Kontakt:

Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu
Rugvička ulica br.1 10000 Zagreb
Tel: 01/6190 001; 6190 003
Fax: 01/6190 005

HNB tečajna lista

Dana
13.12.2017
Srednji
GBP
1
8,542150
USD
1
6,404799
EUR
1
7,541010
Pliva banner

Tražilica

Naš časopis:

Casopis
Časopis prošli
8
Interview
Home Novosti MIRENJE UMJESTO SUĐENJA – BUDUĆNOST RJEŠAVANJA SPOROVA
MIRENJE UMJESTO SUĐENJA – BUDUĆNOST RJEŠAVANJA SPOROVA
Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin:0cm; mso-para-margin-bottom:.0001pt; mso-pagination:widow-orphan; font-size:10.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-bidi-font-family:"Times New Roman";}

Vjerojatno ste bili u situaciji, u kojoj ste bili tuženi ili ste nekoga tužili.

 

Angažirali ste odvjetnika, proveli nemalo vremena dogovarajući taktiku s njim, odlazili ste na

više ročišta, plaćali i sudske pristojbe i odvjetničke troškove, ako ste parnicu izgubili, plaćali

ste i troškove suprotne stranke… ili ste još u limbu dugogodišnjeg parničenja. Suhoparna

statistika navodi da u bespućima sudske prakse postoje slučajevi suđenja i po 10, 15, 20…

pa i više godina. Nakon takvih saznanja pravo na suđenje (i pravomoćnu presudu!) u tzv.

„razumnom roku“, možemo smatrati vrhunskim cinizmom.

Međutim, jezikom komplementarne medicine rečeno, eto nam – remedije.

Dugotrajno suđenje, koje se pretvorilo u jalovo mučenje, gubljenje vremena i novaca,

jednostavno prerezati poput Gordijevog čvora, prihvatiti prijedlog suca, koji stranke upućuje u

postupak mirenja.

Sudska mirenja mogu se provoditi na svim redovnim i specijaliziranim prvostupanjskim i

drugostupanjskim sudovima u svim fazama sudskog postupka, pa i tijekom trajanja žalbenog

postupka.

 

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin:0cm; mso-para-margin-bottom:.0001pt; mso-pagination:widow-orphan; font-size:10.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-bidi-font-family:"Times New Roman";}

Na Trgovačkom sudu u Zagrebu mirenje je započelo 2006. godine te se od tada s uspjehom

provodi u sporovima iz trgovačkog prava.

Kako je mirenje do tada bio nepoznat pojam u hrvatskom pravosuđu, a potječe iz

anglosaksonskog prava, britanska organozacija CEDR je provela dodatnu edukaciju, a

troškove je snosilo veleposlanstvo Velike Britanije u RH.

Što je, zapravo, mirenje?

Mirenje je svaki postupak u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti svoj spor uz pomoć

jednog ili više izmiritelja koji strankama pomažu postići nagodbu bez ovlasti nametanja

obvezujućeg rješenja (www.mirenje.hr)

Mirenje je brz i učinkovit postupak rješavanja sporova, u njemu nema dokaznih prijedloga,

svjedoka, iskaza vještaka, kao u parnici.

Stranke iznose svoje argumente i pregovaraju, a izmiritelj ima ulogu neovisnog i nepristranog

pomagača da postignu zajednički dogovor, prihvatljiv za obje strane podjednako. Takav

ishod mirenja je posebno važan u trgovačkim sporovima, jer je razvidno da stranke u sporu i

dalje žele zadržati dobre poslovne odnose i nastaviti suradnju.

Mirenje kao alternativno rješavanje sporova u RH postoji već određeno vrijeme, a prvi Zakon

o mirenju (NN 163/2003) stupio je na snagu 24.10.2003. za mirenje u građanskopravnim

sporovima, uključujući i sporove iz područja trgovačkih, radnih i drugih imovinskopravnih

odnosa u stvarima u kojima stranke mogu slobodno raspolagati, ako za neke od tih sporova

posebnim propisom nije nešto drugo određeno.

U smislu tadašnjeg zakona razlikovali smo pojmove:

a. mirenje (posredovanje, medijacija, koncilijacija) je svaki postupak, bez obzira na njegov

naziv, u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti svoj spor uz pomoć jednog ili više

izmiritelja koji strankama pomažu postići nagodbu, bez ovlasti da im nametnu obvezujuće

rješenje, b. izmiritelj (posrednik, medijator, koncilijator) označava jednu ili više osoba koje na temelju

sporazuma stranaka provode mirenje,

c. organizacija za mirenje je pravna osoba ili tijelo pravne osobe koja organizira postupke

mirenja.

Od 2003. naovamo, osnovao se veliki broj Centara za mirenje, spomenut ćemo samo neke:

Centar za mirenje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Centar za mirenje pri Hrvatskoj

obrtničkoj komori, Centar za mirenje pri Hrvatskoj odvjetničkoj komori, Centar za mirenje pri

Hrvatskoj udruzi poslodavaca, Centar za mirenje pri Hrvatskoj udruzi osiguravatelja, a krovna

udruga je Hrvatska udruga za mirenje, koja je osnovana 19. rujna 2003, a do danas ima

dvjestotinjak licenciranih izmiritelja.

 

Normativno je mirenje vrlo dobro uređeno, 2009. godine donesen je Zakon o izmjenama i

dopunama Zakona o mirenju, donesen je određeni broj provedbenih Pravilnika o mirenju, a

novi Zakon o mirenju (NN 18/011) stupio je na snagu 17.02.2011, s najvažnijom izmjenom i

dopunom – postignuta nagodba u postupku mirenja je ovršna isprava ako je u njoj utvrđena

određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi te ako sadrži izjavu

obvezanika o neposrednom dopuštenju ovrhe (klauzulu ovršnosti) (čl. 13 stavak 3 i …

(3)ovrha. Klauzula ovršnosti može biti sadržana i u posebnoj ispravi.

Klauzulom ovršnosti obvezanik izričito pristaje da se na temelju nagodbe radi ostvarenja

dužne činidbe nakon dospjelosti obveze može neposredno provesti prisilnu ovrhu.

 

Značajna prednost mirenja su i njegovi troškovi. Prema Troškovniku Centra za mirenje HUMa,

troškovi postupa mirenja sastoje se od administrativnih troškova, troškova logistike,

naknade za izmiriteljev rad, izmiriteljevih materijalnih troškova, te ostalih troškova postupka

mirenja, a naknada za izmiriteljev rad izračunava se, ovisno o vrijednosti predmeta spora, s

najvećom naknadom od 2.500,00 kn za vrijednost spora od od 2.000.001,00 kn nadalje.

 

U Odluci o visini nagrade i naknade troškova rada miritelja u postupcima mirenja u

kolektivnim radnim sporovima (NN 103/11), miritelj ima pravo na nagradu za izvršene usluge

mirenja u iznosu od 250,00 kn neto za svaki sastanak mirenja, te pravo na naknadu troškova

prijevoza nastalih dolaskom od prebivališta miritelja do mjesta održavanja postupka mirenja i

njegovim povratkom u prebivalište.

Odluku o troškovima u postupcima mirenja donijela je i Hrvatska gospodarska komora (NN

142/11), sukladno kojoj stranke koje sudjeluju u postupcima u okviru Centra za mirenje HGK

snose troškove postupka koji se sastoje od upisne takse, troškova nagrade, izmiritelja,

administrativnih troškova, materijalnih troškova postupka – putni troškovi, nagrade vještaka,

troškova prevođenja i ostalih troškova, upisna taksa za provođenje postupka mirenja iznosi

120,00 EUR u protuvrijednosti te svote u valuti sjedišta Centra primjenom prodajnog tečaja iz

tečajne liste Hrvatske narodne banke na dan uplate.

Nagrada svakog izmiritelja koji sudjeluje u postupku iznosi za svaki započeti dan mirenja

1.200,00 kuna bruto. U sporovima veće složenosti, ovu nagradu predsjednik Centra može

povećati u dogovoru s izmiriteljem i strankama.

Administrativni troškovi iznose 20% nagrade izmiritelja, ako mirenje provodi više izmiritelja, ti

troškovi iznose 10% ukupne nagrade izmiritelja.

Postupak mirenja je inače obavezan u radnom pravu, u svim sporovima o sklapanju, izmjeni

ili obnovi kolektivnog ugovora ili bilo kojeg drugog spora koji može dovesti do štrajka, te u u

sporovima pokrenutima zbog neisplate plaća, ili naknade plaća, te u obiteljskom pravu, u

brakorazvodnim sporovima, kada bračni partneri imaju maloljetnu djecu.

Novi Zakon o kaznenom postupku omogućio je mirenje i u kaznenim sporovima, iako samo u

slučaju kada se radi o djelima za koje se postupak pokreće privatnom tužbom (npr. tužba

zbog klevete).

Mirenje se u Republici Hrvatskoj neprekidno razvija, iskusni izmiritelji iza sebe već imaju i

150 uspješno provedenih mirenja!

 

Hrvatska udruga za mirenje organizira osnovne i napredne obuke za izmiritelje, a pravni

temelj bila je Zelenu knjigu o alternativnom rješavanju sporova u građanskom i trgovačkom

pravu (Green paper on alternative dispute resolution in civil and commercial law, COM

(2002) 196 final), koju je Europska komisija donijela 19.04.2002, a nakon toga je 22. listopada 2004.godine, predložila i nacrt Direktive o određenim aspektima mirenja u

građanskim i trgovačkim predmetima koji su Europski parlament i Vijeće usvojili 21. svibnja

2008.g. (Službeni list Europske zajednice L 136 od 24. svibnja 2008.g.). U Direktivi je

ukazano na veliki budući potencijal mirenja u rješavanju svih vrsta sporova, čime se ujedno i

osigurava veća brzina rješavanja predmeta na sudovima i brži pristup pravosuđu. Mirenje je

Europska komisija prepoznala kao učinkovito sredstvo smanjenja pritiska na pravosuđe,

čime se smanjuje vrijeme rješavanja sporova, te posredno utječe na proračunske troškove.

Hrvatska udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu je u Kolektivnom ugovoru (NN 28/10), u

člancima 198. do 200. predvidjela postupak mirenja između poslodavca i radnika, umjesto

suđenja, tijekom kojeg poslodavac i radnik nastoje sporazumno riješiti spor, uz pomoć

jednog ili više izmiritelja, te naposljetku postići nagodbu. UPPZ je organizator mirenja, a za

pokretanje mirenja je potrebno da jedna stranka uputi prijedlog drugoj strani u pisanom

obliku, na koji se suprotna stranka mora izjasniti u roku od 15 dana.

Što se tiče pravnih pravila za imenovanje za imenovanje izmiritelja, postupak mirenja, sve do

faze sklapanja nagodbe, pravnu snagu nagodbe prema strankama, za sporove proizašle iz

KU, primjenjuju se odredbe Zakona o mirenju.

Zašto bi se, na osobnoj razini stranke odlučile za mirenje, umjesto suđenja?

Većina stranaka tek u postupku mirenja uspijevaju zaista iznijeti svoj problem i obrazložiti

svoj interes: „u postupku mirenja me prvi puta netko zaista slušao što sam imao za reći…“

Mirenje, kao alternativan način rješavanja sporova uspješno se provodi u SAD i u Zapadnoj

Europi već tridesetak godina, te se tako rješava više od 70 posto sporova.

U SAD-u se mirenje već sveobuhvatno provodi, bilo u sporovima u vezi kupoprodaje

nekretnina, bračne stečevine, pa i maloljetničke delinkvencije, pa bih tekst završila

parafrazirajući jedan tekst s američkog weba:

„Zašto mirenje? A zašto ne?“

pripremila Aleksandra Gabrilo