Kontakt:

Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu
Rugvička ulica br.1 10000 Zagreb
Tel: 01/6190 001; 6190 003
Fax: 01/6190 005

HNB tečajna lista

Dana
21.02.2018
Srednji
GBP
1
8,430076
USD
1
6,027146
EUR
1
7,434484
Pliva banner

Tražilica

Naš časopis:

Casopis
Časopis prošli
8
Interview
Home Novosti Tajnik Udruge g. Ivan Gabrilo odgovorio je na upite novinara Hrvoja Reljanovića, Business.hr, u njihovom prilogu o privatnim poliklinikama, izdanje od 24.8. 2009.
Tajnik Udruge g. Ivan Gabrilo odgovorio je na upite novinara Hrvoja Reljanovića, Business.hr, u njihovom prilogu o privatnim poliklinikama, izdanje od 24.8. 2009.

Prve privatne poliklinike osnovane su u Hrvatskoj nakon stupanja na snagu Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o ustanovama 1993. godine, no danas nema točkih podataka o tome koliko ih je.

Malo zaposlenih

"Nemamo podatak o točnom broju poliklinika u Hrvatskoj, ali pretpostavljamo da se u njima zapošljava relativno mali broj liječnika i medicinskih sestara. U pravilu u poliklinikama sudjeluju i osnivači i članovi obiteljskog domaćinstva, ovisno o njihovim zanimanjima. Oni pak ne zapošljavaju više liječnika specijalista, jer ih na tržištu radne snage nema", predstavlja okvirnu sliku privatnih poliklinika Ivan Gabrilo, tajnik Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu koja ima oko 700 članova, od kojih je stotinjak poliklinika. Među njima prevladavaju djelatnosti ginekologije i interne medicine, a sve je razvijenija i oftalmologija vezana uz optiku, bilo da je u vlasništvu osnivača poliklinike, bilo da su razvili suradnju s optičarskim radnjama. U sastavu poliklinika razvijaju se i za njih kompatibilne dijagnostičke djelatnosti. Danas je tako nezamislivo da se obavlja djelatnost bez usluge odgovarajuće indicirane usluge ultrazvuka najnovije generacije. Osim toga, operativni zahvati koji se obavljaju u privatnim poliklinikama obavljaju se u jednom danu, samo s korištenjem dnevne bolnice. U javnim je ustanovama pacijent za istu indikaciju (operacija vena, npr.) hospitaliziran 5 do 7 dana. Druge djelatnosti, kao što su plastična kirurgija, vaskularna kirurgija, ORL glave i vrata i slično, razvijaju se u manjem opsegu zbog relativno manjeg broja profila toga tipa specijalista i zbog potrebe za većim materijalnim ulaganjima u prostor i opremu. U stomatologiji, uz protetiku, najčešće se registrira i ortodoncija, a u posljednje vrijeme i parodontologija s implantologijom.

Čeka se reforma

"Najbolji se rezultati postižu u najdeficitarnijim područjima, odnosno segmentima u kojima najviše trpi sustav javnog zdravstva i gdje se najdulje čeka na preglede ili pretrage. To su uglavnom dijagnostičke ambulante ili laboratorijske usluge (color doppler, ultrazvuk, mikrobiološke pretrage, hormoni, citološke punkcije, brisevi)", objašnjava dr. Melita Mesarić Bačić, voditeljica Poliklinike Svečnjak. Otvorena još prije dvanaest godina, Poliklinika je organizirana u sedam specijalističkih ambulanti. "Širok spektar zdravstvenih usluga, uska suradnja specijalista i konzilijarni pregledi pružaju pacijentima mogućnost obavljanja kompletne zdravstvene usluge tijekom jedne posjete našoj ustanovi", ističe Mesarić Bačić.

Za razliku od njih, Poliklinika Gulić Medical Group svoju budućnost ipak vidi u nešto užoj specijalizaciji. S radom je započela 2007. godine kao poliklinika za otorinolaringologiju i plastičnu kirurgiju glave i vrata, da bi prošle godine proširila djelatnost na maksilofacijalnu, plastičnu, vaskularnu kirurgiju i anesteziološku djelatnost te dobila status dnevne bolnice. "Namjera nam je bila ujediniti sve srodne djelatnosti koje će pokrivati kirurgiju glave i vrata (otorinolaringologija i maksilofacijalna kirurgija) i plastičnorekonstrukcijsko- estetsku kirurgiju (otorinolaringologija, maksilofacijalna, plastična i vaskularna kirurgija), te osigurati odgovarajući anesteziološki servis bez kojega nije moguće pružiti kompletnu uslugu", predstavlja smjer djelovanja svoje poliklinike dr. Rozita Gulić. "Smatramo da tržište nije zasićeno, iako se u ovoj recesiji osjeća i registrira pad potražnje između 30 i 40 posto. U normalnim okolnostima, sigurno je da ima prostora za razvoj privatnog sektora u djelatnosti zdravstva. Do njega će doći kada se započne s reformom sekundarne razine zdravstvene zaštite, odnosno bolničkog sustava. Predmnijevamo da će istovremeno doći i do decentralizacije zdravstvenog osiguranja te da će odgovornost za obveze u potpunosti prijeći na jedinice područne/ regionalne samouprave", predviđa Gabrilo budućnost privatnoga zdravstvenog sektora. Kao glavne argumente svijetle perspektive toga sektora Gabrilo ističe vrhunske stručnjake koji u njemu rade. "Oni su najveća prednost privatnog sektora, bilo da je riječ osnivačima, onima koji rade po ugovoru o djelu ili o službenicima bolnica i klinika koji rade do trećinu punog radnog vremena uz suglasnost ravnatelja ustanove. Potonjima je prije tri godine izmjenom i dopunom Zakona o zdravstvenoj zaštiti ukinuta zabrana takva rada, pa svi zaposlenici koje tržište traži mogu obavljati poslove svog zanimanja", dodaje Gabrilo te naglašava kako su cijene iz Cjenika usluga identične, ako ne i manje od cjenika koje HZZO obračunava javnom sektoru zdravstva.

Tržište je mjerilo

"Kada bi se uvela promjena u sustavu plaćanja, da osiguranik npr. dobije vaučere određenog iznosa i vrijednosti, pa njima plaća svoju uslugu onome koga je on izabrao, a time i privatne poliklinike, zdravstvena bi zaštita za njega u tom slučaju bila 'besplatna'. Iako je tako uređeno u gotovo cijelom svijetu, kod nas osiguranik može ostvariti zdravstvenu zaštitu samo kod onog subjekta koji ima ugovor s HZZO-m. S obzirom na to da HZZO rezervira sredstva za javne zdravstvene ustanove, nema prostora u sredstvima za širenje mreže ugovornih subjekata", predstavlja Gabrilo hrvatski specifikum. Mjerilo uspješnosti privatnih poliklinika je isključivo tržište. U djelatnosti zdravstva nema egzaktnih pokazatelja ako se raspravlja o polikliničko-konzilijarnoj djelatnosti. Stoga se vrijednost svake poliklinike oslikava samo u tome je li opstala na tržištu ili nije, je li se razvijala u odnosu na početni opseg, koliki su joj prihodi i vrijednost opreme. Ako se poželi uspoređivati uspješnost privatnoga i javnog sektora, dovoljno je kazati da se prve usluge u pojedinoj medicinskoj disciplini u Hrvatskoj konzumiraju upravo u privatnim poliklinikama. "Kad one ne bi prve pratile razvoj svjetske medicine, ne bi ni opstale. Poznato je da se svemirska tehnologija, nakon vojne industrije, prvo primjenjuje u medicini", riječi su tajnika UPPZ-a. Neke od takvih tehnologija koriste i u opatijskoj Poliklinici Žgaljardić. "Prvi smo u Hrvatskoj uveli lasersku lipolizu i laserski asistiranu liposukciju na Smartlipo laseru, te radiofrekventnu tehnologiju u tretiranju celulita Vealsmooth, te istu tehnologiju u neinvazivnom zatezanju kože RF. Iz istih tehnika koje su noviteti na području estetske kirurgije, rezultate smo prikazali na svjetskim kongresima", ističe doc.dr.sc. Zoran Žgaljardić, vlasnik Centra za estetsku kirurgiju i jedan od stotinu najboljih kozmetičkih kirurga u svijetu. 

 Javno i privatno

Problem je u zdravstvu i što rukovodstva javnih zdravstvenih ustanova još uvijek ne prihvaćaju privatni sektor kao moguće partnere. Osim što bi javni i privatni sektor mogli pozitivno utjecati jedni na druge u razvoju, mogli bi surađivati u kreiranju određenih rješenja poput modela plaćanja prema rezultatu rada. "Moguće je osmisliti model po kojemu se plaća samo kvalitetan i obavljen rad, a ne prema zvanju i položaju kako to vlada u javnom sektoru zdravstva. Na takvim bi principima privatni sektor odmah propao", ukazuje Gabrilo na apsurde po kojima funkcioniraju neke od javnih ustanova. Privatne poliklinike budućnost su hrvatskog zdravstva i bit će potrebno tražiti kompromise u odnosu s javnim institucijama. U kontekstu toga UZZP nudi zanimljiv prijedlog o donošenju Zakona o ustanovama sa samostalnim financiranjem. "Takav je sustav već postojao u SFRJ-u 60-ih godina prošloga stoljeća, a zdravstvene su ustanove bile eklatantni primjer toga zakona. Svoje izvorne prihode od osiguranja, ali i od medicinskih fakulteta kojima su pružali usluge nastave, usluga koje su obavljale drugim zdravstvenim ustanovama, građanima, trgovačkim društvima i slično, dijelili su, odnosno raspoređivali za plaće prema svojim kriterijima, stimulirajući rad. Danas, u kapitalizmu, mi radimo suprotno", zaključak je Ivana Gabrila.

Hrvoje Reljanović