Čudo vitamina D – znanost ili marketing ?

„Zamislite tretman koji može obnavljati kosti, ojačati imunološki sustav i smanjiti rizike bolesti kao što su dijabetes i bolesti bubrega, visoki krvni tlak i rak?

Neka istraživanja sugeriraju da takav čudotvorni tretman već postoji. Zove se vitamin D, pripravak koji se nalazi u sunčevom svjetlu, a nalazi se i u ribama i u mlijeku. Međutim, unatoč zdravstvenom potencijalu vitamina D, velik broj od polovice odraslih i djece imaju manje nego optimalnu razinu vitamina D u organizmu, a čak 10 % djece su visoko manjkavi vitaminom D, prema izvješću iz 2008.g, objavljeno u američkom glasniku kliničke prehrane (American Journal of Clinical Nutrition)

Kao rezultat, liječnici su pojačano testirali razinu vitamina D kod njihovih pacijenata i propisivali dnevne doze kako bi povećali postojeću razinu. Prema tvrtki Quest Diagnostics, narudžbe za testiranje D vitamina povećale su se više od 50 % u četvrtom tromjesečju 2009, više nego u posljednjem tromjesečju 2008. U 2008. su potrošači kupili pripravke vitamina D u vrijednosti 235,00 USD, višestruko veći iznos od onog iz 2001. – 40,00 USD, prema podacima iz Nutrition Business Journala….
…  Iako je velik broj studija bio obećavajući, ipak je količina informacija relativno neznatna, a temelji se na sporadičnim kliničkim ispitivanjima. Malo je znano o idealnoj razini vitamina D, treba li se ista povećavati da bi poboljšala zdravstveno stanje, te ima li mogućih nuspojava koje su uzrokovane velikim dozama.

Čini se da većina informacija dolazi iz opservacijskog istraživanja, čini se da veće doze unosa vitamina D ne čine ljude zdravijima, nego da zdravi ljudi jednostavno rade poduzimaju određen broj/razinu aktivnosti, kako bi povećali razinu vitamina D.

„Korelacija ne znači nužno odnos uzroka i učinka“, kaže dr. Jo Ann E. Manson, profesorica s Harvarda, koja je voditeljica preventivne medicine u Brigham and Women’s bolnici u Bostonu.   

„Ljudi imaju veću razinu vitamina D u organizmu, jer više vježbaju, ili su više izloženi ultraljubičastim zrakama zbog vježbanja na svježem zraku,“ kaže dr. Manson. „Ili su jednostavno zdravstveno svjesni, pa uzimaju dodatke prehrani. Ali, oni se također i zdravo hrane, ne puše i bave se dodatnim aktivnostima, koje ih održavaju zdravima.“

Dr. Manson vodi istraživanje koje će trajati sljedećih pet godina, koje bi trebalo odgovoriti na ova i brojna druga pitanja. Nacionalni klinički pokusi koji će biti vođeni na 20.000 starijih ljudi, uključujući muškarce 60 godina i starije, te žene 65 godina i starije, kako bi se proučilo smanjuju li veće doze vitamina D i omega 3-masnih kiselina iz ribljeg ulja rizik za srčane bolesti i rak….

…. Znano je da i vitamin D, i riblje ulje imaju antiupalni učinak, međutim svaki od njih se probija svojim putem unutar tijela, tako da je vrlo realan zdravstveni učinak u kombinaciji ova dva pripravka. 

Osobe koje sudjeluju u istraživanju bit će podijeljene u četiri grupe. Sudionici u prvoj grupi uzimat će i vitamin D i tablete s ribljim uljem. Sudionici u druge dvije grupe će uzimati ili vitamin D ili tablete s ribljim uljem  i placebo. Sudionici u četvrtoj grupi će uzimati dvije placebo tablete.

Vitamin D se nalazi unutar cijelog tijela i ponaša se kao signalni mehanizam koji stanice uključuje i isključuje. Preporučena doza je 400 međunarodnih jedinica dnevno za većinu ljudi, iako se većina stručnjaka slaže da je ona vjerojatno preniska. Institute of Medicine razmatra smjernice za vitamin D, te se očekuje da će povećati preporučenu dnevnu dozu.  

Osobe koje sudjeluju u istraživanju uzimat će 2.000 međunarodnih jedinica vitamina D3, za koji se vjeruje da se najlakše apsorbira u tijelu. Studija će obuhvaćati dodatke prehrani u vidu tableta od jednog grama omega 3 ribljeg ulja, što je otprilike 5 do 10 puta više od prosječnog dnevnog unosa.

Doza vitamina D je puno veća od one koja je uzimana u drugim istraživanjima. Dobro poznato istraživanje za žensku zdravstvenu inicijativu (Women’s Health Initiative Study), je primjerice, istražilo žene koje su uzimale 400 jedinica vitamina D i 1.000 miligrama kalcija.

Navedeno istraživanje nije našlo sveobuhvatnih pozitivnih učinaka od tih pripravaka, iako su žene koje su dugoročno pile tablete imale manji rizik od frakture kuka. Međutim, stručnjaci i dalje vjeruju da je dnevni unos 400 jedinica jednostavno prenizak za dodatna zdravstvena poboljšanja.

Sljedeće istraživanje, koje je obuhvatilo 1.200 žena je razmatralo učinke 1.500 miligrama kalcija i 1.000 jedinica vitamina D. Žene koje su uzimale takve pripravke, imale su manji rizik obolijevanja od raka dojke sljedeće četiri godine, ali je broj konkretnih slučajeva – sedam slučajeva raka dojke unutar placebo grupe i četiri unutar grupe koja je uzimala pripravke – bio premalen da bi se donijeli značajni zaključci.

Iako bi potrošači mogli biti ponukani da počnu žurno uzimati 2.000 m.j. vitamina D dnevno, liječnici ih od tog nauma odvraćaju. Određen broj istraživanja hranjivih tvari, uključujući vitamine E i B, selena i beta karotena, pokazali su se razočaravajućima – čak do mjere da se smatra kako visoke doze više štete nego čine koristi, povećavajući rizike za srčana oboljenja, dijabetes i rak, ovisno o pripravku koji se uzima…

…. Osobe koje imaju najveći rizik od manjka vitamina D su stariji ljudi, dijabetičari, bubrežni bolesnici, osobe koje ne izlaze van ili imaju tamniju boju kože. Afroamerički tinejdžeri su posebno visokorizični, vjerojatno i zbog manje vjerojatnosti ispijanja mlijeka ili boravka na otvorenom.

Znanstvena zajednica i dalje raspravlja o optimalnoj razini vitamina D. Općenito se smatra da je osoba s manjkom vitamina D, ako im je u krvi pronađena razina manje od 15 do 20 nanograma po mililitru. Međutim, velik broj liječnika danas smatra da bi razina vitamina D u krvi trebala iznositi iznad 30 nanograma. Idealna razina nije poznata, a točno se ne zna od koje razine osoba dobiva i previše vitamina D, što može dovesti do bubrežnih kamenaca, kalcifikacije krvnih žila i ostalih zdravstvenih problema.   

Razina vitamina D kod ljudi je uvjetovana bojom njihove puti – jesu li svjetloputi ili tamnoputi, mjestom njihovog prebivališta, koje vrijeme dnevno provedu na svježem zraku, a važna je i količina unosa ribe i mlijeka.

Kako bi se povećao unos vitamina D, bez dodatnih pripravaka, osoba bi trebala povećati izloženost suncu na 10 do 15 minuta dnevno, a može pomoći i povećana potrošnja ribljih proizvoda i mlijeka.“

Autorica: Tara Parker Popewww.nytimes.com/health