnika uvjetuje raspored rada u kontinuitetu, pa i subotom).

                Zbog kauzalne povezanosti djelatnosti Poslodavca  i uspostavljenog povjerenja na relaciji Poslodavac – korisnici usluga za obavljanje usluga prema potrebama korisnika, znači za njegove ad hoc potrebe, svoju djelatnost Poslodavac planira  i glede korištenja GO za 2008. g.  bez prekida kontinuiteta, radom kolege iste struke i istog statusa za osiguranike o kojima skrbi Poslodavac, temeljem posebnog ugovora.

                U prethodnom postupku donošenja Rasporeda, Poslodavac je konzultirao Radnika, pa je Raspored  u pravilu i produkt njegove  želje. Zbog toga je Raspored korištenja GO, kako je navedeno u točki 2. ovog Rasporeda primjeren potrebama Poslodavca i želji Radnika.

U   Zagrebu,  24. 06. 2008.g        

                                               Za Poslodavca:

                Radniku

- - - - - -

c) ZA DOKTORA STOMATOLOGIJE

_______________________

(naziv i sjedište rada  poslodavca)

Zagreb, 24.06.2008..g.

Ur.br. ___/2008.

                Na osnovi odredbi članka 60. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske, NN, 127/06. i 122/07., respektirajući odredbe članka 56. Zakona o radu – pročišćeni tekst NN, 137/04. i odredbi Plana korištenja godišnjih odmora Radnika  za 2008. g. od 24.06.2008.,  u t v r đ u j e m  

RASPORED

korištenja godišnjeg odmora Radnika  za 2008.g.

Točka 1.

                Broj radnih dana (r. d.) godišnjeg odmora (GO) za 2008. godinu, kako je utvrđeno u Odluci Poslodavca iz uvoda ovog Rasporeda, Radnik Poslodavca koristiti će u vremenu, kako slijedi:

Red broj              Ime i prezime Radnika

Poslodavca         Broj r. d.  iz Plana (npr.)                Raspored korištenja, s tim, da broj Radnika/mjesec korištenja odgovara izvršavanju programa rada Poslodavca

                                               I. dio  u vremenu             II. dio u vremenu

                                               od – do                od – do

1             2             3             4             5

1.            X, stom. asistent             23           ___.08 – ___. 08. 2008.                14 r. d. -   po dogovoru

Točka 2.

Raspored korištenja godišnjeg odmora, prema oznakama vremenskog trajanja/mjesec, mora zadovoljiti potrebe svladavanja programa rada/mjesec Poslodavca, u odnosu na ostale poslodavce – zakupce u DZ tj., da   u mjesecu korištenja GO radnika, tj.  VIII/2008., djelatnost Poslodavca obavlja najmanje ¼  ordinacija iste djelatnosti.

Broj potrebnih  ordinacija/poslodavaca u mjesecu korištenja GO radnika poslodavca iz prethodnog stavka, zavisi od ukupnog broja osiguranika na području DZ-a, o kojima skrbe doktori stomatologije i DZ, pa relativna brojka ¼ ukupnog broja varira, od područja do područja, koje „pokriva“ određeni  DZ.

Raspored  korištenja GO radnika, kako je navedeno u stavku 1. zavisi i od dogovora između Poslodavca i drugog poslodavca iste struke, koji se međusobno zamjenjuju, temeljem sklopljenog Ugovora, koji je objavljen na stranicama ovog Časopisa, da bi osiguranicima o kojima skrbi Poslodavac osigurao kontinuitet pružanja zdravstvene zaštite bez prekida.

Točka  3.

U radne dane GO/Radnik uračunava se i subota, bez obzira da li je rad Poslodavac   organizirao sa 5 radnih dana/tjedan ili 6 radnih dana/tjedan, sukladno članku 55. Kolektivnog ugovora.

Točka  4.

                 Radnik  Poslodavca  koristi godišnji odmor/08 iz prethodne točke na osnovi posebnog  rješenja Poslodavca.

Točka  5.

                Ovaj Raspored korištenja GO  za 2008. g.  donijet  je prije početka  korištenja GO Radnika, poštujući propisani  minimalni rok za  njegovo donošenje  iz članka  60. stavak 1.  Kolektivnog ugovora  iz uvoda ovog Rasporeda

Točka 6.

                Ovaj Raspored  stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se od 01.07.2008. godine.

                Ovaj Raspored  utvrđen je respektirajući mogućnost njegove realizacije u odnosu na  program rada  Poslodavca  i uvjet, da u svako vrijeme Poslodavac  zadovolji potrebe potencijalnih korisnika usluga Poslodavca, prema potrebi – mogućnostima, koje implicite propisuje Pravilnik o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama, koje imaju sklopljen ugovor sa HZZO-om, NN, 87/02. i 9/03. (članak 10. Pravilnika uvjetuje raspored rada, u kontinuitetu, pa i subotom).

                Zbog kauzalne povezanosti djelatnosti Poslodavca  i uspostavljenog povjerenja na relaciji Poslodavac – korisnici usluga za obavljanje usluga prema potrebama korisnika, znači za njegove ad hoc potrebe, svoju djelatnost Poslodavac planira  i glede korištenja GO za 2008. g.  bez prekida kontinuiteta, radom kolege iste struke i istog statusa za osiguranike o kojima skrbi Poslodavac, temeljem posebnog ugovora.

                U prethodnom postupku donošenja Rasporeda, Poslodavac je konzultirao Radnika, pa je Raspored  u pravilu i produkt njegove  želje. Zbog toga je Raspored korištenja GO, kako je navedeno u točki 2. ovog Rasporeda primjeren potrebama Poslodavca i želji Radnika.

U   Zagrebu,  24. 06. 2008.g

Dostavljeno:                     Za Poslodavca

- Radniku                            _____________

- - - - -

d) ZA MBL

____________________

(naziv i sjedište rada  poslodavca)

Zagreb, 24.06.2008..g.

Ur.br. ___/2008.

                Na osnovi odredbi članka 60. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske, NN, 127/06. i 122/07., respektirajući odredbe članka 56. Zakona o radu – pročišćeni tekst NN, 137/04. i odredbi Plana korištenja godišnjih odmora Radnika MBL-a  za 2008. g. od 24.06.2008.,  u t v r đ u j e m    

RASPORED

korištenja godišnjih odmora Radnika MBL-a  za 2008.g.

Točka 1.

                Broj radnih dana (r. d.) godišnjeg odmora (GO) za 2008. godinu, kako je utvrđeno u Odluci Poslodavca iz uvoda ovog Rasporeda, Radnici MBL-a koristiti će u vremenu, kako slijedi:

Red broj              Ime i prezime Radnika

MBL-a   Broj r. d.  iz Plana             Raspored korištenja, s tim, da broj Radnika/mjesec korištenja odgovara izvršavanju programa rada MBL-a

                                               I. dio  u vremenu             II. dio u vremenu

                                               od – do                od – do

1             2             3             4             5

1.            X1,  zdrav.tehničar lab.smjera, SSS         23           ___.08 – ___. 08. 2008.                11  r. d. -   po dogovoru

2.            X2, zdrav. tehničar lab. smjera, SSS        23           ___.07 – ___. 07.2008.                 11 r. d. - po dogovoru

3.            X, ing. lab. dijagnostike, VŠS      23           ___. 07. – __.07.2008.   11 r.d. – po dogovoru

4.            X, spremačica, PKV         23           ___.08 – __. 08.2008.    11 r.d. – po dogovoru

Točka 2.

                Raspored korištenja godišnjeg odmora, prema oznakama vremenskog trajanja/mjesec, mora zadovoljiti potrebe svladavanja programa rada/mjesec Poslodavca tj., da je  u mjesecu  korištenja GO/2008. na radnom mjestu bude  nazočno najmanje ½  Radnika Poslodavca laboratorijske  struke, (dipl. ing. med.biokemije i lab.tehničar VŠS ili SSS)

                .Broj potrebnih Radnika/mjesec/2008. godina u vrijeme korištenja GO stvar je procjene i iskustva Poslodavca glede potreba za zadovoljenje traženja za uslugama iz djelatnosti Poslodavca od strane korisnika, prema uvjetima tržišta zdravstvenih usluga.

                 Radnici Poslodavca koristiti će za 2008.g. ukupno ____   r. d. GO, ili prosječno cca ____r. d. Od navedenog broja, Radnici će u 2008.g. koristiti, prema Rasporedu kako je navedeno u koloni 4, ukupno ____ r. d. ili prosječno ____  r. d., dok će _____ r. d. koristiti u 2008.g. ili do 30.06.2009.g., sve prema uvjetima tržišta, tj. zbog obveze obavljanja djelatnosti u kontinuitetu, kako je propisano Pravilnikom o radu zdravstvenih ustanova koje imaju sklopljen ugovor sa HZZO-om, prilagođavajući raspored svog rada doktorima medicine, koji obavljaju djelatnost primarne zdravstvene zaštite, pa i subotom, zbog primjene članka 5. Pravilnika (najmanje ¼ ukupnog broja ordinacija svake pojedine struke primarne zz).

                Zamjenu za nositelja djelatnosti MBL-a – Poslodavca, kada koristi slobodne dane za svrhe – identično svrsi korištenja GO – Poslodavac  osigurava zamjenu ugovorom sa MBL-om iste djelatnosti u smislu Zakona ili, koristeći institut radnog odnosa na određeno vrijeme, ili rada temeljem ugovora o djelu, kao supsidijarne norme radnog prava.

Točka  3.

U radne dane GO/Radnik uračunava se i subota, bez obzira da li je rad Poslodavac   organizirao sa 5 radnih dana/tjedan ili 6 radnih dana/tjedan, sukladno članku 55. Kolektivnog ugovora.

Točka  4.

                 Radnici Poslodavca  koriste godišnji odmor/08 iz prethodne točke na osnovi posebnog  rješenja Poslodavca, koje izdaje voditelj MBL-a

Točka  5.

                Ovaj Raspored korištenja GO  za 2008. g.  donijet  je prije početka  korištenja GO Radnika, poštujući propisani  minimalni rok za  njegovo donošenje  iz članka  60. stavak 1.  Kolektivnog ugovora  iz uvoda ovog Rasporeda

Točka 6.

                Ovaj Raspored  stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se od 01.07.2008. godine.

                Ovaj Raspored  utvrđen je respektirajući mogućnost njegove realizacije u odnosu na  program rada  Poslodavca  i uvjet, da u svako vrijeme Poslodavac  zadovolji potrebe potencijalnih korisnika usluga Poslodavca, prema potrebi – mogućnostima, koje implicite propisuje Pravilnik o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama, koje imaju sklopljen ugovor sa HZZO-om, NN, 87/02. i 9/03. (članak 10. Pravilnika uvjetuje raspored rada MBL-a, u kontinuitetu, pa i subotom).

                Zbog kauzalne povezanosti djelatnosti Poslodavca  i uspostavljenog povjerenja na relaciji Poslodavac – korisnici usluga za obavljanje usluga prema potrebama korisnika, znači za njegove ad hoc potrebe, svoju djelatnost Poslodavac planira  i glede korištenja GO za 2008. g.  bez prekida kontinuiteta.

                U prethodnom postupku donošenja Rasporeda, Poslodavac je konzultirao Radnike, pa je Raspored  u pravilu i produkt njihovih želja. Zbog toga je Raspored korištenja GO, kako je navedeno u točki 2. ovog Rasporeda primjeren potrebama Poslodavca i željama Radnika.

U   Zagrebu,  ______ 2008.g                                                                     Za Poslodavca:

                                                                                                                             Voditelj MBL-a

1. Radnicima

2. Oglasna ploča

IZVRŠENJE RASPOREDA KORIŠTENJA GO/08.

                Sukladno članku 245. Kolektivnog ugovora, sva prava iz rada i po osnovi rada utemeljena u Kolektivnom ugovoru radnik ostvaruje na osnovu posebnog rješenja ili odluke poslodavca.

                Zavisno o kojem pravu radnika se radi, uz članak 245. Kolektivnog ugovora, poslodavac se poziva i na odgovarajuću odredbu Kolektivnog ugovora kojom je to pravo/obim regulirano.

                U konkretnom slučaju, poslodavac se uz odredbe članka 225., poziva i na odredbe članka 61. Kolektivnog ugovora, kojima su utvrđena mjerilima i kriteriji za utvrđivanje obima prava na GO/godina.

MODEL RJEŠENJA O KORIŠTENJU GODIŠNJEG ODMORA RADNIKA ZA 2008. GODINU

________________________________

(Naziv i sjedište Poslodavca)

U_________2008.g.

Broj:_____/2008.

                Na osnovi odredbi članka 245. Kolektivnog Ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske  “NN”, 127/06. i 122/07. (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor), a u svezi s odredbom članka 61.  istog KU.,  i  točke 4. Rasporeda korištenja GO radnika za 2008. g. od ____.  2008., donosim

R J E Š E N J E

o korištenju godišnjeg odmora Radnika

za 2008. g. i obračunu naknade plaće za isti osnov

Točka  1.

__________,  Radniku, na radu  kod Poslodavca, koji obavlja poslove ______________, u t v r đ u j e m    pravo na godišnji odmor za 2008. godinu u trajanju od _____ radnih  dana.

Točka 2.              

                Godišnji odmor  iz prethodne točke Radnik  će koristiti:              

1. d i o;  u vremenu  od  _____  2008.g. do   _____  2008. g., ukupno ___ r.d. (minimum 12 r.d. u kontinuitetu)

 

2. d i o;  u vremenu od _______2008. g. do _____ 2008.g., ukupno___r.d.

 

ili, u vremenu prema posebnom dogovoru sa Poslodavcem.

Točka 3.

                Za vrijeme korištenja  godišnjeg odmora   po ovom rješenju Radnik ima pravo na naknadu plaće sukladno odredbama članka 131. KU,  tj.  u visini njegove prosječne mjesečne plaće isplaćene u  prethodna tri mjeseca, srazmjerno vremenu odsustvovanja s rada po osnovu korištenja godišnjeg odmora.

Točka  4.

                Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se ____________ 2008. g.

O b r a z l o ž e n j e:

                Poslodavac je član Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu Zagreb, pa ga prema Radniku obvezuje primjena  Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske iz uvoda ovog Rješenja (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor), temeljem članka 199. ZOR-a – pročišćeni tekst.

                Sukladno iznijetom, Radnikovo  pravo  na GO/2008. godina utvrđeno je primjenom mjerila i kriterija iz članka 60. Kolektivnog ugovora. Zbog toga su za ostvarenje predmetnog prava Radnika relevantne slijedeće činjenice:

                1.  Radnik je/će  proveo/provesti na radu kod Poslodavca – za njega   i s t o g  Poslodavca . __ godine i ___mjeseci, računajući do 31. 12. 2008. g.

                Dokaz: Uvid u Ugovor o radu.

                2.  Sukladno iznijetom u  prethodnoj točki  ovog obrazloženja, a temeljem članka 60. stavak 1. Kolektivnog ugovora,   Radnik bi  imao pravo na godišnji odmor/2008. godina u trajanju od ___ radnih dana (bazni broj r. d. GO  za radni staž do 5 godina/isti Poslodavac tj. 18 r.d. + 2 r.d. za svakih 5 g rada radnika za Poslodavca ili __ r.d. ).

•             alternativa, ako poslodavac prizna radniku njegov ukupni radni staž:

                - Poslodavac je nezavisno od rečenog   utvrdio Radniku pravo i na   dodatnih___ radna dana GO, u odnosu na bazni broj iz točke  2. ovog obrazloženja  i to  uzimajući u obzir njegov ukupni radni staž     od _____ godina,  ostvarenog pretežno   radom za druge poslodavce (__ godina i__ mjeseci), na što ga ne obvezuje primjena članka  60.  Kolektivnog ugovora (samo za Poslodavca, tj. njegovog istog Poslodavca).

                3. Rezimirajući rečeno u prethodnoj i točki  2. ovog  obrazloženja, Poslodavac je utvrdio Radniku broj r.d. GO  za radni staž u ukupnom trajanju   od ___r.d.

                4. Pored broja radnih dana GO za radni staž, kako je navedeno u prethodnoj točki, Poslodavac je utvrdio pravo Radniku na GO  i primjenom članka 60. stavak 1. pod  b. KU tj. za zalaganje i odnos prema radu  u trajanju od ___ r.d.

                5. U zbiru osnova iz točke 5. i 6.  ovog obrazloženja, Radnik ostvaruje pravo na GO u 2008. g. u sveukupnom trajanju od  ___ r. d., kako je navedeno u točki 1. izrijeke.

                6. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, kako je navedeno u točki 3.  izrijeke, Radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće primjenom članka  131. Kolektivnog ugovora, kako je navedeno u točki 3. izrijeke.

                Rezimirajući rečeno, riješeno je kako je navedeno izrijekom.

Pouka o pravnom lijeku:

Ako Radnik smatra da mu je ovim Rješenjem povrijeđeno njegovo pravo iz rada, ima pravo u roku od 15 dana računajući od dana dostave ovog rješenja zatražiti od Poslodavca ostvarenje  tog prava. Ako Poslodavac ne udovolji zahtjevu Radnika  u slijedećem roku od 15 dana računajući od dana dostave zahtjeva Radnika, Radnik može u ponovljenom roku od 15 dana, računajući od dana uručenja odgovora Poslodavca, ili od dana isteka prethodnog roka, zatražiti zaštitu svog prava pred nadležnim sudom, sukladno članku 133. ZOR-a – pročišćeni tekst.

 

                Prigovor ne zadržava izvršenje ovog rješenja.

Dostavljeno:                     POSLODAVAC:                                                                                                          

1. Radniku:                                                         ____________________

      (potpis i datum)                                                        

2. Knjigovođi                                    

3. Arhiva

* * * * *

ZA VRIJEME KORIŠTENJA GO RADNIK IMA PRAVO NA ISPLATU NAKNADE PLAĆE

Kao što je navedeno u Točki 3. dispozitiva  Rješenja o korištenju GO, za vrijeme korištenja GO radnik nema pravo na plaću, jer se plaća radniku isplaćuje za njegov rad, u smislu članka 88. ZOR-a – pročišćeni tekst,  pa se slijedom toga za GO radniku isplaćuje  naknada plaće.

Naknade plaće/radnik za razne osnove  regulirane su odredbom članka 131. Kolektivnog ugovora, između ostalog i za vrijeme, kada radnik koristi GO.

Odredbom stavka 2. istog članka Kolektivnog ugovora propisano je da radnik kada ne radi ima pravo na naknadu plaće  u visini njegove prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna 3 mjeseca, srazmjerno vremenu odsustvovanja sa rada/osnov.

Naknadu plaće za vrijeme korištenja GO radnik je “zaradio” radom u vremenu preostalog vremena rad/ekuća godina.

Zbog različitog sustava vrednovanja rada radnika (ako je poslodavac utvrdio mjerila i kriterije za vrednovanje rada radnika),  logična je odredba  da za vrijeme kada radnik ne radi odnosno kada legalno izbiva sa rada, radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće.

Pored naknade plaće za vrijeme, kada radnik koristi GO, radnik ostvaruje naknadu plaće, prema istom propisu i za vrijeme kada ne radi zbog korištenja plaćenog dopusta, državnih blagdana i neradnih dana, obrazovanja, prekvalifikacije, stručnog osposobljavanja i u drugim slučajevima utvrđenim zakonom.

Poseban pravni tretman imaju naknade plaće kada radnik ne radi zbog bolovanja.

Rad s nepunim radnim vremenom i pravo na korištenje GO

Pravo na godišnji odmor, kako smo opisali, konzumira se za radnika koji za poslodavca obavlja poslove s punim radnim vremenom.

Postavlja se pitanje, kako utvrditi pravo na GO radniku koji radi s nepunim radnim vremenom, u smislu članka 39. ZOR-a.

Za razrješenje ove dileme potrebno je memorirati odredbe članaka 39. stavak 2. ZOR-a, koje glase: „Ako je za stjecanje određenog prava važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblje rada u nepunom radnom vremenu smatrati će se radom u punom radnom vremenu.“

                Što to konkretno znači/može značiti? Npr. kod izračuna godišnjeg odmora radnika, radniku koji radi s NPRV izračunava se GO kao da radi s PRV. S obzirom da se u privatnoj praksi Hrvatske za izračun duljine trajanja GO valorizira trajanje radnog odnosa radnika za istog poslodavca, i za takvog radnika uzima se u obzir navedeno pravo. Nakon toga, ukupni broj radnih dana GO dijeli se sa 2, ako radnik obavlja poslove sa ½ PRV. Dobiveni broj dana GO ½ = broj radnih dana GO za radnika koji obavlja poslove u radnom odnosu sa ½ PRV. No, pošto je člankom 47. ZOR-a propisano najkraće trajanje GO od 18 r.d./radnik, ako bi izvedena  ½ GO dala broj r.d. manje od zakonskog minimuma, radnik bi imao pravo na zakonski minimum. Ako radnik obavlja poslove s NPRV npr. 30 sati rada/tjedan umjesto 40, ili 75 % PRV, tada se broj r.d. GO računa na isti način, ali se svodi na 75 % broja r.d. GO. U slučaju primjene I. varijante, radnik bi uvijek ostvarivao 18 r.d. GO, jer aplikacija 50 % na maksimalno mogući broj r.d. GO od 30 uvijek daje 15 r.d., što je manje od minimalnog broja. U II. varijanti, aplikacija 75 % na 30 r.d. daje 23 r.d. GO.

PREKRŠAJI NA STRANI POSLODAVCA AKO NE POŠTUJE ODREDBE ZAKONA O RADU GLEDE I U SVEZI OSTVARENJA PRAVA RADNIKA NA GO

Teži prekršaji poslodavca

                Prema odredbama članka 247.  ZOR-a – pročišćeni tekst, propisano je, da će sa novčanom kaznom od 31.000,00 – 60.000,00 kn biti kažnjen za prekršaj poslodavac – pravna osoba, a poslodavac fizička osoba do 3.000,00 kn, ako prekrši odredbe ZOR-a u svezi i glede korištenja GO:

                (st.1. podst.11.) ako radniku ne omogući korištenje GO u dijelovima, prema uvjetima iz članka 54. ZOR-a;

                (st.1. podst. 12.) ako raspored GO ne utvrdi u skladu s odredbama članka 56. ZOR-a;

Najteži prekršaji poslodavca

                Prema odredbama članka 248. ZOR-a – pročišćeni tekst, novčanom kaznom od 61.000,00 – 100.000,00 kn kazniti će se za prekršaj poslodavac – pravna osoba, a poslodavac fizička osoba od 6.000,00 kn, ako prekrši odredbe ZOR-a u svezi i glede korištenja GO:

                (st. 1. podst. 23.) ako radniku ne omogući korištenje GO u najkraćem trajanju, u skladu s odredbom  članka  47. ZOR-a – pročišćeni tekst;

                (st. 1. podst. 24.) ako s radnikom sklopi sporazum o odricanju od prava na GO, odnosno o isplati naknade, umjesto korištenja GO, u smislu članka 49. ZOR-a – pročišćeni tekst;

                (st. 1. podst. 25.) ako radniku ne isplati naknadu plaće za vrijeme korištenja GO, u visini i na način kako je utvrđeno člankom 53. ZOR-a – pročišćeni tekst.

 

REGRES ZA KORIŠTENJE GO 

RADNIKA ZA 2008.G.

VAŽNO!

Iznos za regres za GO i „Božićnicu“, od 02.07.2007.g. iznosi umjesto do 2.000,00 kn za jedan i drugi osnov do 2.500,00 kn, za jedan i drugi osnov (temeljem članka 1. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak, NN, 68/07.). To znači, da poslodavac, kada primjenjuje Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske za osnove iz članka 152. Kolektivnog ugovora (regres za GO i „Božićnica“), može primijeniti novi iznos kod izračuna, jer pravno uporište za takvo postupanje član Udruge nalazi u odredbi članka 136. istog Kolektivnog ugovora.

U buduće, znači od 02.07.2007.g., za jednu godinu radnog staža radnika za istog poslodavca regres za GO/“Božićnica“ iznosi minimalno 71,25 kn/godina (do sada 57,00 kn/godina -  2,85 % od osnovice za svaku godinu radnog staža radnika za istog poslodavca).

Isplata/obračun prava za regres za GO i “Božićnicu”/godina/radnik u zavisnosti sa visinom sredstava koja poslodavac realizira kroz cijenu usluge

Navedeno načelo međuzavisnosti troška i prihoda, naročito dolazi do izražaja kod onih poslodavaca koji samo uvjetno rečeno na tržištu zdravstvenih usluga “slobodno” formiraju cijene za  prodaju svojih usluga. To se odnosi na sve zdravstvene radnike privatne prakse koji su uključeni u Osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti, jer im cijenu “glavarine”/boda utvrđuje Upravno vijeće HZZO-a i nudi zdravstvenom radniku privatne prakse, po principu “uzmi ili ostavi”.

U ELEMENTIMA ZA IZRAČUN “GLAVARINE”/ BODA/2008.G., koje je utvrdilo Upravno vijeće HZZO-a je, za svakog zdravstvenog radnika tima predvidio/ukalkulirao samo 2.100,00 kn/radnik tima i to samo za regres za GO, “Božićnicu” i pomoć djetetu od 100,00 kn

Naime, u Elementima za izračun novčane vrijednosti standardnog tima primarne zdravstvene zaštite za 2008.g., za sve osnove, za koje radnik ima pravo na isplatu, bez obračuna doprinosa i poreza/prireza, u smislu članka 10. i 14. Zakona o porezu na dohodak, ako se isplata/pravo kreće do visine propisane Pravilnikom o porezu na dohodak, zdravstveni radnik privatne prakse – poslodavac ostvaruje samo 2.100,00 kn/godinu za sebe i za svog radnika, prejudicirajući za regres za GO 1.000,00 kn, “Božićnicu” 1.000,00 kn i dar djetetu 100,00 kn. 

Važno je naglasiti, da povećanje iznosa za naknadu za regres za GO i „Božićnicu“, prema Pravilniku koji je donio ministar financija, HZZO nije ugradio u cijenu usluge/“glavarine“.

Suprotno tome, Kolektivni ugovor, predvidio je mogućnost ostvarenja prava radnika za sve osnove iz Pravilnika o porezu na dohodak

 Naime, prema odredbama članka 13.  Pravilnika o porezu na dohodak (NN, 95/05., 96/06. i 68/07.), a što je u suglasju s odredbom članka 10. i 14. Zakona o porezu na dohodak (NN, 177/04.) radnici na radu u privatnoj praksi Hrvatske imaju pravo na primitke, po osnovi naknada, potpora i nagrada,  koji se ne smatraju plaćom, ako ih poslodavac isplaćuje radnicima do propisanih iznosa, pa tako i regres za GO, pod vidom prigodne nagrade i to do 2.500,00 kn/godinu, zajedno sa “Božićnicom”  (za 2 osnova) – primjena od 02.07.2007.g..

Regres za GO poslodavac obračunava  i isplaćuje radniku koji ostvaruje pravo na GO u godini isplate

                S obzirom da je regres za GO p e r t i n e n c i j a  korištenja GO, tj. sporedna “stvar” koja slijedi pravnu sudbinu glavne “stvari”, uputno je u ovom poglavlju, zbog cjeline odnosa, elaborirati i ovo “sporedno”  pravo radnika

S obzirom da je pravo regresa za GO, glede obračuna i isplate vezano i za 2. pravo/radnik/godina, a to je pravo na tzv. “Božićnicu”, ostavljeno je na volju poslodavcu obračunati jedno i drugo pravo, a najmanje prema minimumu/pravo, kako je propisano Kolektivnim ugovorom

                Poslodavac za 2008.g. odlučuje koliko  će, u okviru 2.500,00 kn za osnov regres za GO/Božićnica kao mogućeg iznosa za isplatu po radniku/godina, isplatiti, za koji od 2 navedena  osnova,  koliko, više od minimalnog iznosa, kako je propisano člankom 152. Kolektivnog ugovora (u visini najmanje 2,85 %/godinu rada radnika za istog poslodavca i to računajući  od neoporezivog iznosa utvrđenog  za taj osnov, prema Pravilniku o porezu na dohodak).

                S obzirom, da radnik na radu u privatnoj praksi Hrvatske, ostvaruje svoja prava iz rada i po osnovi rada na temelju rješenja, sukladno članku 245. Kolektivnog ugovora, to i pravo na regres za GO radnik ostvaruje na način u skladu s  citiranim propisom, a u svezi s člankom 152. istog Kolektivnog ugovora.

Osnovica za utvrđivanje prava radnika, za tzv. ostala materijalna prava, propisano je člankom 136. Kolektivnog ugovora

                Člankom  136. Kolektivnog ugovora data je definicija pojedinih riječi glede njihovog pravnog – pojmovnog značenja u ostvarivanju materijalnih prava radnika, za tzv. ostala prava, pa je utvrđeno, da je:

             osnovica  novčani iznos određen Pravilnikom o porezu na dohodak/osnova, na kojeg se u isplati, temeljem Zakona o porezu na dohodak ne obračunavaju doprinosi i porezi, a

             isti poslodavac je poslodavac radniku, tj. poslodavac s kojim je radnik sklopio ugovor o radu, odnosno poslodavac na kojeg je posebnim ugovorom prenijet ugovor o radu, u smislu članka 136. ZOR-a – pročišćeni tekst.

U vođenju poslovne politike, poslodavac mora voditi računa i o ostvarenju prava radnika na regres za GO/Božićnica/godina

                Ako je iznos troška za regres za GO/Božićnica, znači za dva osnova zadan, onda poslodavac mora unaprijed odlučiti koji će iznos, u okviru “mogućeg” isplatiti radniku/osnov.

                Ako poslodavac odluči isplatiti 50 % : 50 %, onda za jedan i drugi osnov mora radniku utvrditi isplatu najmanje u za njega minimalnom iznosu. Minimalni iznos utvrđuje se prema broju godina radnog staža radnika za istog poslodavca, računajući do 31.12. tekuće godine  x 2,85 %/godina r.s. za istog poslodavca od osnovice..

                Kao i za sva ostala prava, glede dimenzioniranja obima/pravo, i za ova prava poslodavac može odlučiti obračunati i isplatiti radniku veći iznos od njegovog minimalnog prava.

Ako poslodavac  odluči radniku obračunati regres za GO i “Božićnicu” do maksimalno mogućeg iznosa od 2.500,00 kn/godinu, u odnosu na sredstva realizirana za rad tima od HZZO-a, za propisani broj osiguranika prema standardu, za 2008. g., neće mu ostati niti lipe  za realizaciju svih ostalih osnova iz članka 13. Pravilnika o porezu na dohodak ili Glave V. – Ostala materijalna prava – iz Kolektivnog ugovora, dapače preplatiti će novčana sredstva za realizaciju tog prava za cca 400,00 kn.

Iznosi, koje realizira zdravstveni radnik privatne prakse iz “glavarine”, ne moraju biti jednaki i u isplati

                Navedena sredstva/osnov ne obvezuju zdravstvenog radnika privatne prakse da ih koristi samo za navedene osnove. U raspodjeli/pravo radnika, zdravstvenog radnika privatne prakse, člana Udruge obvezuje Kolektivni ugovor, a ako nije član Udruge, onda ugovor o radu.

Člana Udruge, prema radniku, za druga materijalna prava, obvezuje primjena pravnih pravila iz Glave V. Kolektivnog ugovora

Ako poslodavac odluči obračunati i isplatiti radniku veći iznos naknade za regres za GO/Božićnica od osnovice, na razliku obračunava sve doprinose, porez i prirez, kao i za plaću

                Ako poslodavac odluči radniku obračunati i isplatiti veći iznos od propisanog iznosa za osnovicu, na razliku od osnovice do iznosa za obračun – isplatu, poslodavac obračunava sve, identično obračunu, obustavi i isplati doprinosa, poreza i prireza za plaće.

Da bi legalizirao isplatu, kao i za sve ostale nastale poslovne događaje, poslodavac mora izdati odgovarajući pravni dokument, a to je u konkretnom slučaju Rješenje, u smislu članka 245. KU

 

                Rezimirajući rečeno,  m o d e l  Rješenja mogao bi biti, kako slijedi:

______________________________

            (naziv i sjedište  poslodavca)

Zagreb, _____2008. g.

Broj _____/2008.

                Na osnovi odredbi članka 245. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatke (NN 127/06..) a u svezi s odredbom članka 152.  istog Kolektivnog ugovora,  d o n o s i m

R J E Š E N J E

o isplati regresa Radniku za godišnji odmor  za 2008. g.

1.            ______________________, koji obavlja poslove radnog            mjesta____________, Poslodavca (Radnik)  odobravam isplatu  regresa za godišnji odmor za  2008. godinu, u iznosu od ________ kn.

2.            Regres za godišnji odmor za 2008. godinu (u daljnjem tekstu: regres) isplatiti Radniku neposredno prije početka godišnjeg odmora Radnika, kojeg ostvaruje po posebnom rješenju Poslodavca.

3.            Trošak regresa iz točke 1. Poslodavac ima pravo evidentirati na poslovne rashode Poslodavca/2008. g.

4.            Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se neposredno prije početka korištenja godišnjeg odmora Radnika za 2008. godinu.

O b r a z l o ž e n j e:

                Poslodavac je član Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, te ga temeljem članka 199. ZOR-a pročišćeni tekst obvezuje primjena Kolektivnog ugovora koji je citiran u uvodu ovog Rješenja (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor), pa i odredbe koje reguliraju pravo Radnika na isplatu regresa za godišnji odmor.

                Sukladno iznijetom u prethodnom stavku, za predmet ovog Rješenja relevantne su slijedeće činjenice:

1.            Odredbom članka 152. Kolektivnog ugovora propisano je da radnik na radu u privatnoj praksi Hrvatske ima pravo na isplatu tzv. ”Božićnice” i/ili  regresa za GO a u visini najmanje 2,85% od neoporezivog iznosa za taj osnov utvrđen u Pravilniku o porezu na dohodak u daljnjem tekstu: osnovica).

2.            Na isplatu, prema opisu  iz prethodnog stavka, radnik ima  pravo za svaku godinu rada za istog poslodavca, u svakoj kalendarskoj godini,

3.            Odredbom članka 2. stavak 2. točka 11. Pravilnika o porezu na dohodak, na koji se poziva članak  136. Kolektivnog ugovora, propisan je iznos za isplatu prigodne nagrade/radnik (“Božićnica”, naknada za GO i sl.) do 2.500,00 kn/godina.

4.            Na isplate za osnov iz točke 1. ovog Obrazloženja, u iznosu kako je navedeno u točki 3., poslodavac – isplatitelj ne obračunava doprinose, porez i prirez, ako nagradu isplaćuje do propisanog iznosa, sukladno članku 10 i 14. Zakona o porezu na dohodak, pa tako i Poslodavac.

Rezimirajući rečeno od 1. do 4. ovog Obrazloženja, Radnik bi, jer obavlja poslove za poslodavca – za njega   i s t o g    Poslodavca __godine, računajući do 31. 12. 2008. g.  trebao ostvariti pravo na “Božićnicu” i/ili regres za GO u protuvrijednosti _____ % od propisanog iznosa osnovice iz točke 3 ( broj g. r.s.za poslodavca__ x 2,85%) ili ____ kn, ali za jedan i drugi osnov).

Poslodavac je međutim   o d l u č i o    da Radniku isplati _______ kn i to    s a m o   za regres za korištenje GO, kao jednog od mogućih osnova za isplatu/2008. g., u okviru pravne regulative, kako je navedeno pod točkom 4. ovog Obrazloženja ili ____ %  v i š e  od propisanog minimuma za jedan i drugi osnov/godina.

Rezimirajući rečeno, riješeno je kao što je navedeno u izrijeci.

Pouka o pravnom lijeku:

                Ako Radnik smatra da mu je ovim Rješenjem povrijeđeno njegovo pravo iz rada, ima pravo u roku od 15 dana računajući od dana dostave ovog rješenja zatražiti od Poslodavca izvršenje tog prava. Ako Poslodavac ne udovolji zahtjevu Radnika  u slijedećem roku od 15 dana računajući od dana dostave zahtjeva Radnika, Radnik može u ponovljenom roku od 15 dana, računajući od dana uručenja odgovora Poslodavca, ili od dana isteka prethodnog roka, zatražiti zaštitu svog prava pred nadležnim sudom, sukladno članku 133. ZOR-a – pročišćeni tekst.

                Prigovor ne zadržava izvršenje ovog rješenja.

                                                                                                                                                                                                                     Poslodavac :

Dostaviti:                                                          

Radniku, knjigovođi i  arhiva

 Da li Poslodavac mora  radniku isplatiti regres za GO?  

                Odgovor je ne, osim ako je to pravo radniku poslodavac utvrdio Pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili  ga obvezuje kolektivni ugovor u kojem je utvrđeno to/takvo pravo radnika.

                Naime, pravo na regres za GO kao i drugo pravo – tzv. materijalna prava iz rada nije pravo/radnik koje se temelji na odredbama ZOR-a. Iz Odluke Ustavnog suda, koju nastavno objavljujemo proizlazi koju korist za radnika, da njegov poslodavac bude član Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu, kako bi ostvario nabrojena materijalna prava, makar u minimalnom iznosu, kako je propisano Kolektivnim ugovorom.

Odluka Ustavnog suda RH

SPIS:      U-III / 2903 / 2005

Odluka / rješenje:          Odluka o odbijanju ustavne tužbe

Objave:

Zaključak:

Parnični postupak radi isplate otpremnine

________________________________________

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Davor Krapac, Ivan Matija, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, članovi Vijeća, u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenula M. B. iz B., na sjednici održanoj 25. listopada 2007. godine, jednoglasno je donio

O D L U K U

Ustavna tužba se odbija.

O b r a z l o ž e n j e

1. Pravodobna i dopuštena ustavna tužba podnijeta je protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru, broj: Gž-1198/05 od 2. lipnja 2005. godine, kojom je odbijena podnositeljičina (tužiteljica u parničnom postupku radi isplate) žalba te je potvrđena presuda Općinskog suda u Bjelovaru, broj: P-2052/04 od 23. veljače 2005. godine.

 

Prvostupanjskom presudom odbijen je podnositeljičin tužbeni zahtjev kojim je tražila da se tuženiku, Č. D., dr. stom., naloži da joj, na ime otpremnine za mirovinu, isplati iznos od 13.243,26 kuna, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, počevši od 21. prosinca 2003. godine, pa sve do isplate.

2. Podnositeljica smatra da su joj osporenim presudama povrijeđena ustavna prava zajamčena člankom 14. Ustava Republike Hrvatske.

U ustavnoj tužbi navodi da je s tuženikom radila, kao medicinska sestra, u Medicinskom centru i u Domu zdravlja odnosno da je, od 1. listopada 1997. do 20. prosinca 2003. godine, radila u istoj ambulanti s tuženikom, koju je on dobio u zakup od Doma zdravlja. Ističe da je tuženi, preko Hrvatskog fonda za zdravstveno osiguranje, primao novac na svoj račun, a da je dio tog novca odvajao i za plaću podnositeljice. Smatra da joj je tuženi bio dužan isplatiti otpremninu u iznosu od 13.243,26 kuna.

Ustavna tužba nije osnovana.

3. U postupku pokrenutom ustavnom tužbom na temelju odredbe članka 62. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 99/99., 29/02. i 49/02. - pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), Ustavni sud, u granicama zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela povrijeđeno podnositelju ustavno pravo, pri čemu se, u pravilu, ne upušta u pitanje jesu li sudovi pravilno i potpuno utvrdili činjenično stanje i ocijenili dokaze. Za Ustavni sud relevantne su samo one činjenice od čijeg postojanja ovisi ocjena o povredi ustavnog prava.

4. Prvostupanjski sud je utvrdio da su stranke, podnositeljica i tuženik, 1. listopada 1997. godine sklopile ugovor o radu na neodređeno vrijeme, te da je podnositeljica, kod tuženika, obavljala poslove medicinske sestre. U radnom odnosu kod tuženika podnositeljica je bila do 20. prosinca 2003. godine, kada je otišla u starosnu mirovinu. Navedenim ugovorom o radu stranke nisu ugovorile pravo na isplatu otpremnine podnositeljici. Sud je utvrdio da tuženik obavlja privatnu praksu te da je u zakupu prostora u Domu zdravlja B. Međutim, sud je utvrdio da tuženik nije član Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu Hrvatske te da, stoga, nije u obvezi isplatiti podnositeljici otpremninu prema Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske ("Narodne novine", broj 185/03.), jer se ta obveza odnosi samo na poslodavce koji su članovi Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu Hrvatske. Budući da je tuženik privatni zdravstveni radnik, ne radi se o javnoj službi, te se ne mogu primijeniti niti obveze koje proizlaze iz Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine", broj 3/02.).

Županijski sud je, u žalbenom postupku, ocijenio da je sud prvog stupnja utvrdio sve odlučne činjenice te da je pravilno primijenio materijalno pravo, obrazloživši da Zakon o radu ne predviđa obvezu isplate otpremnine u slučaju odlaska u starosnu mirovinu, a pravo na isplatu otpremnine podnositeljici u tom slučaju, stranke nisu ugovorile ugovorom o radu od 1. listopada 1997. godine.

5. Podnositeljica je u ustavnoj tužbi istaknula povredu odredbe članka 14. Ustava.

Članak 14. stavak 1. Ustava sadrži ustavno jamstvo nediskriminacije. Diskriminacija po osnovi članka 14. stavka 1. Ustava nije samostalna pravna osnova za ustavnu tužbu, već mora biti istaknuta zajedno s nekim drugim (materijalnim) ustavnim pravom koje jamči Ustav. Iz razloga navedenih u ustavnoj tužbi i nakon analize osporenih odluka ne proizlaze razlozi na temelju kojih bi se moglo utvrditi je li podnositelj u provedenom postupku diskriminiran po bilo kojoj osnovi.

Ocjenjujući razloge ustavne tužbe sa stajališta članka 14. stavka 2. Ustava, Ustavni sud ističe sljedeće:

Pravna stajališta navedena u osporenim sudskim presudama zasnivaju se na ustavnopravno prihvatljivom tumačenju i primjeni mjerodavnog materijalnog prava. Ustavni sud utvrđuje da su sudovi obrazložili svoja stajališta iznesena u osporenim presudama, za koja je nedvojbeno da nisu posljedica proizvoljnog tumačenja i samovoljne primjene mjerodavnog materijalnog prava.

Iz navedenih razloga Ustavni sud nije prihvatio navode podnositeljice da joj u konkretnom slučaju nije osigurana jednakost pred zakonom, zajamčena člankom 14. stavkom 2. Ustava.

6. Slijedom navedenog, na temelju odredbi članaka 73. i 75. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u izreci.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Broj: U-III-2903/2005

Zagreb, 25. listopada 2007.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

dr. sc. Željko Potočnjak, v. r.

- - - - -

Da li poslodavac mora isplatiti regres radnicima jednako, može li opstruirati obvezu prema pojedinom radniku i….?

                Poslodavac, koji je član Udruge mora radniku obračunati regres za GO najmanje u iznosu na koji ga obvezuje Kolektivni ugovor a to je 2,85 % od maksimalnog iznosa/g.r.s. za istog poslodavca, računajući za jedan  i drugi osnov.

                Primjena navedenog kriterija pretpostavlja primjenu istog mjerila, ali s mogućom razlikom u iznosu, zavisno, koliko radnik ima radnog staža za istog poslodavca.

                U praksi, a to je iskustvo Udruge, članovi Udruge se opredjeljuju na isplatu regresa svim radnicima jednako, u pravilu više od iznosa na koji ga obvezuje primjena Kolektivnog ugovora.

                S obzirom na činjenicu da je regres za GO „sporedna“ stvar, koja slijedi pravnu sudbinu „glavne“ stvari a to je GO, bilo bi razumno, a možda i pošteno, iznos za regres, koji poslodavac namjerava isplatiti/obračunati svesti na dane GO, te radniku utvrditi regres zavisno od broja dana GO, koje radnik koristi.

                Ovakav pristup stvari, logičan je/može biti logičan za onog poslodavca koji zapošljava više radnika (MBL, ljekarna, spec. ordinacija za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju sa fizikalnom terapijom, poliklinike i…).

* * * * *

                         I POSLODAVAC/POSLODAVCI  IMA/IMAJU ISTO  PRAVO (zdravstveni radnik privatne prakse) na isplatu regresa za svoj “GO”, identično svom/svojim radnicima, temeljem članka 10. stavak 1. podstavak 10. i članka 18. Zakona o porezu na dohodak

                Citiranim propisom dato je pravo poreznim obveznicima koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 18. stavak  2/1.  Zakona, da troškove za naknade, potpore i nagrade, realizirane za sebe , isplaćene do propisanog iznosa, evidentiraju na poslovne rashode, bez obračuna doprinosa i poreza, identično pravu radnika.

Ako poslodavac odluči sebi isplatiti npr. regres za “GO”, mora tu isplatu legalizirati odgovarajućim dokumentom

 

                Sukladno članku 14. stavak 1. Pravilnika o porezu na dohodak, NN, 95/05.,96/06. i 68/07. da bi pojedini izdatak imao snagu “poslovnog“ izdatka za poreznog obveznika, on mora osigurati/izraditi odgovarajuće isprave (računi, obračuni, odluke, rješenja, ugovori, potvrde o cijeni karte i sl.) koje su/moraju biti izravno vezane za ostvarivanje određenog primitka. Između izdataka i primitaka, uvijek mora postojati pravna  međuzavisnost.

                Iz razloga navedenih u prethodnom stavku, da bi smo zdravstvenim djelatnicima privatne prakse – poreznom obvezniku iz članka 18. stavak 2/1.  Zakona o porezu na dohodak stvorili uvjete za isplatu sebi regresa za GO objavljujemo modele rješenja.

1. Model, kada zdravstvenu zaštitu obavlja više zdravstvenih radnika u grupnoj praksi, kao supoduzetnici  (npr. u Ljekarni ili MBL-u)

Medicinsko-biokemijski laboratorij

N.N., dipl. ing. med. biokemije, N.N., dipl. ing. med. biokemije i ……

Ugovorni laboratorij privatne prakse u zakupu

Zagreb, ______________________,

             (Naziv i sjedište poslodavca)

Zagreb, ______ 2008. g.

Broj: _____/2008.

                Na osnovi odredbi članka 10. stavak 1. podstavak 10. Zakona o porezu na dohodak, NN, 177/04., a u svezi s člankom 18. stavak 2/1. istog Zakona, respektirajući odredbe članka 13. stavak 11. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, 95/05.,96/06. i 68/07.) i članka 14. istog Pravilnika, d o n o s i m

R J E Š E N J E

o isplati regresa “za godišnji odmor”/2008. g. sebi/nama*, poreznim obveznicima, pripadnicima djelatnosti slobodnih zanimanja

1. Odobravam/o sebi/nama, poreznim obveznicima, koji obavljaju obrtničku djelatnost slobodnih zanimanja iz čl. 18. stavak 2./1 Zakona o porezu dohodak isplatu regresa “za godišnji odmor” za 2008. godinu u iznosu od _____ kn i to:

a)            ________________

     (ime i prezime)

b)           ________________

     (ime i prezime)

2. Regres “za godišnji odmor” za 2008. godinu (u daljnjem tekstu: regres) isplatiti sebi/nama, neposredno prije početka korištenja “GO”/Poslodavac, u formi – identično pravu radnika na GO.

3. Trošak regresa iz točke 1. evidentirati na poslovne rashode /2008. g.

4. Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se neposredno od dana  početka korištenja prava iz točke 2. ovog Rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

                Temeljem članka 10. stavak 1. podstavak 10. i članka 18. Zakona  o porezu na dohodak propisano je, da se poreznim obveznicima koji obavljaju obrtničke i s obrtničkim izjednačene djelatnosti, iz članka 18. Zakona o porezu na dohodak, priznaju se kao poslovni izdatak i iznosi  naknada, potpora i nagrada, za njih osobno, u visini kako je  propisano člankom 13. Pravilnika o porezu na dohodak.

                Odredbom članka 13. stavak 2. podstavak 11.  Pravilnika o porezu na dohodak propisano je, da se poreznom obvezniku – poslodavcu priznaje kao poslovni rashod isplata nagrade za osnov “Božićnice” ili regresa za korištenje GO radnika do 2.500,00 kn godišnje.

                Sukladno iznijetom u prethodnom stavku, a u svezi s propisom navedenim u stavku 1. ovog Obrazloženja, porezni obveznici – koji obavljaju zdravstvenu djelatnost i ulaze u kategoriju slobodnih zanimanja, u smislu članka 18. stavak 2/1 Zakona o porezu na dohodak iskoristili su svoje pravo i odlučili sebi isplatiti regres za “GO”/2008., kako je navedeno u točki 1 izrijeke.              

Na isplatu regresa za “GO” porezni obveznik ne obračunava doprinose, porez i prirez, sukladno članku 10. Zakona o porezu na dohodak, jer je regres isplaćen do propisanog iznosa, pa se slijedom toga ne smatra primitkom po osnovi nesamostalnog rada, u smislu članka 14. stavak 1. podstavak 1.2. Zakona o porezu na dohodak

                Isplata regresa tereti poslovne rashode poreznog obveznika za 2008. godinu.

Rezimirajući rečeno od 1. do 4. ovog Obrazloženja, riješeno je kao što je navedeno izrijekom.

                                                   Voditelj

Dostavljeno:                     privatne prakse:

Knjigovođi

Arhiva  

* ** * *                                                             

2. Model, kada zdravstvenu zaštitu obavlja zdravstveni radnik privatne prakse  u Ordinaciji/laboratoriju, kućnoj njezi

Stomatološka ordinacija privatne prakse

Vl. I.G., dr. stom.

Ugovorni doktor privatne prakse za polivalentnu stomatološku zdravstvenu zaštitu u zakupu

Zagreb, ______________________,

             (Naziv i sjedište poslodavca)

Zagreb, ______ 2008. g.

Broj _____/2008.

                Na osnovi odredbi članka 10. stavak 1. podstavak 10. Zakona o porezu na dohodak, NN, 177/04., a u svezi s člankom 18. stavak 2/1. istog Zakona, respektirajući odredbe članka 13. stavak 11. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, 95/05.,96/06. i 68/07..) i članka 14. istog Pravilnika, d o n o s i m

R J E Š E N J E

o isplati regresa “za godišnji odmor” /2008. g., sebi, poreznom obvezniku, pripadniku djelatnosti slobodnih zanimanja

1. Odobravam sebi __________________ (ime i prezime), poreznom obvezniku poreza na dohodak, jer  obavljam obrtničku djelatnost slobodnih zanimanja iz čl. 18. stavak 2./1 Zakona o porezu dohodak isplatu regresa “za godišnji odmor” za 2008. godinu u iznosu od ____________ kn.

2. Regres “za godišnji odmor” za 2008. godinu (u daljnjem tekstu: regres) isplatiti ću sebi, neposredno prije početka korištenja slobodnih dana/Poslodavac (GO), u iznosu – identično pravu radnika na GO.

3. Trošak regresa iz točke 1. evidentirati ću u cijelosti na poslovne rashode /2008. g., jer sam regres isplatio do propisanog iznosa.

4. Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se neposredno od dana  početka korištenja prava iz točke 2. ovog Rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

                Temeljem članka 10. stavak 1. podstavak 10. i članka 18. Zakona  o porezu na dohodak propisano je, da se poreznim obveznicima koji obavljaju obrtničke i s obrtničkim izjednačene djelatnosti, iz članka 18. Zakona o porezu na dohodak, priznaju se kao poslovni izdatak i iznosi  naknada, potpora i nagrada, za njih osobno, u visini kako je  propisano člankom 13. Pravilnika o porezu na dohodak (obrtnici i slobodna zanimanja).

                Odredbom članka 13. stavak 2. podstavak 11.  Pravilnika o porezu na dohodak propisano je, da se poreznom obvezniku – poslodavcu priznaje kao poslovni rashod isplata nagrade za osnov “Božićnice” ili regresa za korištenje GO radnika do 2.500,00 kn godišnje.

                Sukladno iznijetom u prethodnom stavku, a u svezi s propisom navedenim u stavku 1. ovog Obrazloženja, ja kao porezni obveznik – koji obavljam zdravstvenu djelatnost i ulazim u kategoriju slobodnih zanimanja, u smislu članka 18. stavak 2/1 Zakona o porezu na dohodak iskoristio sam  svoje pravo i odlučio sebi isplatiti regres za “GO”/2008., kako je navedeno u točki 1 izrijeke.      

Na isplatu regresa za “GO”, ja kao  porezni obveznik ne obračunavam doprinose, porez i prirez, sukladno članku 10. i 18. Zakona o porezu na dohodak, jer sam  regres isplatio do propisanog iznosa, pa se slijedom toga taj i takav primitak ne smatra primitkom po osnovi nesamostalnog rada, u smislu članka 14. stavak 1. podstavak 1.2. Zakona o porezu na dohodak

                Isplata regresa tereti poslovne rashode moje Ordinacije/kućne njege/laboratorija, kao obveznika poreza na dohodak od samostalne djelatnosti  za 2008. godinu.

Rezimirajući rečeno od 1. do 4. ovog Obrazloženja, riješeno je kao što je navedeno izrijekom.

 

Dostavljeno:                     Nositelj djelatnosti

1.            Knjigovođi                          privatne prakse:

 

* * * * *

Primjena Kolektivnog ugovora glede ostvarenja i ostalih materijalnih prava radnika iz rada, u smislu članka 10. stavka 9. i 10. Zakona o porezu na dohodak

RED BR.                Vrsta isplate i dozvoljena svota/osnov u kn

1.            u visini stvarnih izdataka (nema promjena)

NAKNADE PRIJEVOZNIH TROŠKOVA NA SLUŽBENOM PUTOVANJU (čl.13. st. 2. toč. 1. Pravilnika..... "NN", br. 95/05., 96/06. i 68/07.)

2.            u visini stvarnih izdataka (nema promjena)

NAKNADA TROŠKOVA NOĆENJA NA SLUŽBENOM PUTOVANJU (čl. 13. st. 2. toč. 2. istog Pravilnika.... )

b)           u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne - odnosno pojedinačne karte (nema promjena)

u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne – odnosno pojedinačne karte. Ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza za 3.b) mora koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza

NAKNADA TROŠKOVA PRIJEVOZA NA POSAO I S POSLA (čl. 13. st. 2. toč. 3. i 4.  istog Pravilnika....)  

NAKNADA TROŠKOVA PRIJEVOZA NA POSAO I S POSLA  MJESNIM JAVNIM  PRIJEVOZOM

S MEĐUMJESNIM JAVNIM PRIJEVOZOM

4.            do 2,00 kn po prijeđenom kilometru

 NAKNADA ZA KORIŠTENJE PRIVATNOG AUTOMOBILA U SLUŽBENE SVRHE (čl. 13. st. 2. toč. 5. istog Pravilnika...)

5.            do 2.500,00 kn godišnje (bez promjena)

POTPORE ZBOG INVALIDNOSTI RADNIKA

(članak 13. stavak 2. točka 6. Pravilnika)

6.            do 7.500,00 kn (bez promjena)

POTPORE ZA SLUČAJ SMRTI RADNIKA

(članak 13. stavak 2. točka 7. Pravilnika)

7.            do 3.000,00 kn (bez promjena)

POTPORE U SLUČAJU SMRTI ČLANA UŽE OBITELJI RADNIKA (supružnika, roditelja, roditelja supružnika, djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, usvojene djece i djece na skrbi, te punoljetne osobe kojoj je porezni obveznik imenovan skrbnikom, prema posebnom Zakonu) sukladno članku 13. stavak 2. točka 8. Pravilnika

8.            do 2.500,00 kn godišnje (bez promjena)

POTPORA ZBOG NEPREKIDNOG BOLOVANJA RADNIKA DUŽEG OD 90 DANA, (sukladno članku 2. stavak 13. točka 9. Pravilnika. Razdoblje bolovanja duže od 90 dana ne mora se odnositi na jednu kalendarsku godinu)

9.            do 600,00 kn godišnje, to znači povećanje za 50 % od 10.07.2007.g.

DAR  DJETETU  do 15 godina starosti – sukladno članku 1. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika…., kojim je mijenjan iznos dara djetetu iz  članka 13. st. 2.  toč. 10. istog Pravilnika......

10.          do 2.500,00 kn godišnje

PRIGODNE NAGRADE  (Božićnica, naknade za godišnji odmor i  sl.) sukladno članku 1. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika…, kojim je mijenjan iznos prigodne nagrade u članku 13. stavak 2. točka 11. Pravilnika

11.          NAGRADE RADNICIMA

Za navršenih broj  godina radnog staža za istog poslodavca ili za ukupni broj godina radnog staža koje će radnik navršiti do 31. 12. tekuće godine (poslodavac odlučuje da li će radniku priznati i tzv. staž iz minulog rada), sukladno članku 13. stavak 2.  toč. 12. istog Pravilnika:

- 10 godina radnog staža……………….  do 1.500,00 kn

- 15 godina radnog staža………………..do 2.000,00 kn.

- 20 godina radnog staža……  …………do 2.500,00 kn

- 25 godina radnog staža… …………….do 3.000,00 kn

- 30 godina radnog staža………………..do 3.500,00 kn

- 35 godina radnog staža………………...do 4.000,00 kn

- 40 godina radnog staža………….……..do 5.000,00 kn

Ako poslodavac – porezni obveznik, koji obavlja djelatnost od slobodnog zanimanja odluči obračunati i isplatiti  s e b i   jubilarnu nagradu, pozivom na odredbe članka 10. stavak 1. podstavak 10. Zakona i članka 6. Pravilnika iza takvu isplatu mora donijeti vjerodostojni dokument, pozivom na odredbe članka 14.  istog Pravilnika, te članka 36. Pravilnika o doprinosima za obvezna osiguranja

U dispozitivu rješenja – odluke poslodavac sam sebi utvrđuje iznos jubilarne nagrade, zavisno od broja jubilarnih godina za koju obračunava i isplaćuje nagradu.

Ako poslodavac nije ostvario to pravo, kao radnik javne zdravstvene ustanove ili nije ostvario pravo na teret svojih sredstava u prethodnom vremenu, može donijeti odluku o obračunu i isplati nagrade za nekoliko jubileja unazad.

Bitno je da u obrazloženju rješenja ili odluke naglasi za koji/e jubileje poslodavac isplaćuje sam sebi nagradu i konstataciju, da to pravo nije ostvario u prethodnom vremenu, bilo radom za druge poslodavce  ili radom za sebe.

Pravom  na obračun i isplatu jubilarne nagrade, poslodavac izjednačuje sebe sa drugim radnicima – poreznim obveznicima u sustavu društvene reprodukcije.

12.          do 170,00 dnevno (puni iznos dnevnice – bez promjene)

DNEVNICE  ZA SLUŽBENO PUTOVANJE U RH koje traje preko 12 sati/dan = puni iznos dnevnice, a za službeno putovanje koje traje više od 8, a manje od 12 sati/dan = 50 % punog iznosa dnevnice, ili 85,00 kn  (sukladno članku 13. st. 2. toč.  13.  istog Pravilnika.....)

Dnevnice za službeno putovanje u zemlji i inozemstvu isplaćuju se radniku ako je mjesto službenog putovanja udaljeno najmanje 30 km od mjesta rada radnika koji se upućuje na službeno putovanje u svezi s poslovima njegovog radnog mjesta koje obavlja za poslodavca i u svezi s djelatnosti poslodavca.

Dnevnice za službena putovanja jesu naknade za pokriće izdataka prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na služeno putovanje

13.          do visine iznosa propisanih za korisnike državnog proračuna

 DNEVNICE U INOZEMSTVU  (sukladno članku 13. stavak 2. točka  14.)

Uvjet udaljenosti mjesta odredišta službenog putovanja u odnosu na mjesto rada radnika, sveza poslova njegovog radnog mjesta s djelatnošću poslodavca, kako je navedeno pod 13, primjenjuje se i na dnevnice za službena putovanja u inozemstvo.

Opis troškova koje radnik plaća na službenom putovanju u inozemstvo na teret dnevnica, identičan je opisu, kako je navedeno pod 13. To znači, da radnik na službenom putovanju ne može za te osnove evidentirati u punom nalogu posebne isplate –troškove.

14.          do 170,00 kn dnevno (bez promjena)

TERENSKI DODATAK U RH  na ime za pokrića troškova prehrane i drugih troškova za rad na terenu u RH, osim troškova smještaja, koji se  podmiruju na teret poslovnih rashoda  poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika,  sukladno članku 13. stavak 2. točka 15. Pravilnika . Uvjet za isplatu tih troškova je da radnik boravi izvan mjesta svog prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje obavlja izvan sjedišta rada poslodavca/izdvojene jedinice poslodavca, a vrsta poslova koje radnik obavlja po prirodi djelatnosti je vezana za rad na terenu (mjesto rada se razlikuje od mjesta sjedišta poslodavca i mjesta prebivališta/uobičajenog boravišta radnika, pri čemu je mjesto rada od tih mjesta udaljeno najmanje 30 km)

15.          do 250,00 kn dnevno (bez promjena)

TERENSKI DODATAK U INOZEMSTVU za iste svrhe kako je navedeno pod 15.., sukladno članku 13. stavak 2. točka 16. Pravilnika.....

16.          do 1.600,00 kn mjesečno

NAKNADA ZA ODVOJENI  ŽIVOT - članak 13. stavak 2. toč. 19. istog Pravilnika....., isplaćuje se radniku za vrijeme provedeno na radu u mjestu sjedišta rada poslodavca ili njegove izdvojene poslovne jedinice, ako je mjesto rada različito od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta tog radnika

17.          do 8.000,00 kn (bez promjena)

 OTPREMNINA  RADNIKU KOJI  ODLAZI U  MIROVINU, bez obzira na vrstu mirovine – starosnu, prijevremenu, invalidsku ili obiteljsku mirovinu, bitna je činjenica umirovljenja, sukladno članku 13. st. 2. toč. 20. istog Pravilnika......

18.          do visine 6.400,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca, a otpremnine radi ozlijede na radu ili profesionalne bolesti do visine 8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Radom kod istog poslodavca smatra se i razdoblje rada kod prethodnog poslodavca, ako se, prema odredbama ZOR-a, na novog poslodavca prenose ugovori o radu radnika koji rade u poduzeću ili dijelu poduzeća, koje se statusnom promjenom ili pravnim poslom prenose na novog poslodavca. Navedene odredbe se na odgovarajući način primjenjuju i na ustanove i druge pravne osobe.

OTPREMNINE radi poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza, prema Zakonu o radu, te zbog ozlijede na radu ili profesionalne bolesti  sukladno  članku 13. stavci 2. toč. 21. istog Pravilnika....

19.          do 400,00 kn po pojedinom radniku i/ili osobi koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona o porezu na dohodak, u gotovom, na osnovi računa za kupljenu robu

 «Uskrsnica», kao dar u naravi, u smislu članka 16. stavak 7. Pravilnika o porezu na dohodak

20.          do 6.400,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca

Otpremnine zbog poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza, prema Zakonu o radu

do 8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca

Otpremnine  zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti

Napomena: rad kod istog poslodavca smatra se razdoblje rada kod prethodnog poslodavca, ako se prema odredbama ZOR-a na novog poslodavca prenose ugovori o radu radnika, zbog statusnih promjena

21.          do visine 1 proračunske jedinice, prema posebnom propisu , što znači do 3.326,00 kn – važeći iznos do donošenja novog proračuna/godina.

Potpore za novorođenu djecu

Pravo radnika na radu u privatnoj praksi Hrvatske utvrđeno je člankom 2. Anexa br. 1. Kolektivnom ugovoru, NN, 122/07.

Iznosi dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo, u primjeni od 18.01.2006.g.

 – ponavljamo, jer ste Vi tako tražili

Opće odredbe

Dnevnice  za službena putovanja u zemlji i inozemstvu isplaćuju se za putovanja iz mjesta u kojemu je mjesto rada radnika, koji se upućuje na službeno putovanje u drugo mjesto, a udaljenost je najmanje 30 km radi obavljanja u nalogu za službeno putovanje određenih poslova njegovog radnog mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca. Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu jesu naknade za pokriće troškova prehrane, pića i troškova prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na službeno putovanje.

Službeno putovanje u inozemstvo

Dnevnice za službena putovanja u inozemstvo priznaju se u poslovne rashode do visine, kako je propisano za korisnike koji  se financiraju iz sredstava Državnog proračuna.

Zbog rečenog, objavljujemo

Odluku

 o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike, koji se financiraju iz sredstava Državnog proračuna

NN, 8/06.

Red.br  Država  Svota dnevnice

1             2             3

1.                            Islamska Država Afganistan        35,00 USD

2.                            Republika Albanija          30,00 USD

3.                            Alžirska Narodna Demokratska  Republika          40,00 USD

4.                            Kneževina Andora          70,00 USD

5.                            Republika Angola            35,00 USD

6.                            Argentinska Republika 50,00 USD

7.                            Republika Armenija       50,00 USD

8.                            Australija            85,00  USD

9.                            Republika Austrija          70,00 EUR

10.                         Azerbejdžanska Republika        50,00 USD

11.                         Kraljevina Belgija             70,00 EUR

12.                         Republika Bjelarus          50,00 USD

13.                         Republika Bolivija            40,00 USD

14.                         Savezna Republika Brazil             40,00 USD

15.                         Bosna i Hercegovina     30,00 EUR

16.                         Republika Bugarska        40,00 EUR

17.                         Republika Cipar                60,00 EUR

18.                         Češka Republika              50,00 EUR

19.                         Republika Čile   40,00 USD

20.                         Kraljevina Danska           70,00 EUR

21.                         Arapska Republika Egipat            40,00 USD

22.                         Republika Estonija          40,00 EUR

23.                         Savezna Demokratska Republika Etiopija            35,00 USD

24.                         Republika Filipini             40,00 USD

25.                         Republika Finska             70,00 EUR

26.                         Republika Francuska      70,00 EUR

27.                         Republika Gruzija            50,00 USD

28.                         Helenska Republika       60,00 EUR

29.                         Republika Indija               40,00 USD

30.                         Republika Indonezija     40,00 USD

31.                         Islamska Republika Iran               60,00 USD

32.                         Republika Irak   60,00 USD

33.                         Irska      70,00 EUR

34.                         Republika Island              80,00 EUR

35.                         Država Izrael      70,00 USD

36.                         Jamajka               35,00 USD

37.                         Japan    85,00 USD

38.                         Republika Jemen            35,00 USD

39.                         Hašemitska Kraljevina Jordan    35,00 USD

40.                         Južnoafrička Republika 50,00 USD

41.                         Kanada                85,00 USD

42.                         Republika Kazahstan     50,00 USD

43.                         Republika Kenija             35,00 USD

44.                         Narodna Republika Kina              50,00 USD

45.                         Narodna Republika Kina, Hong Kong      95,00 USD

46.                         Kirgiska Republika           50,00 USD

47.                         Republika Kolumbija      40,00 USD

48.                         Republika Kongo             35,00 USD

49.                         Demokratska Narodna Republika Koreja             40,00 USD

50.                         Republika Koreja             70,00 USD

51.                         Republika Kuba                35,00 USD

52.                         Država Kuvajt    70,00 USD

53.                         Republika Latvija             40,00 EUR

54.                         Libanonska Republika   35,00 USD

55.                         Republika Liberija           40,00 USD

56.                         Socijalistička Narodna Libijska Arapska Džamahirija        40,00 USD

57.                         Republika Litva                 40,00 USD

58.                         Veliko Vojvodstvo Luksemburg               80,00 EUR

59.                         Republika Mađarska      50,00 EUR

60.                         Republika Makedonija  30,00 EUR

61.                         Malezija              40,00  USD

62.                         Republika Malta              60,00 EUR

63.                         Sjedinjene Meksičke Države     35,00 USD

64.                         Republika Moldava        40,00 USD

65.                         Kneževina Monako        70,00 EUR

66.                         Republika Mozambik     35,00 USD

67.                         Kraljevina Nizozemska  70,00 EUR

68.                         Kraljevina Norveška       80,00 EUR

69.                         Novi Zeland       70,00 USD

70.                         Savezna Republika Njemačka    70,00 EUR

71.                         Islamska Republika Pakistan      40,00  USD

72.                         Republika Peru 50,00 USD

73.                         Republika Panama          50,00 USD

74.                         Republika Poljska            40,00 EUR

75.                         Portugalska Republika  60,00 EUR

76.                         Rumunjska         40,00 USD

77.                         Ruska Federacija             50,00 USD

78.                         Kraljevina Saud. Arabija               50,00 USD

79.                         Republika Senegal          35,00 USD

80.                         Republika Singapur        85,00 USD

81.                         Sirijska Arapska Republika         50,00 USD

82.                         Sjedinjene Američke Države     95,00  USD

83.                         Slovačka Republika         50,00 EUR

84.                         Republika Slovenija        50,00 EUR

85.                         Srbija i Crna Gora            30,00 EUR

86.                         Republika Sudan             35,00 USD

87.                         Kraljevina Španjolska    60,00 EUR

88.                         Švicarska Konfederacija               80,00 EUR

89.                         Kraljevina Švedska         80,00 EUR

90.                         Talijanska Republika      70,00 EUR

91.                         Republika Tadžikistan    50,00 USD

92.                         Republika Tunis               35,00 USD

93.                         Turkmenistan   50,00 USD

94.                         Republika Turska             50,00 EUR

95.                         Ukrajina              50,00 USD

96.                         Republika Uzbekistan   50,00 USD

97.                         Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske               70,00 EUR

98.                         Ujedinjeni Arapski Emirati          50,00 USD

99.                         Sve druge države            35,00 USD

* * * * *

ZDRAVSTVENE ZANIMLJIVOSTI

pripremila Aleksandra Gabrilo, dipl. iur.

25 milijuna Amerikanace je podosigurano

Broj odraslih Amerikanaca koji imaju nedostatno zdravstveno osiguranje kako bi podmirili troškove liječenja narasao je 60 posto od 2003, od 16 milijuna ljudi do 25 milijuna!

Najviše su bili pogođeni građani srednje i više srednje klase, čiji prihodi su bili procijenjeni 200 posto iznad savezno određene granice siromaštva, ili oni čiji je godišnji prihod 40.000 USD ili veći, spominje novi izvještaj Commonwealth Funda.

„Uplata premije osiguranja je ulaznica u sustav zdravstvenog osiguranja“, priopćila je Karen Davis, predsjednica Commonwealth Funda. „Za velik broj ljudi, ta ulaznica ne znači i financijsku sigurnost ili dostupnost medicinskoj njezi.“

„Trebamo omogućiti učinkovito zdravstveno osiguranje, dostupno svima“, kaže Davis,

Procjena se temelji na nacionalnom istraživanju, provedenom 2007. u kojem je sudjelovala 3.501 osoba. Utvrđeno je da je, u populaciji između 19 i 64 godine, njih 25,2 milijuna ljudi – podosigurano.  Ta brojka bila je osnovana na troškovima liječenja koje su pacijenti plaćali iz vlastitog džepa, s izračunanim udjelom iz njihovih prihoda.

Ljudi koje smatramo podosiguranima imaju zdravstveno osiguranje, ali su potrošili 10 ili više posto na troškove liječenja iz vlastitog džepa.

Za ljude koji su 200 posto ispod državne razine siromaštva, biti podosiguran znači plaćati 5 ili više posto od vlastitog prihoda na troškove liječenja iz vlastitog džepa.

 

…. 53 posto osoba koje su podosigurane, kao i 68 posto osoba koje nemaju zdravstveno osiguranje moraju zanemariti liječničku skrb (npr.nedolazak liječniku nakon oboljenja, neispunjavanje recepata, nedobivanje dijagnostičkih testova ili tretmana).

… Od onih koji su podosigurani, njih 45 posto ima poteškoća u plaćanju zdravstvenih računa, u usporedbi s 21 posto osoba s primjerenim zdravstvenim osiguranjem.

Također su ustanovili da će podosigurane osobe češće imati tip osiguranja koji ograničava plaćanja zdravstvenih usluga. Oni će također imati više odbitne franšize. Primjerice, jedna četvrtina osoba koje su podosigurane imat će USD 1.000,00 ili više odbitne franšize.

Međutim, premije za podosigurane bile su u istom iznosu ili više u odnosu na premije koje plaćaju osobe s adekvatnim osiguranjem.

„U današnje vrijeme u SAD-u možete imati cjelogodišnje zdravstveno osiguranje, međutim, ipak ući u velike dugove ili se izložiti osobnom bankrotu kad se razbolite“, zaključila je Cathy Shoenen, potpredsjednica Commonwealth Funda.

„Takva erozija osigurane zaštite izlaže pacijente, obitelji, kao i ekonomsku i zdravstvenu sigurnost cijele nacije, ogromnom riziku.“

… Kim Bailey, viši zdravstveni analitičar u jednoj osiguravajućoj kući zapazila je da je u razdoblju od 2000. do 2007. godine prosječna obiteljska premija zdravstvenog osiguranja koje je sponzorirano od poslodavca, narasla za čak 90 posto!

Još jedan stručnjak smatra kako je problem podosiguranih Amerikanaca premalo naglašen.

„Postoji još velik dio problema podosiguranih osoba, koji nije obuhvaćen u ovom izvješću“, zaključuje Steffie Woolhandler, profesor medicine na Harvard Medical School i suosnivač programa Liječnici za Nacionalni zdravstveni program.

„Odbitna franšiza je samo udio ukupnog iznosa kojeg pacijent mora platiti iz vlastitog džepa.

Uz odbitnu franšizu, postoji i udio suosiguranja kao i problem nepokrivenih usluga, koje nisu dio odbitne franšize“.

Woolhandler je također naglasila da velik broj ljudi gubi i posao i zdravstveno osiguranje nakon što postanu osobe s invaliditetom: „Barem 25 posto poslodavaca otpušta radnike na dan kada radnik postane osoba s invaliditetom,“ rezimirala je.

Izvor: www.businessweek.com

Dječak umro od tzv. „suhog utapljanja“ nakon povratka kući s bazena

Johnny Jackson, 10-godišnji američki dječak iz Južne Karoline umro je kod kuće od posljedica tzv. „suhog utapanja“, više od sat vremena nakon što se vratio s plivanja i otišao kući s majkom.

Ovakav tužni događaj skreće pozornost na činjenicu da se nažalost, može umrijeti od posljedica utapanja satima nakon što osoba bude potopljena u vodi.

Johnnyjeva majka je izjavila: „Nisam znala da dijete može hodati, pričati, a istovremeno imati pluća ispunjena vodom.“

Johnnyju je voda ušla u pluća dok je plivao u bazenu u mjestu Goose Greek, Južna Karolina.

Nije pokazivao znake respiratornog zastoja, ali je imao nezgodu u bazenu.

Nakon plivanja je otišao kući s majkom i sestrom.

Johnnyjeva majka kaže da ga je kupala i da joj je priopćio kako je pospan.

Kad ga je kasnije obišla, lice mu je bilo prekriveno „spužvastom bijelom tvari“.

Hitno je prevezen u bolnicu, ali bilo je prekasno…

Prema posljednjim podacima, 2005. je 3.600 Amerikanaca umrlo od posljedica utapanja, uključujući i mali postotak onih koji umru 24 sata kasnije, od posljedica ulaska vode u respiratorni sustav.

Od tog broja značajan je udio djece koja umru od posljedica kupanja.

Dr. Daniel Rauch, pedijatar u New York University Langone Medical Centru skreće pozornost na tri bitna znaka, na koje roditelji i skrbnici trebaju paziti: teškoće pri disanju, izrazita pospanost i promjene u ponašanju.

Sva tri simptoma rezultat su nedovoljnog protoka kisika u mozak zbog vode u plućima.

Čini se da je Johnny pokazivao dva simptoma: promjene u ponašanju i pospanost.

Rauch je izrazio sućut roditeljima, naglašavajući da je vrlo teško uočiti navedene simptome kod djece, a pogotovo male djece, koja ponašanje mogu promijeniti vrlo brzo, a mogu se i lako umoriti od trčanja i igre.

Međutim, ako je vaše dijete išlo na plivanje, a nakon toga pokazuje gore navedene simptome, trebali biste pozvati hitnu pomoć ili dijete žurno odvesti u bolnicu.

Ako se voda nalazi u plućima, liječnik će staviti cjevčicu u pluća i istisnuti kisik kroz cjevčicu pritiskom. Tako se pluća pravovremeno sama izliječe.

Utapanje je značajan uzrok oštećenja i smrti, napisala je dr. Suzane Moore Shepherd u članku objavljenom na portalu e-medicine, ove godine.

Prema dr. Moore Shepherd, utapanje je: „smrt koja je posljedica gušenja koja je nastala za vrijeme uranjanja u tekućinu, najčešće vodu, ili unutar 24 sata od uranjanja“.

Pojam „unutar 24 sata od uranjanja“ uključuje stanje koje je do sada bilo poznato kao „suho utapanje“, u kojem se žrtvina pluća ispune vodom, ali žrtva ne umire odmah, već, kao u Johnnyjevom slučaju, odlazi kući i umire kasnije…

Nije lagan posao ustanoviti statističke podatke u vezi utapanja, s obzirom na zbrku oko toga što obuhvaća utapanje, kao i konsolidiranja svih istraživanja pod jedan naziv.

Na Svjetskom kongresu o utapanju, održanom 2002. u Amsterdamu, grupa stručnjaka predložila je donošenje nove definicije utapanja, kako bi se smanjila zbrka oko velikog broja naziva i opisa, trenutno više od njih 20, koje se pojavljuju u literaturi.

Usuglašena definicija utapanja eliminirala bi pojmove: „mokro utapanje“, „suho utapanje“, „aktivno ili pasivno utapanje“, „sekundarno utapanje“ i „tiho utapanje“ iz literature.

Imajući jedinstvenu definiciju utapanja pomoglo bi u učinkovitijoj izradi studija i analiza utapanja, koje će dovesti do boljeg nadzora i prevencije… 

Izvor: www.medicalnewstoday.com

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-fareast-language:EN-US;}

ZAŠTITA INTERESA PRIVATNE PRAKSE                                                            NA VRH

Uvodni komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

Tko je nadležan podmiriti troškove dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije – DZ ili zdravstveni radnik privatne prakse?

                Zdravstveni radnik privatne prakse u zakupu dobio je od DZ obavijest o obvezi podmirenja troškova provođenja mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije objekata (u daljnjem tekstu: DDD) u kojom djeluju subjekti provođenja zdravstvene zaštite, pozivom na Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

                Zakon obvezuje  zdravstvene ustanove i  zdravstvene radnike privatne prakse da osiguraju DDD u objektu u kojem obavljaju registriranu djelatnost.

                Gramatička i logička analiza zakonske norme upućuje da su tom obvezom zadužene ustanove i fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost u objektu. To zaduženje ne odnosi se na zakupca objekta. Drugim riječima, ako namjera zakonodavca slijedi objekt DDD, onda je za provođenje te mjere nadležan subjekt koji „pokriva“ taj objekt. Prevedeno, to znači da norma Zakona obvezuje „vlasnika“ objekta, a to je u zakupnom odnosu DZ, odnosno zdravstveni radnik privatne prakse, ako obavlja djelatnost u vlastitom prostoru.

                U tom smislu dat je odgovor članu Udruge – zakupcu, da on nije u obvezi podmiriti te posebne troškove koji se mogu tretirati kao „sporedna stvar“ u odnosu na objekt/objekte DZ – zgrade u kojima djeluju ordinacije privatne prakse u zakupu. Drugim riječima, zakupodavac je dužan osigurati korištenje objekta na legalan način, oslobođen/osiguran od svih mogućih štetnih utjecaja, na koje se fizički može utjecati, pa tako i kroz DDD.

                Troškovi DDD padaju na teret DZ. Te troškove on plaća iz zakupnine. Ako zakupnina nije/neće biti dovoljna za pokriće svih troškova uvjetovanih eksploatacijom objekta u zakupu, DZ mora tražiti pokriće  razlike sredstava od vlasnika, a to je županija, temeljem „višeg standarda zz“, u smislu članka 9. Zakona o zz.

                Županija osigurava takav standard liječenja i ukupne zz, na dobrobit svog pučanstva. HZZO osigurava ukupnu zz, pa i primarnu do procijenjenog standarda, koji je takav i takav, a nivo većeg standarda osigurava općina, grad, županija, odnosno Država.

- - - - -

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

                Spec. ordinacija J.J., dr. med.

                spec. fizijatar

                Poštovana,

                Prema odredbama članka 10. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, NN, 79/07. propisano je, da se opće mjere za sprečavanje i suzbijanje zaranih bolesti provode u objektima koji podliježu sanitarnom nadzoru, pa između nabrojenih, apostrofiraju se i objekti u djelatnostima na području zdravstva. Od nabrojenih 6 općih mjera, na objekte u djelatnosti zdravstva odnosila bi se mjera pod 6.  a to je osiguranje provođenja dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (DDD), na površinama, prostorima, prostorijama ili objektima zdravstva, kao primjena jedne od općih mjera. Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija, kao opća mjera provodi se radi održavanja higijene te smanjenja, zaustavljanja rasta i razmnožavanja ili potpunog uklanjanja mikroorganizama, štetnih člankonožaca i štetnih glodavaca. Prema članku 11. istog Zakona propisano je, da su sve pravne i fizičke osobe, koje su korisnici objekata, pod sanitarnim nadzorom iz članka 10. stavak 1. Zakona obvezne omogućiti provedbu dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije kao opće mjere  za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti.

                Odredbom članka 76. istog Zakona propisane su novčane kazne za prekršaj od 30.000,00 - 80.000,00 kn za pravnu osobu, a 3.000,00 - 8.000,00 kn za fizičku osobu, a to je zdravstveni radnik privatne prakse, ako ne provodi opće mjere za suzbijanje zaraznih bolesti - članak 10., i ako onemogući provedbu dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije - članak 11. stavak 1. Zakona.

                Iz svega se može zaključiti, da ste Vi kao zdravstveni radnik privatne prakse uključeni u provedbu općih mjera za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti, pa, slijedom iznijetog morate omogućiti provedbu mjera iz članka 10. Zakona.  S obzirom da mjera slijedi objekt, a Vaša ordinacija je u objektu DZ-a, u zakupu, presumpcija je da provedba te mjere tangira  DZ. Sve uvjete za korištenje prostora u zakupu, mora Vam omogućiti zakupodavac, pa slijedom iznijetog i tu mjeru, ako ju zakonodavac propisuje, kao što je to slučaj sa ovom mjerom. Postavlja se pitanje tko financira provedbu tih mjera? Po nama, vlasnik objekta, a to je u ovom slučaju DZ kao zakupodavac u ime Županije.  Da li je to iz zakupnine, ili iz sredstava za tzv. zajedničke troškove. U svakom slučaju, ta sredstva su limitirana sa 1.250,00 kn/mjesec, odnosno sa cca 620,00 kn/mjesec za zajedničke troškove. U kalkulaciji cijena, HZZO nije ugradio taj trošak.  Da li se nameće presumpcija, da te mjere provode nadležna tijela na teret županije, grada/općine, kao mjeru općeg zdravstvenog standarda, koji jedinice lokalne/regionalne samouprave  osiguravaju  na teret svog proračuna, što je njihova ustavna zadaća - članak 134. Ustava, odnosno što je njihova zadaća prema članku 19. Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi. Sredstva koja Vam plaća  HZZO su sredstva samo za pokriće troškova liječenja i plaće radnika tima. Svi drugi troškovi padaju na teret jedinica lokalne uprave (čvrsti stav HZZO-a, pa tako se i ta sredstva ne smiju koristiti za kupnju opreme za rad i....).

                Ravnateljica DZ Primorsko-goranske županije to bi morala znati.

                Ravnateljica bi morala o toj činjenici informirati Županiju i od nje  tražiti dodatne izvore za pokriće troškova i to kao oblik višeg standarda, u smislu članka 9. Zakona o zz (u standarde koje plaća/osigurava HZZO nije uključen i standard za navedeni trošak).  

                S obzirom, da prema članku 2. Ugovora, njegova provedba pada i na teret Ordinacije, savjetujem, NE POTPISATI GA.

                Zakon uvjetuje da morate omogućiti  provedbu sanitarnih mjera.  Riječ omogućiti sugerira zaključak da je obveza za  izvršenje određene radnje prenijeta na nekoga drugoga

                Srdačno Vas pozdravljamo.

                               Tajnik Udruge:

                               Ivan Gabrilo, dipl. iur. 

U Zagrebu, 17.06.2008.g.

Uvodni komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

Investicijsko održavanje opreme u zakupu – tko, zakupodavac ili zakupac?

Vrlo česta pitanja Udruzi vežu se za probleme glede pravnog tretmana pokrića pojedinih troškova održavanja objekta i opreme u zakupu DZ.

                Pitanja se ponavljaju, i zbog nepreciznosti članka 12. i 15. Pravilnika o zakupu DZ.

 

Stomatološka ordinacija J.P.

                                               UPPZ

                 Poštovani gosp. Gabrilo

                Kako tumačiti članak 15. Pravilnika u kojem se spominje da "zamjena dotrajalih dijelova uređaja i opreme" neće rezultirati aktivnostima zakupca jer će već prije toga opremi isteći vijek trajanja pa će zakupac pokrenuti postupak njene zamjene pozivom na članak 10 pravilnika.

                Kod nas to nije slučaj jer  novu opremu dom zdravlja neće nabavljati- oslanjaju se na nas i na našu investiciju- a aparati se kvare i računi za popravak terete nas zakupce.

                Da li popravak u opremu kojoj je prošao rok trajanja plaća zakupac ili zakupodavac budući da nam novu neće kupiti?

                Konkretno, nama je u 5. mjesecu prekorila elektronika na zubnoj stolici i trošak popravka stavljen nam je na račun?

                Iz ovih mojih upita već i sami zaključujete koliko imamo problema sa uređajima i opremom.

 

                Sa poštovanjem

                                                               S.P.

- - - - -

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

 

Stomatološka ordinacija

S.P.

                Poštovana,

                Glede opreme koju koristite u zakupu i glede njenog zanavljanja, detaljno smo Vas informirali u odgovorima na prethodno postavljena pitanja. Na opremu u zdravstvu primjenjuju se stope otpisa - amortizacija iz Zakona o porezu na dobit. Stopa je 25 %. To drugim riječima znači, da je vijek eksploatacije/uporabe opreme 4 godine. Nakon toga, oprema više nema knjigovodstvene vrijednosti - ona je otpisana. Rok tehničke ispravnosti i rok otpisa ne moraju se podudarati. U pravilu, eksploatacioni vijek/rok uporabe je dulji. No, u svakom slučaju, oprema u medicini postaje zastarjela već nakon 2 godine njene uporabe. U tom roku industrija izbacuje djelotvornije i  učinkovitije aparate iste vrste.

                Najmanje u roku od 4 godine, opremu koju ste dobili u zakup, morao bi zamijeniti zakupodavac, a to je DZ, na teret decentraliziranih sredstava (DZ bi morao sačiniti plan nabavke opreme, za zamjenu opreme u zakupu i isti proslijediti županiji, da bi ga ona, objedinjenog sa drugim planovima proslijedila Vladi  za dobivanje decentraliziranih sredstava iz državnog proračuna).

                Svi troškovi popravaka aparata, koji su u zakupu, i koji su u vlasništvu DZ, padaju na teret zakupodavca - vlasnika.

                Važno je znati da troškove investicijskog održavanja nekretnine ili opreme može evidentirati na poslovne rashode - s a m o   vlasnik nekretnine/opreme (mišljenje Ministarstva financija RH, Klasa:410-01/04-01/389 od 19.03.2004.g. - objava - "Porezni vjesnik" 5/04.)

                Samo vlasnik nekretnine/opreme (oprema = sredstvo skuplje od 2.000,00 kn s procijenjenim vijekom trajanja dulje od godinu dana) može nekretninu/opremu upisati u Popis trajne imovine, ne nevlasnik - zakupac.

                Samo vlasnik nekretnine/opreme može nekretninu/opremu osigurati od kvarova, lomova, krađe i tsl.

                Slijedom rečenog, i opremu, kojoj je prošao rok trajanja, kako Vi napominjete,  p o p r a v lj a  na teret svojih poslovnih rashoda vlasnik opreme, a to je zakupodavac - DZ. Uvijek se u takvim slučajevima postavlja pitanje isplativosti popravljanja takve opreme, zbog pretpostavke učestalijih kvarova - novi dio provocira kvar drugog - starog dijela i tako u nedogled.

                Srdačno Vas pozdravljam.

                Tajnik Udruge: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

* * * * *

Uvodni komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

 

Cjenik usluga zdravstvenog radnika privatne prakse – tko ga ovjerava?

 

                Član Udruge postavio je pitanje primjene svog cjenika usluga, koji je ovjeren od Udruge, da li mora tražiti ovjeru takvog cjenika i od HLK.

                Normalno da joj je odgovoreno ne.

- - - - -  

                Ordinacija opće medicine

                J.R., dr. med.

                                                               UPPZ

                Poštovani g Gabrilo.

                Upravo sam naplatila 180 kn za Liječničku potvrdu  za upis na Medicinski fakultet, Nazvala je mama (koja je med sestra u našem DZ što ja nisam znala ) i rekla da će me dati na sud jer to NITKO ne naplaćuje, Ja sam joj faksirala dopis HZZO-a iz  2002 u kome direktor HZZO-a jasno pojašnjava da to ne spada u osnovno osiguranje i da se takve potvrde moraju naplaćivati. To joj nije bilo dovoljno već je nastavila s prijetnjama i ja sam joj lijepo rekla da u ambulanti  stoji cjenik o uslugama. Da li je cjenik potvrđen od Lij komore - pita ona, ja kažem da nije i da NE TREBA biti jer je ovjeren od UPPZ. Jesam li u pravu ili je zaista cjenik morao biti ovjeren u HLK?  Lijepo sam joj pojasnila da mi je žao, da imam 2100 pacijenata i da ne mogu pamtiti tko je tko , da se je samo trebala javiti prije dolaska djeteta i ne bih joj ništa naplatila. Ne zato jer je to protuzakonito ( kako je to ona rekla) već  iz čiste kolegijalnosti  Eto tako je to bilo.      

                Hvala na odgovoru,

                S poštovanjem J.R., dr. med.

- - - - -

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Ordinacija opće medicine

J.R., dr. med.

                Poštovana,

                Tijekom današnjeg jutra nazvala je Udrugu medicinska sestra - majka učenice/studentice koja je tražila od Vas potvrdu radi upisa na fakultet. Na Udrugu ju je uputio HZZO. Sada znam, da se radilo o "slučaju" u kojem ste bili involvirani Vi. Toj cijenjenoj gđi detaljno sam dao obrazloženje, potvrđujući zakonitost Vašeg postupka.

                Obrazložio sam da svaki zdravstveni radnik privatne prakse, pa tako i zakupac (ona je pokušala dati drugačiju definiciju statusa zakupca) ima pravo i obvezu donijeti Cjenik svojih usluga. Cjenik usluga, nastavio sam, počiva na principu da cijene ne mogu biti niže od najnižih iznosa, koje utvrđuje Udruga. Zbog toga, a prema uvjetima tržišta, cijena za istu uslugu može biti različita, ovisno o politici onoga koji utvrđuje cjenik svojih usluga. Drugim riječima, unaprijed sam dao cijenjenoj gđi odgovor na Vaša pitanja. Postupili ste zakonito.

                Srdačno Vas pozdravljam.

                               Tajnik Udruge:

                               Ivan Gabrilo, dipl. iur.

* * * * *

Uvodni komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

Zanavljanje opreme u zakupu – čija je to obveza i u kojim rokovima se obavlja zanavljanje?

                Sukladno preuzetim obvezama DZ – zakupodavca prema zdravstvenom radniku privatne prakse u zakupu – zakupcu zanavljati opremu koju je, zajedno sa jedinicom zakupa preuzeo u zakup za nastavak obavljanja djelatnosti i p r a k s i,  da DZ ne izvršavaju svoju obvezu, Udruga je pokrenula inicijativu u formi ankete, da dobije odgovor, koliko i da li su negativna saznanja iz prakse takva i ako jesu, na koga se ta/takva praksa odnosi.

                Pored rečenog, za razumijevanje ukupnog odnosa na relaciji zdravstveni radnik privatne prakse u zakupu – zakupodavac – županija/grad/općina i HZZO važno je naglasiti nekoliko dodatnih pretpostavki, na kojima počiva i zbog kojih je pokrenuta inicijativa od strane Udruge.

                Kao:

1.            zdravstveni radnik privatne prakse u zakupu, makar je profitni subjekt, posluje po načelima za neprofitne subjekte – DZ, klinike, bolnice i… -  to znači, u cijeni usluge ne realizira sredstva za zanavljanje opreme i sredstva za razvoj, jer je Zakonom o zz ta obveza za zdravstvene ustanove prenijeta na vlasnika zdravstvene ustanove, to znači Državu i županiju,

2.            realizirana sredstva iz razmjene rada s HZZO-om zdravstveni radnik privatne prakse može koristiti samo za pokriće troškova tekuće zdravstvene potrošnje/ugovoreni broj osiguranika  i za plaće radnika tima,

3.            opremu u zakupu, zdravstvenom radniku privatne prakse u zakupu dužan je zanavljati DZ – zakupodavac. Kako, na teret kojih/čijih sredstava? Odgovor je na teret decentraliziranih sredstava za investicije u zdravstvu, koja ostvari županija na teret državnog proračuna, prema posebnim propisima.

4.            funkcioniranje primarne razine zz, na opisani način, dužnost je jedinica lokalne samouprave da bi svojim građanima osigurali sve oblike primarne razine zdravstvene zaštite 

5.            ugovori o zakupu koje je sklopio zdravstveni radnik privatne prakse i DZ koncipirani na nabrojenim načelima, da bi sustav funkcionirao,

6.            funkcioniranje sustava primarne razine zz, na opisanim načelima, temelji se na primjeni članka 134 Ustava RH, tj. propisano je da je funkcija  svake jedinice lokalne uprave i samouprave, prema svom pučanstvu osigurati između nabrojenih osnova i primarnu zdravstvenu zaštitu.

                S obzirom da sustav ne funkcionira kako je opisano, zdravstveni radnici privatne prakse nalaze se u nemogućoj situaciji, kako održati djelatnost. U tome naročito „stradavaju“ oni zdravstveni radnici privatne prakse u zakupu, čija je djelatnost više od drugih djelatnosti orijentirana na korištenje opreme u procesu rada, kao što je to npr. djelatnost stomatologije i djelatnost i medicinske biokemije.

                U tom smislu prezentiramo anketu i zahtjev za dostavom navedenih podataka.

- - - - -

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, Tel/faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Broj: 093 /2008.

Zagreb, 10.04.2008. g.

                                                                                                                                             Dom zdravlja

Predmet: Anketa o izvršenju ugovorne obveze zanavljanja  medicinske opreme zakupcima  Doma zdravlja, tražimo;

                Molimo Vas da nas obavijestite da li ste i za koje djelatnosti jedinicama u zakupu u prethodnom vremenu zanavljali opremu i koju.

                Uvjereni smo da je Vaš DZ kao krajnji korisnik decentraliziranih sredstava, u prethodnom vremenu, kako to propisuje Uredba,  financijskim planom, programom i izvještajima informirao  nadležno tijelo županije za izvršenje njegovih obveza prema zakupcima, glede zanavljanja opreme u zakupu i da je slijedom toga i realizirao odgovarajuća sredstva za izvršenje svoje obveze. O tome želimo da nas izvijestite.

                U tom smislu dostavljamo formiranu anketu sa molbom da ju popunite i da nam ju vratite na gornju adresu.  

                Nakon obrade ankete i Vas ćemo izvijestiti kako koja županija/DZ izvršava svoju zakonsku zadaću. Dobiveni podaci biti će putokaz i nadležnim tijelima za kritičku opservaciju stanja/mogućnosti obavljanja primarne razine zz s obzirom na sredstva rada.

                Pravne pretpostavke  

                Prema odredbama članka 58. Pravilnika o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti, NN, 90/04. propisan je rok od 3 godine, računajući od dana stupanja na snagu Pravilnika, u kojem su zdravstvene ustanove, trgovačka društva i zdravstveni radnici koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi morali udovoljiti uvjetima propisanim Pravilnikom.  Pravilnik je stupio na snagu 10.07.2004.g., pa je slijedom toga postavljeni rok od 3 godine istekao 09.07.2007.g.

                Prema odredbama članka 8. Pravilnika o uvjetima za davanje u zakup zdravstvenih ustanova primarne zz i lječilišta, NN, 6/96.,29/97.,1/98., 45/99., 121/99., 112/00. i … propisano je da DZ kao zakupodavac, ugovorom o zakupu utvrđuje prava i obveze stranaka glede opreme koju će zakupac nastaviti koristiti u obavljanju djelatnosti iz članka 14. istog Pravilnika. Pravilnik je prestao važiti 08.08.2007.g.

                Pravilnik iz prethodnog stavka zamijenio je novi Pravilnik …, NN, 80/07., koji je stupio na snagu 09.08.2007.g. Prema odredbama članka 11. istog Pravilnika propisano je, da je medicinsko-tehnička oprema pojedinačne vrijednosti do 70.000,00 kn  sastavni dio jedinice zakupa, dok za opremu pojedinačno veće vrijednosti od 70.000,00 kn, koja je u vlasništvu DZ, DZ i zakupac ugovorom utvrđuju način korištenja i njenog zanavljanja. 

                Dovodeći u svezu rečeno u stavku 1. i prethodnom stavku, zanima nas, ali i nadležna državna tijela odgovor na  pitanje  kako se, u kojim rokovima zanavlja oprema u jedinici zakupa, u vrsti, kako je propisano Pravilnikom o minimalnim uvjetima…, a u rokovima iz članka 12. Zakona o porezu na dobit, NN, 177/04., npr. kako je propisano pod točkom 3. …. opremu, vozila, osim za osobne automobile te mehanizaciju 4 godine ili 25 %.

                Opremu jedinicama u zakupu zanavlja DZ – zakupodavac na teret tzv. decentraliziranih sredstava, koja ostvari prema uvjetima/načinu, kako je propisano Uredbom o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, NN, 143/06.

                Na ovaj način, DZ - zakupodavac u ime lokalne i područne – regionalne samouprave izvršava njene obveze propisane člankom 134. Ustava RH i člankom 19., odnosno 20. Zakona o lokalnoj i područnoj – regionalnoj samoupravi, NN, 33/01 i 129/05. (područna i regionalna samouprava mora osigurati uvjete za funkcioniranje primarne razine zz na području grada/općine, prema sjedištu rada subjekta).

                Člankom 9. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, osiguranje sredstava za rad zdravstvenim ustanovama, u vlasništvu Države i županija/grada Zgb. prenijeto je na osnivača zdravstvene ustanove,  tj. Državu, odnosno županije/grad Zgb.

Zakupci obavljaju djelatnost po cijenama za neprofitne subjekte

                Zakupci, kao što Vam je poznato obavljaju djelatnost prema cijenama koje utvrđuje HZZO, identično, kako posluje DZ, ali i svi ostali subjekti javnog zdravstva, koji ulaze u kategoriju neprofitnih subjekata. Zbog toga, cijene = „glavarina“/bod ne sadrže elemente kao što su amortizacija opreme, sredstva za razvoj i investicijsko održavanje opreme.

                Zbog navedenog u prethodnom stavku, „privatizacija“ zz provodi se prema odredbama Pravilnika o uvjetima za davanje u zakup …, prema kojem je Država na županije, kao vlasnike DZ, zakupodavce, prenijela obvezu osigurati zakupcima opremu za obavljanje djelatnosti primarne razine zz. U protivnom, djelatnost bi stala.

                Zahvaljujemo na brzom odgovoru i srdačno Vas pozdravljamo.

Prilog:                                                  Tajnik Udruge

Obrazac ankete                 Ivan Gabrilo, dipl. iur.

 

ANKETNI LIST

Tablica br. 3 – za medicinsko-biokemijski laboratorij

 

Red. br.

                Naziv opreme iz čl. 14. Pravilnika

                Godina, kada je oprema koju nije koristio u zakupu – nova oprema osigurana zakupcu do roka iz čl. 58.Pravilnika (nova oprema)

                Godina, kada je zamijenjena – rashodovana i knjigovodstveno otpisana oprema u zakupu iz decentraliziranih sredstava

1             2             3             4

1.                            Sterilizator                        

2.                            Autoklav                            

3.                            Hladnjak                            

4.                            Termostat                         

5.                            Deionizator                       

6.                            Analitička vaga                

7.                            Mikroskop                        

8.                            Centrifuga                         

9.                            Hematološki brojač za  8 – 18 parametara                          

10.                         Spektrofotometar 340 – 700 nm – termostatiran                           

11.                         Biokemijski analizator – selektivni, za min. 100 analiza/sat                         

12.                         Koagulometar jednokanalni                     

13.                         Analizator elektrolita                    

14.                         PC, 2 kom.                         

15.                         Laserski pisač, kom. 2                   

 

                S obzirom da su DZ  zakasnili sa odgovorom, Udruga je dana 22.4.2008.g. uputila p o ž u r n i c u.

- - - -

 

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, Tel/faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Broj: 101 /2008.

Zagreb, 22.04.2008. g.

Veza: Akt Udruge 093/08

od 10.04.2008.g.

 

                Županijski Dom zdravlja ___________

Predmet: Požurnica, glede dostave odgovora na Anketu o izvršenju ugovorne obveze zanavljanja  medicinske opreme zakupcima  Doma zdravlja, urgiramo odgovor;

                Urgiramo i požurujemo Vas da nam dostavite odgovor na pitanja iz Ankete o izvršenju ugovorne obveze DZ glede zanavljanja medicinske opreme u zakupu, prema Ugovoru Naslova i zakupaca.

                Svoj Zahtjev dostavili smo Vam 10.04.2004.g. Nismo naznačili rok dostave odgovora, već samo zahvalnost na brzom odgovoru.

                Da li je šutnja Naslova od 12 dana znak Vaše pripreme za izvršenje zajedničke zadaće ili je …..?

                 Očekujemo od Vas da ćete nam u slijedećih 10 dana dostaviti tražene podatke. Ako ne dobijemo Vaš odgovor, obraditi ćemo anketu bez podataka za Vaš DZ i to će biti naznačeno u materijalima, koje ćemo dostaviti zainteresiranim strankama – tijelima Države.

                Napominjemo, da je HZZO glede kritike da „glavarina“ ne sadrži sredstva amortizacije, sredstva za razvoj i održavanje investicijske opreme izjavio, da to nije stvar odnosa HZZO-a i ugovorne ordinacije privatne prakse, već da je to stvar odnosa nje i društveno-političke zajednice, na području koje ordinacija obavlja djelatnost primarne razine zz. U kontekstu rečenog, obrada ankete od interesa je za županije, gradove i općine, ali i Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi koji je odgovoran Vladi RH za funkcioniranje zdravstvene zaštite na cijelom području Države.

                Srdačno Vas pozdravljamo.

 

Na znanje:                                         Tajnik Udruge

Ministarstvu zdravstva i   Ivan Gabrilo, dipl. iur. socijalne skrbi RH

R e z i m e

                Računajući do 14.05.2008.g. odgovore na Anketu dostavili su nam:

-              DZ Zadarske županije,

-              DZ Šibenske županije,

-              DZ Primorsko goranske županije,

-              DZ Ličko senjske županije,

-              DZ Karlovačke županije,

-              DZ Zagrebačke županije.

Napomena: DZ „Zagreb – zapad“ odgovorio je da one nema vremena za tako nešto??

                Aktivnosti ćemo nastaviti novom drugom požurnicom. Nakon toga, anketu ćemo obraditi i dostaviti na znanje Ministarstvu zdravstva, HZZO-u, Poglavarstvima županija i Gradu Zagrebu.

- - - - -

                Kao potvrdu navoda i sumnju nekih, da li je DZ zakupodavac dužan zanavljati opremu u zakupu, iznosimo primjer iz otoka Brača: vidi separatni prilog označen br. 1. – pitanje i odgovor Udruge. 

* * * * *

Uvodni komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

Razlikovanje profitnog i neprofitnog subjekta, u sustavu zdravstvene zaštite – tko osigurava opremu subjektu zdravstvene zaštite koji je uključen u Osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti?

                Na dolje opisanom primjeru potvrđuju se naše sumnje, da još uvijek zdravstveni radnici privatne prakse ne znaju razlikovati način poslovanja profitnog i neprofitnog subjekta. Takoreći, u svakom broju Časopisa „Privatna praksa u zdravstvu“ bilo u rubrici „Zaštita interesa privatne prakse“  ili rubrici „Poslovne obavijesti“ , ističemo/isticali smo na različite načine bitne razlike subjekta, koji je, odnosno koji nije obveznik plaćanja poreza. Ovo razlikovanje odnosi se samo na zdravstvene subjekte u statusu pravne osobe – to znači zdravstvene ustanove – ne i u statusu fizičke osobe, koja obavlja djelatnost privatne prakse.  Svi zdravstveni radnici privatne prakse obveznici su plaćanja poreza iz dohotka, dok su obveznici plaćanja poreza iz dobiti samo privatne zdravstvene ustanove, a i oni zdravstveni radnici privatne prakse koji su zatražili promjenu statusa, u status obveznika plaćanja poreza iz dobiti, odnosno koji su to postali po sili zakona (veći prihod od 2 mil kn/god., a to su u pravilu sve ljekarne, veći MBL-i i….).

                Neprofitni subjekti u cijeni svojih usluga ne realiziraju sredstva za zanavljanje opreme, sredstva za kupnju nove opreme – proširenje materijalne osnove rada, niti sredstva za investicijsko održavanje opreme. Sredstva za te namjene neprofitnom subjektu osigurava vlasnik na teret svojih proračunskih sredstava. Na taj način, vlasnik neprofitnog subjekta osigurava provođenje funkcije, prema djelatnosti neprofitnog subjekta. To je vlasničko pravo i obveza, utemeljena na članku 134. Ustava RH. To znači, da se obavljanje, npr. zdravstvene djelatnosti, prema mrežnom sustavu osigurava pučanstvu, bez obzira na profitabilnost. Klasičan neprofitni subjekt je/su zdravstvene ustanove u vlasništvu Države/županija/grada Zagreba. Svi ti subjekti uključeni su u Osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti, pa se u pravilu financiraju iz sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja. Realizirana sredstva troše se/mogu se trošiti samo za troškove zz koju pružaju i plaće radnika, prema kadrovskom normativu, koji propisuje HZZO. Opremu, prostor, kao i zanavljanje opreme i prostora i investicijsko održavanje osigurava vlasnik na teret svojih posebnih sredstava, a to je Država/županija.

                Po istim principima za neprofitne subjekte posluju i profitni subjekti – zdravstveni radnici privatne prakse, koji su uključeni u Osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti. Slijedom toga, u cijeni usluge koji oni realiziraju, ne ostvaruju sredstva za kupnju zamjenske niti za kupnju nove opreme, kao i za održavanje te/takve opreme. U pravilu, zajedno sa zakupom prostora, zdravstveni radnici privatne prakse stekli su i zakup na opremi u jedinici zakupa, u vrsti i količini, kako je to propisano Pravilnikom o minimalnim uvjetima…. Zanavljanje te/takve opreme prenijeto je na zakupodavca, kao njegovu obvezu u ime vlasnika DZ, čija je ustavna obveza osigurati funkcioniranje primarne razine zz. Sredstva za obavljanje te funkcije osigurava Država u proračunu, a transferira ih županijama/grad Zgb. na osnovi njihovih zahtjeva/procjene potreba, a vode se kao tzv. decentralizirana sredstva za djelatnost zdravstva.

                Zbog opisanih razloga, cijena zdravstvene usluge koju formira HZZO, kao cijena po osiguraniku „glavarina“, odnosno bod  ne sadrži elemente cijene, koje inače sadrži cijena usluge/robe profitnog subjekta, a to je trošak amortizacije opreme u eksploataciji, trošak za investicije – novu opremu – proširenje ili novi prostor, kao i trošak za investicijsko održavanje.

                Takvu cijenu usluge realizira i zdravstveni radnik privatne prakse, ugovorni subjekt u zakupu.

                Na tu temu, u životu, reproduciraju se različite varijante, kao što je i dolje opisani slučaj. 

From: xx

To:  [UPPZ]

Sent: Wednesday, July 02, 2008 10:17 PM

Subject: UPIT

 

                Poštovani gospodine Gabrilo,

                Danas sam u razgovoru sa jednom svojom kolegicom došla u dilemu. Naime, razgovarali smo o tome kako je dom zdravlja dužan zanavljati opremu. Na što je ona odgovorila da to dom zdravlja neće učiniti već da mi to moramo sami budući da za to dobivamo glavarinu.

                Da li ja ako kupim aparaturu na svoju ordinaciju u zakupu , "prilikom odlaska" ( to kažem hipotetski) mogu tu kupljenu opremu uzeti u svoju "novu "  ordinaciju tj. da li je to moje vlasništvo ili to ostaje u ordinaciji i nakon mog odlaska?

                Po njenom mišljenju sva kupljena aparatura je vlasništvo ordinacije jer je i glavarina "vlasništvo" HZZO-a tj. mi nismo "čisti" privatnici?

                Da li ja na teret glavarine mogu kupiti  poslovni prostor?

                Sa poštovanjem.            

                                                               S.P.J.

                Poštovana,

                Na Vaša pitanja/dileme odgovorio sam već nekoliko puta. Da, točno je da Vi svoju cijenu rada ostvarujete u paušalu, kroz tzv. "glavarinu". "Glavarina" kao i  cijena boda utvrđuje se kalkulacijom, prema posebnim parametrima. Parametre za kalkulaciju utvrđuje HZZO. HZZO je utvrdio parametre za kalkulaciju svojih cijena za neprofitne subjekte.

                Razlika između neprofitnih i profitnih subjekata je u tome, što cijena usluge neprofitnog subjekta - za zdravstvo je cijena boda i "glavarina" - ne sadrže amortizaciju, kao trošak iz kojeg se osiguravaju sredstva za kupnju zamjenske opreme koju koristi subjekt, ne sadrži sredstva za razvoj - kupnju nove opreme ili za tzv. proširenu reprodukciju, kao i sredstva za investicijsko održavanje takve opreme. Zašto je to tako? Odgovor je, to je zato, što je Zakonom prenijeta obveza zanavljanja opreme, kupnja nove opreme i investicijskog održavanja opreme na vlasnika, a to je Država odnosno županija - izričita odredba članka 9. i 52. Zakona o zz.  To znači, da se realizirana sredstva iz ugovornog odnosa sa HZZO-om mogu trošiti samo za podmirenje troškova tekuće zdravstvene potrošnje i za plaće radnika tima (za lijekove, zavojni i potrošni materijal, zakupninu, zajedničke troškove s kojima Vas tereti DZ - ne i za kupnju opreme i investicijsko održavanje iste).

                Po opisanim principima - posluje i privatna praksa u zakupu i drugi, koji su sklopili ugovor sa HZZO-om, iako oni ulaze u kategoriju profitnih subjekata.  Za sada HZZO ne želi poslovati sa tzv. dvojnim cijenama, jednim za neprofitne, a drugim za profitne subjekte. HZZO,  dapače, inzistira/prijeti ugovornim partnerima ako troše sredstva mimo njihove namjene.

                Zanavljanje opreme zdravstvenim radnicima privatne prakse morao bi osigurati DZ - zakupodavac - izričita odredba Pravilnika i ugovora o zakupu - na teret decentraliziranih sredstava, koja mu osigurava Vlada RH iz proračuna, sve u ime lokalne samouprave, jer je ona, temeljem članka 134. ustava RH i članka 19. Zakona o jedinicama lokalne samouprave  obvezna osigurati funkcioniranje primarne razine zz.

                Prema tome, sve što smo do sada pisali glede zanavljanja opreme i investicijskog održavanja opreme počiva na gore navedenim uzrocima - pravnim osnovama.

                Ako se opisana teorija ne provodi u praksi, Vas se, via facti  dovodi u situaciju da morate sami kupiti opremu, da bi održali djelatnost. Za trošak kupljene opreme Vi teretite DZ ili županiju ili grad na području kojeg obavljate djelatnost, tj. da Vam oni vrate uložena sredstva. U tom slučaju oprema je njihovo vlasništvo.

                Ako pak kupite opremu i ne tražite povrat sredstava za taj trošak, oprema je Vaše vlasništvo. Opremu upisujete u Popis trajne imovine, te slijedom toga obavljate otpis njegove vrijednosti po stopi od 25 %/godina.  Hipotetski, ako bi napustili prostor DZ, kako ste opisali, tu/takvu opremu "nosite" sa sobom.

                Srdačno Vas pozdravljamo.

                Tajnik Udruge: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

* * * * *

Uvodni komentar: Ivan Gabrilo, dipl. iur.

Ugovor o radu na određeno vrijeme – pravilo ili iznimka od pravila, te osnovi i rokovi  za njegovo sklapanje za iste poslove?

                Član Udruge, koji je ugovorni doktor stomatologije u zakupu postavlja pitanja u svezi primjene pravnog instituta ugovora o radu na određeno vrijeme. Izvlačeći dijelove iz članka 31. ZOR-a, koji regulira institut ugovora o radu na određeno vrijeme, odnosno Kolektivnog ugovora,  zanemarujući cjelinu tog i slijedećih članaka,  član Udruge izvlači pogrešan zaključak. Teoretski prikaz instituta rada po ugovoru na određeno vrijeme, za tog člana Udruge nije pravno relevantan, jer on, kao ugovorni partner HZZO-a mora sklopiti ugovor o radu s radnikom tima na neodređeno vrijeme. U tom slučaju, a to mu je i rečeno, on kao poslodavac može sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme, koristeći institut probnog rada, radi provjere kvalitete i osobe radnika u odnosu s njegove strane pretpostavljene kvalitete.

- - - - -

From: xx

To: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Sent: Tuesday, July 01, 2008 1:42 PM

Subject: upit člana

                Poštovani,

                Imam namjeru zaposliti medicinsku sestru na poslovima asistentice u stomatološkoj ordinaciji. Cilj mi je zasnivanja ugovora o radu koji će mi, kao poslodavcu, maksimalno konvenirati u smislu eventualnog budućeg otkazivanja istoga, ukoliko ne budem zadovoljan novom zaposlenicom te Vam se s time u svezi obraćam za savjet o opciji ili opcijama koje su za mene najpovoljnije.

                Namjera mi je, u skladu sa čl. 31. ZOR-a (NN 137/04) kao i sa čl. 31. KU-a (NN 127/06), najprije ugovoriti probni rad  u trajanju od maksimalnih 6 mjeseci, a nakon toga, u skladu sa čl. 15. ZOR-a (NN 137/04) kao i sa čl. 30. KU-a (NN 127/06), ugovor o radu na određeno vrijeme (molim pojašnjenje čl. 29., stavak 3. KU-a o mogućem trajanju ugovora o radu na određeno vrijeme «bez ograničenja ukupnog vremenskog trajanja radnog odnosa» tj. da li se ugovor o radu na određeno vrijeme sa istom osobom može sklopiti bez vremenskog ograničenja ukupnog trajanja radnog odnosa odnosno duže od 3 godine (prema navodima čl. 15. ZOR-a, NN 137/04)?

                Također bih u tekst budućeg ugovora o radu svakako uklopio:

1.    poslove koje će zubni asistent obavljati samostalno prema uputama poslodavca (s time u svezi da li je, prije zasnivanja ugovora o radu, radniku potrebno predati neki vid posebne pisane odluke poslodavca u kojoj se radniku prezentiraju njegove obveze ili radnika na isti način obvezuju i usmene upute poslodavca? Ukoliko se radniku, prije potpisivanja ugovora o radu, posebnom pisanom odlukom poslodavca prezentiraju njegove obveze da li taj dokument potpisuju radnik i poslodavac te da li ga je potrebno ovjeravati kod javnog bilježnika?)

2.   raspored radnog vremena kojega donosi poslodavac (posebna pisana odluka poslodavca o rasporedu radnog vremena?) i eventualno, zbog opsega posla, potreban prekovremeni rad (čl. 41 ZOR-a)

3.   dnevna stanka ukoliko, zbog opsega posla, nije moguće koristiti dnevnu stanku u vrijeme određeno prethodnim rasporedom radnog vremena

4.   raspored godišnjeg odmora prema odredbama poslodavca (sa mogućnosti korištenja godišnjeg odmora u dva dijela)

                Molim Vaše mišljenje da li je pri obračunu plaće radniku moguće radnika VŠS tretirati isto kao radnika SSS ukoliko se radnik sa time slaže (navedeno pitam s obzirom da mi se kao potencijalni kandidati za zapošljavanje javljaju i osobe sa VŠS koje su i dosada bile plaćene kao osobe sa SSS, a spremne su i ubuduće primati plaću prema obračunu za SSS)?

                Ukoliko mi se nametne još poneko pitanje iz područja zapošljavanja, s obzirom na iznimno neugodna iskustva sa prethodnim radnikom, biti ću slobodan kontaktirati Vas ponovno telefonski ili mail-om ne bih li što je moguće bolje prevenirao probleme koji se mogu nametnuti zapošljavanjem pogrešne osobe.

S poštovanjem,

N.N., dr.stom.

- - - - -

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, Tel/faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Broj: ____ /2008.

Zagreb, 03.07. 2008. g.

                                                                                                              e-mail:

 

                Poštovani,

                Na Vaša pitanja od 02.07.2008.g. odgovaram kako slijedi:

                Ad 1. Tumačite ZOR pogrešno, po principu pro domo sua. Kao prvo, morate znati da se radni odnos u pravilu zasniva na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme – citat: „.. čiji je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla i nastupanjem određenih događaja“. U praksi su to najčešći slučajevi zamjene nenazočnog radnika – bolovanje, stručno usavršavanje, specijalizacija i… - povećani obim poslovanja u određenom vremenskom razdoblju – izvršenje poslova po projektu, koji traju kako je navedeno u ugovoru o izvršenju projekata i sl.

                Ako poslodavac sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme za osobe iz prethodnog stavka, pa konstatira da se osnov za sklapanje takvog ugovora nastavlja, on sa istim ili drugim radnikom sklapa novi ugovor o radu na određeno vrijeme za isti osnov.  Zakonodavac je člankom 15. stavak 2. ZOR-a propisao da poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora za iste poslove (osnov) neprekidno duže od 3 godine, ako zakonom ili kolektivnim ugovorom to nije dopušteno.

                Sukladno članku 15. stavak 2. ZOR-a, Udruga je u Kolektivnom ugovoru rok od 3 godine anulirala, temeljem te zakonske ovlasti. Sve drugo vezano/propisano za radni odnos na određeno vrijeme  v a ž i    i za privatnu praksu, kako je propisano Kolektivnim ugovorom, sukladno ZOR-u.

                To znači, da poslodavac  ne možete sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme bez da  ograniči vremensko trajanje  radnog odnosa. Po prirodi stvari svaki ugovor o radu na određeno vrijeme je vremenski ograničen, jer je ograničen osnov za sklapanje takvog ugovora (zamjena nenazočnog radnika – točno se zna vrijeme njegovog izostanka ili povećani obim poslovanja – točno se zna u kojem vremenskom razdoblju poslodavac ima veći obim poslovanja u odnosu na ustaljeni prosjek – točno se zna koliko traje većim obim poslovanja koji proizlazi iz izvršenja posebne ugovorne obveze, npr. sanacija zubi radnika određenog trgovačkog društva ili …).

                No, opisano u primjeni ne dolazi u obzir za Vas kao poslodavca, koji je ugovorni zdravstveni radnik privatne prakse. Vi morate, jer tako traži, HZZO-u, Vašem poslovnom partneru prezentirati ugovor o radu na neodređeno vrijeme (članak 1. stavak 2. Ugovora). Kada sklapate ugovor o radu, Vi morate sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme, ali ga možete sklopiti s probnim rokom, najduže do 6 mjeseci. Ako Vam radnik ne zadovolji kriterije probnog rada, Vi možete s otkaznim rokom od 7 dana otkazati takav ugovor, s tim, da razloge zbog kojih nije zadovoljio kriterije probnog rada morate radniku prezentirati u pisanom obliku. Radnik ima pravo prigovora na Vašu ocjenu njegovog rada.

                Ad 2. Odgovor na Vaše pitanje pod točkom 1. stavka 3. Vašeg akta proizlazi iz opisa poslova koje radnik obavlja za poslodavca. Za izvršenje tih/takvih poslova poslodavac daje radniku upute sa obveznom snagom njihovog izvršenja. Zbog toga je važno kako je sklopljen ugovor o radu, tj. kako su utvrđeni poslovi radnog mjesta kojeg radnik obavlja.  Pored klasičnih poslova za stomatološkog asistenta, u ugovor se moraju ugraditi i sve specifične obveze koje radnik mora obavljati vezano za izvršenje ugovora sa HZZO-om. U odnose Vas i radnika nije potrebno involvirati javnog bilježnika. Obveze radnika propisane su Kolektivnim ugovorom. Sve ono što je propisano člankom 168. i 171. Kolektivnog ugovora, kao lakše i teže radne dužnosti, obrnuto, za radnika znači obavljati poslove da ne bi činio povrede radne dužnosti. Prilikom zasnivanja radnog odnosa Vi radniku morate prezentirati Kolektivni ugovor, da on shvati koja su njegova prava i obveze iz rada i po osnovi rada – izričita odredba ZOR-a.

                Ad 3. Raspored radnog vremena tjedan/mjesec utvrđuje poslodavac, sukladno članku 53. Kolektivnog ugovora. Vi kao poslodavac, koji je ugovorni partner HZZO-a, raspored rada prilagođavate Pravilniku ….koji je donio ministar zdravstva. Prekovremeni rad poslodavac može utvrditi prema uvjetima, kako je propisano člankom 41. ZOR-a – u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i… i može trajati najviše 10 sati/tjedan.  Ako prekovremeni rad traje duže od 4 tjedna neprekidno, poslodavac mora o toj činjenici obavijestiti inspektora rada.

                Ad 4. Za pitanje pod 3. istog stavka akta dali ste i sami odgovor.

                Ad 5. Za pitanje pod 4. istog stavka – čitajte sve o rasporedu korištenja GO i izvršenju tog/takvog rasporeda, kako je navedeno u Časopisu „Privatna praksa…“ br. 2/08.

                Ad 6. Da. Na Vas se ne odnosi odredba iz Zakona o plaćama u javnim službama da radnik ostvaruje plaću prema zvanju i položaju. Vi obračunavate plaću prema radu i procjeni vrijednosti radnog mjesta. Radno mjesto stomatološkog asistenta procijenjeno je odredbom članka 13. Zakona o stomatološkoj djelatnosti i članka 25. Zakona o zz, kao radno mjesto osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem, to znači SSS. Tu činjenicu morate naglasiti u ugovoru o radu, tj. da će radnik obavljati poslove stomatološkog asistenta, SSS, bez obzira koji stupanj stručne spreme posjeduje. Udruga je za svoje članove pisala ugovore o radu po kojem je dr. stom. obavljao poslove stomatološkog asistenta.

                Umjesto Vaše konstatacije u zadnjoj rečenici podneska, sugeriram – naručite od Udruge izradu ugovora o radu, da ne biste pogriješili. Greške Vam se vraćaju kao bumerang, to morate znati! Radni odnosi su najkompliciraniji i najosjetljiviji odnosi čovjeka prema čovjeku. Svaki dan se mijenjaju, a pogotovo u djelatnosti zdravstva.

                Srdačno Vas pozdravljamo.

                                               Tajnik Udruge

                                               Ivan Gabrilo, dipl. iur.

 PITANJA I ODGOVORI                                                            NA VRH

Vi pitate, odgovara Vam A. Gabrilo, dipl. oecc.

- porezi i sl. -

 148. pitanje: Od 01.07.2008.g. izvršene su promjene u poreznom sustavu obračuna poreza na dohodak. U čemu se sastoji, odnosno u čemu se očituje  suština promjena?

Odgovor:  Da. U NN, 73/08. objavljen je Zakon o izmjenama Zakona o porezu na dohodak. Suština promjena očituje se u promjeni visine osnovnog osobnog odbitka (o.o.o.) sa 1.600,00 kn na 1.800,00 kn (članak 36. stavak 1. Zakona). Ta činjenica imala je odraza/reperkusiju i na promjene u rasponima primjene poreznih stopa 15 %, 25 %, 35 % i 45 % iz članka 8. Zakona, kao i u iznosima povećanja o.o.o. za osnove uzdržavanog člana obitelji, dijete i… iz članka 36. stavak 2. Zakona.

149. pitanje: Koji su novi rasponi ostvarenog dohotka poreznog obveznika za primjenu navedenih stopa, vezano za promjenu iznosa o.o.o. ?

Odgovor: Ubuduće, tj. od 01.07.2008.g., porezne stope iz članka 8. primjenjuju se na slijedeće osnovice:

1.            15 %  do dvostrukog iznosa o.o.o. ili do 3.600,00 kn (prije 3.200,00 kn),

2.            25 % na razliku od iznosa iz točke 1. do peterostrukog iznosa o.o.o. ili do 9.000,00 kn (prije 8.000,00 kn),

3.            35 % na razliku od iznosa iz točke 2. do četrnaesterostrukog iznosa o.o.o. ili do 25.200,00 kn (prije 22.400,00 kn),

4.            45 % na poreznu osnovicu iznad četrnaesterostrukog iznosa o.o.o. iz prethodne točke.

150. pitanje: Koji su to budući novi iznosi za uzdržavane članove obitelji i za djecu, koji zavise od iznosa o.o.o.?

Odgovor: Od 01.07.2008.g., rezident može uvećati o.o.o., kako slijedi:

1.            0,5 o.o.o. za uzdržavanog člana uže obitelji ili 900,00 kn (prjie 800,00 kn),

2.            za uzdržavanu djecu:

-              0,5 o.o.o. za 1. dijete ili 900,00 kn,

-              0,7 o.o.o. za 2. dijete ili 1.260,00 kn,

-              1,0 o.o.o. za 3. dijete ili 1.800,00 kn,

-              1,4 o.o.o. za 4. dijete ili 2.520,00 kn,

-              1,9 o.o.o. za 5. dijete ili 3.420,00 kn,

-              za svako daljnje dijete faktor o.o.o. progresivno se uvećava za 0,6, 0,7, 08, 0,9, 1,0 … više  u odnosu na faktor o.o.o. za prethodno dijete i…

151. pitanje: Tko će se dakle najviše okoristiti od ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak?

Odgovor: Prvenstveno oni sa najvećim dohocima (od nesamostalnog rada ili samostalne djelatnosti – obrt, ordinacije, laboratoriji, ljekarne itd.), zatim oni koji imaju više djece (o.o.o. se uvećava za 900,00 kn za 1. Dijete, 1.260,00 kn za 2.dijete, 1.800,00 kn za 3.dijete itd.)

152. pitanje: Da li se uvećao i iznos dopuštenih poreznih izdataka za uplaćene premije osiguranja, kamate na stambene kredite?

Odgovor: Ne, iznos poreznih izdataka iz članka 36. Zakona ostao je isti i iznosi 12.000,00 kn godišnje.

Porezni obveznik može tražiti povrat poreza na dohodak za uplaćene premije životnog, rentnog osiguranja, dopunskog I privatnog zdravstvenog osiguranja, ulaganja u vlastiti stambeni prostor, kamate stambenog kredita, plaćene zakupnine za stambeni prostor itd. do navedenog iznosa.

153. pitanje: Od kada se primjenjuju novi iznosi osobnih odbitaka i novi porezni razredi?

Odgovor: Primjenjuju se od 01/07/2008. godine. 

154. pitanje: Koliko će porasti netto iznos prosječno isplaćene plaće u RH u 2007. godini  od 7.047,00 kn brutto (objava NN, 69/2008) rezidentu sa jednim djetetom i prebivalištem u Zagrebu?

Odgovor: Prema propisu važećem do 31/06/2008.g. radnik sa 1 djetetom i plaćom od 7.047,00 kn brutto, dobio je netto iznos od  5.060,10  kn ( 7.047,00 kn brutto – 1.409,40 kn doprinosi iz brutto = 5.637,60 kn dohodak od nesamostalnog rada – 2.400,00 kn osobni odbitak za obveznika sa 1 djetetom = 3.237,60 kn porezna osnovica – 489,40 kn poreza na dohodak – 88,10 prireza porezu na doh. = netto 5.060,10 kn/mjesec.

Prema propisu važećem nakon 01/07/2008. isti radnik sa plaćom 7.047,00 kn brutto dobit će                  netto (7.047,00 kn brutto – 1.409,40 kn doprinosi iz brutto = 5.637,60 kn dohodak od nesamostalnog rada – 2.700,00 kn osobni odbitak za obveznika sa 1 djetetom = 2.937,60 kn porezna osnovica – 440,64 kn poreza na dohodak – 79,32 kn prireza porezu na doh. = 5.117,94 kn mjesečno.

Dakle u obračunu iznosa prosječne isplaćene plaće u RH u 2007. godini razlika, tj.povećanje iznosi 57,84 kn mjesečno više ili 1,2 % više ( za usporedbu predviđena inflacija u 2008.g. kretat će se iznad 6%).

155. pitanje: Koliko to povećanje iznosi kod nas obrtnika – vlasnika ordinacija privatne prakse?

Odgovor: Kao što je razvidno iz prethodnih prezentacija obračuna, promjene u obračunu se dešavaju tek nakon izračuna dohotka, a Vi u svoju prijavu poreza na dohodak od samostalne djelatnosti unosite također dohodak, ali ne od nesamostalnog rada, već od samostalne djelatnosti slobodnih zanimanja iz čl.18.st.2. Zakona.

Dakle nakon toga obračun je isti, jedino što Vi u prijavu poreza unosite godišnje iznose, a ne mjesečne kao pri obračunu plaće radnika.

Obračun godišnjeg dohotka od samostalne djelatnosti za doktora medicine iz Zagreba sa 1 dijetetom ostvarenog u 2008. godini bi bio slijedeći:

Ostvareni dohodak = 100.000 kn/2008.g. – 14.400,00 kn osobni odbitak do 30/06/2008 – 16.200,00 kn osobni odbitak 01/07/2008 do 31/12/2008.g. = 69.400,00 kn porezna osnovica – 6.120,00 kn poreza po stopi 15% do osnovice od 40.800,00 kn – 7.150,00 kn poreza po stopi 25% na idućih 28.600,00 kn osnovice – 2.388,60 kn prireza porezu na doh. = ukupno netto dohodak 84.341,40 kn godišnje.

Porez i prirez iz godišnje prijave ostvarenog dohotka se umanjuje za iznos uplaćenih akontacija poreza tijekom godine (1/12 poreza na doh.iz prijave za prošlu godinu za svaki mjesec tekućeg razdoblja).

Nastavak – u slijedećem broju „Časopisa

Vi pitate, odgovara Vam I. Gabrilo, dipl. iur.

- radni odnosi -

 156. pitanje:  Imam namjeru zaposliti medicinsku sestru na poslovima asistentice u stomatološkoj ordinaciji. Cilj mi je sklapanje  ugovora o radu koji će mi, kao poslodavcu, maksimalno konvenirati u smislu eventualnog budućeg otkazivanja istoga, ukoliko ne budem zadovoljan novom zaposlenicom te Vam se s time u svezi obraćam za savjet o opciji ili opcijama koje su za mene najpovoljnije.  Molim odgovor.

Odgovor: Ispravne dileme. Vrlo je važna kvaliteta sklopljenog ugovora o radu. Mnogi griješe kada zasnivaju radni odnos sa radnikom na osnovi obrasca ugovora o radu, koji kupe u Narodnim novinama. Taj obrazac sadrži uglavnom one dijelove ugovora o radu koji su propisani člankom 17. ZOR-a. Prazne rubrike u pojedinom članku ugovora, poslodavci, jer simplificiraju budući odnos, pa time i svoja prava i obveze prema radniku i obrnuto  popunjavaju površno, u namjeri, da se što prije riješi mrskog administriranja. To znači, da bi ugovor o radu morao sadržavati sve one odredbe, koje sadrži Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske.

157. pitanje: Da li ja kao član Udruge, u slobodne rubrike teksta obrasca ugovora o radu, umjesto posebnih odgovora, mogu upisati npr. „u skladu s Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske“?

Odgovor: Da. ZOR je utemeljen na načelima, da se poslodavci udružuju u svoje udruge, kako bi zajednički utvrdili mjerila i kriterije za ostvarenje opsega pojedinih prava i obveza, koje proizlaze iz primjene ZOR-a ili drugih zakonskih propisa, pa ako su ta mjerila/kriteriji utvrđeni Kolektivnim ugovorom, član Udruge može se pozvati samo na njegove odredbe.

158. pitanje: Da li samo ZOR propisuje sadržaj ugovora o radu, odnosno kolektivnog ugovora?

Odgovor: Ne. Npr. Zakon o zaštiti na radu propisuje da zaštitu na radu mora regulirati svaki poslodavac svojim općim aktom ili ugovorom o radu, osim ako je ta materija riješena kolektivnim ugovorom koji ga obvezuje. To je u ime Vas učinila Udruga Kolektivnim ugovorom.

159. pitanje: Odredbom članka 132 Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano je pravo i obveza svih zdravstvenih radnika, pa time i mene, ali i mog radnika, stručno se usavršavati za sve vrijeme rada radi unapređenja kvalitete zdravstvene zaštite. Da li ja mogu tu obvezu ugraditi u ugovor o radu sa medicinskom sestrom, da ju prisilim da ona vodi računa o toj svojoj obvezi, kako bi mogla ponovno relicencirati dozvolu za samostalni rad, pod prijetnjom raskida ugovora o radu?

Odgovor: Da. Kao drugi primjer navodimo i stručno usavršavanje radnika u tijeku rada, što je obveza i pravo radnika kao i njegovog poslodavca, za sve vrijeme trajanja radnog odnosa. Da bi poslodavac prisilio radnika da stiče nova znanja, pogotovo radnika koji su udruženi u komore, on tu obvezu mora ugovorom o radu prenijeti na radnika, pod prijetnjom raskida ugovora o radu, ako izgubi dozvolu za samostalni rad, jer nije obnovio licencu. U praksi se dešava da medicinske sestre očekuju od svog poslodavca da on vodi brigu o toj činjenici, da ju upućuje na razne oblike stručnog usavršavanja izvan mjesta sjedišta rada, jer ona  ignorira  mogućnost takvog stručnog usavršavanja u mjestu njenog prebivališta, u vremenu izvan redovnog radnog vremena.

160. pitanje: ZOR ne regulira pravo radnika na tzv. materijalna prava iz rada, pa slijedom toga radnik nema pravnu zaštitu ostvarenja prava na npr. Božićnicu, regres za GO, Uskrsnicu, jubilarne nagradu i…, jer radnik i poslodavac nisu ugovorili to pravo, jer poslodavac nije donio pravilnik o radu, kojim bi utvrdio to pravo, niti je poslodavac član Udruge, temeljem čega bi ga za ostvarenje tog prava prema radniku obvezivao kolektivni ugovor. Imam li pravo?

Odgovor: Da. Treći slučaj koji upućuje na kvalitetu sklopljenog ugovora o radu je slučaj razrade ostvarivanja prava radnika na tzv. materijalno pravo iz rada, kao što je slučaj Božićnice, regresa za GO, troškova prijevoza, otpremnine i sl. Radnik neće ostvariti to pravo, ako mu poslodavac to pravo nije osigurao ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

161. pitanje: Informiran sam, da je jedan kolega izgubio sudski spor sa svojim stomatološkim asistentom, kojemu je dao otkaz ugovora o radu, zbog učinjene teže povrede radne dužnosti. Sud je poništio odluku o otkazu, jer poslodavac i njegov zastupnik nisu mogli dokazati da su  ugovorom o radu radnik i poslodavac utvrdili lakše i teže povrede radne dužnosti, odnosno da  ugovorom o radu, pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom  nisu utvrdili sankcije za takvo protupravno ponašanje.  Da li je to moguće, odnosno na čemu je Sud temeljio svoju presudu kada je poništio odluku poslodavca?

Odgovor.  Da, to je moguće. Slijedeći slučaj je vezan za otkaz ugovora o radu zbog tzv. skrivljenog ponašanja radnika ili izvanredni otkaz za isti osnov. Povrede radne dužnosti kao i kazne za učinjene povrede, poslodavac mora ugraditi u ugovor o radu ili u pravilniku o radu ili moraju biti utvrđene u kolektivnom ugovoru koji  obvezuje poslodavca, da bi njegova odluka o otkazu ugovora o radu bila zakonita i …dalje da ne nabrajam.

Presuda suda bazirala se na pravnom načelu kaznenog/represivnog prava „kazneno djelo je ono djelo koje je unaprijed utvrđeno kao protupravno djelo i za koje je unaprijed utvrđena sankcija“. Na tom načelu počiva i represija u domeni radnog prava. Ne može poslodavac ad hoc postupiti prema radniku represivno tvrdeći da je njegovo ponašanje ili učinjeno djelo u danom trenutku protupravno i primijeniti sankciju po svom izboru/nahođenju.

162. pitanje: Kako će radnik znati svoje obveze glede rada, a da ne bi činio povrede radne dužnosti?

Prilikom uvođenja radnika u posao poslodavac mora radnika upoznati sa organizacijom i uvjetima rada. Pri tome, daje se poseban naglasak na radno mjesto ili poslove koji su označeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada. Tako reći, svi poslovi zdravstvenih radnika označeni su kao takvi poslovi.

Kada se radnika uvodi u posao, tada ga se mora obavijestiti i dati mu na uvid Kolektivni ugovor ili pravilnik o radu, pravilnik o organizaciji rada i druge opće akte.

163. pitanje: Namjera mi je, u skladu sa čl. 31. ZOR-a (NN 137/04) kao i sa čl. 31. KU-a (NN 127/06), najprije ugovoriti probni rad  u trajanju od maksimalnih 6 mjeseci, a nakon toga, u skladu sa čl. 15. ZOR-a (NN 137/04) kao i sa čl. 30. KU-a (NN 127/06), ugovor o radu na određeno vrijeme (molim pojašnjenje čl. 29., stavak 3. KU-a o mogućem trajanju ugovora o radu na određeno vrijeme «bez ograničenja ukupnog vremenskog trajanja radnog odnosa» tj. da li se ugovor o radu na određeno vrijeme sa istom osobom može sklopiti bez vremenskog ograničenja ukupnog trajanja radnog odnosa odnosno duže od 3 godine (prema navodima čl. 15. ZOR-a, NN 137/04). Da li je to moguće?

Odgovor:  ZOR tumačite pogrešno, po meni po principu „pro domo sua“ (u vlastitu korist). Kao prvo, morate znati da se radni odnos u pravilu zasniva na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme – citat: „.. čiji je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla i nastupanjem određenih događaja“. U praksi su to najčešći slučajevi zamjene nenazočnog radnika – bolovanje, stručno usavršavanje, specijalizacija i… - povećani obim poslovanja u određenom vremenskom razdoblju – izvršenje poslova po projektu, koji traju kako je navedeno u ugovoru o izvršenju projekata i sl.

Ako poslodavac sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme, za točno određeno radno mjesto, sa osobom iz prethodnog stavka, pa konstatira, da se osnov za sklapanje takvog ugovora/radno mjesto nastavlja, on sa istim ili drugim radnikom sklapa novi ugovor o radu na određeno vrijeme za isti osnov, za isto radno mjesto.  Zakonodavac je člankom 15. stavak 2. ZOR-a propisao da poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora za iste poslove = radno mjesto i za isti osnov neprekidno duže od 3 godine, ako zakonom ili kolektivnim ugovorom to nije dopušteno.

                164. pitanje: Shvaćam, da se radni odnos na određeno vrijeme veže: 1.  za točno određeno rano mjesto koje radnik obavlja  i za 2. točno određeni pravni osnov, koji uvjetuje/dozvoljava zasnivanje radnog odnosa na određeno vrijeme, kao iznimku od pravila da se radni odnos zasniva na neodređeno vrijeme. Ako se osnovi ponavljaju – npr. bolovanje na bolovanje, povećani obim poslovanja koji traje i traje, izvan predviđenog roka prema procjeni, poslovi po projektu se prolongiraju ili se ugovore novi projekti, a sve skupa traži angažman radnika na radnom mjestu čije poslove obavlja radnik u radnom odnosu na određeno vrijeme, radni odnos na određeno vrijeme se produžuje i produžuje novim pravnim poslom, a to je aneks br. 1 ili br. 2 ili br. …. ugovoru o radu na određeno vrijeme. Zakonodavac je ograničio mogućnost sklapanja novih ugovora o radu za isto radno mjesto i osnov najduže 3 godine, ako Kolektivnim ugovorom to nije drugačije riješeno. Da li je Kolektivnim ugovorom za privatnu praksu Hrvatske taj rok produžen, odnosno anuliran?

Odgovor: Da. Sukladno članku 15. stavak 2. ZOR-a, Udruga je u Kolektivnom ugovoru rok od 3 godine anulirala, temeljem te zakonske ovlasti. Sve drugo vezano/propisano za radni odnos na određeno vrijeme  v a ž i    i za privatnu praksu, kako je propisano Kolektivnim ugovorom, sukladno ZOR-u.

165. pitanje: Što Vam znače riječi „sve drugo vezao/propisano za radni odnos na određeno vrijeme, važi i za privatnu praksu“?

Odgovor: To znači, da poslodavac mora sklopiti ugovor o radu za točno određeno radno mjesto ili za točno označene poslove/radne zadaće, te, to također znači, da  ne može sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme bez da  ograniči vremensko trajanje  radnog odnosa, jer vrijeme proizlazi iz konzumacije osnova zbog kojeg je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme.  Po prirodi stvari svaki ugovor o radu na određeno vrijeme je vremenski ograničen, jer je ograničen osnov za sklapanje takvog ugovora (zamjena nenazočnog radnika – točno se zna vrijeme njegovog izostanka ili povećani obim poslovanja – točno se zna u kojem vremenskom razdoblju poslodavac ima veći obim poslovanja u odnosu na ustaljeni prosjek – točno se zna koliko traje većim obim poslovanja koji proizlazi iz izvršenja posebne ugovorne obveze, npr. sanacija zubi radnika određenog trgovačkog društva ili …).

166. pitanje: Da li je oportuno i potrebno  u tekst budućeg ugovora o radu ugraditi odredbe o poslovima  koje će zubni asistent obavljati samostalno prema uputama poslodavca?

Odgovor:  Da. S obzirom da Pravilnik o pripravničkom stažu zdravstvenih djelatnika ne propisuje poslove za stomatološkog asistenta, niti postoji posebna škola za edukaciju za navedeno zanimanje, potrebno je ugovorom o radu detaljno/što detaljnije utvrditi poslove za radno mjesto stomatološkog asistenta.

167. pitanje: Koje zanimanje/stupanj stručne spreme utvrđujem za to radno mjesto?

Odgovor: Utvrđujete zanimanja koje želite, no zanimanje mora biti klasificirano najmanje SSS. Tako propisuje članak 13. Zakona o stomatološkoj djelatnosti. Logika stvari upućuje da bi bilo oportuno, da izaberete jedno ili više zdravstvenih zanimanja, kao što su to npr. zubni tehničar, medicinska sestra općeg smjera, zdravstveni tehničar laboratorijskog smjera, farmaceutski tehničar i…

168. pitanje: Zašto sugerirate zdravstvena zanimanja?

Odgovor: Odgovor je zato, što stomatološki asistent dolazi u dodir sa lijekovima, što radi u sferi onečišćenog/infekcioznog materijala, instrumenata i…sferi sterilnog. Kao asistent stomatologu, stomatološki asistent sudjeluje u procesu liječenja. Sva radna mjesta u kojima radnik sudjeluje u procesu liječenja i dolazi u dodir s lijekovima, proglašena su radna mjesta s posebnim uvjetima rada. Iz tih razloga, sugeriram izbor jednog od zdravstvenih zanimanja.

Nastavak – u slijedećem broju „Časopisa“

 

Koji Odgovor na Vaše pitanje pod točkom 1. stavka 3. Vašeg akta proizlazi iz opisa poslova koje radnik obavlja za poslodavca. Za izvršenje tih/takvih poslova poslodavac daje radniku upute sa obveznom snagom njihovog izvršenja. Zbog toga je važno kako je sklopljen ugovor o radu, tj. kako su utvrđeni poslovi radnog mjesta kojeg radnik obavlja.  Pored klasičnih poslova za stomatološkog asistenta, u ugovor se moraju ugraditi i sve specifične obveze koje radnik mora obavljati vezano za izvršenje ugovora sa HZZO-om. U odnose Vas i radnika nije potrebno involvirati javnog bilježnika. Obveze radnika propisane su Kolektivnim ugovorom. Sve ono što je propisano člankom 168. i 171. Kolektivnog ugovora, kao lakše i teže radne dužnosti, obrnuto, za radnika znači obavljati poslove da ne bi činio povrede radne dužnosti. Prilikom zasnivanja radnog odnosa Vi radniku morate prezentirati Kolektivni ugovor, da on shvati koja su njegova prava i obveze iz rada i po osnovi rada – izričita odredba ZOR-a.

 (s time u svezi da li je, prije zasnivanja ugovora o radu, radniku potrebno predati neki vid posebne pisane odluke poslodavca u kojoj se radniku prezentiraju njegove obveze ili radnika na isti način obvezuju i usmene upute poslodavca? Ukoliko se radniku, prije potpisivanja ugovora o radu, posebnom pisanom odlukom poslodavca prezentiraju njegove obveze da li taj dokument potpisuju radnik i poslodavac te da li ga je potrebno ovjeravati kod javnog bilježnika?)

2.   raspored radnog vremena kojega donosi poslodavac (posebna pisana odluka poslodavca o rasporedu radnog vremena?) i eventualno, zbog opsega posla, potreban prekovremeni rad (čl. 41 ZOR-a)

3.   dnevna stanka ukoliko, zbog opsega posla, nije moguće koristiti dnevnu stanku u vrijeme određeno prethodnim rasporedom radnog vremena

4.   raspored godišnjeg odmora prema odredbama poslodavca (sa mogućnosti korištenja godišnjeg odmora u dva dijela)

                Molim Vaše mišljenje da li je pri obračunu plaće radniku moguće radnika VŠS tretirati isto kao radnika SSS ukoliko se radnik sa time slaže (navedeno pitam s obzirom da mi se kao potencijalni kandidati za zapošljavanje javljaju i osobe sa VŠS koje su i dosada bile plaćene kao osobe sa SSS, a spremne su i ubuduće primati plaću prema obračunu za SSS)?

Odgovor:

Nastavak – u slijedećem broju „Časopisa“

 

 IZ RADA UDRUGE                                                            NA VRH

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-fareast-language:EN-US;}

UDRUGA PRIVATNIH POSLODAVACA U ZDRAVSTVU

ZAGREB, Rugvička 1

MB: 3240703

žiro-račun: 2360000-1101243236

Telefoni: (01) 61 90 001, (01) 61 90 003, Tel/faks (01) 61 90 005

http://www.UPPZ.hr

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Broj: 0144/08.

Zagreb,  07.06. 2008.g.

Z A P I S N I K

sa sastanka Predsjedništva  Skupštine Udruge održanog  07.06.2008.g, s početkom u 11,00 sati u prostorijama Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu Zagreb, Rugvička 1, u nazočnosti predsjednika,   Željka Bakra, dr. med.  spec. opće medicine,  te članova., Mihaela Mahnika, dr. stom., spec. oral. kir., Milice Lojović - Tonković, dr. med., spec. ginekologa, Vladimira Bauera dr. med., spec. neurologa, Josipe Rodić, dr. med., spec. opće/obiteljske med., mr.sc. Verice Pavičić Beljak, spec. med. biokemije, mr.sc. Blagutin Tepavčević, dr. stom. i Viktorija Galović, dr. med.,   te tajnika Udruge Ivana Gabrila, dipl. iur. i financijskog savjetnika Ante Gabrila, dipl .oec.

                Predsjednik Predsjedništva  Skupštine Udruge dr. Željko Bakar pozdravio je nazočne, konstatirao kvorum i predložio slijedeći

d n e v n i    r e d:

1.            Prezentacija informacije o provođenju ankete o izvršenju ugovorne obveze DZ, zakupodavaca, prema zakupcima za zanavljanje opreme u zakupu.

Informaciju je  prezentirao tajnik Udruge.

2.            Informacija o Odluci HZZO-a da kažnjava ugovorne partnere sa 10 % ugovorenih sredstava, jer se nisu priključili na sustav CEZIH PZZ.

Informaciju o aktivnostima Udruge u svezi s rečenim prezentirao je  tajnik Udruge.

3.            Informacija o donijetom Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, NN, 35/08., s reperkusijom na stjecanje prava iz mirovinskog osiguranja osobe koja radi s nepunim radnim vremenom, identično stjecanju prava osobe koja radi s punim radnim vremenom.

Informaciju je  prezentirao tajnik Udruge.

4.            Odnosi poslodavca i njegovih radnika, prema primjeru iz prakse. Zaštita interesa privatne prakse od mobinga njegovih radnika. Angažman Udruge – vezano za konkretne slučajeve i angažman kao mjera prevencije za moguće buduće slučajeve

Informaciju je  prezentirao tajnik Udruge, s namjerom, da se iz priloženog izvuku određene pouke za djelatnost.

5.            Objava Popisa akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica od strane Rektorskog zbora, prema ovlaštenju, kako je propisano člankom 7. Zakona o akademskih i stručnim nazivima i akademskom stupnju, NN, 107/07.

Informaciju za djelatnost zdravstva, prezentirao je  tajnik Udruge.

6.            Primjer izračuna  plaće za radnika/poslodavac član Udruge, prema odredbama Kolektivnog ugovora, s primjenom od 01.04.2008.g., nakon donošenja Odluke o povećanju „glavarina“/boda od strane HZZO-a.

Izračun je  prezentira A.Gabrilo, dipl. oecc., financijski savjetnik.

7.            Godišnji obračun akontacije plaće radnika na radu u privatnoj praksi Hrvatske, u smislu članka 94. stavak 3. Kolektivnog ugovora.

Informaciju su   prezentirali pravni i  financijski savjetnici  Udruge.

8.            Informacija o donijetoj Odluci Vlade RH o minimalnim  financijskim standardima za decentralizirane funkcije za zz u 2008.g., NN, 52/08.

Informaciju je prezentirao A. Gabrilo, dipl. oecc., financijski savjetnik.

9.   Razno.

Rad sjednice:

Ad 1. Prezentacija informacije o provođenju ankete o izvršenju ugovorne obveze DZ, zakupodavaca, prema zakupcima za zanavljanje opreme u zakupu.

                Sukladno preuzetim obvezama DZ – zakupodavca prema zdravstvenom radniku privatne prakse u zakupu – zakupcu zanavljati opremu koju je, zajedno sa jedinicom zakupa preuzeo u zakup za nastavak obavljanja djelatnosti i p r a k s i,  da DZ ne izvršavaju svoju obvezu, Udruga je pokrenula inicijativu u formi ankete, da dobije odgovor, koliko i da li su negativna saznanja iz prakse takva i ako jesu, na koga se ta/takva praksa odnosi.

                Članovima Predsjedništva prezentirani su svi dokumenti u svezi s predmetom, te informacija koliko se je domova zdravlja/županije odazvalo pozivu i požurnici glede poziva.

                Kritička opservacija predmeta, bila je i predmet rasprave članova, naročito onih koji su u statusu ugovornog zdravstvenog radnika privatne prakse.  Odnos  domova zdravlja prema izvršenju obveze zanavljanja opreme, je ogledalo ukupnih odnosa u zdravstvu, spram primarne razine zz.

                Članovi su jednoglasno podržali informaciju kao i iskazane namjere da se o tom problemu razgovara i u okviru sastanka sa ministrom zdravstva i socijalne skrbi RH ili sa predsjednikom Vlade RH.

Ad 2. Informacija o Odluci HZZO-a da kažnjava ugovorne partnere sa 10 % ugovorenih sredstava, jer se nisu priključili na sustav CEZIH PZZ.

                Informaciju je prezentirao predsjednik Predsjedništva, koji je uvodno naglasio, da su  ugovorni zdravstveni radnici privatne prakse, koji se iz objektivnih i/ili subjektivnih razloga nisu uključili u Jedinstveni informacijski sustav priključenja ordinacija primarne razine zz na centralni zdravstveni sustav CEZIH PZZ, kažnjeni   od strane HZZO-a opomenom i oduzimanjem novčanih sredstava u visini 10 %/mjesečna akontacija.

                Da bi snimila opseg izrečene mjere, tajnik Udruge je upoznao nazočne, da je Udruga uputila zahtjev HZZO-u da ju povratno izvijesti o obuhvatu mjere, mjereno brojem subjekata, kako bi mogli poduzeti aktivnosti da se mjera ukine, kao protuzakonita i mjera, koja će u konačnosti imati odraza na kvalitetu standarda liječenja ali i na plaće zaposlenih radnika zbog pada ekonomske snage poslodavca.

                Uz poziv za sjednicu, članovima Predsjedništva prezentirani su i zahtjevi Udruge HZZO-u u navedenom predmetu.

                Članovi su jednoglasno prihvatili informaciju i podržali naznačene i moguće aktivnosti Udruge u tom predmetu.

Ad 3. Informacija o donijetom Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, NN, 35/08., s reperkusijom na stjecanje prava iz mirovinskog osiguranja osobe koja radi s nepunim radnim vremenom, identično stjecanju prava osobe koja radi s punim radnim vremenom.

                Informaciju je prezentirao tajnik Udruge. On je dao tumačenje, što znače riječi „prema pravnim pravilima kao i zaposleni s punim radnim vremenom“? Odgovorio  je, da to znači npr. za starosnu mirovinu 65, odnosno 60 g života i minimum 15 g mirovinskog staža, za prijevremenu mirovinu 60, odnosno 55 g života i 35, odnosno 30 g mirovinskog staža, za invalidsku mirovinu invalidnost, tj. opća zdravstvena nesposobnost za rad, obiteljsku….

                Dalje, tajnik je naglasio, da izmjena ima/može imati posljedice za promjene u organizaciji rada svakog poslodavca/poduzetnika, pa to znači i zdravstvenog radnika privatne prakse. Ovu promjenu moramo promatrati u svezi s primjenom članka 39. Zakona o radu – pročišćeni tekst, nastavio je tajnik,  članak koji propisuje da se ugovor o radu s radnikom može sklopiti i za nepuno radno vrijeme. Dalje, isti članak 39. ZOR-a propisuje, da, ako je za stjecanje određenih prava važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblje rada u nepunom radnom vremenu smatrati će se radom u punom radnom vremenu. Što to konkretno znači/može značiti? Npr. kod izračuna godišnjeg odmora radnika, radniku koji radi s NPRV izračunava se GO kao da radi s PRV. S obzirom da se u privatnoj praksi Hrvatske za izračun duljine trajanja GO valorizira trajanje radnog odnosa radnika za istog poslodavca, i za takvog radnika uzima se u obzir navedeno pravo. Nakon toga, ukupni broj radnih dana GO dijeli se sa 2, ako radnik obavlja poslove sa ½ PRV. Dobiveni broj dana GO ½ = broj radnih dana GO za radnika koji obavlja poslove u radnom odnosu sa ½ PRV. No, pošto je člankom 47. ZOR-a propisano najkraće trajanje GO od 18 r.d./radnik, ako bi izvedena  ½ GO dala broj r.d. manje od zakonskog minimuma, radnik bi imao pravo na zakonski minimum. Ako radnik obavlja poslove s NPRV npr. 30 sati rada/tjedan umjesto 40, ili 75 % PRV, tada se broj r.d. GO računa na isti način, ali se svodi na 75 % broja r.d. GO. U slučaju primjene I. varijante, radnik bi uvijek ostvarivao 18 r.d. GO, jer aplikacija 50 % na maksimalno mogući broj r.d. GO od 30 uvijek daje 15 r.d., što je manje od minimalnog broja. U II. varijanti, aplikacija 75 % na 30 r.d. daje 23 r.d. GO.

                Primjena članka 39. stavak 2. ZOR-a, nastavio je izlagati tajnik Udruge na ostala prava iz rada i po osnovi rada neće imati opisane reperkusije, kao npr. za izračun GO. Primjena tog pravnog načela npr. za izračun plaće radniku primjenjivat će se glede izračuna periodske povišice. Periodska povišica, prema odredbama Kolektivnog ugovora u protuvrijednosti 0,5 % za svaku godinu rada radnika za istog poslodavca ionako se aplicira na osnovicu. Osnovica, prema I. varijanti, ako radnik radi s ½ PRV je 50 % izračunate plaće. Na taj/tako dobiveni iznos primjenjuje se %-tak periodske povišice za ukupni broj godina rada radnika za istog poslodavca. I ova varijanta ima svoj izuzetak, a sastoji se u primjeni najnižeg iznosa plaće. To znači, da plaća radniku, bez obzira što radi s NPRV i što bi ona trebala biti srazmjerna vremenu rada, to znači 50 % od izračunate osnovice, ako bi taj iznos dao manji iznos od najniže plaće, plaća radniku utvrđuje se u propisanom iznosu najniže plaće = najniža osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja. No, i ta podvarijanta ima svoj izuzetak. Izuzetak se sastoji u tome da i takva plaća radnika može biti niža od najnižeg iznosa plaće, ako radnik, pored rada za poslodavca s NPRV radi i kod drugog ili više drugih  poslodavaca s NPRV, sve u okviru PRV, najniži iznos plaće računa se prema zbroju plaća iz rada s NPRV kod svih poslodavaca.

                Kako se opisano pravilo primjenjuje pri obračunu drugih materijalnih prava radnika iz rada i po osnovi rada, npr. pravo na „Božićnicu“, „Uskrsnicu“, regres za GO, jubilarnu nagradu i… , postavio je pitanje u izlaganju tajnik Udruge, a istovremeno i odgovorio. Odgovor je identično kako je opisano za izračun r.d. GO. To znači, da poslodavac utvrđuje pojedino pravo za sve radnike, prema propisanim kriterijima, s tim, da dobiveni iznos/pravo svodi na %-tak udjela NPRV u PRV. Ovaj princip, pored pravnog pravila iz članka 39. stavak 2. ZOR-a počiva i na principu/načelu zabrane diskriminacije iz članka 2. ZOR-a.

                Iskustva drugih

                Smatrajući da je za razumijevanje predmeta izlaganja interesantno prikazati i iskustva drugih zemalja, tajnik je prezentirao podatke zastupljenosti rada radnika s NPRV u ukupnom broju zaposlenih u EU, prema podacima za 2004.g., izraženo %-tkom je:

                Austrija                               21,9%

                Bugarska             3,1 %

                Češka                   5,0 %

                Danska                                22,5 %

                Estonija                               7,8%

                Francuska           16,6 %

                RH                          8,7%

                Litva                      8,7%

                Mađarska           4,6 %

                Njemačka           22,3 %

                Poljska                                 10,0 %

                Rumunjska         10,2 %

                Slovačka              2,7 %

                Slovenija             9,6%

                Švedska                              23,9 %

                (Izvor: HZZ, 2005.g.).

                U EU zaposleni s NPRV rade u prosjeku 25 sati/tjedan. Države s niskom stopom nezaposlenosti u pravilu imaju veći udio part-time zaposlenika koji rade kraće od 36 sati/tjedan.

                Part-time je posebno privlačan ženama, jer mogu brinuti o djeci i starim i nemoćnim članovima obitelji.

                Podatak o NPRV u RH nije realan, jer su u taj podatak uključeni i radnici s skraćenim radnim vremenom – obavljaju poslove s posebnim uvjetima rada, za koje je NPRV izjednačeno s PRV.

                Izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju, u smislu ovog prikaza počiva na temeljima Akcijskog plana za usklađivanje zakonodavstva RH i stvaranja potrebnih kapaciteta za usvajanje i provedbu stečevina EU za poglavlje 19 – Socijalna politika i zapošljavanja, kako je navedeno u Direktivi EU, za 1. četvrtinu 2008.g,l zaključio je kraju svog izlaganja tajnik Udruge.

                Nazočni su jednoglasno prihvatili prezentiranu informaciju.

Ad 4. Odnosi  poslodavca i njegovih radnika, prema primjeru iz prakse. Zaštita interesa privatne prakse od mobinga njegovih radnika. Angažman Udruge – vezano za konkretne slučajeve i angažman kao mjera prevencije za moguće buduće slučajeve.

                S obzirom da se zaoštravaju odnosi na relaciji poslodavac i radnik, naročito kod onih poslodavaca koji zapošljavaju veći broj radnika, kao što je to npr. MBL, sve zbog obračuna plaća, prikazujemo i najnoviji „slučaj“ iniciran zahtjevom radnika upućen poslodavcu., tajnik Udruge je informirao nazočne o tom problemu na primjeru iz prakse.

                Uz poziv, za predmet razmatranja informacije, članovima Predsjedništva dostavljeni su posebni prilozi, koje je Udruga objavila na stranicama Časopisa „Privatna praksa u zdravstvu“, kao npr:

o             prilog - podnesak specijalističke ordinacije, koja se poziva na teroriziranje i mobing svojih radnika

o             prilog - obračun plaće stomatološkog asistenta objavljen u Stomatološkom vjesniku br. 1/08., koji je izazvao pomutnju i sukobe na relaciji ordinacija – m.s.

o             prilog - podnesak odvjetnika naslovljen stomatološkoj ordinaciji koja nije/ne može obračunavati plaću prema kalkulaciji Komore

o             prilog – Odluka Ustavnog suda RH i podnesak Udruge Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, koja jasno i nedvosmisleno potvrđuje da je zdravstveni radnik privatne prakse u zakupu  p r i v a t n i k, da nije subjekt javne službe, da se na njega primjenjuju odredbe KU za javno zdravstvo, već za privatnu praksu, ako je član Udruge, u protivnom ne, kao što je to bio slučaj u opisanom slučaju iz Odluke.

o             prilog – Izvadak iz tiska, prema kojem čelnica jednog od Sindikata javnih službi privatnu praksu, kao pandan bolnici – subjektu javnog zdravstva „krsti“ = privatni pašaluk.

                Predsjedništvo je jednoglasno prihvatilo informaciju i podržalo napore Udruge u pružanju pomoći članovima  Udruge.  

Ad 5. Objava Popisa akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica od strane Rektorskog zbora, prema ovlaštenju, kako je propisano člankom 7. Zakona o akademskih i stručnim nazivima i akademskom stupnju, NN, 107/07.

                Informaciju je prezentirao tajnik Udruge, pa je uvodno naglasio, da je nastavno, na temeljima donijetog Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, Rektorski zbor donio je Popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva, te njihovih kratica. Popis je objavljen u NN, 45/08., a stupio je na snagu danom objave. Iz prikaza je vidljivo da je studij medicine/stomatologije utvrđen u trajanju od 6 godina, da je specijalizantski studij utvrđen u trajanju od 1 godine za sve struke medicine, a za stomatologiju u trajanju od 2 g i to samo za specijalizantski studij dentalne medicine (napuštene specijalizacije kao što su oralna kirurgija, parodontologija, endodoncija, protetika i…). Medicinsko. biokemijski studij traje 5 godina. Nisu predviđene specijalizacije, već samo doktorantski studij u trajanju od 3 godine.

                Članovi Predsjedništva su jednoglasno prihvatili prezentiranu informaciju, doduše sa kritičkom opservacijom velikih promjena u odnosu na dosadašnja rješenja i praksu.

Ad 6. Obračun plaće za radnika na radu u MBL-u, prema odredbama Kolektivnog ugovora – primjer.

                Informaciju je prezentirao financijski savjetnik Udruge, interpretirajući primjere iz prakse,  dio kojih je  objavljen na stranicama Časopisa „PP u zdravstvu“ br. 2/08.,  u rubrici – „Primjena Kolektivnog ugovora“, a dio objavljujemo nastavno:

 

Izračun plaća za radnika na radu u Stomatološkoj ordinaciji

                Povodeći se spoznajom da je HZZO od 01.04.2008.g., temeljem svoje Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o osnovama za sklapanje ugovora…, NN, 34/06. utvrdio nove iznose „glavarine“, pa tako i za dr. stom. od prosječno 182,48 kn po osiguraniku/godina ili za tim koji „pokriva“ 2.200 osiguranika, za prosječnu strukturu osiguranika od 401.466,89  kn/godina ili prosječno 33.455,50 kn/mjesec, stvoren je pravni osnov za ponovno preispitivanje plaće radnika, obračunate prema ekonomskoj snazi poslodavca.

                Parametri:

                - prosječni prihod ordinacije/mjesec, za 2.200 osiguranika od 33.455,50 kn/mjesec,

                - s tim, da poslodavac nije realizirao prihod na slobodnom tržištu, tj. da mu je prihod s tog naslova 0,

                - prosječni prihod koji je utvrđen člankom 97. Kolektivnog ugovora kao bazni iznos za ocjenu realnosti prihoda iz  stavka 1.  = iznos od 28.910,00 kn,

                - kalkulativni iznos plaće stomatološkog asistenta SSS, u smislu članka 88. Kolektivnog ugovora = 3.893,83 kn bruto/mjesec.

                - koeficijent razlike prosječnog prihoda i baznog iznosa za ocjenu realnosti ostvarenog UP = 1,1572 (33.455,50/28.910,00).

                - primjerena plaća radnika, koja je primjerena ekonomskoj snazi poslodavca je plaća, izvedena iz kalkulativne plaće x koeficijent razlike ostvarenog prihoda u odnosu na bazni za usporedbu – ocjenu realnosti visine prihoda = 4.505,94 kn bruto/mjesec = osnovica (3.893,83 kn bruto/mjesec x 1,1572),

                - radnik ima pravo na periodsku povišicu za svaku godinu rada za istog poslodavca i to 0,5 % od osnovice, temeljem članka 115. Kolektivnog ugovora.

                Ako bi poslodavac realizirao veći UP, npr.  46.256,00 kn bruto/mjesec, to znači i prihod s naslova obavljenih protetskih radova, odnos njegovog prosječnog UP/bazni iznos za usporedbu bio bi 1,6000.

                U tom slučaju, plaća m.s. iznosila bi bruto 6.230,12 kn/mjesec = primjerena plaća, primjerena ekonomskoj snazi poslodavca u smislu članka 91. Kolektivnog ugovora.

                No, odredbom članka 90. stavak 2. KU propisan je institut maksimalne primjerene plaće. Iznos maksimalne primjerene plaće objavljuje Udruga u Časopisu „PP u zdravstvu“ i on  iznosi 5.307,05 kn. Da bi radnik ostvario plaću u tom iznosu njegov poslodavac bi morao realizirati prosječni iznos „glavarine“ od 39.399,00 kn/mjesec.

                Poslodavac je glede obračuna primjerene plaće obvezan povećavati iznos kalkulativne plaće najviše do tog iznosa. Više od tog iznosa ovisi o volji i odluci poslodavca.  Pretpostavka je da razliku sredstava UP poslodavac koristi za kupnju opreme, stimulaciju rada radnika, svoje potrebe/potrebe svog domaćinstva i ….

Izračun plaća za radnika na radu u Ordinaciji opće/obiteljske medicine

                Specijalist opće/obiteljske medicine realizira prema istoj odluci „glavarinu“ u prosječnom iznosu od 213,24 kn/osiguranik/godinu ili za prosječnu dobnu strukturu 1.700 osiguranika 362.508.81 kn/godinu ili prosječno 30.209,90 kn/mjesec.

                Parametri za obračun plaće radniku od 01.04.2008.g.:

                  prosječni prihod ordinacije/mjesec, za 1.700  osiguranika od 30.209,90  kn/mjesec,

                - s tim, da poslodavac nije realizirao prihod na slobodnom tržištu, tj. da mu je prihod s tog naslova 0,

                - prosječni prihod koji je utvrđen člankom 97. Kolektivnog ugovora kao bazni iznos za ocjenu realnosti prihoda iz  stavka 1.  = iznos od 22.632,00 kn,

                - kalkulativni iznos plaće medicinske sestre SSS, u smislu članka 88. Kolektivnog ugovora = 3.893,83 kn bruto/mjesec.

                - koeficijent razlike prosječnog prihoda i baznog iznosa za ocjenu realnosti ostvarenog UP = 1,3348 (30.209,90/22.632,00).

                - primjerena plaća radnika, koja je primjerena ekonomskoj snazi poslodavca je plaća, izvedena iz kalkulativne plaće x koeficijent razlike ostvarenog prihoda u odnosu na bazni za usporedbu – ocjenu realnosti visine prihoda = 5.197,48 kn bruto/mjesec = osnovica (3.893,83 kn bruto/mjesec x 1,3348),

                - radnik ima pravo na periodsku povišicu za svaku godinu rada za istog poslodavca i to 0,5 % od osnovice, temeljem članka 115. Kolektivnog ugovora.

                - primjerena plaća = osnovica manja je od maksimalnog iznosa primjerene plaće utvrđene u iznosu od 5.307,05 kn (spec. opće medicine morao bi ostvariti ukupan prihod od 30.803,88 kn/mjesec za obračun plaće u maksimalnom iznosu primjerene plaće).

Članovi su jednoglasno prihvatili informaciju.

Ad 7. Godišnji obračun akontacije plaće radnika na radu u privatnoj praksi Hrvatske, u smislu članka 94. stavak 3. Kolektivnog ugovora.

                Godišnji obračun akontacije plaće radnika, uvodno je naglasio tajnik nije saživio u praksi, u smislu kako je to regulirano člankom 94. stavak 3. Kolektivnog ugovora.

                Naime, citiranom normom propisano je da radnik na radu u privatnoj praksi Hrvatske ima pravo na godišnji obračun obračunate i isplaćene akontacije plaće, do iznosa maksimalnog iznosa primjerene plaće.

                Nastavno, financijski savjetnik je prezentirao nazočnima primjer godišnjeg obračuna akontacije plaće za jednu stomatološku ordinaciju – princip je isti.

 

-              Radnik xx med. teh. – radi kao stomatološki asistent

-              Zaposlen kod Poslodavca xx od 05.05.2000.

                Izračun za 2007.

Ukupni prihod ostvaren u 2007. g.=441.020,04 ili kn 36.751,67/mjesec   

-              Bazni iznos za ocjenu realnosti prihoda Poslodavca/mjesec iz članka 97. KU, za stomatologiju je 28.910,00 kn,

-              Koeficijent  razlike ostvarenog UP i baznog iznosa = 1,2712  (36.751,67:28.910,00)

-              Kalkulativna plaća radnika iz članka 88. Kolektivnog ugovora za SSS iznosi 3.893,83

-              Ako kalkulativnu plaću pomnožimo s koeficijentom x 1,2712, dobijemo prosječni iznos primjerene plaće radnika/mjesec/godina = 4,949,84 kn

-              Ako iznos  primjerene plaće pomnožimo sa  3,5 %, jer je radnik proveo na radu kod poslodavca 7 godina, dobije se prosječni iznos ukupne plaće/mjesec/godina od  =  5.123,08 kn,

-              Ukupni iznos bruto plaće radnika/2007.g. iznosi 61.476,96 kn

Uvidom u knjigovodstvo poslodavca, poslodavac je konstatirao da je Radniku za 2007.g. obračunato radi isplate plaća u iznosu od 51.073,92 kn.

Ako ukupno pravo na plaću/godina od 61.476,96 kn usporedimo s iznosom obračunatog i isplaćenog iznosa plaće dobijemo podatak da je poslodavac obračunao manje plaću u iznosu od 10.403,04 kn.

Na neto iznos manje isplaćene plaće, radnik ima pravo na kamate prema propisima za zateznu kamatu, a to je članak 29. Zakona o obveznim odnosima (eskontna stopa HNB od 9%/godina uvećana za 5 % prema članku 29. ZOO, ili ukupno 14,00 %, s napomenom da se eskontna stopa HNB mijenja svakog 01.01. i 01.07. u godini)

Ad 9. Razno.

                Pod točkom razno nije bilo tema za razmatranje.

Zapisnik vodio                  Predsjednik Predsjedništva

Tajnik Udruge                   Skupštine Udruge

I. Gabrilo, dipl. iur.          Željko Bakar, dr. med.,

                                               spec. opće/obiteljske med.